Naslovnica Blog Stranica 956

Protiv biljnih vaši borite se bijelim lukom, čili paprikom, sapunom

Donosimo vam nekoliko efikasnih preparata koji će vam pomoći u borbi protiv biljnih vaši na povrću, voću, ali i ukrasnom bilju.

Sa biljnim vašima se treba boriti na svim poljima, pomoću ptica, drugih insekata, biljaka saveznika.

Ipak, ako je situacija takva da ni to nije dovoljno, posegnite za biljnim preparatima koje je jednostavno napraviti, a vrlo su dijelotvorni.

Preparati za biljne vaši na povrću i voću

Odličan preparat, ne samo za biljne vaši na povrću nego i druge insekte, napravite od bijelog luka i čili paprike. Pet glavica bijelog luka, pet sušenih čili paprika, tri kašike mljevene čili paprike ubacite u pet litara vode. Ostavite da odstoji najmanje 12 sati, a nakon toga procijedite i razrijedite sa vodom, u razmjeri 1:1.

Efikasan će biti i preparat samo od bijelog luka. Usitnite i izgnječite 200 grama bijelog luka i prelijte sa jednim litrom tople vode pa ostavite da stoji pet sati. Procijedite i jednu šoljicu ovog preparata razrijedite sa deset litara vode.

Kopriva, odnosno mravlja kiselina koju sadrži, takođe je pokazala dobre rezultate. Kilogram svježe koprive prelijte sa deset litara vode. Ostavite da stoji 12 do 24 sata, nikako duže jer tada gubi insekticidna svojstva. Procijedite i prskajte biljke, a svaki sledeći put napravite svježi preparat.

Pročitajte: Obavezno posadite kadifu između paradajza i krompira

Tretiranje ukrasnog bilja

Osim već gore spomenutih preparata, na ukrasnom bilju i cvijeću možete koristiti i druge, gotove preparate kao što su gazirana pića, sapunica, duvan i sl.

Živu ogradu, cvijetnice, ruže, dovoljno je poprskati napitkom poput Koka Kole. Šećer će stvoriti ljepljivu sredinu koja će lisne vaši spriječiti da se kreću i hrane. Postupak ponavljajte nakon svake kiše.

Sapunica dijeluje na sličan način ipak, koristite one koji su napravljeni od ekoloških sastojaka. 300g sapuna rastvorite u 10l vode. Ako koristite tečni sapun, potrebno je 125 ml. Ovim rastvorom prskajte biljke.

Deterdžent za veš i crveni luk takođe dijeluju. Krupno nasjeckajte 30 grama crvenog luka, dodajte do šest grama deterdženta za veš i prelijte sa jednim litrom vode. Ostavite da stoji pet sati, procijedite i poprskajte napadnute cvijetnice.

Izvor: Agroklub

 

Živinsko đubrivo – Biljke bujaju, učinak brzo vidljiv i efektan!

Živinsko đubrivo se smatra najačim organskim đubrivom (jače i od glisnjaka), uz golubije, tj ptičije. Ima fantastično puno Azota, koji pogoduje biljkama, čak do 2%, malo manje Fosfora (* takođe u pristupačnom obliku za biljke) i najmanje Kalijuma.

Od takve prihrane, biljke bujaju i učinak je brzo vidljiv i efektan. Slabije je zametanje plodova i razvoj korijena (zbog faze bujnosti), pa se takva prihrana češće koristi u fazi već zametnutih cvjetova i plodova. Odnosno, kada su se biljke već ustalile u vegetaciji.

Možda je najbolji primjer kod paprike, koja bi u slučaju rane prihrane, „prerasla“, i izvaljivla od težine, pri svakom zalivanju, kada tlo omekša. Morale bi se ubadati pritke (kočevi). Treba je hraniti, tek posle zametanja plodova. Prejaka doza živinskog, može da ošteti korijen („popeče ga“).

ZATO SA PRIHRANOM OPREZNO I PAMETNO

Sigurniji način prihrane je zalivanje osokom, razređenim rastvorom živinskog (ptičijeg) đubriva (gnojnica). Odnos živinskog đubriva i vode, bi trebao biti 1:10, pa do 1:15. Još je bolja odstojala (prevrela) osoka. Recimo u 100l vode stavimo 10-ak kg živinskog đubriva, promiješamo i ostavimo, na udaljenom mestu, (zbog neprijatnog mirisa, .. na crkotinu). Može se posuda i dobro zatvoriti i povremeno promiješati (na 4-5 dana).

Kada se previranje završi, miris se skoro izgubi. Boja osoke za korisnike bi trebala biti boja slame (ili piva). Važno je znati da u osoki nema Fosfora (ima ga jako malo – nedovoljno), pa bi ga trebalo dodati, mineralnim đubrivom.

PROČITAJTE:

KOZIJE ĐUBRIVO je idealno za uspiješan uzgoj biljaka

Kako i kojim đubrivom prihraniti voćnjak u jesen!

Stajnjak ili mineralna đubriva – Šta je efikasnije?

Paljenjem žetvenih ostataka uništavate plodnost zemljišta

Novija istraživanja ukazuju na to da se paljenjem strnjišta, livada i pašnjaka, sem što se uništava kompletna biljna masa koja je prisutna na njivi, uništava i kompletna mikroflora i mikrofauna na toj parceli i to do 5 cm u dubinu.

Samim tim se uništava ogromna količina biljne mase koja može da se upotrebi kao zelenišno đubrivo i ogroman broj mikroorganizama koji razlažu tu biomasu i koji prevode mineralne materije u oblike koji su pristupačni biljkama za ishranu.

Pored navedenog dolazi i do smanjenja sadržaja humusa u zemljištu i do narušavanja strukture zemljišta, a okolina se zagađuje pepelom i dimom. Takođe velike štete mogu da nastanu i po okolinu na taj način jer vatra može da se proširi na sljedeću njivu, zatim na obližnju šumu i za vrlo kratko vrijeme Vi dolazite u situaciju da Vam vatrom bude zahvaćeno nekoliko stotina hektara najplodnijih oranica i najboljih šuma, kao što je to bio slučaj prethodnih godina.

Ovakve stvari se dešavaju uglavnom zbog nemara i nepažnje, a najvećim dijelom zbog neznanja. Ova pojava je najviše izražena u sušnim godinama. Najbolji savjet koji Vam u ovom trenutku možemo dati  je da ne palite svoje njive već da ih zaorete.

Upozorenje Inspekcije: zabranjeno spaljivanje žetvenih ostataka!

 

Da li se isplati prihranjivati paradajz?

Potrebne količine hraniva za uzgoj paradajza vrlo su visoke,i zbog loše cijene proizvoda često nije moguće u potpunosti zadovoljiti potrebe biljke.

Koliko dobro je nahranjena biljka može se pretpostaviti na bazi nekoliko pokazatelja:

– Debljina stabla desetak cm ispod vrha biljke.

Ukoliko je stablo ispod 1 cm, biljka je gladna

– Krupnoća, broj i veliĉina cvjetova na gornjim  etažama. Sitan cvijet sugeriše da treba pojačati prihranu.

Odbacivanje cvjetova obično se dešava od 3 – 5 grozda. U tom momentu uticaj osnovnog đubrenja je značajno umanjen i biljka je zavisna od prihrane koje dobija putem sistema kap po kap. Potrebe biljke za hranom u tom periodu iznose oko 1,2 kg/aru/nedeljno, odnosno oko 3,5 – 4 grama po biljci nedeljno uz odnos NPK 1:0,3 – 0,5:1,5 – 1,8.

Ukoliko je hrana isprana ili se zakasnilo sa prihranom slobodno se može tokom nekoliko nedelja prihranjivati sa 1,6 – 2,0 kg / aru nedeljno.

Postoji nekoliko pristupa ishrani ove osjetljive faze:

– Vraćanje 1 – 2 puta na fosfornu formulaciju N:P:K 11:35:11 radi pospešivanja rasta novih korijenčića koji bi olakšali biljci da ponese veći teret

– Osnaživanje biljke formulacijama N:P:K 20:20:20. Uz dosta fosfora (20%) ima i dosta azota (20%) koji služi osnaživanju biljke

– Standardne ili univerzalne formulacije N:P:K (14:8:22+5CaO+2MgO+me) ili N:P:K (15:13:25 +me) koje imaju povoljan odnos NPK za tu fazu razvoja usjeva.

Krupnoća lista je takođe parametar koji se uzima u obzir, ali treba imati na umu da prilikom toplog vremena biljka postaje generativnija.

Najbolje rješenje za praćenje koliĉine hrane u zemljištu i pristupaĉnosti iste jeste primjena ekstraktora. Analiza zemljišta i vode takođe mogu biti vrlo od pomoći.

Izvor: Domaćinska kuća

PROČITAJTE:

Organski uzgoj PARADAJZA – Sve od sjetve do berbe!

Suzbijanje korova u usjevu paradajza

Suši vam se paradajz, evo šta može da pomogne!

Selo Zaborani u Hercegovini: Uzgoj Limuzin goveda u sistemu „krava-tele“

Selo Zaborani su naseljeno mjesto u opštini Nevesinje, Rebilika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 28 stanovnika, a danas se taj broj smanjio na svega desetak stanovnika.

Međutim to nije spriječilo porodicu Kandić da tu ostane i formira porodičnu farmu u kojoj uzgaja Limuzin goveda u sistemu krava-tele.

Milan Kandić vlasnik ove farme navodi za portal AgroSavjet da se ovim poslom bavi sedam godina i da je sistem uzgoja  „krava-tele“ najisplativiji oblik proizvodnje.

Osnovni proizvod ovakvog sistema uzgoja je tele, spremno za dalji uzgoj i tov. Pri ovom sistemu uzgoja postoje vrlo male potrebe za osnovnim objektom i opremom te iskorištavanje prirodnih resursa konstantne ispaše na pašnjacima sve dok to vremenski prilike dozvoljavaju itekako smanjuje potrebu za kupovinom stočne hrane, što u konačnici povećava ekonomičnost“ , dodao je za naš portal Kandić.

U sistemu uzgoja „krava-tele“ tele je glavni proizovod ali se ne zanemaruje proizvodnja mlijeka kod krava što je ključni faktor za odgoj zdravog vitalnog teleta.

Milan je jedan od rijetkih mladih ljudi koji se odlučio da ostane na selu i započne vlastiti biznis.

„Gdje god da krenete sela su nam prazna. Osnovni uzrok nestanaka sela je odlazak ljudi u veće sredine, jer su tamo smještene sve važnije institucije, pa je veća i mogućnost zaposlenja“ rekao je za AgroSavjet Milan.

Dok je u Evropi primjetan trend povratka ljudi na selo, u BiH bi ipak svi radije da žive u gradu ili da odu iz zemlje.

Bosna i Hercegovina je neslavni rekorder među zemljama regiona kada je riječ o opustošenim naseljima, onima u kojima ne živi više ni jedan stanovnik. Takvih sela u BiH, kako potvrđuju dostupni podaci, više od 300! Osim toga alarmantan je podatak da u 1.500 sela živi manje od deset stanovnika što je slučaj i sa selom Zaborani.

Ne preostaje nam ništa drugo nego da se nadamo da će se ovaj trend zaustaviti i da će biti sve više mladih ljudi kao što je Milan Kandić i njegova porodica.

Izvor: AgroSavjet

Kukuruz, najzdravija ljetnja grickalica

Kukuruz je najzdravija ljetnja girckalica koja obara holesterol i jača nerve, a kukuruzna svila odličan je diuretik.

Sljedeći put kada put posegnete za klipom kukuruza, sjetite se da nije samo ukusan nego je i odličan za zdravlje.

Pored velikog sadržaja biljnih vlakana, kukuruz je i sjajan diuretik, ubrzava metabolizam i snižava holesterol. Dobar je i kod oboljenja želuca, jer ublažava simptome gastritisa i čira, a znatno smanjuje i gorušicu.

Bogatstvo kompleksom vitamina B ima efekat snižavanja nivoa homocistina u krvi, koji oštećuju krvne sudove, pa redovno konzumiranje kukuruza smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Studije pokazuju da sprečava anemiju, oslobađa od bolova u mišićima, ublažava depresiju, poboljšava koncentraciju, jača nervni sistem…

Za razliku od većine namirnica koje termičkom obradom gube deo zdravih sastojaka, kuvanjem ili pečenjem kukuruza neznatno se uništava samo vitamin C, ali se istovremeno oslobađaju molekuli sa antioksidativnim dejstvom, što povećava njegove moći.

Zašto sa kukuruzom treba da pojedete i svilu:

– Spriječava nastanak kamena u bubrezima

– Djeluje kao prirodan diuretik i podstiče izbacivanje viška tečnosti iz organizma

– Snižava nivo šećera i holesterola u krvi

– Obiluje kalijumom, koji podstiče zgrušavanje krvi

Ako ne možete da jedete kukuruznu svilu zajedno sa kukuruzom, konzumirajte je na sljedeći način – odvojite je od kukuruza i prokuvajte u malo vode. Procijedite, pa kad se ohladi, popijte kao čaj.

Napomena: Čaj od kukuruzne svile ne preporučuje se trudnicama, jer može da dođe do preranih kontrakcija.

(Magično bilje)

PROČITAJTE:

KUVANI KUKURUZ: Greška koju pravimo kada ga kuvamo

Kako se proizvodi kukuruz šećerac

Kukuruzna svila: Ljekoviti čaj i upotreba u liječenju

Zabranjen uvoz pošiljke oraha iz Rumunije u Republiku Srpsku

Republička fitosanitarna inspekcija zabranila je uvoz pošiljke od 20,16 tona jezgre oraha iz Rumunije zbog utvrđenog povećanog prisustva aflatoksina B1.

Inspekcija je uvoz ove pošiljke zabranila u okviru redovnog pregleda pošiljki u spoljnotrgovinskom prometu, saopšteno je iz Inspektorata Republike Srpske.

Posle prve analize na zahtev uvoznika utvrđeno je prisustvo aflatoksina B1 od 2,58 mikrograma po kilogramu, a maksimalno je dozvoljeno dva mikrograma.

Naređen je vraćanje pošiljke pošiljaocu ili uništavanje u prisustvu i pod nazdorom nadležnog inspektora.

Za prvih šest mjeseci ove godine Fitosanitarna inspekcija RS je zabranila uvoz pet pošiljki voća – tri pošiljke citrusa i dve pošiljke jagoda zbog utvrđenog povećanog prisustva ostataka pesticida.

Izvor: SRNA

Povratkom iz Italije u Aleksandrovac Goran postao vodeći proizvođač rezanog cvijeća

Goran Rašković se vratio iz Italije u Aleksandrovac i postao vodeći proizvođač rezanog cvijeća

Goran Rašković, četrdesetpetogodišnji uzgajivač cvijeća iz Aleksandrovca kod Laktaša, razlikuje se od većine ljudi jer lako dolazi do ideja, koje ubrzo uspješno i realizuje. Po povratku iz Italije,gdje se afirmisao i stekao prijatelje, Goran se u rodnom  selu Krnete odlučio na proizvodnju povrća. Ubrzo se zbog rentabilnosti  preorijentisao na cvijeće. Kupio je kuću u  susjednom Aleksandrovcu i oko nje na svakom slobodnom kvadratu podigao plastenike.

Kale i gerberi su dominantne vrste u plastenicima, a pored toga radi  i na eksperimentalnoj proizvodnji.

-Kala sukcesivno cvijeta u plastenicima na površini od pola hektara. Režu se i gerberi, sezona je u toku  i zadovoljan sam.Krenuo sam eksperimentalno i sa proizvodnjom eukaliptusa i hiperikuma. U čašama imam tri hiljade mladih eukaliptusa, to je australijsko drvo koje ima ljekovita svojstva, a traženo je i za parkove, dekoracije u cvjećarstvu i druge namjene, priča Rašković.

Iako nema podršku banaka niti resornog ministarstva i izložen je žestokoj konkurenciji, Goran se ne predaje, već uveliko razmišlja o povećanju proizvodnje.

-Nemam podršku ni države ni banaka. Od dobiti redovno ostavljam jedan dio za proširenje proizvodnje, tako da napredujemo  lakšim tempom. Poenta je u tome što proizvodim sve ono što se u našoj državi uvozi. Osim toga moji proizvodi su kvalitetniji, dostupniji i raspoloživi tokom 24 sata u danu, priča Rašković.

Zima i vjetrovi najveća opasnost za plasteničku proizvodnju

Zima je najteža za cvjećarsku i plasteničku proizvodnju i ona je za leđima.Ovo ljeto karakteristično je po olujnim vjetrovima, pa su dežurstva u plastenicima neminovnost.

Ipak ljeto je daleko lakše od zime, jer je u toku berba i priliv sredstava, a ne moraju se zagrijavati plastenici, već provjetravati, što je daleko jednostavnije.

-Uporan sam i odlučan. Cvjeće me osvježava, uživam dok radim oko njega. Mladi ljudi danas olako odlaze u evropske države. A kada bi samo na pola sata došli kod mene da im prenesem neka od svojih iskustava, vjerujem da bi se pokolebali. Evo ja  osluškujem šta nedostaje na tržištu, potom odlazim u  inostranstvo i nabavljam repromaterijale, a ovdje proizvodim. Danas je to lako. Ja za dan ili dva dobijem sjeme ili sadnice iz Amerike ili Australije, Kolumbu je za to trebala godina ili dvije, našalio se na kraju Goran Rašković,  cvjećar iz Aleksandrovca.

Goran se usavršio i u stručnom dijelu. Sam proizvodi supstrat za plastenike, ph vrijednost održava uz pomoć iglica od četinara, tu su i neke tajne koje su specifične samo za njega.

Priznaje da mu je proizvodnja cvijeća stvorila veliki krug prijatelja širom države. Kaže  da biznis prepoznaje samo dinamične i ozbiljne ljude, a politika i nacionalistička prepucavanja su potpuno iskorijenjeni. Zato je i uvjeren da će ovogodišnja eksperimentalna proizvodnja eukaliptusa i hiperikuma, već naredne godine postati jedan od stubova njegove proizvodnje u desetak velikih plastenika.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Malinari iz Srbije odustali od štrajka glađu i dogovrili otkupnu cijenu

Predstavnici Asocijacije proizvođača malina i kupina postigli su dogovor sa jednim od najvećih otkupljivača tog voća u Srbiji, kompanijom „Stanić“, da poveća otkupnu cijenu na 160 do 165 dinara po kilogramu i odustali su od protesta glađu, rekao je danas predsednik tog udruženja Dobrivoje Radović.

Dogovor je postignut sinoć na sastanku sa predstavnicima te kompanije i Ministarstva poljoprivrede.

Radović je rekao da su predstavnici kompanije „Stanić“ prihvatili zahtjev da otkupna cijena maline bude jedinstvena, a ne da se dnevno menja.

„Dogovorili smo se da minimalna cijena bude od 160 do 165 dinara po kilogramu i da se, ako sledeće nedelje poraste na tržištu, korioguje naviše“, kazao je on.

Dodao je da je otkupljivač prihvatio i da se sva malina tretira kao prva klasa, jer je, kako je istakao, „do sada zbog nestručnih ljudi koji su je klasirali cijena obarana i na taj način“.

Radović je apelovao da svi proizvodjači maline od svojih otkupljivača, ako to nije kompanija „Stanić“, traže iste uslove.

Izvor: Ekonomija

Šta treba da uradite kada vas ubode stršljen i u kojim situacijama može da dođe do smrtnog ishoda?

Ubod stršljena može da bude posebno opasan, a evo u kojim situacijama dolazi do smrtnog ishoda i šta treba da uradite ako vas ujede stršljen.

Svakog ljeta do nas dođe nova vijest o nekome ko je preminuo nakon uboda stršljena, a skoro nijedno ljeto nije izuzetak. U Banjaluci je muškarac star 42 godine preminuo od uboda stršljena. Tragedija se dogodila na plaži Lendrin mlin. Ljekari Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka uložili su velike napore da spasu život tog muškarca, ali bezuspešno jer je bio alergičan na ubod. Pitali smo ljekara na koji način možemo da se zaštitimo.

– Ujed stršljena je posebno opasan jer ovaj insekt ima izuzetno tvrdu žaoku čiji ubod može da dovede do opasne reakcije – kaže Nevenka Dimitrijević, ljekar opšte prakse.

Svi mi u tim trenucima paničimo, ali dr Dimitrijević naglašava da razlog za strah imaju samo ljudi koju su alergični.

– Jaka alergijska reakcija sa smrtnim ishodom se dešava izuzetno rijetko, ali ubod i lokalno može da napravi veliki otok, crvenilo i neprijatnosti, a u zavisnosti od mjesta uboda to može da se proširi i na limfne sudove i napravi problem – objašnjava dr Dimitrijević.

– U prvom trenutku najvažnije je staviti hladnu oblogu na mjesto uboda i malo sačekati. Reakcija na ubod dešava se odmah ali se razvija nekoliko sati. Ako primijetite da se bol ne smiruje već raste, neizostavno treba otići do ljekara – kaže dr Nevenka i dodaje da nije loše uz sebe imati i posebnu kremu za alergije koju pravi Apotekarska ustanova.

Postoji, kaže dr Dimitrijević niz dodatnih krema i masti koje mogu da pomognu u ovakvim situacijama ali, naglašava ona, nikako ih ne treba mazati i koristiti bez prethodne konsultacije sa ljekarom.

Izvor: Republika