Izgradnja jezera za navodnjavanje polja u ljubinjskoj opštini privodi se kraju, a prema najavama, ova vještačka akumulacija već narednog mjeseca bi se trebala početi puniti.

Završetak radova na jezeru za navodnjavanje na površini od oko 5 hektara, koje će imati kapacitet od oko 250.000 kubika vode, znatno će olakšati proizvodnju ljubinjskim poljoprivrednicima, pošto je ovaj dio Hercegovine bezvodan.

Akumulacija je smještena ispod ranije izgrađenog manjeg jezera, na mjestu gdje povremeno ima prirodnih voda.

Prema riječima Dragoljuba Sorajića, višeg stručnog saradnika za poljoprivedu u opštini Ljubinje, radi se o velikoj investiciji koja će najviše značiti povrtlarima.

– U ljubinjskom kraju ima ljudi koji se i sada uspješno bave povrtlarstvom. Zbog nemogućnosti navodnjavanja neki poljoprivrednici su povrtlarske kullture sadili u Popovom polju, na parcelama i po 20 kilometara udaljenim od Ljubinja. Kad  budu mogli navodnjavati ljudi će se, vjerovatno, vraćati u ljubinjsko polje. Imamo i poljoprivednike koji su uzeli u najam zemlju i proizvode različite kulture, a kad dobiju vodu do imanja sve će biti lakše – objašnjava on.

 

Sorajić dodaje da će vodu moći koristiti poljoprivrednici koji budu članovi Udruženja korisnika voda, gdje će imati povlastice i obaveze, kako bi se voda namjenski i racionalno trošila.

Načelnik Ljubinja Darko Krunić navodi da je cjevovod u jezeru za navodnjavanje ljubinjskog polja postavljen, urađena pumpna stanica, a pri kraju je postavljanje folija. Najavljuje da će do nove povrtlarske sezone jezero biti puno i spremno za navodnjavanje poljoprivrednih parcela.

– Moći će se navodnjavati oko 280 hektara obradivih površina. Projekat je vrijedan oko 2,7 miliona KM, a 85 odsto novca je kredit Svjetske banke, resorno ministarstvo je izdvojilo 200.000 KM, dok je 300.000 iz budžeta Ljubinja – ističe on.

Gotovo sva domaćinstva u Ljubinju se bave poljoprivredom, a većini je to osnovni izvor prihoda.

 

Nakon problema sa otkupom duvana, po kome je ljubinjski kraj bio poznat, poljoprivrednici su se preorjentisali na druge kulture, prije svega bijeli luk i papriku, dok sa navodnjavanjem očekuju i veći prinos lubenica.

Zbog sušnog oktobra jesenja sjetva na području jedne od najmanjih hercegovačkih opština je kasnila, a pod žitaricama je ove jeseni oko 50 hektara zemlje. Ljubinjski poljoprivednici najviše siju tritikalu, ozimu pšenicu, ječam i raž.

Poznati po peradarstvu

Na području ljubinjske opštine stočari uzgajaju oko 1.200 muznih krava, ima i oko 9.000 grla sitne stoke, a ovaj dio Hercegovine je naročito poznat po peradarstvu.

Izvor: Srpska info

Zemljište „Banjalučke gradske bašte“ u Rakovačkim barama, na kojem grupa entuzijasta proizvodi organsko povrće za vlastite potrebe, nedavno je prošireno sa dodatnih pet dunuma, čime je prostor za banjalučke baštovane udvostučen.

Predsjednica Udruženja građana “Gradske bašte”, koje realizuje ovaj jednistvenu projekat urbane poljoprivrede, Milka Tamamović, je rekla da su dodatni prostor dobili na istoj lokaciji u produžetku postojeće gradske bašte.

– Dobili smo dodatnu zemlju i površinski smo proširili gradske bašte te povećali broj korisnika. Dobili smo 15 do 20 novih baštovana, a radi se o ljudima koji su se ranije prijavili da su zainteresovani za učešće u projektu ako se obezbjedni dodatni prostor – kazala je Tamamović.

Dodala je da će do 15. decembra biti objavljen konkurs za popunu preostalih parcela za još desetak korisnika.

Navela je da sa dodatnih pet dunuma koji su nedavno dobili sada „Banjalučke gradske bašte“ prostiru na ukupno deset dunuma.

– Trenutno imamo 60 parcela koje dijele više od 100 korisnika. Nismo bili u mogućnosti da svim zainteresovanim dodjelimo po jednu parcelu, a željeli smo da uključimo što veći broj građana tako da pojedini dijele jedan prostor  -objasnila je Tamamović.

Istakla je da ih na proljeće čeka dosta posla kako bi bili u mogućnosti da upotrebljavaju taj novi porostor.

– Moramo sačekati da se „isele“ stari gradski kontejneri koji nam poklapaju dio zemljišta pa onda da pripremamo parcele za upotrebu. Pored toga na proljeće na očekuje dosta posla i na zemljištu koje trenutno koristimo. Jedan dio ranije dodijeljene parcele nismo mogli koristiti nakon poplava koje su se dogodile ovog proljeća koje su nam nanijele veliku štetu. Ako budemo u mogućnosti da obezbjedimo potrebna sredstva taj prostor moramo u potpunost drugačije urediti – precizirala je Tamamović.

Prema njenim riječima taj dio je potrebno nasuti dodatnom zemljom kako bi se podigao nivo parcele te iskopati odvodne kanale kako bi se i to zemljište koristilo za poljoprivrednu proizvodnju.

Ovo udruženje je lani od Grada dobilo 5.000 kvadrata zemljišta za potrebe projekta “Banjalučke gradske bašte”.

Banjaluka je prvi grad u regionu, a i šire, koji ima ovakav koncept baštovanstva, u kojem se pored dobijene parcele vrši i obuka građana za uzgoj hrane po principu bio uzgoja, dok drugi gradovi samo vrše iznajmljivanje zemlje.

Memorandum

Udruženja građana “Gradske bašte” nedavno je potpisao memorandum o saradnji sa Centrom za socijalni rad.

– Želimo ići u prvacu da za korisnike Centra organizujemo radionice o baštovanstvu ili da oni dođu kod nas u Rakovačke bare i rade na našim parcelama – kazala je Tamamović.

Izvor: Srpska info

Bik Džeri postao je zvijezda u Hrvatskoj kad je 25. oktobra pobjegao iz klanice u Kaštel Starom, a skoro mesec dana nema ni traga ni glasa o odbjeglom biku koji je cijelu Hrvatsku digao na noge.

Životinja se uputila u smjeru Rudina, javila je tada policija i upozorila građane da se biku ne približavaju već da zovu 192 ako ga uoče.

„To je bilo u klaničkom depou. Životinja se valjda uznemirila i osetila se ugroženo. To su masivne životinje, zna biti neugodno. Bilo je ljudi u blizini“, ispričao je Petar Skejo, vlasnik klanice.

Danima su ga tražili policija, vojska, veterinari i lovačka udruženja, a kada su ga konačno uhvatili, snalažljivi Džeri je ponovo dao kopitima vetra pa pobjegao. Njegov vlasnik Ivan Božic s prijateljima je pretraživao područje i dronom, ali bez uspjeha, piše Jutarnji. Odbjegli bik od 650 kilograma svojom odlučnošću je osvojio srca građana pa su mu napravili i grupu podrške na Fejsbuku.

Njegov vlasnik na kraju je rekao da ga neće ubiti jer nikad nije imao tako srčanog i upornog bika. Planirao je da ga kod nekoga udomi kad ga nađu.

Od tada je prošlo skoro mjesec dana, a Džeri kao da je u zemlju propao.

„Niko ga više i ne traži, previše je vremena prošlo. Nema šanse više da ga nađemo“, rekla je Irena, sestra vlasnika klanice.

Na pitanje je li moguće da bik sad možda srećno živi u divljini, kaže da su male šanse.

Bik je u najgorem scenariju uginuo.

„Možda je slomio nogu i negdje pao i skončao. A možda ga je neko uzeo. Vjerovatno nećemo nikad saznati“, zaključila je i dodala da je materijalna šteta koju nakon svega imaju do 2.000 evra, kolika je bila vrijednost neustrašivog Džerija.

Izvor: B92