Oštećenja na korijenu biljaka prouzrokovana parazitacijom nematoda korijenskih kvržica rezultiraju nedovoljnim usvajanjem vode i hraniva, a posljedica su slabo razvijene biljke koje daju loš rod. Poznato je da štetočine, bolesti i virusi stvaraju probleme u gajenju paradajza, ali tu su i okom nevidljivi organizmi, odnosno nematode.
Rodu Meloidogyne pripadaju nematode koje su važne štetočine paradajza i ostalog povrća poput paprike, patlidžana, tikvica, salate, šargarepe, luka i drugog povrća. Štetu prave na otvorenim i u zatvorenim prostorima, a češće ih nalazimo na lakšim pjeskovitim i tresetnim zemljištima.
Ovo su sitne životinje crvolikog oblika, a najviše su rasprostranjene u gornjim slojevima zemljišta gde je obilje organskih materija i zbog toga ih često nazivamo indikatorima ekološkog stanja zemljišta. Trebalo bi napomenuti da nisu sve nematode loše, neke povećavaju mineralizaciju zemljišta, poboljšavaju razgradnju i kruženja hraniva u zemljištu i slično.
Za one koje mogu da zaraze i prouzrokuju štetu na biljkama, dovoljno je da i kap vode u kojoj se nalaze dospe u zemljište oko biljke. Oštećenja na korenu biljaka prouzrokovana njihovom parazitacijom, rezultiraju nedovoljnim usvajanjem vode i hraniva, a posledica su slabo razvijene biljke koje daju loš rod.
Kako nastaju korijenske kvržice?
Nematode parazitiraju na korijenju koje se deformiše već prvog dana od infekcije. Kako objašnjava profesor dr Dinka Grubišić u stručnoj literaturi, ćelije oko nematoda, podstaknute sekretima njihovih pljuvačnih žlijezda počinju da se umnožavaju i nenormalno povećavaju što dovodi do stvaranja korijenskih kvržica.
Zbog promjena u ćelijama provodno tkivo ne funkcioniše pravilno, a otežana translokacija vode i hraniva dovodi do otežanog razvoja njenog nadzemnog dijela. Što je infekcija jača, jače su hloroze, a biljke sve više zaostaju u razvoju.
Simptomi se uočavaju o oazama
Simptomi na nadzemnom dijelu biljaka najprije se uočavaju lokalizovano u kružnim i ovalnim oazama u zasadu, a vremenom se šire. Najčešće su posljedica uzastopnog gajenja osjetljivih kultivara na zaraženoj površini ili sadnje zaraženih biljaka. Znakovi na nadzemnom dijelu biljaka mogu lako da se zamjene sa posljedicama loše drenaže, loše ishrane biljaka ili sa simptomima nekih uzročnika bolesti.
Dakle, izgled biljke može da ukazuje na neku drugu bolest, ali ona može biti prouzrokovana nematodama. Zbog toga, svakako bi trebalo obaviti i pregled korijenja, a na njemu je lako uočiti kvržice i zadebljanja.
Mjere suzbijanja su kompleksne
Do povećanog nakupljanja nematoda u zemljištu dolazi ako se na jednoj površini uzgaja ista kultura uzastopno više godina.
Stoga je važno pridržavati se plodoreda od dvije do tri godine, što kao jedina mjera neće biti dovoljno uspiješna, pa bi osim toga trebalo sijati i saditi otporne sorte, koristiti zdrav sadni materijal, sprovoditi agrotehničke mjere, suzbijati korove i sprovoditi fumigaciju i sterilizaciju.
Kao oblik ekološke zaštite, uzgoj nematocidne biljke niske kadifice, Tagetes patulla L. može da smanji za čak 80 – 100 odsto populacije vrste Pratylenchus spp. Prema istraživanjima, utvrđeno je da korijenje ovoga cvijeta sadrži supstance koje otopljene u vodi toksično djeluju na nematode. Takođe, prirodne aktivne supstance koje sadrži imaju slična jedinjenja kao i sredstva protiv nematoda proizvedena u hemijskoj industriji. Osim kadifice, efikasan je i neven (Calendula officinalis L.) koji takođe deluje štetno za nematode.
Zemljište
Povećanje ili smanjenje temperature i vlažnosti zemljišta iznad optimalnih vrednosti utiče na ove parazite. Smrzavanje zemljišta tokom zime može u potpunosti da uništi njihovu populaciju. Na ovaj način se suzbijaju jaja i larve.
Zemljište se može sterilizovati povišenim temperaturama od 50 do 55ºC. Ukoliko se sterilizacija obavlja zagrejanom vodenom parom, potrebno ga je prekriti folijom pola sata. Sterilizacija uz pomoć sunca može da se sprovede u najtoplijem djelu godine. Zemljište ostaje prekriveno folijom tokom dva do tri mjeseca. Biljke i sadni materijal mogu da se sterilišu toplom vodom, temperature 50 do 55ºC tokom minuta. Na nižim temperaturama vode tretman može trajati i do pola sata. Nematode, njihove larve i jaja umiru na temperaturi od 40ºC, ali ne sve vrste.
Mogu da se koriste i bioinsekticidi od gljivica i bakterija koji ih potiskuju i umanjuju intenzitet napada.
Borba protiv ovih parazita je dugotrajna i trebalo bi da se preduzmu sve preventivne mjere koje će umanjiti mogućnost njihove pojave u zasadu. Ne dozvoliti životinjama da šetaju po plasteniku, smanjiti broj posetilaca plastenika, sprovoditi i druge mjere dezinfekcije obuće, alata, a za sadnju koristiti samo zdrav sadni materijal.
Izvor: agroklub.rs
PROČITAJTE:
Viroze na paradajzu – simptomi i zaštita
Slab prinos i sitni plodovi – gdje griješite prilikom prizvodnje paradajza?
Evo zašto PARADAJZ treba KALCIJUM