Naslovnica Blog Stranica 799

Odgođeno plaćanje zakupa zemljišta, besplatni paketi za sjetvu

Agrosavjet
-
0
Odgođeno plaćanje zakupa zemljišta, besplatni paketi za sjetvu
BANjALUKA – U kriznim vremenima proizvodnja hrane je najvažnija u svakom društvu, a kako povrća i žitarica ne bi manjkalo na trpezama građana Srpske, potrudiće se domaći poljoprivrednici koji ove godine mogu računati na znatno veću podršku nego ranije.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS donijelo je set mjera kako bi proizvođače hrane, koji se ovih dana ubrzano pripremaju za proljećnu sjetvu, stimulisalo da zasiju što više oranica.

Republički štab za vanredne situacije donio je odluku da se odloži plaćanje koncesione naknade i zakupnine za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini RS za tri mjeseca, a jedna od najvažnijih mjera je dodatni regres za nabavku domaćeg sjemena u visini od 50 odsto od njegove cijene.

Kako bi podstakli omasovljenje proizvodnje, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da su preusmjerili i 2,2 miliona KM kreditnih sredstava tekućeg IFAD Projekta unapređenja konkurentnosti u ruralnim područjima. Cilj te mjere je uspostavljanje prehrambene bezbjednosti širom RS putem podjele sjemenskih paketa za potrebe malih poljoprivrednih gazdinstava.

– Ministarstvo će finansirati cijeli iznos paketa da bi se podstakla proizvodnja što većih količina poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe. Paketi podrške sadrže đubrivo, sjemena i sjemenski materijal osnovnih povrtarskih kultura, što je dovoljno za zasnivanje proizvodnje na pola dunuma zemljišta. Podjelom besplatnih paketa vrijednih 252 KM planirano je da se obuhvati 9.000 malih gazdinstava – rekli su u Ministarstvu poljoprivrede i dodali da će opštinske službe u saradnji sa republičkom savjetodavnom službom biti uključene u izbor korisnika i organizaciju same distribucije sjemenskih paketa.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić rekao je da će subvencije biti omogućene i za 5.373 gazdinstva koja su imala dugove i bila isključena iz sistema podsticaja, kao i da je obezbijeđeno 60 miliona KM iz sredstava IRB-a za povoljne kredite u poljoprivredi i sedam miliona KM iz Partner fonda. Dodao je da je uputio dopis svim lokalnim zajednicama da kreiraju svoje mjere kako bi bila omasovljena sjetva, naglasivši da proizvođači nemaju problema pri nabavci repromaterijala.

Pašalić uvjerava i da su zalihe mesa, pšenice, mlijeka i prerađevina od voća i povrća zadovoljavajuće.

– Nabavićemo 15.000 tona pšenice, 10.000 tona kukuruza i 5.000 tona soje. To nam je dovoljno za ovu godinu – istakao je Pašalić.

Šef Zavoda za kukuruz na Poljoprivrednom institutu RS Slavko Radanović kaže da su domaće sorte i hibridi koje uzgaja Institut vrhunskog kvaliteta.

– Kada se govori o kvalitetu sjemena prije svega se misli na energiju klijanja i klijavost, a ona je kod našeg kukuruza iznad 97 odsto i soje isto tako – rekao je Radovanović i dodao da je Institut na tržište već izbacio oko devedeset odsto raspoloživog sjemena kukuruza, a soje oko 70 odsto, te da će preostale količine biti dopremljene u poljoprivredne apoteke narednih dana.

Ratar iz Lijevča polja Duško Banjac ove godine planira da žitaricama i povrćem zasije oko 14 hektara zemljišta, dva hektara više nego lani.

– Kako stvari stoje, svi ćemo pojačati sjetvene površine i to je u Lijevču već vidljivo jer ljudi užurbano obrađuju njive. Krompir ću zasijati na pet hektara, kupus na četiri, a ostalo su pšenica, kukuruz i ječam. Mjera o jeftinijem domaćem sjemenu je odlična jer, osim što će dobro doći nama proizvođačima, stimuliše i sjemensku proizvodnju, koja u Srpskoj nije razvijena – rekao je Banjac.

 Drvopređađivači

Ministar Boris Pašalić istakao je da na olakšice mogu računati i drvoprerađivači jer je veliki broj njih vezan za tržište Evropske unije i sada imaju problem sa izvozom.

– Omogućili smo im da, uz dobro obrazloženje, drvne sortimente plaćaju odgođeno na 30 dana, a do sada su plaćali avansno – rekao je Pašalić.

PROČITAJTE:

KOŠARAC: Moramo ubrzati transport sadnog materijala

Za tri nedjelje na zalihe potrošeno 16,6 miliona evra

Počinje podjela regresiranog goriva

Izvor: glassrpske

Uz pomoć ovih 5 otpadaka iz kuhinje vaše biljke će biti otpornije i brže će rasti

Agrosavjet
-
0
Uz pomoć ovih 5 otpadaka iz kuhinje vaše biljke će biti otpornije i brže će rasti

Ovih pet ostataka iz kuhinje predstavljaju bogat izvor hranljivih materija od kojih će vaše biljke rasti brže i postati otpornije.

Kora od banane

Ova tropska biljka jednima je idealna užina, dok je drugi koriste kao sastojak u pripremi torti, kolača i šejkova. Osim toga što ima brojna pozitivna svojstva po zdravlje ljudi, ova biljka predstavlja savršeno organsko đubrivo za vaše biljke.

Naime, kora banane sadrži brojne materije koje doprinose rastu biljaka, čine ih jakim i razvijaju njihovu otpornost na mnoge bolesti i parazite. Ovo organsko đubrivo sadrži kalijum, kalcijum, magnezijum i fosfor, a može se primJeniti na različite načine. Na suncu osušenu koru od banane možete usitniti i pomješati sa zemljom, te je rasporediti oko biljke, ili u sud možete staviti svježu koru banane i vodu i pustiti da u vodi ostanu hranljivi sastojci iz kore. Poslije tri dana, izvadite koru iz vode i  tu vodu bogatu mineralima pomješajte sa vodom za zalivanje biljaka.

Kora od šargarepe

Ne može se zamisliti dobra supa bez ove biljke bogate beta – karotenom, vitaminom K i folnom kiselinom. Kora ovog naranžastog povrča sadrži brojne hranljive sastojke koji pozitivno utiču na zdravlje biljaka, a to su kalijum, potom mangan, koji doprinosi fotosintezi i zrenju polena i igra važnu ulogu u asimilaciji azota, kao i bakar koji je sastavni dIo hlorofila i usijed čijeg nedostatka slabi otpornost biljaka.

Ljuska od crnog luka

Crni luk ima široku primenu u pripremi različitih jela, dok njegova ljuska ima upotrebnu vrednost uglavnom samo tokom Vaskrsa prilikom farbanja jaja u lukovini. Međutim, ljuska ove povrtarske kulture izvor je brojnih hranljivih sastojaka koje pospješuju rast i razvoj biljaka, a to su: natrijum, fosfor, kalijum, magnezijum, kalcijum i cink. Usljed nedostatka ovih materija biljke slabije napreduju i smanjuje se kvalitet plodova kao i otpornost biljaka na bolesti koje ih napadaju.

Ljuska od jajeta

Bilo da ih kuvate, pravite omlet, pečete na oko ili pripremate Benedikt, jaja su omiljen doručak mnogima, a jela od istih se brzo pripremaju. Ljuske od jaja najčešće završe u kantama za otpatke iako sadrže preko 90 posto kalcijuma koji ima višestruku ulogu za rast i razvoj biljaka. Osim što pospješuje razvoj korena i rast lista, ovaj mineral utiče na pH vrijednost zemljišta.

Ljuske od jaja sameljite ili izmrvite, i pomješajte ih sa zemljom kako bi vaše biljke dobile dovoljnu količinu kalcijuma, ili ljuske polomite na veće komade i postavite oko biljaka koje su podložne „napadima“ puževa. Na ovaj način sačuvaćete vaše biljke od ovih malih „predatora“ na sasvim prirodan način.

Kora od agruma

Kora od citrusa takođe je veoma blagotvorna za vaše sobne biljke kao i za one koje gajite u bašti. Naime, kora od narandže, limuna, mandarine i limete sadrži gvožđe, natrijum, kalcijum, fosfor i kalijum. Ovo prirodno đubrivo osvježavajućeg mirisa obezbeđuje uspješan rast i vitalnost biljaka, stvaranje hlorofila i razvijanje otpornosti na razne bolesti i sušu. Prije nego što ih iskoristite kao prirodno djubrivo, kore agruma je neophodno ostaviti u hladnoj vodi jedan ceo dan kako bi omekšale i „oslobodile“ se kiselosti.

Od navedenih biljnih ostataka, vrlo je jednostavna i brza priprema organskog đubriva. Pored toga što su prava riznica minerala neophodnih za pravilan životni ciklus biljaka, besplatni su jer ih svako posjeduje kod kuće. Takođe, na ovaj način, učinićete jedan važan korak u zaštiti životne sredine – smanjićete količinu bio otpada na deponijama.

PROČITAJTE:

Ove biljke tjeraju štetočine od usjeva!

Živinsko đubrivo – najjače, a organsko!

Đubrivo i insekticid: Upotreba mlijeka u organskoj proizvodnji

Izvor: agromedia

April: Mjesec idealan za sjetvu i sadnju

Agrosavjet
-
0
April: Mjesec idealan za sjetvu i sadnju

Nakon marta, april je drugi mjesec po redu idealan za sjetvu i sadnju. Prva polovina mjeseca rezervisana je za sjetvu graška, salate, luka, poriluka, mrkve, peršina, špinata, blitve, rotkvice, cvekle, začinskog i ljekovitog bilja.

Imajte na umu mraz koji može uništiti biljke

Presađivanje jagoda, salate, kupusa, raštike, brokule, karfiola i drugih kupusnjača, takođe se obavlja u aprilu, kao i okopavanje već prije zasađenog bijelog i crvenog luka. U drugom dijelu ovog mjeseca još uvijek možete posaditi krompir, celer, a na kraju aprila, ako vrijeme dozvoli i ako ne postoji opasnost od proljetnih mrazeva, možete posaditi i papriku i paradajz te posijati krastavce, mahune, tikvice, dinje i lubenice.

Zbog mogućih mrazeva u aprilu, izniklo povrće potrebno je zaštititi agrifolijom, lišćem ili slamom. No za sve one koji ne žele riskirati, bolje je pričekati maj za osjetljivije povrće.

Kako bi uzgoj povrća u vlastitom vrtu bio jeftiniji i kvalitetniji, preporučuje se direktan način sjetve koji ujedno omogućava i bolje ukorjenjivanje biljaka što kasnije smanjuje potrebu za navodnjavanjem.

April je i mjesec berbe ranije posijanih i posađenih usjeva, a to se odnosi na rotkvice, mladi luk, salatu, matovilac, rikolu, kupusnjače, bitvu i špinat.

Mjesec sjetve ratarskih biljaka

Mjesec april, mjesec je u kojem trava intenzivno raste pa zahtijeva i prvu košnju. No, ne žurite s ovim poslom. Naime, samoniklo bilje kao što je maslačak, tratinčica i slično, dobro će doći oprašivačima poput pčela i bumbara.

Ratari u aprilu siju soju, crvenu djetelinu, kukuruz i lucerku. Prvo je potrebno pravilno obraditi zemljište, obaviti đubrenje i pripremiti tlo, a postupci zavise od podneblja. Prije nicanja ovih usjeva, važno je zaštititi ih od korova odgovarajućim herbicidima u dogovoru sa stručnjakom.

Poslovi u voćnjaku i vinogradu

U voćnjaku i vinogradu kreće se s površinskim obradama zemljišta i đubrenjem (ako postoji potreba). Sljedeći korak je prskanje radi zaštite voćaka od štetočina i kasnih mrazeva

Prekalemljivanje, rezidba malina i kupina, zimska rezidba, sadnja voćaka, pa čak i đubrenje azotnim đubrivima neki su od radova koji se tokom aprila obavljaju u voćnjaku.

S druge strane, u vinogradu se podižu kolci. Vežu se čokoti, a zatim i krakovi i lukovi za naslon. Slijedi duboka obrada u redu u između redova, te plitka obrada između redova i prvo prskanje.

Vrijeme je i za cvjetnjak

April je idealan mjesec za obnovu cvjetnjaka i dijela vrta sa začinskim biljem. Ako još niste orezali začinsko bilje kao što je kadulja, lavanda, lovor i drugo bilje koje raste u grmićima, početak ovog mjeseca je pravo vrijeme. Orežite i drugo višegodišnje cvijeće i grmove.

Vrijeme je i za sadnju lukovica gladiola koje će, posadite li ih krajem četvrtog mjeseca, cvjetati od juna do septeembra. Svakako ih posadite na osunčanom mjestu.

Već sada možete posijati cvijeće kao što su cinije, neven, kadifice, a kasnije presaditi na strateške punktove, u blizini paradajza, paprike i drugog povrća koje štite svojim mirisima.

U aprilu svakako pripremite kolce i potpornje za paradajz, krastavce i drugo povrće koje ćete moći odmah postaviti uz posađene presadnice.

PROČITAJTE:

Ako ovo znate o mravima bašta će vam biti sigurna

Vrijeme je da posadite VLAŠAC- Tjera proljetni umor, pun je gvožđa

Zasadite ga sad i za mjesec dana ćete imati najraskošniji balkon: Ovo cvijeće uspjeva baš svima!

Izvor: agroklub.ba

Progutao konjsku dlaku pa mu to odredilo sudbinu!

Agrosavjet
-
0
Progutao konjsku dlaku pa mu to odredilo sudbinu!

Selo Jabuka nedaleko od Pančeva nalazi se uz samu obalu Tamiša. Legenda kaže da su prvi stanovnici ovog sela na levoj obali reke pronašli jabukovo drvo od kog su sagradili prvu kuću, a selu nadenuli ime Jabuka.

Život sa  lipicanerima

U ovom mestu sa nešto više od 6.000 stanovnika žive veliki ljubitelji konja. U Jabuci se nalazi i ergela „Veličković“ koja broji 83 grla lipicanera. U pitanju su prelepi, beli konji koji vode poreklo iz Lipica u Sloveniji, a rasa je nastala pre 440 godina. Nekada su bili ponos bečkog dvora, a bogatstvo se merilo po broju ovih konja. Zanimljivo je da su mladi ždrepci lipicanera potpuno crni, a kasnije kako odrastaju postaju beli.

– Kobile se ždrebe same, priroda je to tako uredila. Mada se dešavalo da ždrebetu zatreba pomoć ljudi da se lakše oslobodi posteljice i udahne vazduh. Kad je pol mladunaca u pitanju nema pravila, mada smo recimo, u periodu od 2016. do 2018. godine  imali samo ženke. Verovali ili ne, od svih 57 do 58 kobila oždrebilo je samo ždrebice,  kaže za Agrobiznis magazin Boris Mijalkovski iz ergele „Veličković“ i dodaje da je ove godine mnogo bolja situacija i da do sada imaju 5 muških i 2 ženke lipicanera.

Za razliku od većine ergela konji kod Veličkovića uglavnom žive slobodno u obližnjoj šumi koja se prostire na oko 200. 000 hektara.

– U štali imamo priplodne kobile i 32 odrasla konja starosti do godinu – dve. To su najbolji od najboljih koji učestvuju u trkama,  ili vuku dvopreg ili četvoropreg. Oni imaju poseban tretman,  kupamo ih, hranimo i posebno pazimo na njih. Svi ostali konji žive slobodno – priča Boris dok rukom pokazuje na šumu preko reke.

Naime, kad se povuče voda iz rukavca Tamiša i opadne vodostaj konji na jednom bedemu prelaze reku i odlaze u šumu. Ipak, znaju da ih u štalama uvek čeka hrana, pa redovno dolaze ujutru na doručak i uveče na večeru. Neki od njih ostanu da prespavaju u štali, neki se vrate nazad na pašnjake.

– Grla u štalama jedu detelinu, seno, kukuruz, granule, vitamine. Ovi napolju dobijaju zob, kukuruz, granule i naravno pasu. Ukoliko primetimo da im nedostaje trava bacimo im detelinu. Godišnje potrošimo oko 20.000 bala deteline i 10.000 bala slame. Naravno, vole šećer, šargarepu i jabuke koje kupujemo na pijaci nešto jeftinije,  jer su lošijeg kvaliteta nego za ljudsku upotrebu. Poslastice kao što je šećer posebno vole mladunci. Ždrebe se vaspita od malena da sme da ti priđe i da zna da mu nećeš ništa – objašnjava naš sagovornik.

Na ergeli „Veličković“ uvek je živo i veselo. Svakog dana imaju po dvadeset – trideset posetilaca koji dođu da uživaju uz konje. Dolaze deca, stariji ljudi, dosta je stranaca.

– I svima su naša vrata uvek širom otvorena. Retko ko se najavi samo dođu i mi ih kao pravi domaćini uvek dočekamo raširenih ruku. Na ergeli trenutno imamo 15 zaposlenih, ali i neke nove klince koje sad obučavamo. Neki su već napredovali i idu na takmičenja, a neki su tek u fazi obuke. Sami nas nađu i dođu – otkriva Boris.

Ko proguta konjsku dlaku

Na pitanje otkud on u konjarstvu kroz osmeh kaže da je tačna ona stara poslovica: „Ko jednom proguta konjsku dlaku više nema natrag“.

– Sve je počelo 2009. godine i prvo smo držali konje kod nekih naših prijatelja u Pančevu, potom smo kupili ovaj plac i tako malo pomalo došli smo do ovog krda konja. Već 11 godina se bavim konjima, jašem ali retko jer nemam ni volje ni veštinu, ali teram zapregu. Takmičim se po celoj Srbiji i osvojili smo dosta nagrada. Uglavnom se nadmećem u delu kad se ocenjuje uparenost konja, hodovi, oprema, fijaker ili vozim kroz čunjeve. Takmičar dobije, recimo, 20 kapija i vreme od 160 sekundi da prođe sve to, da ne sruši ni jedan čunj i da bude u dozvoljenom vremenu.

Boris priznanja pominje tek onako usput,  iako imaju čime da se pohvale. Ergela „Veličković“ drži vicešampionsko mesto u vožnji dvoprega kroz čunjeve, prvaci su države u vožnji četvoroprega u Kupu Srbije, a u kružnim revijama su uvek u vrhu tabele.

A, kad se ne takmiči naš sagovornik upregne konje u fijaker i vozi mladence na svadbama.

– Vožnja mladenaca u fijakeru sve je popularnija. Ukoliko je u pitanju opština Pančevo naplaćujemo od 100 do 150 evra u zavisnosti od rute. U koliko se ide dalje, recimo, u Vršac onda to košta od 500 do 1.000 evra. Konje prevozim u specijalnim kamionima koji imaju propisani boks, a životinja potreban konfor tokom transporta – završava Boris Mijalkovski iz ergele „Veličković“.

PROČITAJTE:

Otkrivamo kako se živi u švajcarskom selu

Azema Terzić: Banovićanka vrijedna svakog poštovanja

Elvis Dado Horvatinović zdravlje peradi jača češnjakom, sirćetom i pepelom – kao naši stari

Izvor: agropress

KOŠARAC: Moramo ubrzati transport sadnog materijala

Agrosavjet
-
0
KOŠARAC: Moramo ubrzati transport sadnog materijala
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac zatražio je da Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH, kao upravna organizacija resornog Ministarstva, u koordinaciji sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH, omogući nesmetan transport robe za koje je potrebna “D“ dozvola preko graničnih prelaza, koji su Odlukom Savjeta ministara BiH određeni za prevoz robe u drumskom saobraćaju u tranzitu kroz BiH.
Navedenu inicijativu ministar Košarac uputio je uvažavajući preporuke i mjere entitetskih vlada i ministarstava nadležnih za poljoprivredu, koje se tiču transporta robe u novonastalim okolnostima usljed epidemije korona virusa.
– U koordinaciji sa vladama Republike Srpske i Federacije BiH, procijenili smo da je neophodno definisati granične prelaze za transport robe za koje je potrebna ‘D’ dozvola. Riječ je o sadnom materijalu, đubrivima i drugim sirovinama potrebnim za predstojeću proljećnu sjetvu. Moramo ubrzati procedure za transport ovih roba kako bismo domaćim poljoprivrednicima pravovremeno obezbijedili uslove da mogu zasijati rekordne površine, jer snabdijevenost tržišta prehrambenim proizvodima ne smije biti dovedena u pitanje – poručio je Košarac.
On je napomenuo da se na listi vitalnih proizvoda koji će imati olakšan promet između zemalja CEFTA-e između ostalog nalaze đubriva, sjemena i sadni materijal, prenosi poljoprivreda.ba.
– U koordinaciji sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti, predložili smo Sekretarijatu CEFTA-e listu vitalnih proizvoda na koju smo uvrstili osnovne životne namirnice, lijekove i medicinska sredstva, ali i veterinarske lijekove i preparate, đubriva, sjemena i sadni materijal, kao i hranu za životinje – dodao je ministar Košarac.
Košarac je ranije od Kancelarije za veterinarstvo BiH zatražio 24-časovno radno vrijeme inspektora na definisanim graničnim prelazima, kako bi se omogućio nesmetan transport robe.
– Naš zadatak je da u kontinuitetu preduzimamo mjere koje će ublažiti negativne efekte epidemije korona virusa na domaću privredu – istakao je ministar.
Podsjećamo, Savjet ministara BiH je na šestoj vanrednoj sjednici 24. marta 2020. godine, donio odluku kojom se određuju granični prelazi između BiH i Hrvatske, Srbije i Crne Gore za prevoz robe u drumskom saobraćaju u tranzitu kroz Bosnu i Hercegovinu.
U skladu sa navedenom odlukom, granični prelazi Bijača, Gradiška, Šamac, Neum 1 i Neum 2 utvrđeni su za transport robe između BiH i Hrvatske, dok su granični prelazi Rača i Klobuk utvrđeni za transport robe između BiH i Srbije, odnosno BiH i Crne Gore.
PROČITAJTE:

2 najmoćnije namirnice na Zemlji: Čiste tijelo od virusa i otrova

Agrosavjet
-
0
2 najmoćnije namirnice na Zemlji: Čiste tijelo od virusa i otrova

Da li znate da ove dve namirnice sadrže 650 vitamina, minerala, aminokiselin? Samo dva obična, jednostavna proizvoda sadrže sve poznate vitamine, uključujući karoten, vitamin A, B1, B2, B6, B12, C, provitamin D, K,  PP, E, folnu kiselinu, biotin, kalcijum, fosfor, magnezijum, kalijum, cink, jod i još mnogo toga.

Takođe, ove namirnice sadrže sve aminokiseline koje su neophodne čovjeku, uključujući esencijlne.

Uz to, ti isti proizvodi su glavni izvor proteina. Imaju više proteina nego piletina, meso i jaje. I što je posebno važno, sve proteine apsorbuje telo za 95%, a na primer, pileći protein se apsorbuje za 30%.

 

Posebno važna i izuzetno retka komponenta je hlorofil. Hlorofil nam pomaže da budemo aktivni, da brže obnavljamo krv i tkiva, da izgledamo lepše i mlađe.

Ta dva proizvoda su: Spirulina i Hlorele.

Hlorele i Spirulina su mikroalge koje postoje na Zemlji više od 4 milijarde godina. Sve biljke na Zemlji potiču iz ćelije hlorele, a organse materije potiču iz ćelije spirulije koja postaje hrana za životinje, pomažući razvoj cijelog životinjskog svijeta.

Spirulina pomaže u gradnji imuniteta i tijelo čisti od svih vrsta virusa, bakterija i otrova.

Hlorela je moćno sredstvo za detoksikaciju, čišćenje organizma i poboljšavanje varenja.

Ako želite apsolutno zdravlje i tijelo otporno na bolesti, nabavite sipirulinu i hlorelu i ne brinite!

Izvor: stil

PROČITAJTE:

Evo šta sve može ROGAČ

KORIŠĆENJE OVE BILJKE U MEDICINI NAGRAĐENO JE NOBELOM: Čini čuda za brojne ORGANE, ali mora se koristiti OPREZNO!

ČUDESNO VOĆE: Ananas liječi mnoge bolesti, ali ne smiju svi da ga konzumiraju

Ovako plodored donosi veći prinos krompira

Agrosavjet
-
0
Ovako plodored donosi veći prinos krompira

Pravilan plodored spriječava jedostrano iscrpljivanje oranica, popravlja strukturu zemljišta, omogućuje lakšu obradu i osigurava veći prinos.

PLODORED

U mnogim krajevima, posebno sa većom nadmorskom visinom zbog nemogućnosti proizvodnje više kultura, mnogi proizvođači griješe uzgajajući krompir u dvopolju – prve godine krompir, a druge neke od žitarica (ječam, zob, raž). Ovakvo dvopolje zna se održavati i pored toga što je krajnje loše, jer se zemljište jednostrano iscrpljuje, dolazi do jačeg nagomilavanja štetnika u tlu, zemljište gubi strukturu i za nekoliko godina postane teško i neprikladno za dobru i rentabilnu proizvodnju.

Od dvopoljnog plodoreda puno je bolji tropoljni. Izmjena kultura u ovom plodoredu bila bi:

  • Prva godina – krompir gnojen stajnjakom,
  • Druga godina – neka od žitarica (ječam,zob ili raž),
  • Treća godina – jednogodišnja leguminoza, npr. grahorica

Najbolji je četvoro ili petopoljni plodored, a sastoji se u ovoj izmjeni:

  • Prva godina – krompir gnojen stajnjakom,
  • Druga godina – neka od žitarica sa podusjevom crvene djeteline,
  • Treća godina – djetelina,
  • Četvrta ili peta godina – djetelina ili djetelinsko – travne smjese.

Nakon četvrte ili pete godine ciklus se nastavlja krompirom.

Ukoliko iz bilo kojih razloga proizvodjač mora primijeniti dvopolje, tada ni u kom slučaju ne smije ovaj plodored primjenjivati više od dva ciklusa. Ako se primjenjuje pravilan plodored, onda nema bojazni od iscrpljenja ili kvarenja strukture zemljišta, a i proizvodnja je neuporedivo sigurnija.

OBRADA

Kad se obrada sprovodi ručno nagibu terena ne pridaje se tolika važnost. Međutim uvođenjem mašinske obrade ovaj uslov postaje izrazitiji, naročito ako se radi o nagibima većim od 5%.

Na parcelama sa većim nagibom teško je provesti kvalitetnu sadnju, otežana je međuredna obrada. Posebne teškoće nastaju prilikom iskopa. S druge strane, primjena mehanizacije ne može se izbjeći, jer jedino mehanizovana proizvodnja može biti rentabilna.

Kako je krompir okopavina koja tlo pokriva nadzemnim djelovima biljke svega 4 mjeseca, preostalih 8 mjeseci zemljište je golo i izloženo uticaju padavina koje povećavaju ispiranje i eroziju, te i sa ovog gledišta treba voditi računa o izboru parcele te izbjegavati parcele sa jakim nagibom.

SJEMENSKI KROMPIR

Posebne zahtjeve za izmjenu kultura postavlja proizvodnja sjemenskog krompira, naročito iz razloga što kod čestog uzgoja krompira na istoj parceli dolazi do multipliciranja uzročnika raznih bolesti i štetnih vrsta insekata.

Po redoslijedu u plodoredu krompir dolazi iza lucerke i ostalih djetelina zatim iza drugih mahunjača zbog toga što svojim dubokim i razgranatim korijenom pridonose razhraljivanje tla i stvaraju povoljne strukture za uzgoj krompira. Od žitarica, najlošiji predusjev je zob. S druge strane, krompir kao predusjev odgovara svim poljoprivrednim kulturama. Jedino zbog kasnog vađenja u jesen nije pogodan za ozime kulture, izuzev ranih sorti koje se mogu nešto ranije iskopavati i na taj način omogućuju sjetvu ozimih žitarica u optimalnim rokovima.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Zašto i kada se zagrće krompir?

Ako želite visok prinos krompira obezbijedite mu ove uslove!

Koju sortu krompira izabrati?

Proizvodnja bijelog luka

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja bijelog luka

Njega usijeva bijelog luka – U toku vegetacije obavlja se međuredna obrada, zaštita od bolesti, štetočina i korova, navodnjavanje i prihranjivanje.

ZEMLJIŠTE

Bijeli luk je vrsta koja može uspijevati na različitim tipovima zemljišta, ali na siromašnim i nestrukturnim daje veoma male prinose.Zbog toga bijeli luk treba gajiti na plodnim,dubokim, srednje teškim zemljištima, odnosno ozimi na srednje lakim, a jari na srednje teškim.

OBRADA ZEMLJIŠTA

Kultiviranjei okopavanje bijelog luka obavezno treba primjenjivati. Bez obzira na to što luk ima jači i aktivniji korijenov sistem u poređenju sa crnim, ova agrotehnička mjera ima višestruki značaj. Prvenstveno, njome se ostvaruje  rasteresitost gornjeg sloja zemljišta i sprječava gubitak vode izdubljih slojeva. Rastresitost je bitna i za razvijanje lukovica, jer na izrazito zbijenim zemljištima lukovice ostaju sitnije, pa je i prinos manji.

Prilikom okopavanja i kultiviranja uništavaju se korovi. Mogućnost obavljanja kultiviranja zavisi od međurednog razmaka. Pri većim razmacima (40 i više cm), moguća je primjena traktora sa užim pneumaticima u suprotnom se to radi polumehanizovano – korišćenjem motokultivatora ili ručno uz pomoć malih, gurajućih špartača.

ĐUBRENJE

Bijeli luk voli plodno zemljište, a to znači i veće potrebe za đubrenjem. Do skoro se smatralo da bijeli i ostale lukove ne treba đubriti organskim đubrivima, koja utiču na formiranje krupnih ali sočnih lukovica, sa povećanim sadržajem vode  pa nisu pogodne za duže čuvanje jer brzo prorastaju i češće se kvare. Međutim, novija istraživanja su pokazala da primjena zgorelog stajnjaka povoljno utiče na povećanje prinosa i kvaliteta bijelog luka. Zato se u našim područjima preporučuje đubrenje zgorelim stajnjakom, koji treba unijeti u jesen, pred osnovnu obradu,u količini od 20-25t/ha. Bijeli luk sa prinosom od 10t usvaja 80kg N, 20kg P2O5 i 40kg K2O. Najčešće se đubri sa 80-100 N, 60-80 P2O5,40-80 kg K2O.

Ukoliko se ne koristi stajnjak, količinu mineralnih đubriva treba povećati za 30-40%. Pod osnovnu obradu unosi se polovina NPK đubriva, a na proljeće u vidu prihranjivanja (kod ozimih odnosno startno kod jarih) sa trećinom đubriva i u fazi najintenzivnijeg rasta kod jesenjeg u aprilu, a kod proljetnog u maju. Samo kod izrazito slabog porasta listova (u aprilu), đubi se sa oko 50 kg azota.

PRIPREMA SADNOG MATERIJALA

U proizvodnji bijelog luka izražen je problem zdravstvenog stanja usjeva. Razlog je u sadnom materijalu, koji je često zaražen gljivičnim oboljenjima i glavnom nije odgovarajućeg kvaliteta. Nekoliko dana pred sadnju odvajaju se čenovi. Za sadnju se biraju prije svega periferni, krupniji čenovi koji daju krupniju lukovicu.

Neposredno pred sadnju obavlja se dezinfekcija čenova za sprječavanje pojave i šitenja bolesti. Koriste se fungicidi npr. ditan, cineb i sl. U pripremljeni rastovor, prema propisanoj koncentaciji za svaki preparat, potapaju se čenovi na 10-20min. Čim se ocijede, mogu se ručno saditi. Ako je sadnja mašinska, čenovi se prethodno moraju osušiti.

SADNJA

Bijeli luk se sadi ručno ili mašinski. Ručna sadnja daje bolje rezultate, jer obezbeđuje pravilan položaj svakog češnja, a pri mašinskoj znatan broj čenova bude u ležećem ili čak obrnutom položaju. Pri nepravilom položaju češnjeva usporeno je i otežano ukorijenjavanje i početni rast, što se kasnije odražava i na formiranje sitnijih lukovica.

Vrijeme sadnje je jedan od najvažnijih preduslova uspiješne sadnje bijelog luka. Sadnju treba obaviti što ranije, već krajem febrauara ili početkom marta ako to vremenski uslovi i stanje zemljišta dozvoljavaju.

Sadnju treba obaviti do 15.marta, jer u kasnijem roku dolazi do smanjenja prinosa. Optimalni agrotehnički rok sadnje jesenjaka je od 1. do 15. oktobra,mada i nešto kasnija sadnja, do kraja oktobra, ne utiče naznačajnije smanjenje prinosa.

Dubina sadnje treba da je takva da iznad gornjeg češnja bude sloj zemlje debljine oko 3cm. Pri dubokoj sadnji usporeno je i otežano nicanje, što dovodi do zaostajanja u porastu, dok pri plotko, usred intenzivnog rasta korijenovog sistema (istovremeno prorasta oko 15-20 korijenčića)dolazi do izbacivanja čenova na površinu zemljišta, njihovog sušenja, odnosno prorijeđivanja sklopa.

Razmak sadnje zavisi od sorte tj. od krupnoće čenjeva. Sitniji čenovo sade se gušće,a krupniji rijeđe. U prosjeku sadnja se obavlja na razmaku 30-40cm između redova i 8-10cm između biljaka u redu.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Pravilno zalivanje CRNOG LUKA za veći prinos

Borba protiv BOLESTI LUKA tokom sezone gajenja

CRNI LUK: Kakvo je zemljište potrebno za visok prinos?

Nastavlja se oblačno vrijeme, a iduće sedmice i sa snijegom

Agrosavjet
-
0
Nastavlja se oblačno vrijeme, a iduće sedmice i sa snijegom

Iako nam je proljeće kalendarski stiglo i dalje možemo očekivati snježne padavine. Ideće sedmice snijega bi moglo biti i u nižim predjelima.

Tokom današnjeg prije podneva preovladavalo je uglavnom oblačno vrijeme. Sunca je bilo na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Jutarnje temperature kretale su se od -3°C na Bjelašnici pa do 14°C u Trebinju.

I tokom čitavog dana nastavit će se isti trend vremenskih prilika. U drugom dijelu dana moguća je pojava slabe kiše mjestimično, na jugu i istoku Hercegovine. Strujanja zraka biti će umjerene jačine, istočnog pravca. Dnevni maksimum se očekuje u intervalu od 7 i 14°C dok će na jugu BiH biti i to 16 stupnjeva, prema Federalnom hidrometeorološkom zavodu.

Prvog dana vikenda u našoj zemlji i dalje će se nastaviti iste vremenske prilike. Moguće djelimično razvedravanje na sjeveru zemlje. Slabe padavine moguće su na jugu i istoku Hercegovine. Vjetar će biti slab, sjevernog pravca. Najniža jutarnja temperatura kretat će se oko nule, na jugu države do 10 stupnjeva. Prognozirani dnevni maksimum ide i do 17°C.

Drugog dana vikenda, isto vrijeme. Povremene slabe padavine moguće u Hercegovini, središnjoj, istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni. Vjetar će biti umjeren, iz sjevernog pravca. Najniža jutarnja temperatura kretat će se do 5°C, na jugu do 8°C. Dnevni maksimum ići će i do 19°C.

Početak iduće sedmice biti će i dalje oblačno, u nizinama sa mogućim padavinama dok je u višim dijelovima moguć  i slab snijeg. U Krajini, sniježne padavine se očekuju i u nižim predjelima. U Hecegovini se nastavlja umjereno oblačno. Vjetar će takođe biti slabijeg intenziteta i sjevernog pravca. Jutarnja temperatura oko 1°C dok se za najvišu dnevnu prognozira devet stupnjeva, na jugu BiH do 18°C.

Izvor: Agroklub

Dedić: Dodatnih 9 miliona KM za sjetvu, kreće isplata podsticaja

Agrosavjet
-
0
Dedić: Dodatnih 9 miliona KM za sjetvu, kreće isplata podsticaja
Predstavnici Vlade FBiH održavali su konferenciju za medije povodom epidemiološke situacije.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić je, kao što je najavio prije nekoliko dana, krenuo danas u realizaciju seta mjera koje imaju za cilj povećanje obima poljoprivredne proizvodnje u Federaciji.

– Izuzetno je bitno da se Federacija BiH može tokom ovog perioda što više osloniti na domaću proizvodnju, poručio je Dedić.

U tom pravcu danas je Vlada FBiH usvojila izmjene Programa poticaja za ovu godinu.

– U odnosu na prvobitnih 500.000 KM obezbjeđeno je dodatnih 9,0 miliona KM za podršku sufinansiranju različitih programa pokretanja proizvodnje, poticanja proljetne i jesenske sjetve. Iz ovih sredstava Ministarstvo će za sve poljoprivredne proizvođače koji su izvršili ili planiraju proljetnu sjetvu obezbijediti sufinansiranje troškova nabave sjemena, mineralnog đubriva i zaštitnih sredstava, naveo je Dedić i dodao:

– Jesenska sjetva također će se organizirat uz osiguranje podrške i garanciju otkupa za Robne rezerve.

Od kantonalnih ministarstava zatražili smo da obezbijede svim zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima korištenje neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Također, preporučili smo svim nivoima vlasti odgađanje plaćanja zakupnine i koncesijskih ugovora za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednike, kao i odgodu plaćanja naknada za koncesije po pitanju korištenja voda u periodu od tri mjeseca od dana dospijeća u 2020. godini.

Današnjim Izmjenama Programa ukinuta su ranija ograničenja u biljnoj i animalnoj proizvodnji za fizička lica, poljoprivredne obrte  i pravna lica. Proizvođači će imati pravo na dodatni poticaj za svako ostvareno povećanje proizvodnje.

– Obzirom da je trenutno ograničeno i kretanje građana i vrijeme rada administracije odlučili smo da sve rokove navedene u Programu prolongiramo za dodatnih 30 dana, navodi Dedić i dodaje:

– Pored toga Ministarstvo je obezbijedilo 10 miliona KM za početak isplate poticajnih sredstava slijedeće sedmice. Mnogi kantoni još nisu dostavili zahtjeve poljoprivrednika, tako da ih i ovom prilikom pozivam da u što kraćem  roku odrade svoj dio posla.

Naveo je da su pozvani svi nivoi vlasti da povećaju izdvajanja za poljoprivrednu proizvodnju iz svojih budžeta.

– S tim u vezi Ministarstvo je danas uputilo u proceduru dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi namjenska sredstva od pretvorbe poljoprivrednog u nepoljoprivredno zemljište kojih trenutno ima oko 20 miliona KM na računima privremeno do 30. Juna 2021. godine stavilo u funkciju kantonima za podršku proljetnoj i jesenskoj sjetvi, kaže Dedić.

On je rekao da šta se tiče trenutnog stanja zaliha, u Federaciji BiH osigurane su dovoljne količine sjemena, sadnog materijala, mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu za proljetnu sjetvu.

– Obezbjeđene su dovoljne količine veterinarskih lijekova za naredna tri mjeseca. Ministarstvo će omogućiti kontinuitet usluga svim subjektima prilikom uvoza repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju i izvoza poljoprivrednih proizvoda, rekao je Dedić i dodao:

– Ono što je važno još jednom ponoviti jeste da Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže dovoljnom količinom hrane da prebrodimo ovaj period. Osim toga, Vlada Federacije BiH osigurat će nabavku dodatnih količina pšenice u Robnim rezervama Federacije BiH.

Realizacijom svih ovih mjera obezbijedit će se veća proizvodnja hrane u proljetnoj i jesenskoj sjetvi.

– Ministarstvo je odgovorno za realizaciju ovih mjera, ali očekujemo od poljoprivrednih proizvođača, kao i nadležnih organa vlasti na svim nivoima maksimalan angažman. Svima i svim nivoima vlasti, udruženjima, poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima smo na raspolaganju 24 sata, zaključio je Dedić.

(Vijesti.ba)

1...798799800...1.016Stranica 799 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia