Naslovnica Blog Stranica 948

Prvi pčelinji ranč u BiH

Supružnici Saša i Dragana Tomić iz Gradiške ubrajaju se u pčelarsku elitu  u našoj zemlji.

Poznati su na sajmovima i pčelarskim manifestacijama od Gradiške do Bijeljine, pa sve do Trebinja na jug.

U selu Maškovac, oko pet kilometara nizvodno od Gradiške Tomići su na površini od pola hektara izgradili pravi pčelarski ranč. Uredno pokošeno dvorište, sa jasno vidljivom  registarskom pločicom pčelinjaka daje poseban pečat imanju  koje liči na botaničku baštu. Bagremovi, katalpe, lipe, razno voće i mnoštvo medonosnog bilja, upotpunjeni su sa stotinu pčelinjih društava i objektima izgrađenim od prirodnih materijala, drveta, kamena i stare pečene cigle.

Dragana i Saša Tomić

Avgust je početak nove pčelarske sezone i Tomići su poranili, kako bi izbjegli paklene vrućine i zatekli mirne pčele.

-Upravo smo doselili društva iz Romanovačkih kosica, sa obronaka Kozare. Bili su na šumskoj ispaši. Provjeravamo stanje u košnicama,da li svako društvo ima maticu, pripremamo ih za još jednu eventualnu šumsku pašu, kaže Saša Tomić.

Specijalisti za matičnu mliječ

Tomići godišnje proizvedu oko pet tona meda. No med nije jedini produkt iz njihovog pčelinjaka. Specijalisti su,  i po tome nadaleko poznati,  po proizvodnji matične mliječi.

-Proizvodimo više vrsta meda, bagremov, kestenov, livadski,… Osim meda proizvodimo i vosak, polen, propolis ,  matičnu mliječ. Imamo i druge proizvode na bazi meda i propolisa , koji su veoma dobro prihvaćeni na tržištu. Posebno smo se specijalizovali za matičnu mliječ i tu supruga Dragana prednjači, kaže Saša.

Da je riječ o vrhunskim profesionalcima u pčelarstvu govori i podatak da godišnje sele za ispašom sedam do osam puta. Idu u susret cvjetanju raznih biljnih vrsta. Potkozarje je veoma bogato kestenom, bagremom i voćem, Lijevče polje djetelinama, travama,uljanom repicom, suncokretom, voćnim vrstama i cvijećem, a predio uz rijeku Savu amorfom.

-Osim u Mačkovcu i Bok Jankovcu pčele vozimo i u lijevčanska sela Romanovce i Karajzovce, te u potkozarska sela. Imamo svoje ustaljene lokacije i dogovor sa proizvođačima voćarskih, ratarskih i povrtlarskih kultura. Nema pčelarenja na jednom mjestu, kaže Saša Tomić.

Dobitnici velikog broja priznanja za svoj rad

Tomići su dobitnici najviših priznanja na mnogim sajmovima i manifestacijama. Redovno gostuju u Prijedoru, Banjoj Luci, Laktašima, Brčkom i Bijeljini. Gastronomska manifestacija ‘Zdravofest’ bez njih je nezamisliva.

-Nastojimo da naši proizvodi uvijek budu vrhunskog kvaliteta, ali i da je ambalaža jedinstvena i da privlači. Jer ako su naše pčele bile vrijedne, moramo ih i mi pratiti koliko god možemo.Pčelarstvo nije lak posao, ali je lijep, raznovrsan i isplativ ako se čovjek prema njemu odnosi krajnje profesionalno.

Dragana na sajmu meda

Osim toga zahvaljujući našim pčelama mnogo smo proputovali i stekli veliki broj prijatelja. Treba se ugledati po mnogo čemu na pčele, po organizaciji, ophođenju prema poslu i prirodi i rezultati su zagarantovani, kaže Saša Tomić, vrhunski pčelar  iz Gradiške.

Saša i Dragana kada ne rade oko pčela, kose i uređuju pčelinji ranč od pola hektara, te  slično imanje u potkozarskom selu Dragelji. Imaju mnogo posla i oko pakovanja raznovrsnih tipova meda, voska, propolisa, matične mliječi. Veoma su aktivni i u  pčelarskim organizacijama, te na mnogobrojnim stručnim savjetovanjima u vrijeme kad njihove pčele miruju.

Pčelarenje naučio iz literature

Zanimljivo je da su Tomići počeli pčelariti 1996. godine, i da im taj posao nije nastavak porodične tradicije. U početku je nailazio na mnogobrojne teškoće jer mu iskusni pčelari nisu bili na dohvat ruke, izbjegavali su da mu daju stručne savjete.

Bio je primoran na učenje iz literature i usavršavanje u hodu, korak po korak. Bilo je i onih koji su ga savjetovali da se okane od pčelarstva. Na sreću nije ih poslušao. Za  dvije decenije mukotrpnog rada postigao je izvanredne rezultate. Osim pčelarskog ranča i više od 150 košnica Saša Tomić razvio je i vlastitu pčelarsku strategiju. Pčele nikad ne drži na jednom mjestu, već ih uglavnom razvrsta na dvije – tri lokacije.

Osim čestog seljenja, veoma je važna i vrhunska higijena koju sprovodi, jer kako kaže  gdje nema higijene nema ni zdravih društava. Sada svoje bogato znanje nesebično prenosi mladim pčelarima u okviru Udruženja ‘Amorfa’.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Radovi u bašti tokom avgusta

Još uvjek uživate u blagodetima ljeta. Na sve strane šire se opojni mirisi cvjetova koji krase vaše bašte i terase, a prijatna atmosfera, koju pruža zelena pozadina, je od neprocjenjive vrijednosti.

Sad kad je leto već dobrim djelom prošlo, možete realno da sagledate vašu zelenu oazu i uočite neke njene prednosti i nedostatke. Moguće je da ćete konstatovati da vam je neki period u bašti nedovoljno cvjetan, ili da vaš travnjak nije onako gust kako biste željeli, možda vam treba neko drvo ili pergola za hladovinu, ili neki zeleni zid kao zaštita od pogleda. Šta god da je u pitanju, ovo je period kada treba da reagujete! Sada je vrijeme za planiranje i promjene!

Kako bi vaše biljke više cvjetale, u ovom mjesecu potrebno je da redovno uklanjate precvjetale cvijetove. Tokom ovog mjeseca ukoliko ga imate, trebalo bi da orežete puzavice i grmove i to čim prestanu da cvjetaju. Naime, obavezno blago orežite grmove, posebno one koji cvijetaju ljeti, (plava kiša, lavanda). Takođe, orežite i puzavice. Sem orezivanja, puzavice bi trebalo da privezujete, a suvišne grane da sklonite. I naravno ne zaboravite da orežete gliciniju ukoliko je imate.

Ovo je idealan mjesec da skratite izbojke do pupoljka na deset centimetara udaljenog od glavne grane. Ovakvom rezidbom osiguraćete da vaše cvijeće i biljebujnije procvjeta narednog proljeća.

Ruže u avgustu nastavite da orezujete da bi kod njih podstakli ponovno cvijetanje. Potrebno je da ih redovno i puno zalivate posebno ako je u avgustu toplo i sušno vrijeme.

  • Korisni savjeti

  • Zalivanje travnjaka obavljajte redovno, svakog dana kada nema kiše. Kod zalivanja travnjaka, poštujte osnovno pravilo: Bolje zalivati temeljnije, a rijeđe, nego često, po malo. Pravilnim zalivanjem trave, pospješuje se razvoj korjenovog sistema u dublje slojeve zemljišta, što doprinosi otpornosti tokom kratkih sušnih perioda.
  • Šišanje trave obavljajte na svakih 4-7 dana u zavisnosti od toga koliko je trava izrasla, a osnovno pravilo kod šišanja travnjaka je da se trava šiša čim naraste 1 cm.
  • Ako želite da i sljedeće godine imate lijepu bašticu, a nećete da trošite novac, preporuka je da sakupite sjeme: noćurka, nevena, noćne frajle ili kalifornijskog maka. Najjednostavnije prikupljanje sjemena je da odsječete glavice cvijeća sa sjemenom, a nakon toga da ih stavite u papirnu kesu na suvo mjesto, samo vodite računa da se sjeme ne osuši. Ne zaboravite da napišete na svaku vrećicu ime cvijeća. Kada ste to uradili posle nekoliko dana otvorite kesice, odvojite sjeme od cvijetne glavice, pa sjeme vratite u vrećicu i čuvajte ga na suvom i prohladnom mjestu.

PROČITAJTE:

Begonija – Gajenje, njega i održavanje

Ruzmarin: Sve što treba da znate o ovoj ljekovitoj biljci!

ADAM – Njega i održavanje

 

Raspisan poziv za gradnju sistema za navodnjavanje na 50 hektara u Laktašima

Ministarstvo poljoprivrede RS objavilo je poziv za iskazivanje interesa za gradnju sistema za navodnjavanje u sjevernom dijelu opštine Laktaši, na 6 kilometra od centra Laktaša, ondosno na oko 20 km od Banjaluke, a sve to na površini od 50 hektara.

Radilo bi se o formiranju jedinstvenog oglednog polja sa ciljem prikaza intezivne poljoprivredne proizvodnje primjenom savremenih metoda i načina navodnjavanja, primjene novih tehnologija, obuke proizvođača i naučno-istraživačkih aktivnosti u ovom segmentu.

Ovim pozivom traži se izrada tehničke dokumentacija za izgradnju sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina namijenjenih za Republički eksperimentalno-edukacioni centar za razvoj agrara RS u okviru Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Rok za dostavu ponuda je 22. avgust.

Više informacija možete pronaći OVDJE.

Izvor: eKapija

Rod pšenice od 4,5 tona po hektaru

ŠAMAC – Žetva pšenice na šamačkom području završena je na svih 2.860 hektara koliko je i posijano, a prosječan prinos je oko 4,5 tona po hektaru, rekao je stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Šamac Mladen Adžić.

On je naveo da su prinosi varirali od tri do šest tona u zavisnosti od lokaliteta i primjenjene agrotehnike, dodavši da nije bilo većih problema tokom ovogodišnje žetve i da je obavljena u kontinuitetu.

„Otkupna cijena bila je od 28 do 32 feninga po kilogramu. Jedan broj poljoprivrednika je uskladištio pšenicu u vlastite smještajne kapacijetete, s obzirom na to da se očekuje povećanje cijene na tržištu“, rekao je Adžić.

On je naglasio da Vlada Republike Srpske u ovoj godini podstiče proizvodnju pšenice sa 200 KM po hektaru.

Žetvene površine na šamačkom području ove godine iznose 3.430 hektara, od kojih je pod pšenicom 2.860 hektara, ječmom 420, tritikalama 140 i raži 10 hektara.

Izvor: N.N.

Uništavaju je kao korov, a ljekovita je

Studije pokazuju da preslica ublažava simptome Alchajmerove bolesti, udvostručuje broj vlasi, smiruje, ublažava upale. Često je zamijene za korov, a evo zašto ju ne bi smjeli uništavati.

1. Odlična je za kosu, kožu i nokte

Preslica je jedan od najboljih izvora silikagela koji pomaže tijelu u proizvodnji kolagena – gradivnog bloka kose, kože i noktiju. Jedno istraživanje je pokazalo da preslica povećava rast, volumen i debljinu kose te doslovno udvostručuje broj vlasi kod žena s tankom kosom.

Druga studija je pokazala da preslica jača nokte, smanjuje listanje, krhkost i zanoktice. Zbog svojih svojstava pojačavanja proizvodnje kolagena, smatra se da preslica sadrži svojstva protiv starenja i tonira kožu.

2. Liječi rane i ublažava opekotine

Preslica se koristi od davnina za zaustavljanje krvarenja, liječenje čireva, rana ruptura i upala na koži. Jedno istraživanje je pokazalo da mast od preslice pomaže ženama da lakše zacijele epiziotomijske rane (hirurškog zahvata kojim se reže međica kako bi se proširio porođajni kanal i olakšao porod), a istovremeno smanjuje post-operativnu bol. Silika zapečaćuje ranu, dok flavonoidi pomažu u sprječavanju infekcije.

3. Uklanja teške metale

Proučeno je i dokumentirano da preslica ima sposobnost izvlačenja teških metala iz tijela i tla. Jedno istraživanje je pokazalo da ispijanje litre u kojoj ima puno silike, uklanja aluminijum iz tijela, bez da sa sobom povuče i esencijalne metale poput željeza i bakra.

„Predočili smo preliminarne dokaze da je tokom 12-sedmične terapije mineralnom vodom koja je bogata silikom, tjelesni ‘teret’ aluminijuma pao kod pojedinaca koji boluju od Alchajmerove bolesti te da je došlo do klinički relevantnih poboljšanja kognitivnih sposobnosti kod najmanje tri od 15 pojedinaca“, napisao je autor studije.

4. Smanjuje upalu

Istraživanje iz 2013. godine je pokazalo da je preslica jedna od nekoliko biljaka koje sadrže kinurensku kiselinu koja sadrži protivupalna, antioksidativna i ublažavajuća svojstva, posebno za reumatoidni artritis. Ona se može koristiti za ublažavanje crvenila kod ekcema, akni i drugih stanja kože.

5. Opušta i uspavljuje

Flavonoidni antioksidansi u preslici djeluju kao blag i siguran sedativ. Takođe je bogata kalcijumom i magnezijumom – mineralima koji su poznati po smirivanju živaca. Čaj od preslice se koristi za smanjivanje razdražljivosti, hiperaktivnosti i nesanice.

6. Jača kosti

Istraživanja su pokazala da silicijum stimuliše stanice koje grade kosti. Kolagen pruža zaštitu vašim kostima, dok ih kalcijum i drugi minerali hrane te ojačavaju tu zaštitu. U italijanskoj studiji otkrili su da preslica značajno poboljšava gustoću kostiju.

Kako koristiti preslicu?

Da biste napravili snažnu „infuziju“ – kuvajte pola šoljice suve preslice u dvije šoljice kipuće vode 10 minuta. Ostavite da odstoji između sat i sedam sati.

„Infuziju“ možete koristiti za:

  • Biljno ispiranje kose – za jaču kosu i poticanje rasta
  • Kao tonik za blistavu kožu – namočite papirnatu masku za lice u čaj i držite ju na licu do pola sata.
  • Bolno grlo – infuziju pomiješajte s malo morske soli pa grgljajte nekoliko puta dnevno
  • Gingivitis – grgljajte tri do četiri puta dnevno
  • Preslicom možete napuniti i kadu za meku kožu ili rješavanje infekcije mokraćnog sistema. Biljka se može uzimati interno kao čaj ili u kapsulama, piše Return to Now.

Izvor: N.N.

Oprez: 6 biljaka iz domaćinstva koje su opasne po kućne ljubimce

Postoje biljke u domaćinstvu koje mogu biti otrovne za pse i mačke. Saznajte na vrijeme o kojim biljkama se radi i ne zaboravite da podijelite ovaj tekst da bismo upozorili i druge vlasnike pasa i mačaka

1.Difenbahija

Difenbahija je toksična i za pse i za mačke. Sadrži hemikaliju koja predstavlja prijetnju za životinje, pa ako se dio biljke proguta dolazi do iritacije jezika i usne duplje. Ova iritacija kasnije može dovesti i do pojačanog lučenja pljuvačke, poteškoća u gutanju, i povraćanja.

2.Dracena (Ženski zmaj)

Ova poznata kućna biljka je otrovna i za pse i za mačke. Sadrži saponin, hemijsko jedinjenje koji pravi probleme kućnim ljubimcima. Ako se dio biljke proguta, dolazi do povraćanja (sa i bez krvi), gubitka apetita, depresije i intenzivnog lučenja pljuvačke. Kod zaraženih mačaka se može primjetiti i proširenje zenica.

3.Slonovo uvo

Slonovo uvo sadrži sličnu hemikaliju kao i difenbahija, pa je i reakcija otrovane životinje slična: iritacija usta, otežano gutanje, pojačano lučenje pljuvačke i povraćanje.

4.Ljiljan

Mnoge biljke iz porodice ljiljana su otrovne za mačke, a neke i za pse. Reakcije mačaka na ove biljke su povraćanje i gubitak apetita, a ako se životinji ne pruži pomoć, dolazi do otkazivanja bubrega i uginuća. Pojedine vrste ljiljana toksične su i za pse i za mačke i dolazak sa njima u kontakt izaziva teškoće u gutanju, povraćanje, iritaciju usne duplje i jezika, i pojačano lučenje pljuvačke.

5.Srcoliki filadendron

Ova vrsta filadendrona je česta u domaćinstvima, jer se lako gaji, a toksična je za pse i mačke. Srcoliki filadendron sadrži hemikaliju koja iritira usta i jezik životinje. Zaraženi ljubimac ima simptome kao što su pojačano lučenje pljuvačke, povraćanje i teškoće u gutanju.

6.Aloja

Ova kamenjarka se često gaji u kućama i stanovima, a otrovna je i za pse i za mačke zbog njenog sastojka aloina. Ova gorka supstanca žute boje može se naći u gotovo svim vrstama aloje i može prouzrokovati povraćanje, i krv u urinu životinje.

Izvor: Agromedia

Dijaspora sve više ulaže u proizvodnju zdrave hrane širom BiH

Ulaganje u poljoprivredu Bosne i Hercegovine, a posebno u proizvodnju zdrave hrane, sve više uzima zamaha, a dijaspora se sve češće pojavljuje kao investitor i pokretač novih kompanija u ovom sektoru.

Jasmina Ćušić je počela s prodajom povrća putem društvenih mreža prije tri godine, a sada rukovodi prodavnicom u centru Mostara i kompanijom “Eko Jasmina” s mrežom kooperanata iz cijele Hercegovine.

Ključna tačka u rastu kompanije bili su investitori iz dijaspore koji su uložili svoje kontakte, znanje i novac, te danas imaju suvlasnički udio u tom brzorastućem preduzeću.

Prijedorski “Agroplus” završava ugradnju nove opreme i proširenje kapaciteta. Kompaniji je fokusu proizvodnja domaće jabuke, a firma ima i svoju poljoprivrednu apoteku. “Agroplus” je još jedan primjer investicije bh. dijaspore, koja ulaže u razvoj poljoprivrede u prijedroskoj regiji.

Da brojke ukazuju na dobru perspektivu ovog poslovnog koncepta potvrđuje i informacija da je prošle godine iz naše zemlje izvezeno jabuka u vrijednosti više od osam miliona KM.

Dino Šito, također investitor iz bh. dijaspore, pokrenuo je kompaniju “BioFood BH” koja se bavi otkupom i preradom, te ovih dana finaliziraju nova ulaganja u opremu i proširenje proizvodnje. Lilijan Sulejmanović je pokrenula kompaniju “Te Ora” koja proizvodi funkcionalnu i zdravu hranu. Njene “Bar Do” energetske čokoladice su već našle svoje mjesto u prodavnicama širom zemlje.

Dijaspora poručuje da, osim metaloprerade i IT sektora, ulaganja u proizvodnju zdrave hrane predstavljaju veliku šansu za BiH. Taj sektor je prepoznat i kroz aktivnosti USAID Projekta “Diaspora Invest”, koji je kroz aktivnosti tehničke podrške i grant programa već dao potporu 11 kompanija iz agrobiznisa.

Među njima su i kompanije iz ove priče, koje u različitim dijelovima zemlje pokreću neke nove procese, otvaraju nova radna mjesta i unose savremene prakse u poljoprivrednoj proizvodnji, preradi i trgovini, saopćeno je iz USAID Projekta “Diaspora Invest”.

Izvor: biznis.ba

5 razloga zašto moramo češće jesti kruške

Kruška (Pyrus communis) je iznimno zdravo jesensko voće koje pripada rodu biljaka iz porodice Roseceae. Poznato je više stotina različitih vrsta, a u Hrvatskoj su osobito popularne Anđeline, Babuške i Vilijamovke od kojih se priprema vrlo popularna rakija. Kruške su se uzgajale još prije 3000 godine, a u vrijeme francuskog kralja Luja XIV. bile su simbol luksuza.

Danas se koristi u pripremi slani i slatkih jela, a zbog prirodnog izvora fruktoze neki ih koriste u pripremi slastica umjesto šećera. Kupite li u trgovini nedozrele kruške, stavite ih u papirnatu vrećicu i na sobnu temperaturu te ubrzajte cijeli proces. S druge strane izbjegavajte plastične vrećice jer ćete tako potaknuti truljenje ploda. Povrh svega, uvrstite ih češće na svoj jelovnik, jer obiluju hranjivim tvarima koji čine čuda za naše tijelo.

Zdravstvene prednosti kruške

  1. Podstiče probavu – Kruška je bogata prehrambenim vlaknima koje blagonaklono djeluju na cijeli organizam, a posebice probavu. Ona poboljšava rad crijeva pa ju svakako odaberite kao međuoobrok, stavite je u voćnu salatu, a možete je dodati čak i slanim jelima.
  2. Štiti rad srca – Ovo jesensko voće prepuno je flavonoida koji održavaju šećer u krvi stabilnim, pa se njezina redovita konzumacija smatra i dobrom prevencijom za borbu protiv dijabetesa tipa 2. Uz to smanjuje razine lošeg kolesterola u krvi, štiti srce i krvne žile.
  3. Jača imunitet – Kruška je bogata vitaminima B i C, dobar je izvor željeza i kalcija, te kalija i bakra. Ona jača imunitet tijela te ublažava upalne procese u organizmu. U kori se pak nalazi moćan antioksidant kvercetin koji prevenira razne bolesti, pa pokušajte jesti organski uzgojene plodove čija površina nije špricana raznim kemikalijama.
  4. Spriječava probleme s vidom – Mrkva nije jedini plod iz prirode koji spriječava probleme s vidom. Kruška je također zaštitnica ovog organa koja smanjuje rizik od makularne degeneracije.
  5. Pomaže kod mršavljenja – U 100 grama kruške nalazi se oko 80 kalorija, pa ono pripada grupi voća s nešto višom kalorijskom vrijednošću. Iako je riječ o slatkom voću, njena umjerena konzumacija preporučuje se i osobama koje drže dijetu, ili žele održati svoju težinu.

PROČITAJTE:

Blagotvorna svojstva KVASA OD CVEKLE! Izuzetno ljekovita poslije hemoterapije

Koje vitamine sadrži paradajz?

TUŠT ljekoviti korov koji raste po našim baštama i livadama /RECEPTI/

Podmlađivanje starijih voćaka

Kada se isplati izvršiti podmladjivanje starijih voćaka? Pomlađivanje starih voćaka se sastoji u tome da se voćke koje su vegetativno oslabile i čiji je vegetativni porast praktično prestao, ponovo dovode u stanje porasta.

Na ovaj način kruna voćaka se može regenerisati, pojačati vitalnost grana i grančica, a time produžiti i period rodnosti. Sastoji se iz jakog skraćivanja svih grana krune, čime se stvaraju uslovi da se iz spavajućih i adventivnih pupoljaka razviju nove grane i grančice.

Podmlađivanje se kao pomotehnička mjera može raditi u slučajevima:

– kada je kruna previsoka i ima ogoljene skeletne grane,

– kad po prestanku rastenja počinje masovno sušenje pojedinih jačih grana i na njima se pojave vodopije,

– kad je kruna usljed lomljenja grana oštećena (pod teretom roda, snega, vetrova idr.).

Ne obavlja se kod pretjerano starih, jako iznurenih ili obolelih stabala. Pomlađivanje je pravilnije ako je kruna odnjegovana, uz negovanje prilikom obrade zemljišta, uz navodnjavanje, đubrenje i dr. Ali, pomlađivanje je poželjno vršiti vrlo oprezno, zato što se takve voćke izlažu opasnosti od mrazeva. Zato je često najbolje vršiti pomlađivanje postupno dvije do tri godine, uz redovno đubrenje i zaštitu lisne mase. Ukoliko su voćke nešto slabije razvijene, uz manje presjeke, odsijecanjem tanjih grana, može se raditi pomlađivanje.

Podmladjivanje starijih voćaka, opravdanost mjere

Prije skraćivanja grana potrebno je raditi obilnije đubrenje voćnjaka, radi aktivacije pupoljaka. Prema stanju voćaka (uzrastu, bujnosti, snazi i dr.) Grane se skraćuju jače ili slabije. Nastojati da kruna bude što pravilnija. Skraćivanje grana mora biti više pri vrhu krune, a razvijenije grane se skraćuju jače od manje bujnih.

Takođe, uspravnije grane treba više skratiti, nego one položenije. Skeletne grane treba skraćivati iznad uspravnijih grančica, koje takođe treba jako orezati. Zbog samog zarastanja, paziti na debljinu grane koja se presijeca.

Da bi uspijeh pomlađivanja bio moguć prvo je potrebno procijeniti i sagledati sposobnost rastenja nakon pomlađivanja, pa na temelju toga obavljati prekraćivanje grana. Znači da rezultat podmlađivanja ne zavisi samo od tehnike izvršenja, već i daljnje aktivnosti oko obrazovanja nove krune, koja treba biti pravilnog izgleda.

Jaka rezidba aktivira spavajuće pupoljke, pa će se zato iz skeletnih grana pojaviti puno izbojaka, koje treba na najbolji način iskoristiti. Sve uspravnije grane koje rastu ka unutrašnjosti krune potrebno je sasvim ukloniti.

Ostavlja se po jedna vodeća grana da se razvija, a ostale grane kratko orezati ili savijanjem dovesti u horizontalan položaj, čime će se ubrzati formiranje rodnih grančica. Rezanjem i savijanjem mladara obavlja se proređivanje krune, a smanjuje zasenjivanje. Potrebno je voditi računa oko izbora vodeće grane, tako da će novoobrazovani kruna moći vršiti svoju funkciju. Takođe, skraćivanju skeletnih grana u kruni će osigurati dominantnost glavne vodilice nad skeletnim bočnim granama, bočnih grana nad rodnim granama, a rodnih grana nad rodnim grančicama. To se najbolje postiže uz pravilnu ravnotežu koju treba uspostaviti u kruni.

Za uspješno podmlađivanje starijih voćaka ne utiču samo starost, već i stanje i bujnost. Razlozi koji nas navode na rad i pomlađivanje starijih voćaka, su produžavanje razdoblja rodnosti i dugovječnosti.

Ljiljana Gvozdić
Savetodavac voćarstva i vinogradarstva

Francuski ratari istresli tone izmeta ispred sjedišta Makronove stranke

Trgovinski sporazum Francuske s Kanadom koji daje prednost stranim proizvođačima, izazvao je veliko nezadovoljstvo domaćih farmera.
Poljoprivrednici kažu da ih CETA stavlja u nepošten nepovoljni položaj i da ne postoji drugi način da se poruka prenese.
Vlasti su razbile ove proteste koje je ministar policije Kristof Kastaner nazvao namernim napadima.
Izvor: Raša tudej