Naslovnica Blog Stranica 793

Uvozni med: U pakovanju od 1 kg samo 30 dag pravog meda?

Agrosavjet
-
0
Uvozni med: U pakovanju od 1 kg samo 30 dag pravog meda?

Copa-Cogeca sumnja da ne samo Kina, već i Ukrajina izvozi med razrijeđen šećernim sirupom.

Prema Europskom udruženju poljoprivrednika Copa – Cogeca značajna je razlika u cijeni između cijene meda u Kini i u Europi. Naknadna istraživanja potvrdila su sumnju da Kinezi miješaju šećerni sirup u izvozni med, a to je nemoguće otkriti prilikom uvoza, na temelju zapakovane robe.

Copa – Cogeca upozorava: „U pitanju je održivost europskog pčelarstva.“ Razlog za ovakve slučajeve je trenutna tržišna situacija koja je povećala jeftin uvoz iz trećih zemalja. Europska unija (EU) uvozi oko 80.000 tona tog proizvoda godišnje iz Kine i hiljade tona iz Ukrajine i Meksika.

Prema riječima stručnjaka, odnos miješanja različitih supstanci i meda može doseći i do 70%, tako da pakovanje od jednog kilograma sadrži samo 30 dag pravog meda. Cijena proizvodnje kineskog iznosi 1,24 eura po kilogramu, što je 65 do 70% manje od europskog prosjeka.

EU sve više uvozi med iz Ukrajine

Etienne Bruneau iz radne grupe koja se u ovom udruženju bavi pčelarstvom za dw je rekla da sve veći uvoz jeftinog ukrajinskog meda izaziva sumnju da se i u Ukrajini taj proizvod miješa sa šećernim sirupom.

S pravom se izražava sumnja jer se izvoz ove namirnice iz Ukrajine u države članice EU povećao u posljednjih 8 do 10 godina. Zemlje EU uvezle su 5.000 tona ukrajinskog meda u 2011. godini, 20.000 tona 2013. godine i 47.000 tona 2017. godine dok je njegova cijena u 2019. pala na 1,69 eura po kilogramu. Sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i EU postoji od 2016. godine. Bezcarinska kvota za izvoz bila je u početku 5.000 tona, ove godine je 6.000.

Portparol ukrajinskog Ministarstva poljoprivede Taras Katschka odlučno odbacuje sumnju, ističući da je ukrajinski med 100% u skladu s EU standardima.

Laboratorijska ispitivanja u EU

Andrij Baschyn iz ukrajinskog Udruženja pčelara kaže: „Europske kompanije koje kupuju med u Ukrajini zahtijevaju da radimo testove u EU laboratorijima„. Međutim, kaže kako uvoznici često zahtijevaju da se provjeri udio šećera, a ne sirupa. „Europski uvoznici provjeravaju proizvod koji kupuju. Ako kupuju jeftino, znaju što rade„, rekao je.

Ne isključuje mogućnost da određena količina razrijeđenog meda iz Ukrajine ulazi u EU, ali uvjerava da uglavnom isporučuju kvalitetan proizvod. „Kineski med se uopće ne uvozi u Ukrajinu, ali EU ga uvozi u velikim količinama„, zaključio je Baschyn. Kritikuje da niko nije spriječen miješati visokokvalitetni ukrajinski med s dodacima, a ističe da to rade trgovci unutar EU.

Nezavisno od gore navedenog, u interesu država članica Europske Unije je da uspostave učinkovitu metodu kontrole kako bi objektivno provjerile kvalitet uvoznog meda i zajedničkim djelovanjem sankcionisale krivotvorenje.

Izvor: agroklub

PROČITAJTE:

Plava pčela zaista postoji!

DA LI JE MED PRAVI AKO SE USECERI i jos jedan metod /VIDEO/

Uzgoj krompira bez obrade tla – pod slamom ili sijenom

Agrosavjet
-
0
Uzgoj krompira bez obrade tla – pod slamom ili sijenom

Sadnja krompira na konvcencionalan način zahtijeva puno truda oko obrade tla, rahljenja, okopavanja te nagrtanja. Međutim, negativni učinci globalnih klimatskih promjena i ograničeni zemljišni resursi nametnuli su razvoj novih ideja o alternativnim metodama uzgoja ovog porvća bez obrade tla, poznatih pod nazivom površinska sadnja krompira.

Kako piše gardeningknowhow, za ovakav uzgoj je važno odabrati mjesto s puno sunčeve svjetlosti i dobar malč, a ono što je dobro je i to da se krompirova zlatica rijetko javlja u ovakvom načinu uzgoja.

Preporuka je koristiti vlažan malč – slamu ili sijeno

Umjesto konvencionalne obrade tla oranjem i pripreme za sadnju, površina tla se pokrije sa slojem od 5 do 8 cm malča (slame ili sijena) za što je potrebno 100 kg za 100 m2 . Kvadratna bala sijena teška je oko 15 kg i košta oko 2,56 KM. Slama je nešto jeftinija, ali se najčešće presuje u rolo bale čija je težina oko 230 kg, a cijena je oko 20,51 KM za balu.

Poželjno je da slama ili sijeno koje se koriste za malč budu vlažni, stariji i sjeckani, ali se može koristi i suha i svježa slama, no onda će je biti potrebno navlažiti vodom ili osokom, prvenstveno kako bi se spriječilo odnošenje malča vjetrom.

Za zbijeno tlo se preporučuje frezanje ili okopavanje

Ukoliko je površina tla zbijena ili obrasla korovima, možete je prekopati ili tek prozračiti vilama kako bi tlo dobilo kisika. Tom prilikom je obogatite đubrivom, bilo ono stajsko ili kupovno organsko u peletima. Takođe možete koristiti i kompost ili mineralno đubrivo.

Djelimično obrađeno tlo omogućava dodavanje adekvatne količineđubriva koje korijen pronalazi prorastanjem kroz tanki sloj malča i ukorijenjivanjem u tlu, a razvoj gomolja će se odvijati na površini malča bez kontakta sa zemljom.

Sadnja kada su temperature od 8 do 10°C

Za sadnju su potrebne temperature zraka i tla od 8 do 10°C. Krompir se sadi na razmak od 30 cm u redu i 40 do 50 cm između redova. Nakon sadnje sprovodi se prekrivanje gomolja vlažnom sjeckanom slamom na debljinu od novih 10 do 15 cm. Suhu slamu ili sijeno treba zalijevati vodom ili osokom jer se njime stvaraju povoljni uslovi za mineralizaciju pokrova. Po malču se može posuti i svježe košena trava ili zreli stajnjsk kako bi dodatno spriječili odnošenje vjetrom, a pritom osigurao i dodatan izvor hraniva.

Dodavanje novog sloja

Kada biljke dosegnu visinu od 15 do 20 cm potrebno je nanijeti novi sloj malča kako bi se držala vlaga i održavala povoljna temperatura kao što je to zagrtanje u konvencionalnom načinu uzgoja. Takođe, deblji sloj spriječava prodiranje svjetlosti do krtola pa samim time i ozelenjavanje krompira. Nakon dodatnog sloja, prekrivenu bljiku treba osloboditi razgrtanjem kako bi mogla dalje rasti i formirati snažne stabljike i listove.

Jednostavna berba

Sedam dana nakon što procvjeta, mladi krompiri su spremni za vađenje. Ne morate čupati cijelu biljku nego samo razgrnite slamu, povadite veće gomolje i ponovno nagrnite malč pa će manji gomolji dalje rasti. Kada se cima krompira posuši, završen je njegov životni ciklus i sedmicu dana nakon toga povadite i ostale gomolje. Slamu samo poravnajte i ostavite da istrune i tako obogati tlo.

PROČITAJTE:

Dok je Darinke i Zdravke biće i krompira

Navodnjavanje krompira

Ovako plodored donosi veći prinos krompira

 

 

Dok je Darinke i Zdravke biće i krompira

Agrosavjet
-
0
Dok je Darinke i Zdravke biće i krompira

Domaćice Darinka i Zdravka Karapetrović iz Miljevića kod Nove Topole, pored obaveza u kući, proljetno vrijeme koriste za sortiranje krompira namijenjenog tržištu Republike Srpske.

Ovo povrće jesenas je u ovom potkozarskom selu dobro rodilo, kvalitet je izuzetan, a krupnoća rekordna, kaže Zdravka čiji ukućani, prvenstveno sin, snaha i unuk su, koristeći savremenu tehnologiju proizveli prvoklasni krompir.

– Proizvodnja krompira u Miljevićima, Jurkovici, Bakincima i drugim potkozarskim selima nema naročito dobru tradiciju zato što zemljište i nadmorska visina ne odgovaraju u potpunosti ovom povrću. U tom poslu najveći proizvođači su u lijevčanskim selima dok se kod nas, u Potkozarju, gdje je veća nadmorska visina, više proizvodi voće – kazala nam je Zdravka kojoj u ovom poslu, pomaže komšinica i rođaka Darinka Karapetrović.

– Imamo čime da se pohvalimo jer ovaj krompir ni po čemu nije lošiji od lijevčanskog. To je dokaz da i mi ovdje znamo proizvesti povrće. Osim krompira ovdje sve više mladih proizvodi papriku, paradajz, luk, mrkvu… – kaže Darinka.

Karapetrovići su za svoj krompir već pronašli tržište a uskoro će ponovo zasijati nove površine, bogatiji za dobro iskustvo koje nastoje unaprediti i što bolje iskoristiti.

Izvor: srpskainfo

PROČITAJTE:

Zuhrudin i Šeherzada Zilić iz Tarevaca inate se godinama: Sve zajedno rade, zato su uspješni

Zadimljavanjem voćari štitili rod

Top 5 najotpornijih biljaka

Agrosavjet
-
0
Top 5 najotpornijih biljaka

Za sve one kojima nijedna biljka ne uspijeva, našli smo 5 biljaka koje će odgajiti bez mnogo truda

Monstera

Ova biljka je idealna za početnike. Potrebna joj je jaka svijetlost ali ne od direktnog sunca. Da li ste je stavili na pravo mjesto znaćete po listovima, kada im ponestane svjetlosti, zatvoriće se na obodu. Monstera se đubri od maja do septembra, svakih 15 dana tečnim đubrivom, a presađuje se svake godine, na kraju zime u veću saksiju. Može da dostigne 2-3m visine. Listove perite jednom mjesečno, a one izrazito velike poduprite.

Hipoestes

Cvjeta od jula do septembra, voli dosta svjetla, ali, kao i njena drugarica monstera, ne voli jako sunce. Đubri se od maja do septembra, a lišće joj treba orošavati vodom. Zimi se zaliva jednom nedeljno, dok se u proljeće presađuje u veću saksiju. Redovno je orezujte.

Anturijum

Postoje 3 vrste anturijuma i sve cvjetaju mjesecima. Uz dobru njegu jedan cvijet može da traje i tri mjeseca. Ova biljka ljeti ne smije da se stavlja na direktno sunce, dobro podnosi poluhlad, a zimi ipak mora na jaku svjetlost da bi procvjetala. Ljeti se zaliva na tri do četiri  dana, zatim jednom nedeljno. Anturijum se presađuje u proljeće, a da bi opstao, voda ne smije da se zadržava oko korijena.

Agrumi

Pomorandže, limun, grejpfrut, mandore su moderne, lijepe, dekorativne biljke. Lako se razmnožavaju sjemenom, ali tada daju manje plodova. Ako ih razmnožavate kalemljenjem pravo vrijeme je april ili septembar. Agrumi u saksiji mogu da žive desetak godina, cvjetaju tokom proljeća i ljeta, a zimi vas čašćavaju plodovima. Treba im mnogo svjetlosti, kao i godišnje orezivanje.

Bugenvilija

Cvijet kod ovih biljaka javljla se od maja do novembra. Važno je da znate da poslije cvjetanja sve izdanke treba da orežete na polovinu. Ljeti joj  prija mnogo sunca, a zimi treba da bude na verandi. Od aprila do septembra se đubri, nakon toga je pustite da se odmara. Zimi se zaliva na 10-15 dana. Ako je temperatura u prostoriji iznad 15 stepeni, orošavajte je. Razmnožava se reznicama u avgustu ili septembru.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Zaboravljene proljećne biljke kojima su se liječile naše bake

Lavanda: Kako da uzgajate lavandu u saksiji

Plava pčela zaista postoji!

Agrosavjet
-
0
Plava pčela zaista postoji!

Plava pčela (Xylocopa caerulea) rasprosranjena je u Indiji i Kini.

To je relativno je velika vrsta, a dostiže prosječnu veličinu od 23 milimetra.

Područje grudi ovih insekata prekriveno je svijetloplavim dlakama, koje daju upečatljivu plavu boju.

Stranice trbuha i prvi trbušni segmenti takođe su prekriveni sličnim, iako finijim i tanjim plavim dlačicama.

Poznata kao ženski plavi STOLAR (drvarica). Naziva se stolar, jer buši rupe u drvetu.

Uhvatljive su i neagresivne, te daju javorov med.

Izvor: Wikipedia

Pročitajte još:

Da li pčele spavaju?

Njemačka dozvoljava ulazak sezonskim radnicima

Agrosavjet
-
0
Njemačka dozvoljava ulazak sezonskim radnicima

Njemačka će dozvoliti stranim radnicima da uđu radi pomoći u berbi voća i povrća na farmama, saopštila je Vlada nakon ublažavanja zabrana uvedenih radi borbe protiv širenja virusa korona.

Njemačko Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da su postigli dogovor sa Ministarstvom unutrašnjih poslova da se dozvoli ulazak za 40.000 sezonskih radnika u aprilu i još 40.000 u maju.

„Radnici treba da doputuju avionom prije nego autobusom kako bi se zaštitili od prijetnje virusa korona“, ističe se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Dodatni niz uslova obuhvata i to da sezonski radnici moraju proći medicinski pregled i držati odstojanje jedan od drugog tokom posla.

Brojne članice EU, uključujući Njemačku, uvele su granične kontrole radi usporavanja širenja virusa, ali nuspojava je da radnici nisu mogli do svojih radnih mjesta.

Njemački poljoprivrednici i prerađivači voća upozorili su da bi slične zabrane mogle da spriječe više hiljada sezonskih radnika iz istočne Evrope da dođu u pomoć prikupljanju žetve i berbe, što bi moglo dovesti do nestašice voća i povrća ali i povećanja cijena.

Većina sezonskih radnika dolazi sa istoka EU, uključujući Poljsku, Rumuniju i Bugarsku.

Evropska komisije je početkom sedmice, takođe zatražila od članica EU da dozvole ulazak za više stotina hiljada sezonskih radnika koji vrše sadnji ili berbu preko granica uprkos nacionalnim mjerama za sprečavanje širenja virusa.

Izvor: Nezavisne novine

Zaboravljene proljećne biljke kojima su se liječile naše bake

Agrosavjet
-
0
Zaboravljene proljećne biljke kojima su se liječile naše bake

Sada je pravo vrijeme da počnete da koristite proljećne biljke u ishrani. Riječ je o ukusnim i ljekovitim biljkama od kojih možete pripremiti salate, supe, čorbe, variva, pite, čajeve. Proljećni umor koji se često javlja u ovo doba godine, kao posljedica jednolične zimske ishrane i nedostatka vitamina C, brzo će nestati upotrebom bilja koje ovih dana obilno raste. Nepravedno su zaboravljene i sada je možda pravo vrijeme da se ponovo nađu na trpezi.

Opšte napomene: Ljekovito bilje se bere dalje od prometnih puteva i gusto naseljenih područja.

Podbjel (konjsko kopito)

Jestivi dio biljke: Cvijet, list, stabljika

Prepoznati se mogu po tome što su odozgo kožasti, a odozdo prekriveni mekim bijelim dlačicama. Cvjetovi podbjela, zajedno sa dugačkim stabljikama mogu se za jelo pripremati kao šparoga ili miješati s drugim proljećnim zelenilom.

Jedu se i listovi – u salatama, varivima ili kao spanać. Podbjel je djelotvoran u liječenju astme, hroničnog bronhitisa, suvog kašlja, nadraženosti usta i grla, promuklosti i plućnih bolesti izazvanih poslovima na kojima se udišu veće količine prašine.

Čaj od podbjela vrlo je dobar za ispiranje kod akutnih i hroničnih upala usne šupljine i ždrijela. Djeluje i blago diuretički pa se često upotrebljava kod zadržavanja tečnosti, u kombinaciji sa biljkama snažnijeg djelovanja. Vrlo pozitivno utiče na kožne upale i osipe.

Bijela rada 

Jestivi dio biljke: Cvijet, list

Listovi i cvjetovi ove biljke tradicionalno se koriste kao lijek za čišćenje organizma. Upotrebljavaju se za pripremanje čaja i soka, a dodaju se i proljećnoj salati. Sok od nadzemnih dijelova bijele rade odličan je eliksir i uvijek se pije svježe pripremljen.

Preporučena dnevna količina: kašika soka pomiješana sa podjednakom količinom vode. Dvije kašičice cvjetića bijele rade preliti sa 3 dl hladne vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 8 sati. Procijediti, po želji zasladiti medom i piti tokom dana u gutljajima.

Srijemuš

Jestivi dio biljke: List, lukovica

Srijemuš je divlja, jestiva biljka koja nevjerovatnom brzinom čisti organizam od toksina. Raste u listopadnim, četinarskim i mješovitim šumama na 1.600 m nadmorske visine, na vlažnom tlu. Pojavljuje se poslije snijega i ima ga do juna. Nadzemni dio se sakuplja u proljeće, listovi do cvjetanja. Svježa lukovica se sakuplja u avgustu sve dok biljka ne donese sjeme. Ako protrljate bilo koji dio biljka među prstima, možete da osjetite karakterističan miris bijelog luka.

Listovi se mogu upotrebiti kao dodatak salatama i varivima jer mirisom i ukusom podsjećaju na bijeli luk. U proljeće ovaj luk čisti krv, želudac i jetru.

Kopriva

Jestivi dio biljke: Korijen, list, sjeme

Ljekovitost koprive je davno poznata. Pripisuje joj se da odlično čisti krv, sprečava opadanja kose… Pomaže osobama oboljelim od reumatizma, kod prekomjernog mokrenja, problema sa plućima. Danas je rijetko na našem stolu, ali ne treba da zaboravimo stare recepte: mlada kopriva može da se pripremi kao čorba, varivo ili pomiješana sa sirom kao pita.

Maslačak

Jestivi dio biljke: Korijen, list, cvijet

Veoma ljekovita jestiva biljka koju možemo da nađemo svuda. Veoma je korisna za čaj, salate, variva, sokove, supe, čorbe. Maslačak pomaže jetri, odličan je diuretik pojačava rad bubrega, pomaže kod liječenja gihta, reumatizma, ekcema, čireva, pojačava apetit.

Cvjeta od marta do maja. Maslačak ima kalijuma u nadzemnom dijelu, smole, 40 odsto inulina u korijenu, 16 odsto vitamina C, gvožđa 3 odsto (više nego spanaću)… Mladi listovi su veoma ukusni, možete da napravite zdravu salatu, čorbu, varivo. Može da se kombinuje i sa krompir salatom.

Jagorčevina

Jestivi dio biljke: Korijen, list, cvijet

Ublažava proljećni umor, koji karakteriše ubrzano zamaranje, malaksalost, vrtoglavica, pospanost i depresija, a javlja se s prvim sunčanim danima kod svake druge osobe. Ova biljka najčešće se koristi za liječenje plućnih bolesti i lupanja srca. Listovi se beru dok biljka cvjeta i suše se tri-četiri dana. Korijen može da se izvadi u proljeće ili u jesen.

Vino od jagorčevine – Staklena tegla rastresito se napuni svježim cvijetom i listom jagorčevine i prelije do vrha bijelim vinom. Teglu zatvorimo i stavimo na toplo mjesto. Nakon 3 sedmice procijedimo i prelijemo u staklenu bocu. Ovo vino je u tradicionalnoj fitoterapiji bilo popularno sredstvo za jačanje srca, a uzimalo se 3 puta dnevno po 1 velika kašika rastopljena u čaši vode.

Plućnjak

Jestivi dio biljke: List, cvijet

Tokom rasta i sazrijevanja mijenja boju cvjetova, od ružičaste do plavo ljubičaste. Često se mogu vidjeti različiti cvjetovi zajedno, pa ih narod zove “brat i sestra”. Različite boje služe pčelama za orijentaciju, ružičasti su već oprašeni dok ljubičasti nisu.

Sprema se u obliku čaja, kao mješavina sa drugim biljkama i najčešće se sladi medom. Mladi listovi se kuvaju i kao varivo, koriste kao dodatak supama ili se nakon umakanja u jaje prže na vrelom ulju. Čaj je koristan za čišćenje krvi i anemije, obnavlja tjelesnu snagu. Popravlja cirkulaciju, pomaže kod proširenih vena i hemoroida, smiruje upalu sluzokože želuca i crijeva, ubrzava i rad želuca, sprečava dijareju i druge crijevne tegobe.

Šafran

Jestivi dio biljke: Cvijet

Nijedna začinska biljka nije poput šafrana. Još u Starom zavjetu istican je kao najskupocjeniji u odnosu na sve druge tada poznate začine. U tom smislu do danas ništa se nije promijenilo, jer se i dalje smatra skupljim čak i od zlata. Ovo nije nimalo slučajno, jer je za kilogram „kralja začina“, kako ga mnogi u svijetu nazivaju, potrebno ubrati 150.000 cvjetova! Intenzivnog je mirisa, blago gorkastog okusa, a već četvrtina čajne kašičice dovoljna je da bi jelu dala aromu i boju. Iako ga uglavnom predstavljaju kao dragulj kuhinje, šafran poseduje i mnogobrojna ljekovita svojstva. Vijekovima se kao lijek upotrebljava protiv oboljenja bubrega, poremećaja u radu srca koje je ispoljeno u vidu preskakanja i aritmije, a poboljšava apetit i reguliše varenje.

Ljubičice

Jestivi dio biljke: Cvijet, list, korijen

Za mirišljavu ljubičicu malo ko zna da ima ljekovita svojstva. Kod nje su ljekoviti ne samo cvjetovi, već i listovi, ali i ostali dijelovi. Prikuplja se u martu i aprilu, osim korijena koji se vadi od 15. oktobra do polovine novembra. Cvijet i listovi se suše na prozračnom mjestu, a korijen se naniže u obliku vijenca i suši na vazduhu. Čaj se priprema od suve mješavine listova, cvjetova i korijena biljke. Dvije kašičice se prelije sa 2,5 dl hladne vode, stavi na ringlu da provri i kuva pet minuta.

Čaj i sirup djeluju protiv kašlja, kao i kod upale grla i bronhitisa. Smrvljeni listovi mogu da se koriste kao obloga, jer hlade i smanjuju otok, a prokuvani u sirćetu pomažu kod gihta.

Dobričica

Jestivi dio biljke: Cvijet, list, korijen

Sakuplja se cijela biljka u periodu cvjetanja, ali se može sakupljati i samo lišće ili samo cvjetovi. Sakupljena dobričica se suši u tankom sloju na sjenovitom i provjetrenom mjestu.

Čaj odstranjuje sve sluzi iz organizma, a koristi se kod bolesti pluća, sluzi u bubrezima, kod uklanjanja kamena i pijeska iz bubrega, bolesti želuca i glavobolje koju izazivaju oboljenja želuca. Čaj se pije natašte jedna manja šolja, a tokom dana na svaki sat po jedna kašika. Potapanjem dobričice u jabukovo sirće  i kraktotrajnim kuvanjem dobija se dobra obloga protiv krstobolje i reume. Koristi se i u gastronomiji, naročito u pripremi raznih salata.

Predoziranje ovom biljkom se ne preporučuje, jer može izazvati komplikacije poput znojenja, aritmije srca, povećanog pritiska, edema pluća. Ne korisititi dobričicu u slučajevima dojenja, trudnoće, hipertenzije, oboljenja jetre, problema sa bubrezima, želučanom kiselinom i preosjetljivosti na ovu biljku.

Napomena: 

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Izvor: zivetisaprirodom.com

Pročitajte još:

Kada je pravo vrijeme za sadnju gladiole

Gajite ruže iz krompira: Trik profesionalnih baštovana! /VIDEO/

Ove 3 sobne biljke bi svaki dom trebalo da ima: U roku od jednog sata ukloniće sve viruse iz vazduha!

Poziv opštinama u Federaciji: Priprema liste poljoprivrednika za proljetnu sjetvu

Agrosavjet
-
0
Poziv opštinama u Federaciji: Priprema liste poljoprivrednika za proljetnu sjetvu

Vlada Federacije BiH je usvojila Odluku o proglašenju stanja nesreće prouzrokovane pojavom COVID-19 i donijela mjere koje podrazumijevaju veću podršku proljetnoj i jesenskoj sjetvi, a uvažavajući trenutnu situaciju i potrebu povećanja obima poljoprivredne proizvodnje i sigurnost prehrane stanovništva u Federaciji BiH.

Iz ovih razloga, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva planiralo je u ovoj godini podršku za različite programe pokretanja proizvodnje, poticanja jesenske ili proljetne sjetve i slične mjere koje nisu obuhvaćene ostalim modelima, te mjerama zemljišne politike i za te namjene obezbijedilo je 9 miliona KM.

Pozivamo sve općine u Federaciji BiH da pripreme preliminarnu listu poljoprivrednika koji će obavljati proljetnu sjetvu, sa vrstama i površinama kultura u skladu sa listom prihvatljivih troškova, kako bi istu dostavili na Javni poziv koji će objaviti Ministarstvo.

FMPVŠ

Tezge „preselili“ ispred ulaza u pijacu, policija ih upozorila da zbog zabrane ne mogu prodavati robu

Agrosavjet
-
0
Tezge „preselili“ ispred ulaza u pijacu, policija ih upozorila da zbog zabrane ne mogu prodavati robu

Prodavci povrća i voća na bijeljinskoj Kvantaškoj pijaci danas su zbog izričite zabrane prodaje robe na Kvantaškoj pijaci, svoje „tezge“ preselili su ispred ulaza u Kvantašku pijacu.

Većina njih je uplašena, kako kažu, zbog najnovije situacije koju je prouzrokovao koronavirusa, ali ističu da od nečega moraju živjeti.

„Ovo je propast i velika muka za nas i za one koji dođu da nešto kupe. Cijene se ne mijenjaju i sve je ostalo na prošlogodišnjem nivou. Praktično, na snazi su sezonske cijene voća i povrća. Jedino je bijeli luk na veliko 10 KM za kilogram, dok je limun pet do šest KM za kilogram“, kaže nam jedan od prodavaca ispred Kvantaške pijace.

U trenutku dok smo razgovarali sa prodavcima voća i povrća stigli su i policijski službenici Policijske uprave Bijeljina i upozorili su prodavce voća i povrća da ne mogu prodavati svoju robu ispred ulaza u Kvantašku pijacu, jer je na snazi zabrana rada za Kvantašku i Stočnu pijacu.

Mladen Lazić, veliki proizvođač povrća iz Golog Brda, kaže da su poljoprivrednici zabrinuti, kako zbog uvoza ranog povrća iz Italije i Španije, tako zbog nemogućnosti nabavke repromaterijala, poljoprivrednih mašina, rezervnih dijelova i opreme za narednu poljoprivrednu sezonu.

„Stao je i uvoz opreme za prerađivačku industriju. U aprilu je blo planirano da otvorim fabriku za preradu povrća, ali sada ne mogu da dovezem pumpe za cirkulaciju vode, marke „Speroni“ iz Italije, koje sam već naručio i platio. Uglavnom smo opremu nabavljali u Italiji i Španiji“, kaže Lazić.

S obzirom na to da je i član Udruženja povrtlara Republike Srpske, Lazić kaže da povrtlari i na ovaj način upućuju  apel resornom ministarstvu da povede računa o plasmanu domaćih proizvoda na pijacama, jer se i dalje dozvoljava uvoz i prodaja krastavca uvezenog iz Italije i Španije na pijaci „Arizona“.

„Pitamo se, kakva je to ekonomska logika, da se dozvoli uvoz krastavca iz pomenutih zemalja, a zabrani prodaja domaćeg ranog krstavca na pijacama. Umjesto da krastavac prodajemo na Kvantaškoj pijaci, kupci se usmjeravaju na kućnu prodaju. Treba znati i to da su svi godinama naviknuti na pijačnu prodaju“, ističe Lazić, naglašavajući da se, i u uslovima epidemije, moraju poštovati pravila ponude i potražnje, ali i pravila zaštite prodavaca i kupaca.

Izvor: Semberija info

Zadimljavanjem voćari štitili rod

Agrosavjet
-
0
Zadimljavanjem voćari štitili rod

U podmajevičkom kraju, koji je poznat po proizvodnji šljive voćari su proveli prethodne dvije noći u voćnjaku štiteći cvijetove voća zaštitnom mjerom zadimljavanjem.

Voćar Milan Vasilić, koji ima zasad šljive od 10 dunuma u selu Kacevac koji je rubno područje Bijeljine ka obroncima Majevice, kaže da su temperature dostizale do -4 stepena celzijusa u prethodna dva jutra.

„Svi koji se bavimo voćarstvom smo zadimljavali voćnjake i na taj način ublažili mraz koji je štetan po plod“, rekao je Vasilić.

Na ovom području, dodao je Vasilić, najčešća mjera zaštite koju primjenjuju voćari kod proljetnjih mrazeva je metoda zadimljavanja.

„Pale se teško sagorljivi materijali, pa se stvaraju  guste dimne zavjese,  i na taj način dim poveća temperaturu za oko 1,5  stepen -objasnio je Vasilić.

On je dodao da cvijetni pupoljci spadaju u organe koji su najosjetljiviji prema mrazu i pri niskim temperaturama mogu potpuno izmrznuti.

„Šljive su do sada 80 odsto iscvjetale i u narednom periodu pri kraju cvjetanja, kad otpadne najmanje dvije trećine latica cvjetova biće tretirane protiv bolesti osice i monilije“, rekao je Vasilić i  izrazio nadu da u narednom vremenskom periodu neće biti niskih temperatura koje bi mogle ugroziti rod voća u ovom kraju.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Šta raditi sa voćkama nakon otapanja snijega i mraznih dana?

Uticaj mraza na voće

 

 

1...792793794...1.016Stranica 793 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia