недеља, август 10, 2025
Naslovnica Blog Stranica 906

Otkrivene neočekivane prednosti avokada

Redovno konzumiranje avokada može smanjiti nivo lošeg holesterola i poboljšati rad kardiovaskularnog sistema, kažu naučnici sa Pensilvanija stejt univerziteta.

Istraživački tim je sproveo istraživanje u kome je učestvovalo 45 ljudi koji imaju višak kilograma. Pet nedjelja volonteri su pratili efekte jedne od tri dijete: niska masnoća, umjerena masnoća ili umjerena masnoća uz konzumaciju avokada jednom dnevno.

Istovremeno, druga grupa učesnika obnavljala je količinu nezasićenih masnih kiselina, tipičnih za avokado, koristeći druge proizvode sa visokim sadržajem zdravih masti.

Nakon eksperimenta, istraživači su izmerili nivo lipoproteina niske gustine, glavnog nosioca lošeg holesterola. Pored toga, oni su analizirali količinu oksidovanih lipoproteina koji, prema riječima autora, „pokreću reakciju koja podstiče razvoj ateroskleroze“.

Pokazalo se da su nakon pet nedjelja dijete sa avokadom u trećoj grupi oba pokazatelja bila značajno niža nego na početku studije. Pored toga, ovi učesnici su imali viši nivo luteina, koji ima antioksidativna svojstva.

„Ljudi bi trebalo da razmotre uključivanje avokada u svoju ishranu na zdrav način, na primjer, u tostu od pšeničnog brašna ili kao sos od povrća“, predlaže jedan od autora studije, profesor Peni Kris-Eterton.

„Avokado sadrži čitav kompleks hranljivih sastojaka koji su korisni za organizam.“

Peni Kris-Eterton je dodala da naučnici moraju da nastave sa proučavanjem svojstava ove namirnice.

Izvor: Sputnjik

KOJE VOĆE RAZBUĐUJE BOLJE OD KAFE?

Ako je prvi korak koji napravite ujutru posezanje za šoljicom kafe, možda ćete zbog ove činjenice promijeniti mišljenje.

Dok razbuđivanje kafom zavisi od količine kofeina, jabuka tijelu daje potrebnu energiju zbog prirodnog šećera fruktoze i ne ostavlja negativne posljedice na organizam, piše Live strong.

Jabuka je dobra i jer ne „sjeda“ teško na želudac, što kod kafe nije slučaj, a jednako tako i ne utiče na pritisak. Naravno da će kofein u kafi imati bolji učinak kod samog razbuđivanja, ali ne treba zanemaritiblagodeti jabuke. Ona će tijelo razbuditi na prirodan i lagan način, zbog kog se neće pojaviti nervoza i nedostatak sna, a što može biti posljedica ispijanja kafe.

Osim toga, jabuka je bogata i vitaminima A, B i C, ali i pektinima koji u organizmu apsorbuju vodu i otrove. Kafa će bolje djelovati u razbuđivanju, ali s mogućim posljedicama, dok je jabuka zdravi način buđenja tijela.

PROČITAJTE:

Evo kako se pravi KAFA OD ŽIRA

Da li ste znali kako nastaje najskuplja kafa na svijetu?

Jesenja proizvodnja crnog luka

Za gajenje crnog luka najbolja su laka do srednje teška zemljišta dobre strukture i plodnosti, čija je reakcija slabo kisela ili neutralna.

Obrada zemljišta pre jesenje sadnje obuhvata predsjetvenu pripremu kako bi zemljište bilo mrvičasto, što omogućava ujednačenost i brzinu nicanja, a obavlja se odmah nakon skidanja prethodnog usjeva. Ukoliko je zemljište suvo, preporučuje se prethodno navodnjavanje.

Luk ne podnosi monokulturu i na isto mesto se vraća posle 3-4 godine, što je preventiva protiv širenja plamenjače, nematoda i najznačajnije štetočine luka – lukove muve. Treba ga saditi na parcelama gdje su prethodno gajeni krastavci, kupus, paprika, paradajz ili strna žita, dok kao predkulture nisu preporučljivi grašak i ostalo lukovičasto povrća, kao i lukovičasto cvijeće.

Jesenja proizvodnja crnog luka obavlja se na dva načina, iz rasada i sadnjom arpadžika.

Sjetva za proizvodnju rasada obavlja se u avgustu mjesecu, a rasađivanje krajem septembra i početkom oktobra kada rasad ima 3-4 lista, dok se sadnja arpadžika za mladi luk obavlja u septembru i oktobru mjesecu.

Sadnja na otvorenim parcelama najčešće se obavlja u trake s pet redova, sa razmakom između redova 25cm, a između traka 40-50cm. Razmak u redu treba da bude 10cm a dubina sadnje je 2-3cm. U zaštićenom prostoru crni luk se sije u redove sa međurednim razmakom 8-10cm i razmakom u redu 4-5cm. Gaji se kao čist usjev ali i kao međukultura između zelene salate, jer su ove dve biljke izuzetno dobri susjedi. Preporučuje se sukcesivna sjetva u razmacima 15-20 dana čime se osigurava kontinuitet u dospijevanju.

PROČITAJTE:

Kada je idealno vrijeme za sadnju luka

Sjemenski luk – koju sortu izabrati prilikom sadnje?

Arpadžik – Najbolje vrijeme za sadnju, način zaštite

 

Zašto je jesenje prskanje BAKROM bitno za zdravlje VOĆAKA?

Jesenjim prskanjem sredstvima na bazi bakra štitimo stablo i grančice od mnogih patogena koji prezime na kori, u pukotinama kore, rak ranama i mumificiranim plodovima.

Svako prodiranje patogena u tkivo voćke dovodi do njezina slabljenja, a posljedice se vide u smanjenom urodu iduće vegetacije, skraćivanju životnog vijeka voćke i eksploatacije nasada. Ako se npr. kod breskve ne spriječi prodiranje patogena u pupoljke, on u njima tijekom zime i ranog proljeća napravi infekciju mladog lišća i to prije nego se pupljak otvori. Dok je list mlad na njemu se zaraza ne primjećuje, već su prvi simptomi vidljivi kada se list razvije, a onda je kasno za sprječavanje širenja zaraze. Pravilno provedena jesenska zaštita olakšava posao iduće vegetacijske sezone. Naime, 50% posla u zaštiti voćnjaka moguće je obaviti upravo jesenskim i zimskim tretiranjem preparatima na bazi bakra. Tretiranje u ovom dijelu godine smanjuje potencijal patogena koji mogu učiniti velike štete ukoliko su povoljni uvjeti tijekom vegetacije.

Plavim prskanjem štitimo voćku od bolesti kao što su:

  • kovrčavost lista breskve,
  • šupljikavost lista breskve,
  • šupljikavost lista marelice, šljive, trešnje i višnje
  • bakterijska palež jezgričavog voća,
  • bakterijski rak,
  • rak koštičavog voća.

Ovi patogeni po završetku vegetacije ostaju u krošnji, a ukoliko su zime blage patogeni zaraze ostale dijelove voćke.

Bitno je voćku dobro „okupati“ kako bi preparat dospio u sva mjesta gdje patogeni mogu prezimjeti.

PROČITAJTE:

Jesenje krečenje stabla voća

Kako treba djubriti voćnjak u jesen

Šta je obavezno uraditi u voćnjaku u ovom periodu

Kako pravilno obaviti zimsko prskanje voćnjaka

Ako imate problema sa pamćenjem UDIŠITE SVAKI DAN 5 MINUTA MIRIS OVE BILJKE

Ruzmarin je nevjerovatno zdrava biljka koja se kao tradicionalni lijek koristi vijekovima. Ona je predivan Božji lijek za mnoge bolesti, a najviše za one ljude koji imaju problema s pamćenjem…

U Grčkoj je popularno da studenti često stavljaju ružmarin u kosu tokom ispita. Studije su pokazale da ružmarin sadrži karnozičnu kiselinu koja se bori s toksičnim elementima.
U nizu testova izvedenih sa uljem od ruzmarina ispostavilo se da ova biljka uvećava šanse za 60-75 odsto da se sjetite da uradite stvari u budućnsti ili da brže odreagujete.

Tim psihologa sa Univerziteta Nortumbrija u Njukaslu, provjeravao je efekte ruzmarinovog ujlja.

– Fokusirali smo se na sposobnost pamćenja događaja koji će se desiti u budućnosti i na podsjećanje na izvršenje zadatka u određeno vrijeme. To je ključno za svakodnevno funkcionisanje. Na primjer, kada neko terba da se sjeti da pošalje rođendansku čestitku ili da popije lijek na vreme – kaže dr Mark Mos, vođa studije.

Četiri kapi ulja bile su ubačene u raspršivač sa ventilatorom koji je radio pet minuta prije nego što su ispitanici ušli u prostoriju. U istraživanju je učestvovalo 66 ljudi. Oni su boravili u mirisnim i običnim prostorijama i tu radili test na funkcije pamćenja.

Ispostavilo se da su oni koji su bili izloženi ulju imali bolju koncentraciju, brže reakcije i bolje pamćenje.

PROČITAJTE:

Ruzmarin: Sve što treba da znate o ovoj ljekovitoj biljci!

Evo kako koristiti ruzmarin za kožu, glavobolju, migrenu, srce i krvne žile

Koliko tona mlijeka fali svjetskom tržištu?

Procjenjuje se da će svjetskom tržištu nedostajati šest miliona tona mlijeka i to uprkos očekivanom porastu proizvodnje u mljekarskom sektoru u državama koje su najveći proizvođači

Potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima porašće za dva do tri procenta u periodu do 2023. godine predviđaju holandski stručnjaci.

Najveći porast potražnje, odnosno potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda očekuje se u Aziji, odnosno Srednjem istoku, delovima Afrike i Indiji. U ovim oblastima povećava se broj stanovnika i njihovi prihodi, a shodno tome raste i potreba za uvozom mliječnih prozvoda.

Prema analizi stručnjaka iz najveće holandske banke Rabobanke, već sada nema dovoljno mlijeka u odnosu na potražnju na tržištu.

Procjenjuje se da će svjetskom tržištu nedostajati šest miliona tona mlijeka i to uprkos očekivanom porastu proizvodnje u mljekarskom sektoru u državama koje su najveći proizvođači.

Izvor: Agrosmart

Koje je najzagađenije more u Evropi?

Insitut navodi da u moru ima plastičnih kesa i flaša, metalnih sudova i pakovanja od hrane, sintentičkih konopaca, ribarskih mreža kao i odjeće.

Sredozemno more je najzagađenije more u Evropi iako je povećanje otpada u njemu od 2009. godine bilo umjereno, saopštio je francuski institut za istraživanja mora (Ifremer).

Institut je od 1994. do 2017. sproveo veliku studiju praćenja sredozemnog morskog otpada.

„Iako je količina morskog otpada u Sredozemlju fluktuirala svake godine ipak se beleži globnalno povećanje od 2009. godine“, navodi se u saopštenju instituta, čije sedište je u Brestu na severozapadu Francuske.

Insitut navodi da u moru ima plastičnih kesa i flaša, metalnih sudova i pakovanja od hrane, sintentičkih konopaca, ribarskih mreža kao i odeće.

„Tokom 1990-ih, gustina je bila 100 komada otpada po kilometru kvadratnom“, rekla je Olivija Gerinji, okeanograf u centru Ifremer u Tulonu i glavna autorka studije objavljene na portalu „Marine Pollution Bulletin“.

Od 2012. godine ta gustina je povećana na oko 200 otpadnih predmeta po kvadratnom kilometru, sa maksimumom od 300 komada dostignutim 2015. godine.

Po njenim riječima, plastika predstavlja 60 odsto tog otpada. Ta činjenica se objašnjava većom proizvodnjom plastike u tom periodu, ali i sistematskijim praćenjem.

Taj makro otpad zabiljeležen je na gotovo 90 odsto površine ispitane u dve studijske zone – Lionski zaliv i istočna obala Korzike.

„Sredozemlje je evropsko more najzagađenije otpadom“, rekla je Gerinji i istakla da je u sličnoj studiji sprovedenoj na Sjevernom moru, gustina otpada na godišnjem nivou ostala manja od 50 komada po kilometru kvadratnom.

Izvor: NG

RS ima problem plasmana junećeg mesa, traži zaštitu od BiH

Vlada Republike Srpske (RS) zahtijeva od nadležnih organa na nivou Bosne i Hercegovine da hitno preduzmu sve aktivnosti po pitanjima zaštite poljoprivredne proizvodnje, s posebnim osvrtom na goveđe meso, ali i druge mjere koje imaju za cilj zaštitu i …

… promociju domaće proizvodnje, kao što su međunarodni ugovori o trgovini i slično.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS-a Boris Pašalić potvrdio je na konferenciji za novinare da su proizvođači junadi u RS u velikom problemu zbog nemogućnosti izvoza te da je stoga Vlada odlučila da izdvoji dva miliona KM za interventni otkup junećeg mesa.

Ta mjera bit će realizovana do kraja januara 2020. i važi samo za privredne subjekte, odnosno proizvođače iz RS.

Pašalić je dodao da proizvodnja junećeg mesa u RS raste, te da je 2016. bilo utovljeno 17,5 hiljada grla, a ove godine 31 hiljada, to govori da je taj broj gotovo uduplan.

Međutim, upitan je njihov plasman, mada postoje najave izvoza za Tursku.

-Rast proizvodnje junetine u RS bio je motivisan dobrim trgovinskim ugovorima s Turskom. Međutim, ove godine izostao je taj aranžman i osim određenih sporazuma nemamo realizaciju tog ugovora – rekao je Pašalić.

U stajama u RS trenutno imamo oko sedam do osam hiljada junadi spremnih za isporuku, ali proizvođači nemaju mogućnost za njihovu prodaju na domaćem tržištu.

-Uznemirujuća je činjenica da BiH uvozi mnogo goveđeg mesa (oko 36 hiljada tona) i treća je zemlja u svijetu po uvozu govedine iz EU i time se ozbiljno moramo pozabaviti – rekao je ministar poljoprivrede RS.

Istakao je da je o tome razgovarao i s nadležnim kolegama u Federaciji BiH i na nivou BiH, ali do realizacije ugovora s Turskom nije došlo, a nisu usvojene mjere na osnovu zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju BiH, koje se odnose na ograničenje uvoza iz drugim zemalja.

(Vijesti.ba / FENA)

PODSTICAJI PO KOŠNICI Ugljevičke pčelare obradovala pomoć lokalne uprave

Na Javni poziv za podršku pčelarstvu Opštine Ugljevik, koji je bio raspisan tokom oktobra, prijavilo se 37 ugljevičkih pčelara koji, u skladu sa Odlukom o uslovima i načinu ostvarivanja podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivredne proizvodnje, imaju pravo na premiju za proizvodnju i uzgoj pčela.

Po 10 maraka biće isplaćeno za 2.229 aktivnih pčelinjih društava, registrovanih na ovom području.

U ovogodišnjem budžetu opštine Ugljevik za podršku poljoprivrednoj proizvodnji planirano je oko 300.000 KM. Grant za pčelare iznosi oko 30.000, pojasnio je direktor Agencije za mala i srednja preduzeća opštine Ugljevik Milorad Jovičić.

– Za premiju za proizvodnju i uzgoj pčela mogli su da se prijave svi korisnici koji imaju registrovan pčelinjak na području naše opštine, s najmanje 10, a najviše od 250 pčelinjih društava. Prijavilo se 37 pčelara, a podsticaj će biti isplaćen za 2.229 košnica. Najmanji iznos koji su pčelari ostvarili je 100 KM, a najveći 2.300 KM. Ukupno će, do kraja godine, za ove namjene biti isplaćeno 22.290 KM – naglasio je Jovičić.

Podrška lokalne uprave obradovala je ugljevičke pčelare. Godina, kažu, nije bila povoljna za pčelare, pa će im svaka pomoć da pripreme pčelinja društva za zimu dobro doći.

Udruženje “Majevička košnica” iz Ugljevika okuplja 50-ak članova, koji imaju blizu 2.500 pčelinjih društava. Na području Ugljevika i susjedne Majevice bogata je biljna flora; najviše je bagrema, lipe i livade, te pčelarstvo na ovom području ima veliku perspektivu, kaže predsjednik ovog udruženja Zdravko Simić.

– Med proizveden na našem području izuzetnog je kvaliteta i jedan od proizvoda koji sigurno može da nađe svoje mjesto na ino-tržištu. Cijena mu varira od toga kakva je medonosna sezona bila, ali kilogram pravog meda se prodaje po cijeni  od 13 do 15 maraka. Jedna holandska nevladina organizicija organizovala je malu školu pčelarstva i održala par predavanja kojima su naglasili značaj pčele u eko-sistemu, pogotovo kod oprašivanja biljaka. Par uzoraka meda koje su odnijeli ocijenjeni su kao vrhunski kvalitet. Sada tražimo način da organizujemo izvoz meda na evropsko tržište – kaže Simić.

Krsto Simić (78), koji ima 238 košnica, smatra da je opštinska premija odličan način da se stimulišu mladi ljudi da počnu da se bave pčelarenjem.

Kaže da je zahtjevan posao, ali može da omogući solidan dopunski prihod svakom domaćinstvu.

Pčelari imaju posla tokom cijele godine, ali najviše na jesen, kaže jedan od najstarijih ugljevičkih pčelara. Najvažnije je zaštiti zdravlje pčela i pripremiti ih za zimu.

– Mora se stalno „zavirivati“ u košnicu. Da se spriječe i liječe bolesti poput varoe, da se obezbijedi dovoljno količine hrane kako bi sva društva prezimila. Da bi pčelinja zajednica funkcionisala 12 mjeseci potrebno joj je od 135 do 145 kilograma meda i od 30 do 35 kilograma polenovog praha, onoga koji unose na nogicama u košnicu. A kad te količine nemaju moramo ih prihraniti. Samo tako možemo očekivati prinos – kaže iskusni pčelar.

Pčelarenje zahtijeva znanje, predan rad i značajna ulaganja, ali se isplati.

I hobi i lijepa zarada

Radomir Gavrić  iz ugljevičkog sela Zabrđe, zaseoka Posavci, pčelarenjem se počeo baviti nakon što je otišao u penziju. Ima 26 košnica, ali namjerava da poveća broj pčelinjih društava.

– Ovo je odličan hobi. Imam stalnu obavezu i to mi pomaže da se osjećam korisnim, a godi mi i zdravlju. Ne očekujem veliki profit, ali da sam mlađi, posvetio bih se ozbiljnije pčelarenju. Od ovog posla može lijepo da se zaradi – kaže Gavrić.

Udruženje “Majevička košnica” pokrenulo je kod nadležnih i inicijativu za zaštitu geografskog porijekla meda sa područja Ugljevika i susjednih Lopara. Na taj način pokušavaju se zaštiti od nelojalne konkurencije i smanjiti mogućnost da se na pijacama, marketima, sajmovima prodaje med sumnjivog porijekla.

Izvor: Srpskainfo

NA OGLEDNOJ PARCELI U VELIKOJ OBARSKOJ PREDSTAVLJENI NOVI HIBRIDI KUPUSA /VIDEO/

U najvećem poljoprivrednom kraju Srpske koji je nadaleko poznat po uzgoju kupusa, proizvođači nastoje da proizvodnju očuvaju od napada bolesti i štetočina, pa na njive uvode nove hibridne sorte kupusa koje su otporne na bolesti, karakteriše ih zavidan prinos i kvalitet glavice, a imaju odličnu prođu na tržištu što uzgajivačima garantuje ekonomsku dobit.

Da uzgoja nove sorte odlučio je i proizvođač Tomislav Kutlačić     na čijoj je njivi u Velikoj Obarskoj ove godine, kompanija Golić trejd postavila ogledno polje kupusa u kojem je proizvođačima predstavljeno sedam hibrida.

Bila je ovo prilika da poljoprivredni proizvođači iz svih povrtarskih krajeva Semberije i okoline sagledaju potencijal novih hibrida, koje je proizvođač Tomislav Kutlačić uzgajao uz primjenu agrotehnike koja je obavezna u atarima gdje je zastupljena ova proizvodnja, pa je na ovaj način predstavljen vjerodostojan rezultat.

Posebnu pažnju proizvođača koji su obišli ogledno polje privukao je kupus Kaptur F1 i to kako kažu prije svega zbog oblika glavice koja ispunjava sve standarde kvaliteta u uzgoju kupusa, pa je evidentno da će već u narednoj proizvodnoj sezoni na mnogim njivama svoje mjesto zauzeti upravo ovaj hibrid.

Opširnije pogledajte u redovnom izdanju emisije Život sela.

VIDEO

Izvor: TV Arena