Naslovnica Blog Stranica 908

Šta rezidbom na voćki treba odstraniti

Prije rezidbe treba dobro pregledati voćku sa svih strana. Na umu treba imati cilj rezidbe te s njime uporediti stanje voćke. Treba proučiti strukturu krošnje, odnosno broj i raspored glavnih grana, zatim odrediti mjesta gdje dolazi do zasjenjivanja, ima li polomljenih, oštećenih ili bolesnih grana koje bi rezidbom trebalo odstraniti.

Rezidbom treba odstraniti stare i polomljene grane i one koje su oštetili bolesti i štetočine jer ova agrotehnička mjera doprinosi održavanju dobrog zdravstvenog stanja voćke.

Da ne odstranimo ništa drugo, nego da samo oslobodimo voćku grana koje su izvor bolesti i štetočina za ostale zdrave grane, za voćku smo dosta učinili. Ako pri tome odstranimo i grane koje se međusobno zasjenjuju ili ometaju prodor svjetla u unutrašnjost krošnje, obavili smo djelimičnu rezidbu voćke. Ona će biti završena kada prorijedimo nepotrebne rodne izbojke kako bi smo uspostavili ravnotežu rasta i rodnosti.

Slične teme:

  1. Sačekati sa rezidbom i sadnjom voća
  2. Zašto orezivati voćke?
  3. Podmladjivanje starijih voćaka
  4. Električne makaze za orezivanje voćaka

Izvor: AgroSavjet

ZASADI DRVO, ZASADI SVOJ KISEONIK: Sadnica je zlato

Pravilno sađenje ključno je za opstanak biljke i nastanak nove šume, te je uputstvo za to dragocjeno.

Sadnica je, kažu stručnjaci, zlato, a stvaranje šume izuzetno ozbiljan i odgovoran posao koji je ujedno i najskuplja investicija u proizvodnji drveta.

VAĐENJE SADNICA

Vađenje se obavlja ašovom ili plugom, uz oprez da se ne ošteti korijenov sistem. Najbolje je kada je vlažno vrijeme, bez vjetra, pred sadnju. Ako je sunčano i toplo, vaditi ih rano ujutro ili od 16 časova.

TRANSPORT

Sadnice što prije transportovati iz rasadnika do mjesta sadnje, uz zaštitu od isušivanja i premrzavanja i korijen u vlažnoj sredini. U rasadniku se prave snopovi od najmanje 20-50 komada za odrasle sadnice lišćara do najviše 100 za slabo odrasle sadnice četinara.

TRAPLJENJE

Trapi se na terenu za sadnju tako što se iskopa rov dubine kolika je i dužina korijena. Duž glatke i zakošene strane rasporediti sadnice u tankom sloju. Natrpati zemlju iskopanu iz paralelnog jarka do korijenovog vrata, pa sve zaliti. Kontejnerske sadnice se ne trape, već slažu na mjestima zaštićenim od sunca i vjetra. Tresetni tanpon, u kom je koren, zaliva se kantom s rešetkom.

PRIPREMA ZA SADNJU

Sadnice iz trapa vaditi neposredno pred sadnju, odstraniti sve što je oštećeno. Oštrijim sječivom podrezati korijenje četinara ako je duže od 20 do 25 cm. Prije raznošenja spremiti u posudama kašu od humusne zemlje, može se dodati i stajsko đubrivo. A prije sadnje sadnica iz kontejnera, u tamponu treba da ostane samo jedna. Kontejner potopiti u bure sa stajaćom vodom prije raznošenja.

RAZNOŠENJE SADNICA PO TERENU

Korijen ne smije biti izložen suncu i vjetru jer najtanje žile osetljivih četinarskih sadnica mogu da se osuše za 3-5 minuta. Za raznošenje koristiti plastične kofe ili korpe, i torbe od nepromočivog platna. Sadnice se ne smijeju nositi bez vlažne mahovine ili zemljane kaše.

SADNJA

Ukloniti prejake korovske vegetacije i djelimično do potpuno obraditi zemljište. Sadi se 2.000-2.500 sadnica po hektaru, razmak između njih je 2-2,5 m, a najčešće se primijenjuje sadnja sa slobodnim korijenovim sistemom u iskopane jame, ručno.

KOPANJE JAMA

Odstraniti travnati pokrivač u promeru 50 x 50 cm, tako da se s busenom odbaci što manje zemlje. Iskopati kružne jame od 30-40 cm u prečniku i u dubini. Bolja zemlja se odlaže sa donje strane jame, a iskopano kamenje, dijelovi žila i nekvalitetna zemlja se vade. Kamenom se može podziđivati sa donje strane jame na nagnutom terenu. Za sadnice iz kontejnera kopa se manja jama.

SADNJA KLASIČNIH SADNICA

Uzeti sadnicu za korijenov vrat i spustiti u jamu. Plitka rupa se produbljuje, a duboka zatrpava do potrebne dubine. U jamu se vrati malo zemlje, napravi manja humka i na nju stavi koren tako da mu vrat bude 1-2 cm ispod nivoa terena. Potom se žile zasipaju iskopanom zemljom, sabijajući je ovlaš prstima. Popunjena jama taba se nogama, a sadnica se drži prstima i sasvim lagano povlači naviše. Ako se jama prije sadnje zatrpa šumskom prostirkom ili sasječenim korovom, sadnica će se laganim povlačenjem iščupati. Potom se oko sadnice obezbeđuje vlaga, tako što se naopako postavlja iskopani busen. Na strmom terenu gornji deo jame zatrpati manje od donjeg kako bi se zadržalo više vlage.

SADNJA SADNICA IZ KONTEJNERA

Kopaju se manje jame jer je manji korijenov sistem. Sadnice u „nisula rolnama“ se navlaže, razmota se rolna, nožem se reže supstrat sa sadnicom, koja se sadi u jamice dubine kolika i je širina rolne.

OBUKA RADNIKA

Obuku radnika sprovesti prilikom raspodjele sadnica na mjestu pogodnom za to, a ako to nije moguće, na samom terenu.

Izvor: NG

Arheobotanička bašta podsjeća na zaboravljene biljke – Žitarice, mahuanarke i uljarice stare milenijumima

U krugu Muzeja Vojvodine u Novom Sadu postoji jedinstvena arheobotanička bašta u kojoj posetioci mogu da pogledaju davno zaboravljene biljke, koje su ljudi prije više vijekova, čak i milenijuma, uspešno gajili i koristili u ishrani na ovim prostorima.

Za sakupljanje, sejanje i negu biljaka u toj bašti zadužen je arheobotaničar Aleksandar Medović.

Drevno sjemenje koje se iskopava na arheološkim nalazištima Medović pokušava da pronađe u svijetu ili u regionu, na mjestima gde se još uzgajaju te biljke, ne bi li ih zasijao i proučio njihov izgled i namjenu. Kako je rekao, žitarice i korovi se najlakše pronađu u zabačenim, izolovanim krajevima.

– Sve što se nalazi u bašti je u jednom trenutku raslo po vojvođanskoj ravnici. Gajila se jednozrna, dvozrna i timofejeva pšenica koja je nedavno otkrivena, potom krupnik, obična meka pšenica, ječam, proso, ovas, raž. Vojvodina je oduvek bila žitnica Evrope zahvaljujući močvarnom području bogatim vodom i lesnim terasama na kojima je nastalo jedno od najboljih zemljišta na svijetu, crnica ili černozem – rekao je Medović.

Posebno je istakao jednozrnu pšenicu, koja se, zajedno sa ječmom i dvozrnom, ubraja među najstarije žitarice koje su uzgajane još u mlađem kamenom dobu, pre oko 10.000 godina na Bliskom istoku. U lesnom regionu Vojvodine uzgajali su je stanovnici prvih ratarskih naselja Starčevačke kulture, pre oko 8.000 godina.

– Za jednozrnu pšenicu se može reći da se na njoj zasniva ljudska civilizacija. Iako već u bronzanom dobu polako gubi na značaju igrala je važnu ulogu u ishrani ljudi sve do ranog srednjeg veka. Ugljenisani ostaci te drevne pšenice pronađeni su na brojnim arheološkim lokalitetima u Vojvodini: Starčevo, Feudvar kod Mošorina, Gradina na Bosutu, Petrovaradinska tvrđava, Gomolava kod Hrtkovaca. Njene vlati su tanke, a klas mali i pljosnat, a s obe strane klasnog vretena nalazi se samo jedno zrno. Od nje se pravio hleb odnosno pogača, ali se mnogo češće pripremala kao kaša – objasnio je Aleksandar Medović.

Zanimljivo je da mnogi na znaju da je fizalis, odnosno ljoskavac, izuzetno rasprostranjen u Vojvodini, ali se danas malo koristi u ishrani.

U bašti je zasađena i sastrica, vrsta manhunarke koja je uzgajana pre 12.000 godina u Turskoj i Iraku.

Među najlepšim cvjetovima je zečji gorocvijet, vrsta korova koja se pojavila kod nas između 200 i 300 godina pre nove ere, ali je Medović najponosniji na lalemanciju. Reč je o drevnoj uljarici koja može da se koristi kao začin i kao ulje za ishranu ili u industriji. Ona se skoro niotkud pojavila na arheološkim lokalitetima na Balkanu iz ranog bronzanog doba, a naučnici su utvrdili da je lalemancija uzgajana skoro 1.000 godina na arheološkom lokalitetu Feudvar, sve do ranog gvozdenog doba.

Proso je takođe bio zaboravljen, ali poslednjih godina ponovo se pojavio u ishrani, a građani ga najčešće kupuju u prodavnicama zdrave hrane. Jedan od glavnih razloga zašto se proso kod nas uzgaja još od neolita i prvih ratara i stočara, pa sve do poznog srednjeg veka, je njen kratak vegetacioni period, pošto sazreva tri mjeseca nakon sjetve.

Bob je jednogodišnja zeljasta biljka, visoka između 60 i 140 centimetara, a u srednjoj Evropi počeo je da se uzgaja u bronzanom dobu (od 2000. do 950. godine. pre n. e.).

Izvor: Ekapija

ADAPTACIJA NA KLIMATSKE PROMJENE Milionima do manjeg rizika u poljoprivredi

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kandidovalo je kod međunarodnih donatora program adaptacije u poljoprivredi usljed klimatskih promjena, vrijedan 14 miliona dolara.

To je u Novoj Topoli za Srpskainfo izjavila resorna ministarka Srebrenka Golić, prilikom okončanja projekta „Smanjenje poplavnog rizika u slivu rijeke Vrbas“ vrijednog 3.100.000 KM, kojim je obuhvaćeno 14 opština u Federaciji BiH i Republike Srpske.

– Nabavkom plastenika, protivgradnih mreža, navodnjavanjem, uređenjem infrastrukture, izgradnjom nasipa, adaptacijom riječne i kanalske mreže, drenažnim sistemima, moguće je bitno smanjiti rizik od elementarnih nepogoda u poljoprivredi uzrokovanih klimatskim promjenama – kazala je ministarka.

Ona je naglasila da je riječ o adaptaciji na eventualne rizike koji mogu nastupiti usljed suše, poplava, grada i drugih elementarnih nepogoda.

– Klimatske promjene od nas zahtijevaju stalno prilagođavanje. Mi ih ne možemo zaustaviti jer one ne zavise od nas, one su tu i na njih ne možemo uticati. Moramo provoditi postupke, ulagati u adaptaciju vlastite sredine na sve izraženije promjene klime. To je u našoj moći uključujući i doprinose na smanjenju emisije štetnih gasova, koristeći obnovljive izvore energije, manjom potrošnjom energenata toplotnim izolacijama i druge programe – kazala je Srebrenka Golić u Agro-zoni Nova Topola, podsjetivši da je 11 ambasada u BiH podržalo predloženi Program adaptacije na klimatske promjene u poljoprivredi.

To je u direktnoj vezi sa uspješno okončanim projektom „Smanjenje poplavnog rizika u slivu rijeke Vrbas“ kojim su obuhvaćene opštine i gradovi Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Šipovo, Jezero, Jajce, Mrkonjić Grad, Kneževo, Kotor Varoš, Čelinac, Banjaluka, Laktaši, Srbac i Gradiška. Radovi su realizovani u okviru UNDP projekta finansiranog od strane Globalnog fonda za okolinu (GEF) u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske. Partneri u projektu su lokalne zajednice, finasiranjem 40 odsto troškova.

– Riječ je o integrisanju klimatskih promjena u upravljanje poplavnim rizikom u slivu Vrbasa. Podaci najbolje govore o važnosti ovog projekta. Eliminisana je mogućnost šteta od poplava koje su 2014. godine na ovom području dostigle 130 miliona KM – naglasila je Steliana Nedera, predstavnica UNDP u BiH dodavši da će ovaj projekat direktno zaštititi preko 300.000 stanovnika u slivu Vrbasa, te 2.500 privrednih kolektiva na 12 odsto površine Bosne i Hercegovine.

Izrađene su i mape opasnosti te platforme za signalizaciju i rano upozoravanje na poplave. Sliv Vrbasa je sada najuređeniji u BiH i u rangu je slivova evropskih rijeka, rekla je Nedera.

U udruženjima poljoprivrednika u Lijevču i Potkozarju, naročito voćara i povrtara, podržavaju programe adaptacije na klimatske promjene. Voćari smatraju da je za to krajnje vrijeme jer će obezbijediti perspektivniju proizvodnju, omogućiti veća uzlaganja, intenzivniji razvoj…

– Klimatske promjene su donijele velike neprilike u poljoprivredi. Mi smo u stalnoj borbi sa sušom, gradom, poplavama i drugim problemima. Osim toga, promjena klime zahtijeva i nove mjere hemijske zaštite, jer blage zime, proljeća sa mnogo vlage pogoduju razvoju mnogih insekata koji uzrokuju štete na usjevima, voćnjacima, u povrtnjacima – smatra Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.

Agrozona Nova Topola

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, pohvalio je projekat adaptacije na klimatske promjene, naglašavajući dobra iskustva u projektu „Smanjenje poplavnog rizika u slivu rijeke Vrbas“ u okviru kojeg je ovdje uloženo više od milion KM.

– Okončanjem poslova u Agrozoni zoni Nova Topola, koja je veliko gradilište, gdje su investirani milioni KM, neće više biti opasnosti od poplava. Time je i rizik za ulagače ovdje isključen, što za našu sredinu otvara nove razvojne perspektive – kazao je gradonačelnik Adžić.

Ugrađeno je 1.400 metara odvodnih cijevi, koje će, uz dvije ranije izgrađene prepumpne stanice, kišnicu svesti u kanal Ljevčanica, a potom  u Vrbas. Takođe su ovim stvoreni uslovi za odvodnju za cijelo naseljeno mjesto Nova Topola.

Izvor: Srpskainfo

Ulje kanabisa: Da li je zaista toliko korisno

Prodaja ekstrakta kanabisa kanabidiola (CBD) otprilike se udvostručila u posljednje dvije godine u Velikoj Britaniji. Ali neki su zabrinuti da CBD proizvodi nisu baš ono što se tvrdi da jesu.

Pored pouzdanih prodavaca, rapidni rast industrije privukao je „CBD kauboje“ – oportuniste koji pokušavaju da zarade na brzaka – prema riječima Marka Rejndersa, predsjednika Evropskog udruženja industrije konoplje.

U kanabisu mogu da se nađu dva glavna jedinjenja – CBD i THC (tetrahidrokanabinol). Za razliku od THC-a, CBD je legalan, od njega ne možete da se naduvate i lako je dostupan u tržnim centrima i preko interneta.

Trenutno se procjenjuje da u Velikoj Britaniji postoji četvrt miliona redovnih korisnika, koji se služe CBD-om da, između ostalog, poboljšaju opšte zdravlje, smanje anksioznost, probleme sa spavanjem i hronične bolove.

Da li znamo šta je u ovim proizvodima?

CBD može često da se nađe u obliku ulja koje se stavlja pod jezik ili u e-tečnostima za vapovanje.

Uz pomamu koju podgrijavaju javne ličnosti poput Kim Kardašijan, koja je u aprilu organizovala darivanje za bebu tematski posvećenu CBD-u, on je našao mjesto u raznim proizvodima, od balzama za usne do humusa, od kapućina do mineralne vode.

U skorašnjem izvještaju tijela industrije po imenu Centar za medicinski kanabis naslijepo je testirano 30 proizvoda koji se reklamiraju kao CBD, kupljeni u tržnim centrima i preko interneta. Pokazalo se da je gotovo polovina njih (45 odsto) u sebi sadržala mjerljive nivoe THC-a, što ih čini tehnički ilegalnim u Velikoj Britaniji.

Istraživači su u sedam proizvoda pronašli i prisustvo rastvarača dihlormetana, koji može da izazove zviždanje u plućima i nestanak daha, u nivoima iznad granica bezbjednosti hrane.

Neki CBD proizvodi sadrže i veoma malo sastojaka koji se reklamiraju.

Jedan uzorak, kupljen u lancu apoteka u tržnom centru, u sebi nije sadržao nimalo CBD-a, a prodavao se za više od 50 funti. Samo 38 odsto testiranih proizvoda sadržalo je količinu CBD-a 10 odsto u okviru količine koja se reklamirala na bočici.

Ne postoji zakonska obaveza da se ovi proizvodi testiraju, mada neke kompanije tvrde da oni prolaze strogi režim provjere.

Profesorka Sorša O’Salivan, sa Univerziteta u Notingemu, preporučuje kupcima da traže brendove koji mogu da prilože sertifikat analize svojih proizvoda.

Šarlota Kaldvel postala je zagovornica slobodnog pristupa medicinskom kanabisu (koji sadrži i CBD i THC) nakon što je imala problema da ga nabavi za sina Bilija, koji pati od teškog oblika epilepsije. Ona je lansirala vlastitu liniju proizvoda koji sadrže samo CBD, po imenu Biliz Bad, da bi ga povukla kad se zabrinula da ne može precizno da garantuje šta se u njima nalazi.

Ona vjeruje da je bila „naivna“ i želi da CBD proizvodi budu bolje istraženi i jasnije regulisani.

Kakve se zdravstvene prednosti reklamiraju

Osim ukoliko proizvodi nisu licencirani kao lijekovi, prodavci ne smiju eksplicitno da tvrde da su dobri po vaše zdravlje.

Uprkos tome, sve više i više ljudi u Velikoj Britaniji traži CBD proizvode vjerujući da će im ovi pomoći kod anksioznosti, problema sa spavanjem i bolova.

Šarlota Kaldvel kaže da ju je kontaktiralo „stotine, možda hiljade“ pacijenata povodom uzimanja CBD-a – u nekim slučajevima zbog teških i ozbiljnih zdravstvenih stanja.

Pretraživanje Instagrama iznedrilo je tvrdnju za tvrdnjom prodavaca i promotera CBD proizvoda – da ublažavaju bolove, da popravljaju raspoloženje i da čak mogu da budu „solidna alternativa antidepresivima“.

Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode britanske vlade kontaktirala je 180 dobavljača od 2016. godine zbog zabrinutosti da iznose neautorizovane zdravstvene tvrdnje u vezi sa CBD-om.

Da bi mogli da iznose zdravstvene tvrdnje, proizvođači moraju da licenciraju proizvode preko Evropske agencije za lijekove.

Samo je epidioleks, lijek zasnovan na CBD-u koji se koristi za sprečavanje epileptičnih napada, otpočeo ovaj proces. On je blizu da dobije licencu i već se prepisuje pacijentima Nacionalne zdravstvene službe (NHS) – od marta njih 80 – kao neodobreni lijek.

Nacionalni institut za izuzetnost zdravlja i njege (NICE), takođe procjenjuje epidioleksovu kliničku efikasnost i isplativost za dva oblika epilepsije – sindrome Dravet i Lenoks-Gastaut. On će donijeti odluku o tome da li, jednom kad dobije licencu, lijek treba najnormalnije da se prepisuje u okviru NHS-a.

NHS ne preporučuje CBD ni za jedno drugo stanje.

Kakvi su dokazi?

Onlajn, „CBD se reklamira za mnoge nedaće za koje nije proučavan“, prema pregledu sa Univerziteta u Notingemu, objavljenom u februaru. A za one za koje je proučavan kod ljudi „obično postoje slabi ili veoma slabi dokazi“, uz naglašeni izuzetak epileptičnih napada.

Postoje prije-klinički dokazi da CBD može da umanji bol i upalne procese kod miševa, ali to nije potvrđeno za ljude. Testovi na ljudima sprovedeni do sada imali su male uzorke, proizvevši vrlo oprečne rezultate.

Pospanost je poznata nuspojava, tako da bi CBD mogao da pomogne kad su u pitanju problemi sa spavanjem.

Što se anksioznosti tiče, postoje neki dokazi iz testova u kontrolisanim uslovima da može da bude efikasan u dozama od oko 300 miligrama odjednom. U tržnim centrima, proizvod koji sadrži 250 miligrama u čitavoj bočici košta oko 50 funti.

Ove studije bavile su se liječenjem kratkoročnih simptoma pred događaje koji izazivaju anksioznost kao što je nastup u javnosti. Dnevna upotreba CBD-a za kontrolisanje stalnih simptoma anksioznosti nije proučavana.

A opet, pretraga na Guglu vrlo brzo pronalazi internet stranice koje predlažu odustajanje od prepisanih lijekova za anksioznost u korist CBD ulja.

Postoji i zabrinutost da se potkradaju čak i neobaveznije mušterije.

Profesorka O’Salivan ističe da najnoviji proizvodi kao što su CBD kapućino i sladoled, koji se često prodaju po visokim cijenama, imaju u sebi toliko malo CBD-a da prosto „ne postoji mogućnost da će imati bilo kakvo biološko dejstvo.“

Ovo, kaže ona, može dovesti do toga da ljudima bude previše naplaćeno, dok prodavci iskorišćavaju njegovu reputaciju blagorodnog dejstva da bi podigli cijene.

A što se tiče pitanja da li CBD može da se ispostavi kao melem za vrtoglavi raspon stanja kao što se tvrdi, ona kaže da bi „budućnost mogla da izgleda veoma drugačije“.

Postoje rani obećavajući znaci za neka stanja, ali se, za sada, potrošačima preporučuje da bolje postupaju oprezno, urade istraživanje i sačekaju više dokaza.

Izvor: (BBC)

PROČITAJTE:

Glog – Najljekovitija biljka na svijetu

Upute kako da prepoznate KANTARION i kako iskoristiti njegova LJEKOVITA svojstva!

Najljekovitija VOĆKA na svijetu: Svakog jutra pojedite jednu SMOKVU na prazan stomak i ne brinite za zdravlje!

Najbolja guščija mast po starim receptima proizvodi se u Novom Selu kod Gradiške

Brano Račić, poljoprivrednik iz Novog Sela, sela na sjeveroistoku Lijevče polja, izvlači  maksimum sa sedam hektara zemljišta koliko ima za obradu.

Brano sije žitarice i povrće, podigao je nekoliko velikih plastenika, a na prostranoj okučnici uzgaja živinu. Guske dominiraju u prostranom dvorištu.

Matično jato od dvadesetak gusaka žive na prostoru između riječice Mature i plodne oranice sa plastenicima. Uod proljeća do zime jato gusaka  uveća se desetak puta.

-Guske držimo na prirodni, starinski način. Na otvorenom su. Veliki je problem sačuvati ih od lisica, pasa lutalica i jasterbova, ali uspijevamo. Hrane se travom, plijenom iz vode i žitaricama. Ni grama hemikalija ne dobiju, kaže Brano.

Guske se gnijezde u obližnjem drveću i u namjenskom drvenom objektu, a Brano je svojim rukama napravio i inkubator.  Svake godine krajem maja izleže se stotinjak guščadi , a onda slijedi njihovo čuvanje i hranjenje, sve do zime.

Inkubator za jaja

 Naredne zime očekuju da će istopiti 70 litara guščije masti

-Glavnim proizvodom smatramo guščiju mast. Svake zime istopimo oko 50 litara ove ljekovite masti. Očekujemo da ćemo na zimu dobiti oko 70 litara. Mast je odličan prirodni lijek protiv bronhitisa i bolesti dišnih organa. Topimo je, pakujemo u teglice i distribuiramo širom naše zemlje. Kada bismo je imali i pet puta toliko, prodali bismo je prije proljeća, kaže Račić.

Osim guščije masti ova vrijedna porodica specijalizovala se i za mesne proizvode od guščijeg mesa. Klanje gusaka uslijediće otpilike za tridesetak dana, čim temperature padnu bliže nuli, a guske dobiju na težini.

-Ljudi misle da se kuleni, kobasice i dimljeno meso prave isključivo od svinjetine. Ja ih demantujem jer pravim najbolje delicije upravo od guščijeg mesa. Riječ je o mladom i zdravom mesu, dobijenog bez upotrebe antibiotika, stimulansa i koncentrata.Za vlastite potrebe pravimo i paštete od guščijih džigerica, kaže Račić.

Ovaj vrijedni poljoprivrednik uzgaja i nekoliko pasmina domaćih kokoški i ćurki, tovi svinje i bavi se plasteničkom proizvodnjom.

Kada su vremenski uslovi loši dane provodi u radionici ili objektu za pečenje, te na pijacama.

-Znaju nas ljudi od Gradiške na jednu stranu do Srpca na istok i Laktaša na jug.Ponosni smo na svoje proizvode jer su zdravi. U svako doba našim mušterijama, ali i gostima koje rado dočekujemo, možemo  ponuditi razne vrste povrća, mesa, svježu ribu ili proizvode iz stolarske radionice. Povremeno smo i na pijacama, a nerijetko i na raznim sajmovima, smotrama i sličnim svečanostima, rekao je za ‘Agrosavjet’ svestrani Brano Račić, majstor nekoliko zanata i najveći proizvođač guščije masti u Lijevče polju.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

LJEKOVITA SVOJSTVA LINCURE: Gentiana Lutea jača organizam i snižava holesterol

Za lijek se u jesen ili u rano proljeće uzima koren lincure i to uvjek od starijih biljaka. Evo i zašto. Biljka lincura ima latinski naziv Gentiana Lutea, njeni drugi narodni nazivi su encijan, genicijana, sirištara, srdačica, srčanik, ravan, ravet.

Izuzetno je dobra za stomak, umiruje želučane tegobe praćene grčevima, potpomaže bolje varenje hrane, jača organizam, čisti mokraćne kanale, izbacuje crijevne parazite i još puno toga. Naročito je cjenjen recept za čaj od lincure.

Izgled lincure

Lincura je trajna biljka visine i do 1,5 metra, s jakom šupljom i uspravnom stabljikom na kojoj su smješteni nasuprotni, u dnu stabljike sjedeći, široki, a prema vrhu duguljasti listovi, s podzemnim debelim i jako razgranatim korijenom. Za korijen lincure kažu da može da doživi i 60 godina.

Kod prikupljanja rizoma žute lincure (što važi za sve samonikle vrste kod kojih se sakupljaju podzemni djelovi) nephodno je odsjeći korjenovu glavu (gornji dio korjena, iz kog se razvija stablo) i vratiti je u zemlju, kako bi se sljedeće godine iz nje razvila nova biljka.

Ukoliko korijen ima više glava, treba ih razdvojiti i posebno posaditi u sadne jame. Na ovaj način obezbjeđuje se ponovljena bogata berba već poslije nekoliko godina. Upravo je zanemarivanje ovog pravila, odnosno nestručno i neodgovorno branje, dovelo do opasnosti od istrebljenja žute lincure na prirodnim staništima.

Cvjetovi lincure su dvopolni, rastu u pazuhu listova i prepoznatljive su žute boje, a potpuno se razvijaju tek nakon šest do osam godina vegetacije biljke. Njen plod je specifični višesjemeni tobolac. Ima više vrsta, ali biljka lincura žute boje je od davnina poznata kao izuzetno ljekovita. Pomalo je oštrog i odbojnog mirisa, takođe i jakog, gorkog ukusa, i to posebno njen korijen.

Gdje se lincura može naći

Lincura biljka se najviše pronalazi na krečnjačkom tlu planinskih pašnjaka ili pored grmlja na višim planinskim obroncima i dolinama, brdskim proplancima, a uspješno raste i među kamenjem i na planinskoj crnici. Nalazimo je i na škriljastim i granitnim zemljištima.

Za potrebe prerade biljka lincura se u novije vrijeme gaji u baštama i na livadama kao industrijsko bilje. Zbog neracionalnog branja, ona je sve rjeđa na ranije bogatim nalazištima, pa je zbog toga i zaštićena.

Prije nego što navedemo na koje se sve načine biljka lincura kao lijek može upotrijebiti, važno je da znate da ona cvjeta od juna do avgusta mjeseca. Sebastijan Knajp je obožavao lincuru i zauzimao se za to da je svako posadi u svojoj bašti. U starim zapisima navedeno je“ Kad vam ne valja želudac ili jetra, treba piti lincurin prah u vinu, pa će se jetra očistiti, mokraća poterati, gliste usmrtiti ,umiriti grčeve u stomaku i ojačati želudac“.

Za lijek se u jesen ili u rano proljeće uzima korijen lincure i to uvjek od starijih biljaka. Svježe korjenje ima prilično neprijatan miris, dok je miris osušenog aromatičan. Treba ga brzo sušiti. Radi što bržeg sušenja dobro je lincurin korijen isjeći po dužini, nanizati i objesiti na prozračno mjesto.

Biljka lincura jača ceo organizam, podstiče rad žljezda, daje snagu, obara holesterol, jača mišiće, oživljava od nesvjestice, pomaže kod klonulosti, iznurenosti i opšte slabosti, nakon preležane teške bolesti, kod iznemoglosti i kolapsa (tada se uzima u obliku vina,praška, rakije,čaja i tinkture). Od nje se pripremaju brojna pića i likeri, kao i čuvena rakija od lincure.

Napomena: biljka lincura se nikad ne smije kuvati, ali se može četiri do osam sati natapati u vodi i potom piti.

Jednu malu čajnu kašičicu praha od lincure ili kafenu kašičicu nagrubo isitnjenog korijena prelijte sa dva decilitra vruće vode, zatim poklopite i tek nakon tridesetak minuta dobro procijedite. Čaj od lincure se pije dva do tri puta dnevno u ovoj količini i to nezaslađen.

Ovaj izvanredni topli napitak pomoći će kod smetnji u varenju hrane, ali je podjednako efikasan i kod drugih zdravstvenih problema. Biljka lincura je tkz. gorko sredstvo, pa ju je potrebno konzumirati najmanje sat vremena prije jela. Ako je u bilo kom obliku uzimate nakon jela, može izrazito nepovoljno da utiče na varenje.

Osušeni korijen lincure usitnimo u prah i koristimo za posipanje raznih rana, za pripremu čaja, kao začin itd.. U fitoterapiji se preporučuje uzimanje samo jednog grama praška od lincure sa malo vode ili čaja, obavezno sat vremena prije jela i to najviše do tri puta dnevno.

Još jedno važno upozorenje, osobe koje su osjetljive i imaju pojačanu sklonost ka krvarenju iz nosa ili želuca, nikako ne bi trebale da uzimaju lincuru, ni u kom obliku. Biljka lincura se preporučuje isključivo zdravim osobama uz prethodne konsultacije sa fitoterapeutom.

Izvor: Prirodno lečenje biljem

PROČITAJTE:

Majoran – Biljka koja će vas opustiti i otkloniti glavobolju

Petrovac – Kraljevska trava koja liječi malokrvnost, rane, reumu…

Nana, metvica ili menta – Priprema čaja i ljekovita svojstva!

MOĆNA SMOLA RAVNA ZLATU: Da li ste znali za ova ljekovita svojstva tamjana

Tamjan je vrsta mirišljave smole koja se dobija od azijskih i afričkih stabala Boswellia. Karakterišu ga brojne ljekovite moći, a paljenja na obredima, njegova upotreba na Zapadu je vrlo rijetka.

Tamjan, odnosno eterično ulje tamjanovac ima pozitivne karakteristike na ljudsko tijelo, a koristi se u kozmetici, aromaterapiji, religijskim obredima te u liječenju već 5.000 godina.

U ajurvedi nalazi primenu kao lijek protiv artritisa, služi za ubrzano zacjeljivanje rana, ženske hormone dovodi u ravnotežu i štiti od infekcija. U Egiptu su se uz pomoć tamjana balzamovala tijela, te nije čudo što je njegova cijena bila ravna cijeni zlata.

„Činjenica da je tamjan i njegova upotreba starija od pisanih podataka, govori sasvim dovoljno o važnosti te smole, odnosno eteričnog ulja. Zbog njega su se vodili ratovi, kriza je zahvatala države zbog ekonomskog značaja „znoja bogova“ kako su tamjan zvali Egipćani,“ započinje priču aromatereapeut Saša Radulović.

Tamjan smanjuje upale u organizmu

Na Zapadu je tamjan najpoznatiji po svojim protivupalnim svojstvima, koje zahvaljuje aktivnim sastojcima kao što su seskviterpeni ugljenoovodonici, monoterpeni, diterpeni i bosvelijske kiseline.

„Tamjan usporava i produbljuje disanje, što ga čini idealnim saveznikom u postizanju harmonije uma i tijela, te umirenju prenapregnutog nervnog sistema,“ kaže Saša Radulović. Njegova protivupalna svojstva korisna su i kod održavanja zdravlja usne šupljine. Na Bliskom istoku ljudi imaju običaj da žvaćui smolu tamjana jer ova aktivnost poboljšava zdravlje zubi i desni i sprječava nastanak infekcija. Tamjan poboljšava i cirkulaciju krvi, koristan je u regulisanju simptoma Chronove bolesti i liječenju različitih cista.

Antikancerogena svojstva tamjanovca

„Destilacijom vodenom parom oleorezina dobija se eterično ulje tamjanovca visokog udjela monoterpena koji su, na međunarodnom simpozijumu aromaterapeuta u San Francisku 2015. godine, bili istaknuti kao antikancerogeni jedinjenja u eteričnim uljima,“ ističe Radulović. Neka istraživanja pokazala su da tamjan može da pomogne u lečenju određenih vrsta karcinoma kao što je rak bešike, tumor na mozgu i maligni melanom.

Kakav tamjan odabrati?

Tamjan se može naći u različitim oblicima, a nabavlja se u prodavnicama zdrave hrane i biljnim apotekama. Smola se najčešće uvozi iz Indije i koristi se za liječenje nekih bolesti.

Ukoliko pomešate smolu sa 80% alkoholom pripremićete potentnu tinkturu. Tu su i razna ulja, kreme, mirisni štapići, te kapsule za unutrašnju primjenu.

„Moderna fitoaromaterapija najviše pažnje poklanja eteričnim uljima, koja su izrazito botanički složena, a najkvalitetnije smole dolaze iz Omana i Somalije,“ tvrdi Radulović. Eterično ulje tamjanovca koristi se za inhalacije, masaže i kupke koje smanjuju posljedice stresa, napetosti i depresije. Na našem tržištu u ponudi je arapski tamjanovac i svježi indijski tamjanovac.

„Eterično ulje tamjanovca preporučujem za tretiranje širokog spektra disajnih infekcija, astme i bronhitisa, njegu kože u kombinaciji s biljnim uljem ploda divlje ruže, stanje izraženog stresa i postnatalne depresije. Laici tamjan mogu uvesti u svoje domove kroz mirisno isparavanje smole,“ zaključuje Saša Radulović.

Izvor: Zadovoljna

PROČITAJTE:

Čudotvorna lipa – LJEKOVITA svojstva i priprema ČAJA

Cikorija: Svemoćni plavi cvijet iz livade nema šta ne liječi!

Majčina dušica – biljka koja svima prija /VIDEO/

Top trik: Evo kako da vam đumbir što duže ostane svjež!

U nastavku pročitajte savete kako da vam ova biljka jake arome i ljutog ukusa što duže traje. Djumbir se zbog svojih analgetskih, antiupalnih, antibakretijskih svojstva,  od davnina koristio u kineskoj, japanskoj i indijskoj medicini za liječenje mnogih zdravstvenih problema.

Kako biste se zaštitili od prehlada, virusa i drugih oboljenja respiratornih organa, čaj od korijena đumbira je najbolji lijek, kaže kineska medicina. Osim toga, koristi se i kao začin u mnogim jelima.

Ali kako korijen đumbira čuvati da što duže traje?

  • Kad kupujete đumbir u radnji, odaberite tvrdi komad s glatkom, nategnutom korom, nikako smežurani, meki.
  • U frižideru čuvajte cijeli komad đumbira u kori, u fioci za povrće, u plastičnoj kesici sa zatvaračem iz koje ćete istisnuti sav vazduh prije zatvaranja.
  • Ako vam je ostao komad oguljenog đumbira, osušite ga papirom i upotrebite što prije.

Izvor: Still

PROČITAJTE:

Đumbir na vašem prozoru – Kako gajiti đumbir kod kuće

Začin pun zdravlja: U borbi sa ovih 6 zdravstvenih problema sok od đumbira je neprevaziđen! /RECEPT/

 

 

Nema afričke kuge svinja, posljednji slučaj bio 2007. godine

BIJELJINA – Od početka godine izvađeno je 2.000 uzoraka krvi od domaćih svinja i uzeti uzorci od 200 divljih svinja, a rezultati analiza su pokazali da u Republici Srskoj nema prisustva virusa afričke ni klasične kuge svinja, rekao je rukovodilac laboratorije za virusologiju i molekularnu dijagnostiku na Veterinarskom institutu Srpske Dragan Kasigić.

Kasagić je rekao da je čovjek ključni faktor u prenosu afričke ili klasične kuge svinja i da oprez uvijek treba da bude prisutan jer, pored živih životinja, virus može da se prenese i proizvodima od domaćih i divljih svinja.

U Republici Srpskoj farmeri imaju 460.000 domaćih svinja godišnje, kaže on i dodaje da je posljednji slučaj klasične kuge svinja u Srpskoj zabilježen 2007. godine na području između Brčkog i Bijeljine.

Afrička kuga svinja nije opasna za ljude, naveo je Kasagić, ali nanosi veliku ekonomsku štetu.

On je dodao da za svaku odstrijeljenu divlju svinju uzorci treba da se dostave na analizu u Veterinarski institut „Dr Vaso Butozan“.

„Biosigurnosne mjere treba da budu prisutne bez obzira da li postoji sumnja ili opasnost od neke zarazne bolesti i to jeste cilj monitoringa i edukacija, da se podigne svijest farmera o provođenju biosigurnosih mjera kojima se štiti domaći uzgoj“, istakao je Kasagić u Bijeljini, gdje je održano predavanje kao dio procesa edukacije farmera, lovaca i veterinara u Srpskoj u okviru programa monitoringa afričke i klasične kuge svinja.

Viši stručni saradnik za veterinarsku epidemiologiju u resoru za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Kristina Šević rekla je novinarima da je cilj predavanja koja se održavaju širom Republike Srpske da se mjere prevencije i zakonska regulativa u ovoj oblasti, koja je usklađena sa direktivama EU, približi stanovništvu.

Prema njenim riječima, Ministarstvo i Veterinarski institut „Dr Vaso Butozan“ održaće edukacije o temi afričke kuge svinja u svim krajevima Republike Srpske, iako ovaj virus nije evidentiran na ovom prostoru, ali jeste u zemljama regije.

Predavanje u Bijeljini održano je u zgradi lokalne administracije.

Izvor: N.N.