Naslovnica Blog Stranica 70

Radovi u vinogradu u zimskom periodu

Agrosavjet
-
0
Radovi u vinogradu u zimskom periodu

Godišnji ciklus vinove loze možemo podijeliti na dva perioda, a to su period vegetacije i period zimskog mirovanja vinove loze. U periodu jesen-zima od radova u vinogradu možemo izdvojiti jesenje đubrenje vinograda, jesenju duboku obradu zemljišta, zaštitu vinove loze od niskih zimskih temperatura i rezidbu vinove loze.

Đubrenje vinograda se može obavljati tokom cijele godine, ali zbog različitih fakotra pretežno se izvodi u jesen i rano proljeće i jedan deo tokom vegetacionog perioda. Klimatski uslovi i vrsta đubriva u najvećem stepenu određuju vrijeme izvođenja đubrenja. Po vremenu, tehnici izvođenja i uticaja na lozu razlikuju se dvije vrste đubrenja loze: redovno, koje se obavlja u periodu mirovanja i prihranjivanje loze koje se vrši tokom vegetacionog perioda.

Redovno đubrenje se na težim zemljištima obavlja isključivo u jesen, a na lakšim i sa lakše rastvorljivim đubrivima može i u proljeće. Blagovremeno izvođenje đubrenja omogućuje da se do početka vegetacionog perioda izvrši mineralizacija organskih đubriva i migracija hranljivih elemenata do rizosfere. Redovno đubrenje vršimo organskim i mineralnim đubrivima. Organska đubriva, stajnjak i kompost, unose se u jesen na dubinu od 15 do 20 cm. U zavisnosti od veličine parcele, sistema gajenja loze i raspoložive tehnike mogući su različiti postupci njegovog unošenja u zemljište.

Pročitajte: Vinova loza i osjetljivost na minus temperaturu

Mineralna đubriva se unose u zemljište u jesen, proljeće i tokom zime ukoliko vremenski uslovi to omogućavaju. Teže rastvorljiva fosforna i kalijumova đubriva i kompleksna đubriva u kojima ova dva elementa dominiraju se unose u jesen, a jednokomponentna azotna đubriva isključivo u proljeće. Tehnika unošenja mineralnih đubriva može biti različita: rasturanje po celoj površini neposredno pred duboku obradu zemljišta, deponovanje na dubinu do 35 cm pomoću plugova podrivača s depozitorom i injektiranje kada su u pitanju tečna đubriva.

Osnovna podjela obrade zemljišta se zasniva na dubini i vremenu izvođenja i dijeli se na duboku obradu zemljišta koja se izvodi tokom zimskog mirovanja loze i plitku obradu zemljišta koja se višekratno izvodi tokom vegetacionog perioda. Duboka obrada obuhvata podrivanje zemljišta, jesenju duboku obradu zemljišta i zagrtanje.

Podrivanje se izvodi pomoću posebnih traktorskih plugova podrivača. Glavno obilježje ove radnje je da se zemljište u međurednom prostoru, na udaljenosti 1 do 1,5 m od reda, prosječe i rastrese. Nož podrivača mora biti oštar kako ne bi dolazilo do čupanja debljih korenova. Dubina podrivanja se kreće od 40 do 70 cm u zavisnosti od klimatskih i zemljišnih uslova. Podrivanje se izvodi u jesen u periodu od otpadanja lišća do jačeg zamrzavanja zemljišta.

U klimatskim oblastima u kojima se tokom zime javljaju temperature niže od -15°C vrši se zagrtanje kako bi se stablo vinove loze zaštitilo od izmrzavanja. Pri zagrtanju se znatan dio zemlje nabacuje na red u obliku banka ili humke na svaki čokot pojedinačno. Sloj zemlje koji se nabacuje prilikom zagrtanja na čokot zavisi od oblika čokota, širine međurednog rastojanja, tipa zemljišta i sredstava s kojima se vrši zagrtanje. Zagrtanje vinove loze se vrši u jesen posle otpadanja lišća.

U zavisnosti od ekoliških uslova i ciljeva koji se žele postići rezidba loze se obavlja u različito vreme. Postoje dva perioda rezidbe a to su tokom zimskog mirovanja loze i tokom vegetacionog perioda. Rezidba u toku zimskog mirovanja loze se naziva još i rezidba na zrelo i može se raditi za sve vrijeme zimskog mirovanja.

Posadite voće bez greške – Koraci za siguran prijem sadnica

Agrosavjet
-
0
Posadite voće bez greške – Koraci za siguran prijem sadnica

U našim agroekološkim uslovima sadnja voća se vrši u toku zimskog mirovanja – od opadanja lišća u jesen pa do kretanja vegetacije u proljeće. Najbolje je ako se obavi u jesen ili u rano  proljeće.

Jesenja sadnja ima niz prednosti u odnosu na proljećnu: sadnice imaju dovoljno vlage u zemljištu, presjeci na korjenovom sistemu dobro kalusiraju i na njima se tokom zime obrazuju sitne -apsorpcione žilice koje u proljeće, sa nastupanjem povoljnih uslova, počinju da usvajaju vodu i hranljive materije.Takođe, tokom zime dolazi do sleganja zemljišta u jamićima i uspostavljanja dobrog kontakta između njega i korjenovog sistema. Takve sadnice u proljeće brzo startuju sa vegetacijom i bolje se razvijaju.

Priprema zemljišta za dobru sadnju

Sadnja se obavlja na dobro pripremljenom zemljištu. Ova priprema podrazumijeva duboko oranje – rigolovanje na dubini 60-80 cm čime se oranični, plodni sloj zemljišta spušta u zonu rasta budućeg korjenovog sistema sadnica, a donji, dublji i manje plodni slojevi zemljišta se izbacuju na površinu zemljišta. Rigolovanje treba obaviti u septembru mjesecu kako bi se do sadnje zemljište  sleglo i usitnilo pod dejstvom padavina i sunca. Prije sadnje se obavlja dopunska obrada teškim tanjiračama ili roto drljačama kako bi se zemljište usitnilo i poravnalo.

Pročitajte: Sadnja voćaka u martu je rizična, ali može donijeti dobre rezultate

U posljednje vrijeme umjesto rigolovanja vrši se podrivanje, nakon čega se vrši oranje na manjoj dubini od oko 40 cm. Izvodi se pomoću podrivača koji mogu imati fiksna ili aktivna radna tijela. Ovim priključnim mašinama se dobro poboljšavaju vodni, vazdušni i toplotni režim zemljišta.

Nakon pripreme zemljišta pristupa se razmjeravanju i obilježavanju sadnih mjesta. Razmjeravanjem se svakoj biljci obezbjeđuje isti hranidbeni prostor. Na većim površinama razmjeravanje obično obavlja geometar, dok se na manjim površinama može obaviti pantljikama. Prilikom razmjeravanja treba na krajevima budućih redova ostaviti prostor za okretanje mehanizacije. Takođe, između krajnjih redova i susednih parcela treba ostaviti slobodan prostor, bar za jednu polovinu međurednog rastojanja. Razmak sadnje zavisi od voćne vrste, bujnosti sorte i podloge na koju je nakalemljena, uzgojnog oblika, nagiba zemljišta.

Sjever – jug je najbolji pravac

U zasadu treba odrediti osnovni red od koga polaze ostali redovi. Pravac osnovnog reda se, obično, pruža po najkraćoj strani parcele. Od osnovnog reda se postavljaju pravi uglovi da bi se odredili pravci ostalih redova u zasadu. Najbolji je pravac redova sjever-jug jer obezbjeđuje najbolju osvijetljenost i provjetrenost. Na terenima sa nagibom pravac redova određuje nagib terena.

Sadna mjesta se obilježavaju kočićima,  a zatim se pristupa kopanju jamića. Ako je zemljište rigolovano dubina jamića treba da bude 30-40 cm, a prečnik 40-50 cm. Kopanje jamića se može vršiti ručno – ašovom ili traktorskim burgijama, što je znatno lakše i brže. Ako zemljište nije rigolovano ili podrivano onda dimenzije moraju biti znatno veće, pri čemu dubina treba da iznosi 60 cm a prečnik 100 cm.

Treba naglasiti da se pripremom zemljišta sadnicama trebaju obezbijediti najbolji uslovi za razvoj korjenovog sistema, jer od razvoja korjenovog sistema zavisi i razvoj nadzemnog dijela biljke, dobra rodnost i dugovječnost zasada. Sve greške učinjene prilikom podizanja zasada kasnije se teško mogu ispraviti.

Pročitajte: Jesenja sadnja voćki – Izbor sadnog materijala

Važno je kako sadite

Prilikom sadnje spojno mjesto mora ostati 4-5 cm iznad zemljišta na ravnim terenima, odnosno 7-8 cm na nagnutim terenima zbog kasnijeg zatrpavanja spojnog mjesta prilikom obrade, jer dolazi do svlačenja zemljišta sa viših tačaka na niže. Često se u praksi sreću sadnice koje su nisko kalemljene, 5 cm iznad zemlje. Takve sadnice se ne mogu posaditi na željenu dubinu i kasnije može doći do njihovog izvaljivanja. One, takođe, teže podnose sušu. Naučno je dokazano da preduboko posađene sadnice (spojno mjesto u zemlji) kasnije ne rađaju.

Sadnju sadnica obavljaju dva radnika pri čemu jedan drži sadnicu i gazi nanetu zemlju, a drugi zemljom popunjava jamić. Korjenov sistem sadnice treba zrakasto rasporediti i zatim dodavati sitnu zemlju. Sadnicu treba povremeno protresti da zemlja uđe između žilica. Kada se korjenov sistem prekrije slojem zemlje od 10 cm vrši se gaženje kako bi se uspostavio što bolji kontakt između korjenovog sistema i zemljišta. Ako se sadnja obavlja u proljeće potrebno je nakon prekrivanja korjenovog sistema zemljom, izvršiti zalivanje sa 10 litara vode po sadnici i sačekati da se ona procijedi u dublje slojeve. Zatim se dodaju (ako ranije prije pripreme nisu dodavana) dvije lopate zgorelog ovčijeg ili goveđeg stajnjaka i 100-150 grama NPK mineralnog đubriva formulacije 8:16:24 ili slično. Ostatak jamića se popunjava preostalom zemljom i opet dobro nagazi.

Ako se radi o proljećnoj sadnji , prekraćivanje sadnica se može izvršiti odmah, a ukoliko je u pitanju jesenja sadnja onda skraćivanje treba ostaviti za proljeće.

Kasnija sadnja – slabiji prijem sadnica

Ako proizvođači nisu u mogućnosti da sadnju obave u jesen , treba da nastoje da je obave u rano proljeće, tokom februara mjeseca. Kasnija sadnja – u martu mjesecu ima za posljedicu slabiji prijem i porast sadnica. Ovakva sadnja može biti uspješna ako proizvođači imaju mogućnost navodnjavanja.

Jednogodišnje su najbolje

Za sadnju treba koristiti jednogodišnje sadnice visine 130-170 cm sa dobro razvijenim korjenovim sistemom. Takve sadnice treba da imaju 3-5 jačih skeletnih žila i mnoštvo obrastajućih žilica, da je spojno mjesto dobro sraslo i da nemaju mehaničkih oštećenja. Prije sadnje se jače žile skraćuju na dužinu 20-25 cm. Ukoliko su oštećene onda se skraćuju do zdravog dijela. Nakon toga se potapaju u kašu napravljenu od jednog dijela svježe goveđe balege, dva dijela zemlje i jednog dijela vode. Ovaj sloj prekriva korjenov sistem, stvara film i omogućava bolji kontakt sa zemljom. Fitohormoni iz balege ubrzavaju diobu ćelija korijena i stvaranje sitnih, apsorpcionih žilica. Poželjno je da su kalemljene na visini od 10-15  cm, jer treba da budu posađene na nešto većoj dubini nego što su rasle u rastilu.

Milivoj Timotić, savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, PSSS Valjevo

Iskoristite orezane grane voćaka – Napravite super đubrivo za baštu BIO-UGALJ!

Agrosavjet
-
0
Iskoristite orezane grane voćaka – Napravite super đubrivo za baštu BIO-UGALJ!

Orezivanjem voćki dobija se dosta drvenastog materijala, a njegovih sagorevanjem dobija se biougalj i to kada se sagorijevanje prekine u fazi žara. Dodaje se u zemljište kako bi se povećala plodnost na duži rok. Kako se može koristiti u baštenskoj proizvodnji povrća, voća, cveća…

Za dobijanje biouglja (ili bio-ćumura) može da se koriste suve grane i grančice voćki, poput oraha, trešnje, jabuke, osušenog biljnog materijala kao što su stabljike kukuruza, višegodišnjih korova. Prvi, jednostavniji način, jeste da se iskopa rov ili rupa, stavi se mješavina suvih grančica i osušenog biljnog materijala i zapali. Zatim se dodaju novi slojevi na vatru, ali debljih grana, dok se ne napuni čitava rupa. Zatim se sve ugasi vodom kada je u fazi žara. Kada se dovoljno ohladi, proseje se od pepela, dodatno usitni ako treba, škladišti ili odmah koristi.

Drugi metod je malo kompleksniji. Iskopa se rov ili rupa, napuni materijalom i zapali vatra, te se sačeka da inicijalno beli dim (mahom od isparavanja vode), pređe u žućkastu boju, koja nastaje zbog gorenja smola u drvetu i šećera u biljnom materijalu. Žućkasti dim će na kraju da pređe u sivi dim. Kada dim postane siv, prekrije se zemljom i busenjem i ostavlja se samo mali otvor za dovod vazduha. Tako će materijal sigurnije da postane ugalj. Kada postane ugalj, gasi se vodom. Na ovaj način će se dodatno „razbiti“ ugalj, jer se stvaraju mikro pore termičkim šokom. Ukloni se pokrivač i iskopa biougalj.

Biougalj nije novotarija, već je reč o znanju koje je hiljadama godina staro, a zaboravljeno sa pojavom vještačkih đubriva. Zemljišta koja sadrže biougalj otkrivena su u oblasti Amazona i stekla su svjetsku slavu pod imenom Terra Preta.

Kako bio-ugalj djeluje u bašti

Biougalj ima poroznu strukturu i veliku moć apsorpcije vode i rastvorljivih materija. Konkretno, apsorpciona moć je 5 puta veća od njegove težine. Druga bitna karakteristika, pored upijanja, jeste i čuvanje važnih hranljivih materija u zemljištu.

Upravo zbog svoje porozne strukture, biougalj može da upije hranljive materije i da ih sačuva od ispiranja, a istovremeno da ih čini dostupnim za biljke i mikroorganizme.

Pročitajte: Više nećete bacati pepeo iz šporeta: Spas je u kući i za vaše biljke

Biougalj poboljšava aeraciju, odnosno povećava prisustvo kiseonika u zemljištu, smanjuje ispiranje hranljivih materija i pomaže radu azotnih bakterija. Kada azotne bakterije dobro funkcionišu smanjuje se narušavanje mikroklime koja nastaje isparavanjem metana i oksida azota iz zemljišta.

Pored navedenog, bio-ćumur može da upija i toksične materije iz zemljišta. Samim tim će se smanjiti količina štetnih materija u zoni korijena biljaka i one će ih manje apsorbovati.

Za razliku od drvenog uglja za roštilj, kod biouglja je poželjna izvijesna vlažnost, da kod dalje prerade ne stvara prašinu i da ne apsorbuje vodu iz tla.

Primjena

Biougalj može da se koristi kod baštenskoj uzgoja povrća, voćki, cvijeća, itd. Važno je istaći da on nije đubrivo, već rezervoar i nosač za hranljive materije. Zato se miješa sa kompostom ili drugim supstancama koje sadrže azot.

Može da se kombinuje sa kompostom ili tresetom u zavisnosti od toga šta se gaji. Takođe, može da se kombinuje i sa stajnjakom.

Unosi se prilikom sjetve ili sadnje i to u razmeri:
1) stajnjak : biougalj = 2:1
2) kompost: biougalj = 2:1

Izvori: Allotment-garden, Ithaka-journal, Agro-eko magazin, Basna,

Cvijeće koje se ne poklanja: Ima ga skoro svako dvorište, a vjeruje se da ukoliko ga dobijete od nekog unosi u vaš dom OČAJ i ljubomoru

Agrosavjet
-
0
Cvijeće koje se ne poklanja: Ima ga skoro svako dvorište, a vjeruje se da ukoliko ga dobijete od nekog unosi u vaš dom OČAJ i ljubomoru

Cvijeće koje privlači posebnu energiju.

Vrijeme je za uzimanje i sadnju reznica ruža

Agrosavjet
-
0
Vrijeme je za uzimanje i sadnju reznica ruža

Želite obogatiti svoj ružičnjak? Možda ga učiniti gušćim s postojećim sortama ili isprobati neke nove? Kasna jesen i početak zime pravi je trenutak za uzimanje reznica ruža. To je doba kada je s biljke već otpalo gotovo sve lišće ili je u fazi intenzivnog opadanja. Jednostavno je i uspjeće i totalnim početnicima pa nema razloga da ne probate.

Uzimanje i sadnja reznica ruža

Prvo odaberite mjesto gdje ćete saditi reznice. Ako je riječ o vrtu, neka to bude mjesto puno svjetla, da se na njemu ne zadržava voda i ne pušu jaki vjetrovi. Bolja opcija je posadite reznice u posude, jer ćete tako biti sigurniji da će se primiti. Posude stavite u prostoriju u kojoj temperatura nikada ne pada ispod 10 stepeni.

Pročitajte: Kada i kako orezivati ruže i zašto je to važno

Odaberite grane debele poput olovke, bez ikakvih oštećenja, s dobro razvijenim pupoljcima, kojih treba biti između tri i pet. Režite ih na duljinu od 15 do 20 centimetara. Donji rez neka bude ravan, a gornji kos. Kod sadnje, idealno je da barem dva pupoljka budu u zemlji, jer će se iz njih razviti korijen.

Dva pupoljka na reznici trebaju da budu iznad tla, jer će se iz njih razvijati nadzemni dio buduće ruže. Reznice posadite u pjeskoviti, rahli supstrat. U startu budite svjesni da sve reznice neće uspjeti izrasti u zdrave biljke pa ih posadite više. One koje se prime, presadite na mjesto koje ste im namijenili sljedeće godine u isto vrijeme.

Evo kako da vam LJUBIČICE cvjetaju tokom cijele zime

Agrosavjet
-
0
Evo kako da vam LJUBIČICE cvjetaju tokom cijele zime

Mnogi obožavaju ljubičice. Ono što se malo zna, kod nas je najzastupljenija tzv. afrička ljubičica. Briga o afričkim ljubičicama nije komplikovana ako se pridržavate ovih savjeta, pazite na greške koje neće cvjetati ili će biljka početi da truli!

Afričke ljubičice su izuzetno popularno sobno cvijeće jer cvjetaju tokom cijele godine i relativno se lako održavaju.

Mnogi ljudi ne znaju da je njihovo drugo ime, Sveti Pavle, dobilo ime po Valteru Saint Paulu, koji ih je otkrio na planini Usambara u Tanzaniji. Male, ali lijepe, cvjetaju nekoliko puta godišnje i dostupne su u hiljadama varijanti! Možete ih odabrati potpuno u skladu sa svojim ukusom i dekorom kuće, a evo kako da održavate afričke ljubičice! Baštovani kažu da postoje bube koje uništavaju biljku!

Zemlja

Važno je da je dobro ocijeđena, jer biljka ne smije da bude u stajaćoj vodi. Mnogi ljudi koji se pitaju zašto afričke ljubičice ne cvjetaju ne znaju da ove biljke lako mogu da istrunu iz korijena ako se „udave“ u vodi! Odmah uklonite uvele listove i cvjetove da biste podstakli rast i cvjetanje, ali i da biste omogućili da zemlja za saksije diše.

Pročitajte: U kakvu saksiju nipošto ne bi trebalo saditi ljubičice?

Zalivanje

Vole toplotu i vlagu, pazite pri zalivanju da ne zalivate i lišće jer se mogu dobiti smeđe pjege. Zalijte ih vodom na sobnoj temperaturi, ali zemlja ne mora biti stalno vlažna. Ostavite vodu sa česme da odstoji preko noći i tada ćete dobiti savršenu vodu za zalivanje – supstance koje mogu da naškode biljci će ispariti i temperatura će biti odgovarajuća. Koliko često zalijevati afričku ljubičicu? Baštovani kažu da je bolje da je zemlja suva nego previše vlažna, da je ne bi „ugušila“. Gurnite prst u zemlju u saksiji do prvog zgloba, ako osjetite vlagu, nemojte zalivati.

Svjetlost

Baštovani kažu da je ovo najvažnija stavka! Afričke ljubičice vole svjetlost, ali ne direktno sunce. Znaćete da ste ih stavili na previše tamno mjesto ako se stabljike izduže, a listovi potamne. S druge strane, dobijaju previše svjetlosti ako se na listovima pojave bijele mrlje ili svijetle mrlje.

Drvo novca gubi listove? Evo i zašto!

Agrosavjet
-
0
Drvo novca gubi listove? Evo i zašto!

Drvo novca ili krasula lat. Crassula ovata, svojom karakterističnom pojavom i simbolikom privlači pažnju ljubitelja biljaka širom svijeta. Međutim, mnogi vlasnici ovog simbola prosperiteta suočavaju se s izazovom kada primete da njihovo drvo novca gubi svoje dragoceno lišće. Razotkrijmo zašto opada lišće ove prekrasne biljke.

1. Preterano zalivanje

Jedan od čestih uzroka opadanja listova kod krasule je pretjerano zalivanje. Višak vode sprječava pravilnu cirkulaciju kiseonika u zemlji, što uzrokuje stres biljke i, kao posljedicu, opadanje listova.

2. Nagle promjene temperature

Drvo novca preferira stabilne uslove temperature, a iznenadne promjene mogu dovesti do stresa. Biljke koje su izložene naglim temperaturnim šokovima, posebno prelazima iz toplih u hladne uslove, reaguju opadanjem lišća kao svojevrsnim zaštitnim mehanizmom. Stoga, postavljanje biljke daleko od promaje i temperaturnih oscilacija može pomoći u očuvanju njenog zdravlja.

3. Osvetljenje

Iako drvo novca voli svjetlost, direktno sunce može biti štetno. Postavljanje saksije na mjesto gjde je izložena neposrednim sunčevim zracima može uzrokovati opekotine od sunca, posebno na dijelovima biljke koji nisu prilagođeni direktnom svjetlu. Preporučuje se postavljanje biljke na mjesto s difuznom svjetlošću kako bi se izbjegle neprijatne posljedice pretjerane insolacije.

4. Prirodno opadanje kod starijih biljaka 

Važno je razumjeti da starije biljke, uključujući drvo novca, imaju prirodnu tendenciju da odbacuju lišće kao dio procesa podmlađivanja. Ako primjetite ovu pojavu, odsijecanje starih grana može podstaći rast novih izdanaka i produžiti životni vijek biljke.

5. Oporavak i prevencija 

Ukoliko se suočavate s opadanjem listova krasule, ne očajavajte. Analizirajte uslove u kojima se biljka nalazi, prilagodite nivo zalivanja, izbjegavajte ekstremne temperature i obezbijedite optimalno osvjetljenje. Dodatno, redovno provjeravajte kvalitet zemlje i hranite biljku uravnoteženim đubrivom kako biste podržali njen oporavak.

U zaključku, očuvanje krasule zahtijeva pažljivu njegu i razumijevanje njegovih specifičnosti. Razmotrite ove faktore kako biste otkrili tajne iza opadanja listova i osigurali dug i srećan život ovog simbola prosperiteta u vašem domu.

Ako gajite ovaj cvijet, čekaju vas lijepe stvari: Evo i kako se pravilno njeguje

Agrosavjet
-
0
Ako gajite ovaj cvijet, čekaju vas lijepe stvari: Evo i kako se pravilno njeguje

Za ovu biljku se smatra da privlači novac, ljubav, uspijeh i sreću – feng šui savjeti za gajenje cvijeća!

Biljke prema feng šuiju imaju veliki energetski uticaj u svakoj prostoriji. One osvježavaju dom, unose element prirode, šire pozitivne vibracije i čiste vazduh. Postoje biljke za koje se smatra da mogu učestvovati energetski u privlačenju željenih stvari u život.

Evo o kojem cvijeću je reč i kako ono djeluje na određene aspekte našeg života:

Jedan od najljepših prirodnih ukrasa novogodišnjih i božićnih praznika svakako je Poinsettia – crvena božićna zvijezda. Ovo divno cvijeće oduzima dah tokom praznika, a ono ima i svoju simboliku.

Za sreću i ljubav

Višegodišnja sobna biljka koja je predivan ukras doma, najčešće se poklanja u ovom periodu. Kada je kupite, na putu do kuće je zaštitite od hladnoće, a kada dođete kući ne stavljajte je odmah pored izvora toplote, već na mjesto gdje će se navići na promjenu temperature.

Božićna zvijezda simbolizuje uspijeh, sreću i dobro raspoloženje. Smatra se da privlači u kuću radost i ljubav. Cvjet treba u vrijeme praznika držati blizu novogodišnje jelke jer će tako pojačati pozitivnu energiju u domu.

Kako da cvjeta?

Prelepi cvijet će cvjetati više puta samo ako mu vještačkim putem skraćujete dan. Biljka se prekriva neprovidnom tkaninom ili kutijom, od podneva do narednog jutra, kada se to skloni sa nje. Ovaj proces se primenjuje 8 nedelja, nakon čega možete uživati u prelijepom cvijetu božićne zvezde.

Pravilna njega

Božićna zvijezda treba da bude dva i po puta veća od saksije u kojoj je posađena. Pri izboru mjesta u kući izbegavajte promaju, jako sunčevo svjetlo i previše suvu i zagrijejanu prostoriju. Ne treba da bude blizu prozora i radijatora. Idealna temperatura je između 15 i 22 stepena.

Pročitajte: Kako da božićna zvijezda opstane do sljedeće godine

Potrebno je zalivati je mlakom vodom svaki drugi dan ili kad je zemlja suva. Izbjegavajte vodene lokvice ispod saksije. Ako se korijen osuši, biljka u početku reaguje odbacivanjem lišća. Za razliku od prekomjerne vlage, božićna zvijezda može preživjeti kraći period suše. Samo počnite da je zalivate i ona će oživjeti. Ako listovi nastave da opadaju i biljka ogoli, jedino je rešenje da kupite novu. Ako uspete da je očuvate i nakon praznične sezone, trebalo bi je jednom mjesečno prihranjivati đubrivom za sobne biljke. U proljeće je neophodno da se oreže.

Kada je bolje sijati grašak – u jesen ili na proljeće?

Agrosavjet
-
0
Kada je bolje sijati grašak – u jesen ili na proljeće?

Jedna od povrtlarskih vrsta koja ima izuzetno povoljno djelovanje na zemljište je grašak. Osim što ćemo njegovom sjetvom obezbijediti berbu, obogatićemo zemlju korisnim elementima, povećati njegovu plodnost i rahlost.

Kao predusjev djeluje pozitivno na većinu drugih biljnih vrsta koje uzgajamo i doprinosi njihovoj rodnosti.

Prednosti i mane jeseni i proljeća

Sjetva graška tokom jeseni ima niz prednosti. U zimskom periodu ova kultura akumulira hranjive materije, prije svega azot, sprečava eroziju, može da se iskoristi kao zeleno đubrivo.

Nakon skidanja ljetnih kultura ima dovoljno vremena da se zemlja obradi i pripremi za sjetvu koja se u kontinentalnim područjima obavlja tokom oktobra i početkom novembra, a u južnim i do kraja novembra.

Cilj je da do pojave mraza, snijega i niskih temperatura imamo mlade biljke koje su dovoljno narasle i razvile se da mogu izdržati takve uslove. Suviše ranom sjetvom one prerastu i postaju osjetljive na mraz, dok kod suviše kasne, niske temperature mogu biti pogubne za biljke u fazi nicanja.

Možemo ga sijati u redove ili kućice. Kod sjetve u redove na pripremljenoj parceli ili gredici napravimo plitke kanale dubine do 3 cm. Međuredni razmak je od 15 do 20 cm, a razmak u redu je od 5 do 7 cm.

Može da se iskoristi kao zeleno đubrivo

U ovom periodu mlade biljke mogu napasti lisne uši i zbog toga usjev treba redovno pregledati i pravovremeno štititi. Ponekad se javljaju i bolesti tipične za hladnije vremenske uslove. Oštre zime bez snježnog pokrivača mogu dovesti do izmrzavanja, a prevlažna sredina do truljenja. Kako bi smanjili gubitke, grašak možemo uzgajati u tunelima koji će ih zaštiti preko zime.

Prednost jesenske sjetve je što biljke nastavljaju da rastu u rano proljeće, ranije plodonose, imaju dovoljno vlage u zemljištu, uspiju da izbjegnu neke opasne štetočine, a tu u prvom redu izbjegavamo crvljivost plodova i štetu od žiška.

Grašak se sije u rano proljeće čim vrijeme dozvoli

I pored toga što je tehnika skoro ista, proljetna sjetva može biti problematična iz više razloga. Potrebno je sačekati da se zemljište ugrije kako bi pristupili obradi  i sjetvi. Obično je to u martu, ali nepovoljni uslovi mogu termin sjetve da odlože što povećava problem napada štetočina i pojave oboljenja. U nekim godinama proljeća su suha i neophodno je zalijevanje. Prednost je što u povoljnim uslovima grašak niče ujednačeno, biljke brzo rastu.

Sjetva pred zimu

Poseban oblik je kasna zimska sjetva kada u zemlju polažemo sjeme koje ostaje neaktivno, uspavano, zbog niskih temperatura, prekriveno snijegom. Prednost je što ovakvo sjeme klija i niče u veoma rano proljeće. Biljke su izuzetno otporne, a usjev izbjegava najveći broj štetočina i bolesti.

Nedostatak je što nam trebaju veće količine sjemena, jer je veliki broj zrna koja će propasti. Drugi problem je neujednačeno nicanje i razvoj što stvara probleme tokom perioda vegetacije, oko zaštite i berbe.

Šta dobijamo zimskom rezidbom u voćnjaku?

Agrosavjet
-
0
Šta dobijamo zimskom rezidbom u voćnjaku?

Zimska rezidba radi se u voćnjaku upravo u ovo vrijeme.

Kako je rekao stručnjak za voćarstvo Nikica Gorović ona voćki naredne godine daje veći i kvalitetniji urod.

„Nikica nam je demonstrirao rezidbu u voćnjaku i kako se uzimaju fidimi za kalemljenje. Na jednoj drugoj parceli pokazao je kako se formira voćnjak na slobodnoj površini. Savjeti i primjeri koje bi trebao poslušati svaki ozbiljniji voćar ali i oni rekreativci kojima je voćarstvo samo hobi“, navodi videonovinar Srećko Stipović u svom prilogu na Youtubeu.

1...697071...997Stranica 70 of 997

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia