Ako ne promijenimo način proizvodnje hrane, prijeti izumiranje insekata!

Gotovo polovina svih vrsta insekata u svijetu, ključnih kako za ekosisteme tako i za poljoprivredu, nestaje alarmantnom brzinom, pokazuju rezultati naučnih studija koje upozoravaju na ”katastrofalan kolaps” prirodnog okruženja na planeti

Ekosistemi ne mogu funkcionisati bez miliona insekata koji čine osnov lanca ishrane, a rezultati najnovijih istraživanja objavljeni u časopisu o biološkoj očuvanosti (Biological Conservation) upućuju na to da na njihov nestanak najviše utiče ljudska aktivnost i klimatske promjene.

Zaključak je jasan: ako ne promijenimo način proizvodnje hrane, neki insekti će za nekoliko godina izumrijeti – kažu autori 73 objedinjene studije, jer se zbog savremenog načina poljoprivrede uništava previše korisne flore i faune.

Danas je trećina vrsta pred istrebljenjem „a svake godine popis se povećava za dodatnih jedan posto”, kažu naučnici sa univerziteta u Sidneju i Kvinslendu (Francisco Sanchez-Bayo i Kris Wyckhuys), napominjući da je brojka ekvivalent ”najvećoj epizodi izumiranja” od nestanka dinosaura. Takođe dodaju da je više od 40 posto od 30 miliona vrsta insekata, koliko ih živi na Zemlji u opasnosti od izumiranja.

– Procenat insekata koji nestaju, a riječ je o 41 posto, dvostruko je veći nego kičmenjaka, a stopa izumiranja lokalnih vrsta koja iznosi 10 posto, osam je puta veća – kažu stručnjaci.

Kada govorimo o nestanku bioraznovrsnosti, našu pažnju najčešće privlači sudbina velikih životinja. Olako se zaboravlja da su insekti od ključnog značaja za ekosisteme

Treba brzo djelovati i pokušati spriječiti kolaps važnih ekosistema jer će posljedice biti katastrofalne – tvrde naučnici.

Negativan uticaj smanjivanja broja insekata na cijeli prehrambeni lanac.

Insekti su od vitalnog značaja kada je posredi proces oprašivanja, a smanjenje njihovog broja utiče na čitav prehrambeni lanac. U Francuskoj je, na primjer, tokom 2018. evidentiran pad broja ptica.

– Nema više toliko insekata, to nam je najveći problem – objasnio je jedan od autora francuske studije, dodajući da i ptice koje se hrane semjenkama u jednom trenutku u godini trebaju insekte kako bi prehranile svoje mlade.

–Po rezultatima istraživanja objavljenim krajem 2017. na temelju podataka njemačkih naučnika, Evropa je za manje od 30 godina izgubila gotovo 80 odsto „svojih” insekata, a posljedica je nestanak više od 400 miliona ptica. Na globalno smanjenje broja insekata utiče i globalno otopljavanje, podsećaju naučnici.

Ali od insekata kao izvora hrane osim ptica zavise, ježevi, gušteri, ribe, vodozemci…

Australijski naučnici kao problem navode brzu urbanizaciju, pretjerano krčenje šuma zbog promjene namene zemljišta u poljoprivredno, upotrebu pesticida i vještačkih đubriva, posebno u poslednjih šezdeset godina.

Smanjenje broja insekata traje s početka dvadesetog vijeka, ali se naglo ubrzalo pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka da bi dostiglo „alarmantne razmjere” u poslednjih 20 godina.

Među najugroženijim vrstama insekata su leptiri, pčele, ose, mravi, stršljeni – koji žive na svim kontinentima osim Antarktika, i tvrdokrilci poput bubamara ili svitaca.

U mediteranu značajno se smanjio broj insekata balegara, a nestao je i velik broj pčelinjih vrsta. Istrebljenja nisu pošteđeni ni vodeni insekti prenosi Novi list.hr.

– Hitno je potrebno ponovno obnoviti staništa insekata, preispitati dosadašnju poljoprivrednu praksu, uz posebnu brigu o smanjenom korišćenju pesticida i njihovoj zamjeni održivim, ističu autori izvešća, podsećajući da brigu treba voditi i o „liječenju” zagađenih voda, kako u gradovima tako i u ruralnim područjima.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Preporuka za vas