Naslovnica Blog Stranica 905

Toyota BiH nastavlja sa akcijom pošumljavanja u sklopu projekta 1 hibrid – 1 stablo

Agrosavjet
-
0
Toyota BiH nastavlja sa akcijom pošumljavanja u sklopu projekta 1 hibrid – 1 stablo

Riječ je o godišnjoj Toyotinoj akciji pošumljavanja u sklopu projekta „1 hibrid – 1 stablo“, pokrenutog 2017. godine, na 20-tu godišnjicu predstavljanja Toyotine hibridne tehnologije. Svake godine, Toyotini uposlenici širom svijeta, za svaki prodati hibrid, posade po jedno stablo. U našoj zemlji, 200 sadnica posađeno je za 200 hibrida koji će do kraja ove kalendarske godine naći svoj put do kupaca širom BiH. Projektu pošumljavanja Toyote BiH, priključila se i Ambasada Japana u BiH, na čelu sa Njegovom Ekselencijom ambasadorom, gospodinom Hideyuki Sakamoto.

„Stablo je dar prirode i njegov utjecaj na naše živote je neprocjenjiv. Svjedoci smo strašnih požara koji su ove godine harali planetom Zemljom, a u brojnim gradovima u Bosni i Hercegovini, sa dolaskom jeseni i zime susrećemo se sa sve većim i većim problemima zagađenja, koje ima strašne posljedice na zdravlje svih nas. Mi u Toyoti, posvećeni smo brizi o okolišu. Naš krajnji cilj je da kroz naša inovativna i ekološki prihvatljiva rješenja mobilnosti pomognemo kreiranju društva koje će biti u potpunoj harmoniji sa prirodom, ali i svakodnevno, u svim područjima poslovanja, ulažemo velike napore da naše poslovanje donosi što manje negativnih učinaka na našu prirodnu sredinu. Ovaj projekat je samo još jedan od koraka kojima želimo doprinijeti zelenijoj i ljepšoj budućnosti naše zemlje.“- izjavila je Maja Đozo, voditeljica marketinga u Toyoti BiH.

Od 1997. godine kada je predstavljeno prvo Toyota hibridno vozilo – Prius, do danas, u svijetu je prodato preko 12 miliona hibrida koji su uštedili preko 93 miliona tona CO2. Velike uštede ostvarene su i po pitanju emisija NOX i jednako štetnih tvrdih čestica. Toyota danas skoro sva svoja vozila nudi i sa hibridnim verzijama koje pored ekološkog benefita, nude i značajne uštede troškova održavanja i potrošnje goriva. U Bosni i Hercegovini, preko 25% ukupne Toyota prodaje čine hibridi i ta brojka, godinu za godinom nastavlja da raste.

Izvor: Klix.ba

SJETVA STRNIH ŽITA U PUNOM JEKU U SEMBERIJI: NAJVIŠE ORANICA POD PŠENICOMA I JEČMOM

Agrosavjet
-
0
SJETVA STRNIH ŽITA U PUNOM JEKU U SEMBERIJI: NAJVIŠE ORANICA POD PŠENICOMA I JEČMOM

Na semberskim oranicama traktori uveliko bruje jer je jesenja sjetva strnih žita u punom je jeku. Biće zasijano 16.800 hektara, što je povećanje sjetvenih površina za sedam odsto.

Vremenski uslovi odgovarali su izvođenju poljoprivrednih radova, te će većina ratara ovaj posao završiti u optimalnom roku.

Obradovao ih je i podsticaj Vlade RS, odnosno Ministarstva poljoprivrede koji će iznositi  300 KM  po hektaru zasijane površine, umjesto dosadašnjih 200 KM.

Najviše oranica u Semberiji biće zasijano pšenicom, oko 13.000 hektara, ječmom 2.800 hektara, tritikaleom 225, uljanom repicom 500, a ostalo zobi, krmnim biljem i povrćem.

Đorđe Jevtić iz Amajlija obrađuje šest hektara. Sije pšenicu, ječam i zob.

– Pridržavam se preporuke stručnjaka da sijem u optimalnom agro-roku. Dosadašnja iskustva su pokazala da to je najbolje. Nekada je zemlja presuva, nekada nam obilne padavine ne daju da uđemo u njive. Ove godine nas je vrijeme baš poslužilo – kaže Jevtić.

Vlada i Ministarstvo poljoprivrede RS donijeli su odluku da za pšenicu koja se proizvede u 2020. godini, podsticaj za proizvodnju bude za 100 maraka veći po hektaru posijane pšenice u odnosu na prethodnu godinu.

Cilj je da se održi isti nivo proizvodnje pšenice. Ko i pod kojim uslovima može da ostvari ovu subvenciju, definisano je izmjenama i dopunama Pravilnika o podsticajima.

Rukovodilac Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Dragan Zarić pojašnjava da bi ostvarili pravo na podsticaj, ratari treba da zasiju najmanje i 1,5 hektar, da koriste deklarisano sjeme i primjene propisanu tehnologiju.

Njima će, kao i do sada, na raspolaganju biti i regresirani dizel za proljetne i jesenje sjetvene radove, sredstva za kapitalne investicije, kao i sredstva za osiguranje proizvodnje.

I agronomi upozoravaju da je neopohdno primjeniti agrotehničke mjere da bi se dobili dobri i kvalitetni prinosi, prije svega blagovremena i kvalitetna obrada zemljišta, unošenje mineralnih đubriva, te sjetvu obaviti na dubini od 4 do 6 centimetara i to deklarisanim sjemenima.

Semberski ratari smatraju da je podsticaj proizvodnje veoma dobra mjera.

– Sjetva je skupa kao i svake godine. Za 100 kilograma deklarisnog sjemena pšenice treba izdvojiti od 80 do 115 KM, a ječma od 80 do 100 KM. Pa prihrana, pa zaštita. A važno je i kupovati original sjemena jer samo tako možemo očekivati bolje i kvalitetnije prinose. Zato nam je ovaj podsticaj Vlade od ogromnog značaja jer nam praktično finansiraju kompletnu sjemensku proizvodnju – kaže Đorđe Jevtić.

Ratari upozoravaju da poljoprivrednici koji iznajmljuju zemlju, a vlasnici im ne daju ugovore imaju problem jer ne mogu dobiti podsticaj.

Apeluju na sve poljoprivrednike da resornom ministarstvu prijave sve, one koji im izdaju zemlju pod zakup, a ne daju im ugovore te tako spriječe zloupotrebe.

Iako je Grad Bijeljina među prvima osnovao Agrarni fond, čiji budžet ove godine iznosi blizu milion i po maraka, ne postoji poseban grant za podršku poljoprivrednicima u jesenjoj i proljećnoj sjetvi.

Sredstva Fonda dijele se u skladu sa Pravilnikom o podsticajima koji usvaja Skupština Grada.

Izvor: NTV ARENA

Uzgojio glavicu kupusa tešku više od 10 kilograma

Agrosavjet
-
0
Uzgojio glavicu kupusa tešku više od 10 kilograma

Branislav Jenko, koji je uzgojio glavicu kupusa tešku 10,125 kilograma, osvojio je prvo mjesto na „Futoškoj kupusijadi“.

Drugo mjesto pripalo je Jovanu Ćulumu, koji je uzgojio glavicu kupusa tešku 9,160 kilograma, a treće Aleksandru Haboru sa glavicom kupusa od 7,505 kilograma.

U takmičenju u kuvanju jela od slatkog i kiselog kupusa prvo mjesto pripalo je Klubu penzionera „Branko Ćopić“ iz Futoga, drugo Zavičajnom udruženju Janjana, a treće predstavnicima Srednje ekonomske škole „Svetozar Miletić“.

Za posebnu atrakciju „Kupusijade“ pobrinula se glavna kuvarica Vinka Zmijanjac pod čijom je komandnom palicom tim od osam kuvarica ove godine savio 3.000 čuvenih futoških sarmi.

Za smjesu je trebalo oko 150 kilograma mesa i oko 450 kilograma futoškog kupusa, uz sve potrebne začine.

Jubilarnu 20. „Futošku kupusijadu“ otvorio je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević koji je rekao da za njih kupus nije samo poljopriveredni proizvod već ima šire značenje.

„On je simbol dobrog proizvoda, uspešnosti i kvaliteta koji je postao poznat širom Srbije, ali i Evrope. Kada nešto traje 20. godina, to je onda najbolja potvrda o tome koliki kvalitet poseduje“, rekao je Vučević.

„Futoška kupusijada“ je jedinstvena manifestacija u Srbiji posvećena autohtonoj sorti kupusa koja se uzgaja jedino u novosadskom naselju Futog.

Izvor: Nezavisne novine

Kada i kako orezati ruže?

Agrosavjet
-
0
Kada i kako orezati ruže?

Često postoje nedoumice rezati li ruže u jesen ili u proljeće. U pravilu u jesen režemo čajevke, grmolike i floribunde u toj mjeri da ih preko zime ne lomi snijeg. To znači da ih jednostavno pošišamo na visinu 40-60 cm, ovisno o grupi.

Pravu rezidbu vršimo u proljeće kad prestane opasnost od niskih temperatura. Način rezidbe ovisi o grupi ruža. Kod svih grupa prvo odstranjujemo tanke i suhe izbojke, a kod starijih grmova režemo stare i odrvenjele izbojke kako bismo ih vremenom ¨pomladili¨ i time spriječili stvaranje velikih panjeva. Kod čajevki ostavljamo izbojke dužine 15-20 cm bez bočnih grana.

Kod grmolikih ruža ti izbojci su nešto duži; 40-50 cm, dok je kod floribundi dovoljno 10-15 cm. Pokrivači tla skoro da se i ne trebaju orezivati. Kod većine pokrivača prikraćujemo samo one izbojke koji se šire na neželjenu površinu, s tim da to možemo napraviti i u tijeku vegetacije. Ruže penjačice trebaju potporanj za rast. Prema vrsti potpornja (mreža, stup, pergola) prilagođavamo i rezidbu.

Posao se svodi na to da ostavljamo jače grane i vežemo ih na potporanj. Prije toga ih prikraćujemo za jednu trećinu kako grm ne bismo preopteretili u rastu i razvoju. Bočne grane na ostavljenim izbojima kod penjačica prikraćujemo na 10-15 cm.

Kod formiranja grma penjačica dobro je izbojke što više vodoravno savijati (ovisno o vrsti potpornja) kako bi grm što prije ispunio prostor. Kod uspravnog položaja grana često nam grm ostane gol čak i metar od zemlje. Zato trebamo ostavljati sve mlade izbojke koji tjeraju iz cijepljenog mjesta. Neki vrtlari smatraju da penjačice uopće ne treba rezati osim rezanja suhih grana.

Time se s vremenom dobivaju ogromni grmovi. Smatramo da penjačice prvih nekoliko godina ipak treba rezati kako bismo formirali grm po želji. Penjačice tipa rambler režemo samo nakon cvatnje. Tada odstranjujemo ocvale izbojke te eventulno prorjeđujemo grm.

Osim standarne rezidbe postoji i rezidba u vegetaciji. Tu se misli na odstranjivanje divljih izbojaka te rezidba ocvalih cvjetova. Divlje izbojke koji tjeraju iz korijena treba iščupati ili odgrnuti zemlju i odrezati ih na mjestu gdje tjeraju iz korijena. Ocvale cvjetove odstranjujemo s 1- 2 lista. Možemo napraviti i oštriji rez; 3-4 lista s ocvalim cvijetom. Tada će nam sljedeća cvatnja malo kasniti, no izbojci će biti duži i cvjetovi krupniji.

PROČITAJTE:

Kako zaštititi ruže preko zime

Sadite ruže u jesen: Jednostavni koraci do savršenog ružičnjaka!

Pepelnica ruže: Kako da zaštite ruže i spriječite ovu bolest

Pašalić: Zagarantovana cijena od 3,9 KM za kilogram žive vage

Agrosavjet
-
0
Pašalić: Zagarantovana cijena od 3,9 KM za kilogram žive vage

Vrlo je uznemirujuća činjenica da je BiH treća zemlja u svijetu po uvozu govedine iz Evropske unije. Nakon Hong Konga i Gane, BiH je treća i uvozimo oko 36.000 tona, dok ostalih balkanskih zemalja nema ni u prvih 15, istaknuo je na sjednici Vlade RS ministar poljoprivrede Boris Pašalić.

Kako smo pisali, Vlada RS prihvatila je na jučerašnjoj, 44. sjednici, održanoj u Banjaluci, Informaciju o stanju u proizvodnji i plasmanu junećeg mesa u Republici Srpskoj kada je potvrđeno da će izdvojiti 2.000.000 KM za interventni otkup tržišnih viškova tovnih junadi u RS, s ciljem zaštite domaćih poljoprivrednih proizvođača.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić, rekao je da će ova mjera biti realizovana do kraja januara 2020. godine, stoji u saopštenju na stranicama Vlade RS.

Zagarantovana cijena je 3,9 KM po kilogramu

„Ova mjera važi samo za privredne subjekte i proizvođ​ače iz Republike Srpske. Dakle, privredni subjekti koji otkupe junad, zakolju ili dalje trguju sa njom prema afričkim zemljama, će imati određeni podsticaj po kilogramu žive vage„, istakao je resorni ministar i dodao da je zagarantovana cijena prema proizvođačima 3,9KM po kilogramu žive vage.

Ministar Pašalić objasnio je da je proizvodnja junećeg mesa u RS u prethodne četiri godine gotovo udvostručena.

U stajama 7.000 junadi spremnih za isporuku

„Taj rast proizvodnje junetine je bio motivisan dobrim trgovinskim ugovorima sa Turskom, međutim, ove godine je taj aranžman izostao. Osim određenih sporazuma nemamo realizaciju tog ugovora„, rekao je ministar Pašalić.

Ministar poljoprivrede naglasio je da se u stajama trenutno nalazi preko 7.000 junadi, spremnih za isporuku, koje domaći proizvođači ne mogu prodati na domaćem tržištu.

BiH treća zemlja u svijetu po uvozu govedine iz EU

„Takođe, vrlo je uznemirujuća činjenica da je BiH treća zemlja u svijetu po uvozu govedine iz Evropske unije. Nakon Hong Konga i Gane, BiH je treća i uvozimo oko 36.000 tona, dok ostalih balkanskih zemalja nema ni u prvih 15. To je zaista nešto čime se perspektivno moramo ozbiljnije baviti„, istakao je ministar dodajući da je saradnja sa ministrom spoljne trgovine i ekononomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem i ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudinom Dedićem bila dobra.

„Zaista smo se dobro razumjeli, ne mogu reći nijednu lošu riječ, ali osim razgovora i zaključaka, nema realizacije ni ugovora sa Turskom, niti mjera koji mogu proizaći iz Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju BiH, a koje se odnose na eventualne barijere ili mjere u vezi ograničenja uvoza tih proizvoda iz drugih zemalja„, naglasio je ​ Pašalić.

Ministar poljoprivrede pojasnio je da postoji razrađen mehanizam kroz ovaj Zakon.

Pašalić: Potrebna nam je odlučnost

„Ovaj mehanizam se stidljivo koristi. Još nismo pokazali potrebnu odlučnost, kao neke druge zemlje u okruženju, da aktiviramo te mjere i u prvi plan stavimo interese naših poljoprivrednih proizvođača, a u drugi plan interese trgovaca i poljoprivrednih proizvođača u drugim zemljama„, poručio je ministar poljoprivrede.

Prema njegovim riječima, postoji najava da bi mogao krenuti izvoz junadi za Tursku.

„Ako se ne desi, mi procjenjujemo da bismo u ovom dvomjesečnom periodu mogli polako da smanjujemo pritisak i tako pomognemo našim proizvođačima„, zaključio je ministar poljoprivrede.

Izvor: Agroklub

U Mačvanskom kraju gazdinstvo Smiljanić proizvodi neobično voće – afričku rogatu dinju /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
U Mačvanskom kraju gazdinstvo Smiljanić proizvodi neobično voće – afričku rogatu dinju /VIDEO/

U Mačvi na gazdinstvu Smiljanić,  imaćete priliku da vidite kako izgleda proizvodnja neobičnog kivano voća, ili afrička rogata dinja

Berba je uveliko počela, pa su palete i prikolice već pune. Domaćica, Andrea, kaže da je godina veoma pogodovala kivanu, te da je prinos veoma dobar. Ali da krenemo od samog početka, otkud ideja za proizvodnju ovog egzotičnog voća?

“Mi ga sijemo već desetak godina, ali samo za naše potrebe. Prije dvije godine smo rješili da to malo uozbiljimo i da ga ponudimo tržištu.” – kaže Andrea Todorović, najmlađi član gazdinstva Smiljanić iz Mačvanskog Belotića.

I PRINOS I KVALITET BOLJI NEGO U ZEMLJAMA U OKRUŽENJU

E sad da spomenemo i sam prinos. Naime, kivano, iako potiče iz Afrike, je veoma poznata biljka širom Evrope. Ispostavilo se da mu mačvanska oranica itekako odgovara, te su i prinosi daleko veći u odnosu na neke druge evropske zemlje. Da slikovitije objasnimo, ima ga oko 70-80 po jednoj kućici, ili 74 tone po hektaru.

“Uporedili smo naše rezultate sa zemljama iz okruženja, i ustanovili da su njihovi prinosi upola manji u odnosu na naše. Ovo podneblje mu zaista odgovara.” – ističe naša sagovornica.

Kivano se proizvodi skoro kao lubenica, dodaje Andrea. Do 15. maja se mora izneti i presaditi napolje, a berba kreće u septembru. Iako je afrička voćna vrsta, on zahteva navodnjavanje, a do sada nisu primjetili da ga nešto posebno napada. Što se prihrane tiče, nisu primjenili ništa specijalno, već su analizom zemlje utvrdili šta joj nedostaje i to joj nadomjestili. Bere se kada nije potpuno zreo, jer on sam kasnije dozrijeva u gajbicama. Ima bodlje, te se mora brati sa rukavicama i slagati pojedinačno, kako ne bi oštetili jedni druge. Što se gramaže tiče, ona je klasirana, a najveći koji su ubrali naši domaćini bio je 860 grama.

“Gramaža se kreće od 230-250 grama pa čak do 860, to je najveći koji smo mi imali. Postoje klase, naravno, kao i u svemu. Ti od 250 grama su treća klasa, druga je od 300-400 grama, a sve preko toga je prva klasa.” – objašnjava nam Andrea.

TRŽIŠTE POSTOJI, ŠANSA JE IZVOZ

Iz priloženog vidimo da se kivano može uspješno proizvoditi i kod nas, ali se onda nameće pitanje: postoji li tržište za njega? Kako su nam rekli naši domaćini, kod nas je ono dosta stidljivo, dok se u inostranstvu prodaje veoma lako. Prošle godine su radili izvoz sa hrvatskim otkupljivačem koji im je rekao da on može prodati sve što proizvedu. Međutim, naš kivano mu treba tek u decembru, kada prodaju tamošnji, hrvatski, ali onda dolazi do problema, kako ga sačuvati do kraja godine?

“Hrvatski otkupljivač bi sve da nam otkupi, ali u decembru. I oni tamo imaju proizvodnju, te logično prvo prodaju svoj. Ali mi ga ne možemo uspešno sačuvati do tad. Potrebne su nam ULO hladnjače, jer se čuva na 18 stepeni. Još smo mi na samom početku, pa vidjećemo kako će sve ići. Voleli bismo pre svega da domaće tržište upoznamo sa kivanom.” – kaže Andrea.

Inače, sjeme kivano voća se nabavlja u inostranstvu i 10 semenki košta 5 eura. Zvuči skupo, ali je komad kivana, bez obzira na gramažu, 150 dinara. A spomenućemo I to da se radi o jednoj veoma zdravoj biljci, punoj vitamina, te dnevno smijete pojesti samo dva. Doktori je preporučuju za poboljšanje krvne slike, traže je sportisti za vitaminske napitke, a na svoj meni uvrstili su ga i brojni beogradski restorani.

Izvor: Agro Saveti

Kakva je budućnost vode u bocama

Agrosavjet
-
0
Kakva je budućnost vode u bocama

Tokom protekle četiri decenije, potrošači širom svijeta bacili su bilione boca vode brendova kao što su Perrier, Evian, Dasani, and Aquafina. Malo njih shvata da je većina onoga što plaćaju zapravo plastika i vrijeme provedeno na kamionu. Preduzeća obično dobijaju vodu besplatno ili samo nominalnu naknadu, a punjenje i isporučivanje potrošačima, kao i reklamiranje, čine osnovu troškova.

Danas, sve veća zabrinutost zbog plastičnog otpada koji nastaje tim procesom podstiče reakcije koje prijete poslovanju. Širom industrije prodaja se smanjuje, a neki gradovi čak zabranjuju plastične boce sa vodom – podstičući proizvođače da odgovore alternativama, od konzervirane vode do aromatičnih dodataka za vodu iz česme do raspršivača koji prodaju gazirane i aromatizovane mešavine.

„Posao sa vodom mora da se nosi sa brojnim pitanjima održivosti koja postaju sve važnija“, izjavio je analitičarima izvršni direktor kompanije Nestle Mark Šnajder.

Do sedamdesetih, flaširana voda se uglavnom u ograničenim prostorima prodavala od strane evropskih kompanija koje su imale izvore u Alpama. 1973. godine DuPont patentirao je PET plastične boce, koje su bile jeftinije, lakše i bolje od stakla koje je predstavljalo industrijski standard. U kombinaciji sa ekonomijom koja se brzo globalizuje, PET je omogućio prodavcima vode da isporučuju robu mnogo dalje, otvarajući nova tržišta.

Boce su se pojavile u gotovo svim zemljama i giganti kao su dodali vodu u svoj portfelj, podižući globalni prihod u industriji na 130 milijardi dolara prošle godine.

Ovih dana stvari nisu baš tako jednostavne, jer potrošači sve više postaju svesni zagađenja životne sredine. Danone, proizvođač Eviana, 18. oktobra je izvestio o svom najvećem padu kvartalnih prihoda od vode u ovoj deceniji. Istog dana, Koka Kola je saopštila da je prodaja vode bila manja nego što se očekivalo.

Sa isporukama koje kreću ka drugom godišnjem padu, Nestle reorganizuje posao sa flaširanom vodom. Oduševljeni rivalima nižih cijena i visokim troškovima prevoza, Nestle je podigao cijene – što je ubrzalo prodaju ponude na masovnom tržištu kao što su Poljska Spring i Pure Life dok su potrošači prešli na jeftinije generičke brendove. Izvršni direktor šnajder neider rekao je da kompanija želi da se fokusira na proizvode veće klase poput aromatizovanih i gaziranih voda.

Više od 80 američkih koledža i nekolicina opština ograničili su prodaju vode u bocama.

„Proizvođači se suočavaju sa stvarnim rizikom od ekološkog pokreta koji ima snažnu podršku među mladima“, kaže Alain Oberhuber, analitičar iz Mainfirst banke, koji predviđa nagli pad prodaje flaširane vode u naredne dvije decenije.

„Znaju da moraju nešto da urade“, kaže on

U SAD su počeli umjesto u bocama, da prodaju vodu u limenkama. Jedna od opcija je i da traže način kako da dodatno unovče vodu iz slavine.

Pepsi je prošle godine platio više od tri milijarde dolara za SodaStream, koji proizvodi sisteme za pravljenje gaziranu vodu kod kuće. Predstavio je i brend pod nazivom Drinkfiniti (višekratna boca a mogu da se ubacuju različiti ukusi i arome za vodu). Tu i razni dozeri vode, i sl.

Proizvođači računaju na takve inicijative da bi se dopali potrošačima koji smatraju markiranu vodu zdravijom od one iz slavine.

Izvor: Telegraf Biznis

Sve o jesenjoj sjetvi zelene salate

Agrosavjet
-
0
Sve o jesenjoj sjetvi zelene salate

S obzirom da je salata skromnih zahtjeva prema uslovima uspjevanja, biljka kratke vegetacije (35-90 dana) i visoke biološke nutritivne vrijednosti, vrlo često je upravo ona odabir organskih proizvođača za gajenje u jesenjem i zimskom periodu na otvorenim parcelama, a još više u zaštićenom prostoru, gdje je vodeća povrtarska kultura.

U plodoredu dolazi na drugo mjesto i najbolje uspijeva poslije kultura obilno đubrenih stajnjakom kao što su paradajz, paprika i kupusnjače. Odgovaraju joj srednje teška do teška zemljišta, plodna, pH reakcije 5,8.

Na otvorenom polju sjetva salate za jesenju proizvodnju rasada obavlja se u julu i avgustu mjesecu, rasađivanje u septembru, a za berbu pristiže u novembru. U zaštićenom prostoru sjetva i sadnja salate obavlja se sukcesivno, sa razmacima 10-20 dana što zavisi prije svega od zahtjeva, potražnje na tržištu i želje potrošača.

Sukcesivna sjetva/sadnja omogućava kontinuitet u isporuci koji je propraćen svežinom i kvalitetom glavica, što osigurava dobre finansijske rezultate.

Ukoliko se proizvodi u tunelima i plastenicima bez grejanja, sjetva sjemena obavlja se 20.08. , 30.08. i 10.09. , sadnja rasada 15.09. , 25.09. i 5.10 a berba je 20.10., 10.11. i 25.12.

U tunelima i plastenicima sa dodatnim zagrjevanjem sjetva se obavlja 5-10.09. i 10-25.10. , rasađivanje 5-10.10. i 25.11. – 25.12. , dok za berbu pristiže 25.11. – 24.12. i 15.01. – 15.02. Tipična ozima sorta zelene salate je Nansen, i ona se preporučuje za jesenju i zimsku proizvodnju na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru.

Podnosi temperature do -13°C, te se zbog toga može gajiti sa ili bez pokrivanja agrotekstilom. Vrlo često se gaji u združenoj sjetvi, a najbolje ide uz praziluk, luk, kelerabu i radič. Razmak sadnje je 10-20cm između biljaka i 20-40cm između redova, dok se u plasteničkoj proizvodnji koriste specijalne folije sa razmakom 30x30cm koje se postavljaju na razmak jedna od druge dovoljno za nesmetano obavljanje poslova i prolazak radnika.

PROČITAJTE:

Salata tokom cijele sezone

Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobti kvalitetne glavice?

Evo je najzdravija salata na svetu, bar tako kažu

OVCE UNIŠTILE KOMŠIJIN KROMPIR Neobičan trošak svalio se na kućni budžet penzionera

Agrosavjet
-
0
OVCE UNIŠTILE KOMŠIJIN KROMPIR Neobičan trošak svalio se na kućni budžet penzionera

Neobičan trošak svalio se na kućni budžet penzionera Radomira Vučićevića (64) iz Gornjeg Milanovca.

Na ime odštete, mora uzgajivaču krompira Zoranu V. iz sela Donji Branetići da plati 250.000 dinara, kojem su, navodno, Vučićevićeve dvije ovce i dva jagnjeta, koliko ih je donedavno imao “izriljale” i upropastile dobar dio krompirišta od dva hektara.

Stalni sudski vještak Predrag M. je ukupnu izgubljenu dobit na tom krompirištu procijenio na 980.000 dinara.

Novinari su imali uvid u sudske i u akte koje potpisuje pomenuti vještak.

 

 

 

– Učinjene su štete na usjevu sjemenskog krompira, na ukupno pet parcela. Usjev je još bio u fazi sazrijevanja, krompir još nije bio iskopan iz zemlje. Po navodima predlagača Zorana V. ovce su ulazile u usjev, zapasale cimu i iskopavale krompir iz “odžaka”, o čemu postoje tragovi. U aktima dalje stoji, da Vučićević ima 13 ovaca, koje je pustio da se kreću bez nadzora, te da su u usjeve ulazile tokom jula i početkom avgusta ove godine- piše u spisu R 3 47/19, prenose Novosti.

Kad je nastala ta apsurdna situacija, imao je kaže dvije ovce i dva jagnjeta, koje je zatim prodao.

– Imam mnogo svjedoka za to. Ne znam, da li su na njivama Zorana V. bile nečije druge ovce. A svima je poznato: ovce nisu ljubitelji krompira, niti jedu vrežu, kako mi ovdje zovemo cimu, jer je prskana hemikalijama. Još manje iskopavaju krompir iz “odžaka”. Nisu one kao divlje svinje ili slična zverad koje ovuda čine te štete – upozorava Vučićević.

Iako on i svjedoci negiraju da ovce ne “riljaju” usjeve niti iskopavaju krompir, Vučićević je ipak pristao da Zoranu V. isplati dio tražene odštete.

– Pristao sam, ne želeći da se mučim po sudovima, iako nisam kriv. S njim sam se vansudski dogovorio, da mu platim ukupno 250.000 dinara. Polovinu sam već platio, ostatak ću do Nove godine – rekao je Vučićević.

Izvor: Srpskainfo

UBLAŽITE SIMPTOME PREHLADE POMOĆU LISTA OD BUNDEVE, BELOG LUKA ILI NANE

Agrosavjet
-
0
UBLAŽITE SIMPTOME PREHLADE POMOĆU LISTA OD BUNDEVE, BELOG LUKA ILI NANE

Ako vas obore jesenji virusi, za snižavanje temperature, bolje iskašljavanje, i brži oporavask postoje prirodna rješenja. afrička muškatla, list bundeve, bijeli luk, cink, nana, vitamin C

Ako vas obore jesenji virusi, za snižavanje temperature, bolje iskašljavanje, i brži oporavask postoje prirodna rješenja. afrička muškatla, list bundeve, bijeli luk, cink, nana, vitamin C.
Najbitnije je jačati imunitet da do prehlade ne bi došlo. Zato se preporučuje vitamin C u uobičajenim dozama i cink, jer djeluju preventivno. Bijeli luk se, takođe, pokazao kao dobro rješenje za skraćenje trajanja prehlade, ali ne bi trebalo pretjerivati, pogotovo ako osoba pije lijekove protiv zgrušavanja krvi ili lijekove protiv bolova čije dejstvo bijeli luk može da pojača.

Pročitajte: Napitak od propolisa i mlijeka za liječenje prehlade i čišćenje pluća

Lišće nekih biljaka dobar je prirodan izvor prirodnog aspirina. Prokuvani listovi bundeve su odličan lijek za snižavanje temperature. Potrebno je oko jedna i po šaka listova, kuvaju se u litru vode oko 10 minuta, odstoje oko sat do dva, a pije se četiri puta dnevno po šolja. Slične efekte ima i kaščica korijena đumbira: prokuvajte kašičicu rendanog đumbira u šolji vode i pijte više puta dnevno.

Sok od crne ribizle efikasno snižava temperaturu, ublažava jezu i drhtavicu.
Zapušen nos, otežano disanje, slivanje sekreta i bol u grlu gotovo su neizbežan simptomi, prehlade ili respiratorne infekcije.
Ispiranje slanim rastvorima (razmutiti veliku kašiku soli u čaši vode) ima dobar efekat na skraćenje prehlade, eliminisanje sekreta i smanjenje bola u grlu. Još bolje dejstvo može da se postigne ako se u taj rastvor dodaju listovi sveže nane.
Nezaobilazan i prirodan lek su i med i propolis, jer doprinose stimulisanju i muniteta i bržem oporavku.

 

1...904905906...1.015Stranica 905 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia