Subota, 22 Januara, 2022
spot_img
NaslovnicaMagazinPriče sa selaPrvi pčelinji ranč u BiH

Prvi pčelinji ranč u BiH

Supružnici Saša i Dragana Tomić iz Gradiške ubrajaju se u pčelarsku elitu  u našoj zemlji.

Poznati su na sajmovima i pčelarskim manifestacijama od Gradiške do Bijeljine, pa sve do Trebinja na jug.

U selu Maškovac, oko pet kilometara nizvodno od Gradiške Tomići su na površini od pola hektara izgradili pravi pčelarski ranč. Uredno pokošeno dvorište, sa jasno vidljivom  registarskom pločicom pčelinjaka daje poseban pečat imanju  koje liči na botaničku baštu. Bagremovi, katalpe, lipe, razno voće i mnoštvo medonosnog bilja, upotpunjeni su sa stotinu pčelinjih društava i objektima izgrađenim od prirodnih materijala, drveta, kamena i stare pečene cigle.

Dragana i Saša Tomić

Avgust je početak nove pčelarske sezone i Tomići su poranili, kako bi izbjegli paklene vrućine i zatekli mirne pčele.

-Upravo smo doselili društva iz Romanovačkih kosica, sa obronaka Kozare. Bili su na šumskoj ispaši. Provjeravamo stanje u košnicama,da li svako društvo ima maticu, pripremamo ih za još jednu eventualnu šumsku pašu, kaže Saša Tomić.

Specijalisti za matičnu mliječ

Tomići godišnje proizvedu oko pet tona meda. No med nije jedini produkt iz njihovog pčelinjaka. Specijalisti su,  i po tome nadaleko poznati,  po proizvodnji matične mliječi.

-Proizvodimo više vrsta meda, bagremov, kestenov, livadski,… Osim meda proizvodimo i vosak, polen, propolis ,  matičnu mliječ. Imamo i druge proizvode na bazi meda i propolisa , koji su veoma dobro prihvaćeni na tržištu. Posebno smo se specijalizovali za matičnu mliječ i tu supruga Dragana prednjači, kaže Saša.

Da je riječ o vrhunskim profesionalcima u pčelarstvu govori i podatak da godišnje sele za ispašom sedam do osam puta. Idu u susret cvjetanju raznih biljnih vrsta. Potkozarje je veoma bogato kestenom, bagremom i voćem, Lijevče polje djetelinama, travama,uljanom repicom, suncokretom, voćnim vrstama i cvijećem, a predio uz rijeku Savu amorfom.

-Osim u Mačkovcu i Bok Jankovcu pčele vozimo i u lijevčanska sela Romanovce i Karajzovce, te u potkozarska sela. Imamo svoje ustaljene lokacije i dogovor sa proizvođačima voćarskih, ratarskih i povrtlarskih kultura. Nema pčelarenja na jednom mjestu, kaže Saša Tomić.

Dobitnici velikog broja priznanja za svoj rad

Tomići su dobitnici najviših priznanja na mnogim sajmovima i manifestacijama. Redovno gostuju u Prijedoru, Banjoj Luci, Laktašima, Brčkom i Bijeljini. Gastronomska manifestacija ‘Zdravofest’ bez njih je nezamisliva.

-Nastojimo da naši proizvodi uvijek budu vrhunskog kvaliteta, ali i da je ambalaža jedinstvena i da privlači. Jer ako su naše pčele bile vrijedne, moramo ih i mi pratiti koliko god možemo.Pčelarstvo nije lak posao, ali je lijep, raznovrsan i isplativ ako se čovjek prema njemu odnosi krajnje profesionalno.

Dragana na sajmu meda

Osim toga zahvaljujući našim pčelama mnogo smo proputovali i stekli veliki broj prijatelja. Treba se ugledati po mnogo čemu na pčele, po organizaciji, ophođenju prema poslu i prirodi i rezultati su zagarantovani, kaže Saša Tomić, vrhunski pčelar  iz Gradiške.

Saša i Dragana kada ne rade oko pčela, kose i uređuju pčelinji ranč od pola hektara, te  slično imanje u potkozarskom selu Dragelji. Imaju mnogo posla i oko pakovanja raznovrsnih tipova meda, voska, propolisa, matične mliječi. Veoma su aktivni i u  pčelarskim organizacijama, te na mnogobrojnim stručnim savjetovanjima u vrijeme kad njihove pčele miruju.

Pčelarenje naučio iz literature

Zanimljivo je da su Tomići počeli pčelariti 1996. godine, i da im taj posao nije nastavak porodične tradicije. U početku je nailazio na mnogobrojne teškoće jer mu iskusni pčelari nisu bili na dohvat ruke, izbjegavali su da mu daju stručne savjete.

Bio je primoran na učenje iz literature i usavršavanje u hodu, korak po korak. Bilo je i onih koji su ga savjetovali da se okane od pčelarstva. Na sreću nije ih poslušao. Za  dvije decenije mukotrpnog rada postigao je izvanredne rezultate. Osim pčelarskog ranča i više od 150 košnica Saša Tomić razvio je i vlastitu pčelarsku strategiju. Pčele nikad ne drži na jednom mjestu, već ih uglavnom razvrsta na dvije – tri lokacije.

Osim čestog seljenja, veoma je važna i vrhunska higijena koju sprovodi, jer kako kaže  gdje nema higijene nema ni zdravih društava. Sada svoje bogato znanje nesebično prenosi mladim pčelarima u okviru Udruženja ‘Amorfa’.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

uvoz žovotinja

Farmeri upozoravaju: Prekomjerni uvoz remeti proizvodnju

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorio je da farmeri ne mogu opstati u otežanim tržišnim uslovima kada su izrazito visoke...