Naslovnica Blog Stranica 889

Namirnice bogate GVOŽĐEM na jednom mjestu

Agrosavjet
-
0
Namirnice bogate GVOŽĐEM na jednom mjestu

Ako želite da pobjedite anemiju na prirodan način, onda su namirnice bogate gvožđem koje ćete koristiti u svojoj svakodnevnoj ishrani ono što vam treba.

Ako nemate dovoljno gvožđa tada ćete osjetiti iscrpljenost, umor, slabu koncentraciju, pa naposljetku i pad imuniteta. To je samo dio onoga što vam nedostatak gvožđa u krvi (a time i nedovoljan dovod kiseonika do organa) mogu donijeti.

Zar nije dobro znati onda gdje da nađete gvožđe u hrani?

Postoje dva oblika gvožđda u hrani: HEM i NEHEM

  • HEM gvožđe se dobija iz hemoglobina (otuda i taj „HEM“ dodatak u nazivu) odnosno iz ishrane namirnicama koje već imaju hemoglobin koji se nalazi u krvi.  Drugim riječima, ima ga u životinjskim namirnicama i za njega važi da ga tijelo bolje i brže apsorbuje.
  • NEHEM gvožđe se sporije aposrbuje i nalazi se u biljnim namirnicama. Za bolju apsorpciju neizostavan je dodatak Vitamina C.

Namirnice bogate HEM gvožđem

Džigerica

Neki je vole, neki ne mogu da je smisle, ali je svima poznato da najbolja namirnica bogata gvožđem, superiorna po tom pitanju u odnosu na druge. Količina koju sadrži je nevjerovatna i ukoliko volite džigericu, ona je savršen način da podignete nivo gvožđa u krvi. Sadrži 17,9 miligrama ovog minerala na 100g  džigerice.

Školjke

Posebno ćemo istaknuti ostrige i dagnje. Na našim prostorima nisu nešto što smo navikli da jedemo. Ukoliko ste u prilici da posetite dobar riblji restoran koji nudi ove specijalitete – ne propustite ih. Ostrige, primera radi imaju čak oko 7 mg gvožđa na 100g, i to onog koje se super aposrbuje. Dagnje samo malo zaostaju za njima i imaju oko 6,7 mg. Račići, škampi i slično nemaju toliko gvožđa.

Govedina

Govedina i njeno tamno crveno meso  je jedan od najboljih izvora gvožđa i sadrži oko 2,6 grama ovog minerala na 100 grama mesa. Ukoliko vam džigerica i školjke nisu prihvatljiva opcija, onda je govedina vaš adut, premda ni upola dobra kao ove gore namirnice!

Sardine u konzervi

Ukoliko su vam sardine izbor samo onih dana kada se posti, pravite veliku grešku. Naš je savet da češće budu na vašem jelovniku, jer se po relativno pristupačnoj cijeni mogu nači u svakoj prodavnici. Na 100 g imaju oko 2,9mg gvožđa. Ostale ribe uglavnom imaju manje, ali ih ipak uključite u ishranu, jer se ovaj izvor gvožda relativno dobro apsorbuje pa i male količine dosta znače.

Piletina

Bijelo pileće meso nije naročito bogato gvožđem kao neke crvenije varijante mesa. Ima 0,7 miligrama na 100 g mesa. Tamniji dijelovi piletine koji nisu grudi može imati i do 1,3 grama. Ipak, onako u poverenju, kada je gvožđe u pitanju, najviše koristi izvući iz pileće džigerice!

Namirnice bogate NEHEM gvožđem

Biljne namirnice bogate gvožđem i hrana za anemiju su odličan dodatak ovim gore navedenim namirnicima i solucija ukoliko ste vegan. Evo koje su ovde najbolje varijante.

Pasulj , soja , sočivo i druge mahunarke – Od ovih namirnica, soja se izdvaja kao namirnica koja je najviše bogata gvožđem, i to čak 15,7 mg na 100g.  Pasulj ima razne vrste i one tamnije su bogatije gvožđem od bijelog i imaju oko 8,2 mg.  Leblebija je sjajan izvor ovog minerala pa je uključite u ishranu.

Spanać i drugo lisnato povrće sadrže dosta gvožđa- Ipak, treba imati na umu da je ovo nehem gvožđe i da se ipak ono iz mesa i ribe bolje aposorbuje.

Pored spanaća tu su i kupus, kelj, prokelj, brokoli i slične vrste povrća. Spanać se dosta forsira kao zdrav i bogat gvožđem, ali činjenica je da ima i bogatijih namirnica ovim mineralom. On ima 2,7mg gvožđa na 100g i od ovih pobrajanih zelenih lisnatih namirnica najbogatiji je.

Sjemenke – sjeme bundeve i susama kao laneno sjeme su sjemenke koje su najbogatije gvožđem . Sjeme bundeve ima 3,3 mg na 100g, lan oko 5,3 a sjeme susama čak 14,6 mg na 100g. Kao što možete primjetiti, sve su one bogatije gvožđem od famoznog spanaća.

Žitarice- Ovdje su posebno kao hrana za anemiju izdvojeni spelta i ovas. Ovo je još jedan razlog da u svoju ishranu uvrstite integralni hleb i integralne žitarice, a ovsene mekinje i ovsena kaša su takođe jednostavni za upotrebu. Spelta ima 4,4 mg gvožđa na 100g, ovas 4,7 mg. Pšenica nije za izbjegavanje, ali u inetgralom obliku. Tada ima 3,7 mg gvožđa na 100g.

Suvo voće- Ukoliko volite suvo voće, dobroje znati da je i ono na našem spisku. Suvo grožđe sadrži 1,9 mg gvožđa na 100 g, a suve kajsije čak 2,7 mg.

Orašasti plodovi- kao kikiriki, orasi, pistaći, bademi su nešto što možete grickati za užinu. Orasi imaju 2,9mg gvožđa na 100g, a kikiriki 4,6 mg.

Tamna čokolada- Gvožđe samo po sebi možda ne zvuči kao nešto ukusno, ali varate se. Crna čokolada je izuzetan izvor ovog minerala (11,9 mg na 100g) a pored toga sadrži i vlakna, magnezijum  i bakar pa ćete se i zasladiti i namiriti organizam korisnim nutrijentima.

Majčina dušica- Vjerovali ili ne, ali ponekad i ono što smatrate samo običnim začinom zaptavo nije nimalo obično. Uzmimo majčinu dušicu na primjer. Pored toga što je poznata kao fenomenalan čaj protiv kašlja,  ona je jedna od namirnica koja sadrži veliki procenat gvožđa- 17,5 mg na 100g.  (govorimo o sušenoj majčinoj dušici). Naravno, za ovu namirnicu 100 grama je velika količina koju niko ne unosi. Ipak, začinite svoja kulinarska dela majčinom dušicom. Imaćete višestruke koristi.

Cvekla- Sigurno ste mnogo puta čuli da je cvekla odlična hrana za imunitet i da se od nje prave moćni napici od kojih ćete pucati od zdravlja. To zarpravo nije slučajno, jer ona je zaista bogata nutrijentima i jedna je od namirnica bogatih gvožđem. Ono što je dobro kod cvekle jeste to što je ujedno bogata i vitaminom C pa se ovaj mineral unet na ovaj način bolje aposrbje bez nekih dodataka. Na 100g cvekla ima 0,8 mg gvožđa

Kopriva– Ova biljka i njeno sjeme i korijen odličan su izvor gvožda, a pored toga sadrže i folnu kiselinu , C vitamin i obilje drugih vitamina i minerala koji su telo neophodni. Ovo je jedna zaista moćna biljka koja može mnogo da vam pomogne kada ste anemični, ali i za zdravlje u cjelini i zato je sastojak svakog dobrog sirupa za imnitet. Kuvana kopriva sadrži 1,6 mg gvožđa na 100g.

Izvor: Minutzamene

PROČITAJTE:

Vrijeme je da posadite VLAŠAC- Tjera proljetni umor, pun je gvožđa

Zašto je kurkuma najzdraviji začin Bliskog istoka

Mirođija – Nevjerovatna ljekovita biljka koja ima mnoge dobrobiti

Rekord za Ginisa: Prekrio tijelo sa 637 hiljada pčela /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Rekord za Ginisa: Prekrio tijelo sa 637 hiljada pčela /VIDEO/

Kinez Ruan Lijangming je ušao u Ginisovu knjigu rekorda nakon što je cijelo tijelo prekrio najtežim plaštom od pčela do sada.

Na Lijangmingovom tijelu nalazilo se 637 hiljada pčela, uključujući i 60 pčela matica kojima su se privlačile ostale pčele. Stvoreni plašt težio je 63.7 kilograma, prenosi Mashable.

Lijangming se pčelarstvom bavi 19 godina, a ovo nije prvi put da pomoću pčela pokušava da uđe u Ginisovu knjigu rekorda.

Ginisov rekord srušio je i 2014. godine kao čovjek koji je najduže izdržao prekriven pčelama, i to 53 minuta i 34 sekunde.

 

EVO KAKO DA CIKLAMA UVIJEK CVJETA

Agrosavjet
-
0
EVO KAKO DA CIKLAMA UVIJEK CVJETA

Najtraženija cvatuća zimska lončanica ciklama (cyclamen perscium hibridi) cvjeta od rane jeseni do proljeća.

Zavisno od ukusa i raspoloživog prostora ljubitelji ciklama mogu odabrati između patuljastih, tzv. “Cyclamini” sorti, zatim nešto krupnijih čija je visina do 15 cm, sorti srednjeg rasta do 20 cm i standardne visine od 30 cm ili malo viših.

Rascvjetala ciklama vrlo je osjetljiva na visoku temperaturu, a pogotovo na topao i suv vazduh u prostorijama s centralnim grijanjem pa ju je najbolje smjestiti između dvostrukih prozora gde će imati obilje svjetla. U stanovima sa jednostrukim prozorima obično je stavimo na prozor okrenut prema sjeveru, pazeći da topao vazduh od centralnog grijanja ne ide direktno na biljku.

Optimalna temperatura za dugotrajno cvjetanje je 10-16 stepeni C. Ciklami je potrebno puno vode pa je najbolje kompost održavati stalno vlažnim. Ujutro je treba zalivati odstajalom vodom pazeći da ne smočimo gomolj i nadzemni dio.
Najbolja metoda zalivanja je uranjanje saksije u veću posudu sa vodom, a nakon 10 min izvaditi je i prosušiti.

Dok raste i cvjeta zalivanje je dva puta nedeljno, a jednom u dvije nedelje je prihranite tekućim djubrivom. Kada je u pitanju vlažnost vazduha, okružite lonac tresetom ili ga držite na vlažnim kamenčićima.

Precvjetale stabljike redovno uklonite da ne narušavaju ljepotu.

Nakon cvjetanja smanjite zalivanje dok se listovi ne osuše, nakon čega lonac s gomoljem smjestite na prozračeno, tamno mjesto na balkonu ili u podrumu (kad prođe opasnost od mraza u vrtu) i ne zalivajte do sredine ljeta.
Kad biljka počne da razvija nove listove gomolj se presadi do polovine u svež supstrat i drži na svježijem i svjetlom mjestu uz redovno zalivanje. Problemi kod ciklame nastaju zbog listova koji su skloni smežuranju, često požute i klonu. Tada je potrebno zaliti (odozdo) ciklamu i premestiti je na hladnije i prozračnije mjesto. Ako primjetite sivu plijesan na listovima poprskajte fungicidom.

Izvor: Magično bilje

PROČITAJTE:

Šeflera – Savjeti za njegu ove sobne ljepotice

Kako bezbjedno PRESADITI ORHIDEJE i KADA je PRAVO VRIJEME za to

Provjerite zašto vam ne rađa voće

Agrosavjet
-
0
Provjerite zašto vam ne rađa voće

Postoji veliki broj uzroka koji dovode do nerodnosti voćaka koje možemo svrstati u dvije velike kategorije: biološki i ekološki. Dobro poznavanje uzroka nerodnosti voćaka u svakom konkretnom slučaju predstavlja prvi preduslov da se preduzimaju mjere za otklanjanje ili bar znatnije ublažavanje ove nepovoljne pojave. Ovom prilikom ćemo se osvrnuti na najčešće uzročnike. Pre svega se susrećemo sa nedostatkom cvjetnih pupoljaka u voćaka, potom odsustvom zametanja plodova u voćaka koje cvjetaju, i na kraju, neodržavanje već zametnutih plodova.

Pri sadnji važno je obratiti pažnju na oprašivače. Oprašivače treba obezbijediti vrstama voćaka koje kao autosterilne mogu obezbijediti obilniju rodnost samo pri ukrštenom oprašivanju s kompatibilnim kombinacijama oprašivača: trešnjama, jabukama, kruškama, ljeski, orahu, znatnom broju višanja, šljiva, nekim sortama malina, ribizli.

Nerodnost usljed odsustva obrazovanja cvjetnih pupoljaka:  

biološka sa oblicima: a) mladalačka nerodnost usljed stadijske mladosti; b) mladalačka nerodnost usljed mladog uzrasta ekološka sa oblicima: a) nerodnost izazvana bujnošću ili iznurenošću; b) alternativna nerodnost; c) nerodnost usljed zasenjenosti krune i nedostat­ka mineralnih materija (hrane).

Nerodnost zbog raznovrsnih smetnji u oprašivanju, oplođenju i zametanju plodova:

biološka sa oblicima: a) anatomsko-morfološka nerodnost; b) citološko-genetski zigotna nerodnost; c) fiziološka nerodnost;

ekološka sa oblicima: a) ekološke smetnje oplođavanju ili oprašivanju; b) ekološki izazvana umanjena vitalnost rasplodnih organa.

Nerodnost usljed smetnje u razvitku i održavanju plodova: biološka – uslovljena sortnim nejednakostima da održavaju dovoljno plo­dova  ekološka sa oblicima: a) klimatski (niska temperatura, suša, vetar itd.); b) edafska (nedostatak mineralnih materija za održavanje plodova); c) pato­loško opadanje plodova usljed crvljivosti, oštećenje lista štetičinama, ošteće­nje plodova koje izazivaju izvesne parazitne gljivice itd.).

Štetočine i bolesti su takođe uzrok (često nevidljiv) nerodnosti voćaka. Najbolji primjer za ovo su šljivine osice. Šljive godinama dobro cvjetaju, a ne rode, mladi, tek oblikovani plodovi još u cvetnom ogrtaču padaju pod stabla napadnuti šljivinom osicom (njenim larvama). Otud se može reći da je redovna zaštita voćnjaka jedan od najvažnijih uslova njegove stalne rodnosti.

Nerodnost jabuka i krušaka

U prvoj polovini maja treba obaviti prstenovanje stabla izrezivanjem prstena kore (samo do drveta) u širini od 1 do 5 cm na 10-20 cm ispod osnovnih grana krošnje, posle prstenovanja ranu premazati voskom (fetoplastom) da bi se zaštitila od infekcije i da bi mogla postepeno da zaraste. Američki voćari prstenuju voćke bez vađenja kore. Oštrim nožem, na istom mjestu, zasjeku se stabla (samo do drveta), s dva kruga u razmaku od šest centimetara.

Izvor: domaćinskakuća

PROČITAJTE:

Nova sorta jabuke može da stoji godinu dana

Kako uzgojiti limun iz sjemena?

Šta je haskap!? Mnogo poklona s grane – totalna nepoznanica u BiH

Stabla voća odjednom daju MANJE PLODOVA – evo zbog čega!

Kako zemljotresi utiču na sigurnost hrane koja se temelji na poljoprivredi

Agrosavjet
-
0
Kako zemljotresi utiču na sigurnost hrane koja se temelji na poljoprivredi

U zemljotresima svake godine stradaju ljudi, u prosjeku 3,5 miliona. Zemljotresi obično uzrokuju velike štete u urbanim sredinama, što rezultira gubitkom života i štetama na kućama i drugoj infrastrukturi.

Iako su rizici obično povezani s gradovima, učinci na ruralni sektor i poljoprivredne zajednice mogu biti pogubni. Potresi ponekad pokreću cunamije, klizišta i povremeno vulkanske aktivnosti.

Zemljotresi utiču na sigurnost hrane i koja se temelji na poljoprivredi:

– gubitak i ozljede članova porodice i radne snage

– gubitak prinosa usjeva i gubitak stoke

– oštećenja sistema za navodnjavanje

– oštećenja domova, skloništa za životinje, skladišta i poslovnih prostora

Poljoprivreda igra presudnu ulogu u pomaganju zajednicama da se oporave od prirodnih katastrofa, istovremeno razvijajući održivu i sigurnu budućnost.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Poljoprivreda u obrazovanju djece

Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH

Informatičar Nenad Božić pravi najbolju rakiju i vino a čuva ih u kraljevom i Titovom buretu

Agrosavjet
-
0
Informatičar Nenad Božić pravi najbolju rakiju i vino a čuva ih u kraljevom i Titovom buretu

Nenad Božić , iako profesor informatike i ton-majstor u Radio Gradišci, postiže izvanredne uspjehe u poljoprivredi. Ali ne obične uspjehe, već izvanredne rezultate u vlastitom voćnjaku i vinogradu u obližnjem Bok Jankovcu.

Nenad je u kući pokojnog djeda Milutina, najpoznatijeg kovača u ovom kraju, načinio svojevrsni muzej. Na sve strane starine, mnogi eksponati su  u upotrebi i imaju možda i neprocjenjivu vrijednost. Ali prvo ćemo nekoliko riječi o novoj rakiji, koju je Nenad već ispekao i njeguje je na jedinstven način. U  dva bureta, jedno je kraljevo,a drugo Titovo.

Prvi put sam ove godine pekao rakiju od šljive ‘stenlejke’. Odlično je rodila, a mašinski sam odstranio košpice. Vodio sam računa da sakupljam samo zdrave i zrele plodove. I zato rakija govori šesnaest jezika. Tako barem kažu oni  koji su je probali, priča Nenad.

Trideseta tek na pragu a stekao veliko iskustvo

Iako ga još šest mjeseci dijeli od punih trideset godina Nenad Božić odaje utiske ozbiljnog, vrijednog i svestranog čovjeka. Računari, miksete, montaža radio programa i rad na interenetu su mu svakodnevna zadaća, s poslovima se jednostavno igra, ali ono što je načinio na seoskom imanju i djedovoj kući je za veliko poštovanje.

Nenad je pokazao veliku ljubav prema starinama, zbog toga su svud oko njega antikviteti. Ovu ljubav u njega je usadio djed Milutin, nekada majstorina, najbolji  kovač u dvadeset sela.

Djed me je vodio sa sobom. Naučio me je kako se pokiva mlinski kamen, kako se otkiva sjekira ili motika, kako se iskiva alat, kako se radi sa kovačkom vatrom. Ponosan sam što kao fakultetski obrazovan čovjek znam upotrijebiti sve kovačke alate. Vođen tom ljubavi prema starinama  nabavio sam dva stara bureta gotovo u rasutom stanju. Dobio sam ih uz sugestiju da u njih zasadim cvijeće. Nije mi to bila namjera, otišao sam kod starog majstora Boška Grčića i on ih je prepakovao i restaurirao, kaže Nenad.

U kraljevom i Titovom buretu čuva najbolju mladu rakiju

Oba bureta su od najkvalitetnije slavonske hrastovine. Nenad u njima drži mladu rakiju, koja naredne godine dobija boju francuskog konjaka. Ali je pitkija, jača i bolja.

Jedno bure je sa grbom Kraljevine Jugoslavije iz 1934. godine. Napunjeno je do vrha sa 40,1 litrom nove rakije šljivovice. Drugo, Titovo bure kako ga zovem, je manje. Na njemu je žig  sa zapreminom od 32,3 litre. Ono je napravljeno 1970. godine. Vjerujem da su od neprocjenjive vrijednosti, pogotovo kad ih napunim kvalitetnom rakijom, kaže kroz smijeh profesor Nenad.

Koliko računa vodi o ekologiji, prirodi i zdravom životu, govori i primjer da je Nenad kada je iskoštio dvije tone šljiva, osušio košpice na suncu i koristio ih za loženje u rakijskom kazanu.

Vino po djedovom receptu

Po receptu djeda Milutina, koji je rođeni Slavonac, pravio je domaće vino. Pretakao ga je nekoliko puta i dovoljno izbistrio.

Vino je odličnog kvaliteta, možda mu nedostaje malo više slasti, ali vjerujem da će odležavanjem dobiti potrebnu aromu, miris i okus. Ove godine sam eksperimentisao sa nekoliko sorti grožđa i stekao neprocjenjivo iskustvo za naredne godine. Jedino što mi nije ove jeseni pošlo za rukom je što nisam sakupio bobice od zove za specijalnu rakiju. Obilazio sam šire područje i uvjerio se da ovogodišnje bobice zove nisu ni guste ni dovoljno kvalitetne, pa sam odustao od toga, kaže Nenad Božić, informatičar iz Gradiške.

Nakon ženidbe napraviće etno kuću

U djedovoj radionici osim raznih vrsta rakija je i vino, a tu su i raznovrsne alatke. Stubna ručna bušilica je stara 200 godina, tu su čekići, testere, motike, kovačka kliješta, mijeh i drugi alati. Nenad priznaje da se odmara praveći držalice za motike ili lopate, brišući prašinu sa alatki i njihovom održavanju.

Obećao je da će rakiju iz Titovog bureta načeti za svoju ženidbu, a iz kraljevog kada dobije sina.

Simbolika je veoma važna. Neka ja i supruga živimo kao Tito i Jovanka, a sin kao kralj. Namjera mi je da od radionice pokojnog djeda Milutina napravim etno kuću, a da vlastiti ranč u Bok Jankovcu i dalje održavam na organski način. Sve sam do tančina isprogramirao, rekao je za ‘Agroportal’ Nenad Božić vrijedni i neobični profesor informatike iz Gradiške.

Boško Grgić

Izvor: Agroportal.ba

Projekat Srbije i BiH za spašavanje Pančićeve omorike

Agrosavjet
-
0
Projekat Srbije i BiH za spašavanje Pančićeve omorike

Brojnost Pančićeve omorike, po kojoj je Srbija prepoznatljiva, posljednjih decenija je u opadanju, a stručnjaci procjenjuju da bi ona za 50 godina mogla čak i da nestane.

Kako prenosi protal Glas zapadne Srbije, zbog toga su Srbija i BiH pokrenule zajednički projekat mapiranja prirodnih staništa te endemske vrste, što će pomoći u daljem djelovanju spašavanja omorike.

Predstavnica Nacionalnog parka „Tara“ Mirjana Josipović objašnjava da će se analizirati situacija na 20 prirodnih staništa u šest opština.

„Tako ćemo utvrditi koliko je tačno lokaliteta pod omorikom, kakav je njen biodiverzitet, a nakon laboratorijskih analiza genetičkog materijala i dobijenih rezultata znaće se kakva je situacija na svakom od lokaliteta“, rekla je Josipović.

Pančićeva omorika 1998. godine upisana je na Crvenu listu ugroženih vrsta, a njen pad ubrzavaju klimatske promjene, suše i visoke temperature, jer toj biljci više odgovara hladnoća.

Pomoćnik direktora NP „Tara“ za planiranje, zaštitu i razvoj Milica Tomić dodaje da ono što, takođe, otežava situaciju kad je u pitanju ta vrsta je njena slaba prirodna regeneracija što je čini još ugroženijom.

„Stabla rastu izuzetno gusto, čak i do 1.200 ih ima na jednom hektaru, tako da podmladci nemaju dovoljno svetlosti da izrastu“, ukazala je i dodaje da realizacijom projekta „Očuvanje jedinstvenog biodiverziteta Tare“ biće mapirana sva prirodna staništa, što će pomoći u daljem djelovanju spašavanja omorike.

Rješenja za slabu prirodnu regeneraciju su – sadnja na prirodnim staništima i asistirana migracija na druge lokalitete koji imaju pogodne uslove za Pančićevu omoriku.

Taj jedinstveni četinar, čije stablo može dostići visinu čak i do 50 metara, uz pomoć asistiranih migracija već je posađen na određenim lokacijama u Evropi, a na sjeveru starog kontinenta je i ukrasno drveće u parkovima.

Ipak, srednji tok rijeke Drine koji obuhvata Srbiju i BiH, a prostire se na oko 200 kvadratnih kilometara, jedini je region u svijetu koji predstavlja prirodno stanište Pančićeve omorike.

Izvor: Nezavisne.com

Spasilačke službe pokušavaju spasiti hiljade ovaca

Agrosavjet
-
0
Spasilačke službe pokušavaju spasiti hiljade ovaca
Spasilačke službe pokušavaju spasiti hiljade ovaca zarobljenih nakon što se veliki teretni brod prevrnuo u Crnom moru kraj obale Rumunije.

Brod pod nazivom “Kraljica Hind“ prevrnuo se u nedjelju nakon izlaska iz luke Midia, u blizini jugoistočnog grada Konstante.

Prevozio je više od 14.000 ovaca. Svi članovi posade su spašeni, piše BBC.

Operacija u kojoj su učestvovali vojska, policija, vatrogasci, ronioci i rumunska obalska straža nastavljena je u ponedjeljak ujutro, nakon noćne pauze.

Čak šest plovila u tom području u početku je interveniralo da pomogne spasilačkim službama, javljaju rumunski mediji.

Najmanje 32 ovce su pronađene kako plivaju u blizini broda pod zastavom Palau, a one su spašene u nedjelju, ali vjeruje se da su se mnoge udavile dok je hiljade ostalo zarobljeno.

– Već smo spasili mali broj. Plivali su u moru – izjavila je za BBC Ana-Marija Stojika (Stoica), portparol spasilačke službe u Konstanti.

Članovi posade na brodu, dvadesetak sirijskih državljana, gotovo su odmah spašeni s plovila. Jedan član posade prevezen je u bolnicu, a patio je od hipotermije.

– Pao je u more, ali bio je vrlo brzo spašen – rekla je Stoica i dodala da je ostatak posade „na sigurnom ovdje u luci“.

Još nije poznato što je uzrokovalo da se brod, koji je bio na putu za Saudijsku Arabiju, prevrne. Provest će se istraga kada se zaključi operacija spašavanja preživjelih ovaca.

Prevrnuo se brod – prevozio je 14.000 ovaca

Izvor; Dnevni avaz

Održana terenska obuka za uzgajivače jagode

Agrosavjet
-
0
Održana terenska obuka za uzgajivače jagode
BRATUNAC – Članovi Stručne službe za proizvodnju jagodičastog voća firme „Malina“ iz Bratunca, u saradnji sa Ambasadom Holandije u BiH i Univerzitetom Istočno Sarajevo, organizovali su stručnu prezentaciju i terenski obilazak i obuku bratunačkih uzgajivača jagode.

 

„Ova aktivnost organizovana je radi praktične obuke i upoznavanja uzgajivača jagode o najnovijim tehnologijama proizvodnje ovog voća, kako u zaštićenom, tako i otvorenom prostoru“, saopšteno je iz „Maline“.

Holandski poljoprivredni ekspert Stefan Timermans na terenu je praktično pokazivao kako uzgajivači iz Holandije vrše analizu biljaka i zemljišta sa ciljem normiranja prehranjivanja i dodavanja mikroelemenata u zasadima jagode, kao i načine navodnjavanja ove kulture.

„Bila je ovo jedinstvena prilika i za predstavnike Poljoprivredne savjetodavne službe `Maline` da razmijene iskustva iz oblasti proizvodnje jagodičastog voća sa stručnjakom iz Holandije i da steknu nova znanja, što je izuzetno značajno za njihov savjetodavni rad i obuku lokalnih proizvođača da unaprijedi proizvodnju“, navedeno je u saopštenju.

Pokrovitelj ove prezentacije, koja je održana proteklog vikenda, bila je Ambasada Holandije u BiH u okviru promocije i upoznavanja proizvođača sa principima cirkularne poljoprivredne proizvodnje.

Izvor: Nezavisne.com

Komšiji morao platiti oko 16.000 KM zbog smrada krava

Agrosavjet
-
0
Komšiji morao platiti oko 16.000 KM zbog smrada krava

Kasacioni sud u Francuskoj naredio je poljoprivredniku Nikolasu Bardiju da zbog smrada njegovih krava plati 8.000 evra (oko 16.000 KM) komšiji, koji ga je tužio, čime je okončana desetogodišnja pravna borba.

Bardi, čija porodica već šest generacija uzgaja stoku u mjestu Lakapel-Viskamp na jugu Francuske optužen je da je gomilao sijeno previše blizu komšijine kuće što je izazivalo „snažan i iritantan smrad“.

On je koristio i istu zgradu za smještaj stoke što je dovelo do smrada i od đubriva.

Slučaj protiv Bardija stigao je do Kasacionog suda koji je najviša instanca za krivične i građanske žalbe u Francuskoj.

Bardi je istakao da je izrečena kazna od 6.000 evra i 2.000 evra sudskih troškova „krajnja glupost“.

Izvor: InfoBijeljina

1...888889890...1.013Stranica 889 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia