Vjeruje se da pojedine biljke šire posebno pozitivnu energiju u domu, osvježavaju ga jarko zelenim listovima i na sve to – privlače bogatstvo u kuću!

O koprivi kao lijeku se već sve zna, ali o njenoj upotrebi u ishrani se vrlo malo govori.

Postoje predrasude da je to hrana siromašnih i neprosvijećenih seljaka, da je prevaziđena, neukusna, stočna hrana itd… Međutim, činjenice govore drugačije. Hranljiva vrijednost koprive u kombinaciji sa njenom ljekovitošću i biološki vrijednim sastojcima oprevdava njenu upotrebu kroz vijekove.

PROČITAJTE: Doktor NESTOROVIĆ objašnjava moć KOPRIVE u borbi protiv insekata!

Koristi se mlado lišće koje ima ukus sličan spanaću kada se skuva. U mladom lišću ima 5,5% proteina i 7% skroba u suvoj materiji. Bogato je vitaminima, mineralima, a naročito gvožđem.

Lišće mora da se skuva ili osuši, jer tek tada nestaju acetilholin, histamin, serotonin i mravlja kiselina, materije koje izazivaju jak bol pri ubodu oštre dlačice dok je ćelija živa.

Priprema se na razne načine – kao čorba, pire, kačamak, čaj. Može da se upotrebi i svježa, ako se prethodno umota u retku krpu i cijedi, da bi iz dlačica izašli žarući sastojci, koji se zatim isperu vodom. U vrijeme cvjetanja i zametanja plodova sadržaj proteina čak prelazi 25% u suvoj materiji, ali tada u ćelijama lišća ima više kristala silicijumove kiseline, koji mogu da izazovu iritaciju mokraćnih puteva.

PROČITAJTE: SIRUP OD KOPRIVE: Obavezno ga zabilježite jer liječi sve bubrežne bolesti i probleme!

Velika prednost koprive je ta što ona kreće rano u proljeće (iznad 5,5ºS) kada nema druge svježe hrane.

Kopriva se razmnožava generativno i vegetativno. Obično se proizvodi iz rasada, ali je najbolja jesenja sadnja rizoma. Za proizvodnju rasada za veće površine sjeme može da se sije u jesen prije mrazeva, ili u prolieće ako se prethodno drži 10-ak dana u frižideru. Može da se sije direktnom sjetvom, za šta je potrebno 3-4 kg/ha sjemena.

Vrlo brzo pokriva slobodan prostor između biljaka i prožima rizomima cijelu parcelu, gdje ostaje kao višegodišnji usjev, tako da lako guši korove, ali se odatle teško iskorenjuje. Kopriva traži plodno zemljište i puno hraniva, pa pred oranje treba rasturiti 400-500 kg kompleksnih đubriva.

PROČITAJTE: KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!

Odlično reaguje na đubrenje azotom. Prvom prihranom u proljeće se unosi 150-200 kg/ha KAN-a, a poslije svakog otkosa još 50-100 kg/ha KAN-a. Kosi se 5- 8 puta godišnje – nekada i 10 puta, dok je mlada i visine oko 30 cm. Sljedeći otkos stiže za 20- ak dana. a prinos suve materije je 4-5 t/ha.

Košenjem u vrijeme cvjetanja prinos suvog lista se povećava 3-4 puta. Prinos je skroman prve godine, jer se biljka sporo razvija, a pun rod donosi od druge godine. Njega koprive podrazumijeva više okopavanja, prihranu i eventualno zalivanje. Nije podložna bolestima ni štetočinama, što je naročito značajno u organskoj proizvodnji.

Za nauk mlađem naraštaju vrlo je važno naglasiti i ovo: za vrijeme „gladnih godina” izazvanih ratom ili ekstremnom sušom, kopriva je najvažnija i Bogomdana biljka za preživljavanje.

Izvor: domaćinskakuća

Bosiljak je biljka koju možemo naći u sve više bašti. Njeni aromatični listovi se koriste u ishrani i predstavljaju neizostavan sastojak pesto sosa, obroka s paradajzom i mnogih drugih jela, najčešće mediteranske kuhinje.

Ukus koji posjeduje, međutim, nije jedina stvar koja čini bosiljak specijalnim. On ima antiinflamatorno dejstvo, pun je antioksidanata, i može da se koristi kao analgetik da vam opusti mišiće i umanji bol. Ako preko listova bosiljka polijete vrelu vodu i udahnete nastalu paru možete čak i da smanjite simptome glavobolje.

Bosiljak se koristi u tretmanima protiv akni. Njegova antiseptička svojstva smanjuju inflamaciju i crvenilo kože kada se nanese na nju, ali i kada se konzumira. Ovu biljku možete takođe da iskoristite za jačanje imuniteta tako što ćete od njenih listova napraviti čaj. Bosiljak sadrži bioflavonoid apigenin, koji je poznat po svom pozitivnom uticaju na ljudski organizam.

Višak listova bosiljka uvek možete staviti u koktele, kao što su džin tonik i mohito. On će takođe oplemeniti ukus i bezalkoholnih pića, kao što su ledeni čaj od limuna ili kisela voda. Ljeti je dobra ideja staviti listove bosiljka zajedno s vodom u posudu za pravljenje leda. Poslije kada ožednite, kocke leda možete staviti u običnu vodu i dobiti savršeno ljetno osvježenje, uz sve dodatne zdravstvene beneficije ove namirnice.

Ako baš ne znate šta ćete s viškom bosiljka, a ne biste željeli da ga konzumirate, stavite ga u vašu kupku i uživajte u njegovom mirisu dok se opuštate u kadi.

(Novosti.rs)

PROČITAJTE:

Razlozi koje će vas natjerati da BOSILJAK češće dodajte u jela!

Sjajni načini da iskoristite svježi bosiljak

BOSILJAK je izuzetno ljekovit, evo zašto ga zovu “ELIKSIR ŽIVOTA”

Pelin je jedna od najgorčih aromatičnih biljaka na svijetu. Ranije se vJerovalo da njegova konzumacija podstiče kreativnost, inspiraciju i da pospešuje osećaj za percepciju. Danas se primarno koristi za proizvodnju alkohola, kao dodatak jelima i ima ljekovito dejstvo.

Ljekovita svojstva

Pelin spada u rod jednogodišnjih aromatičnih biljaka, čiji su listovi veoma razgranati i srebrnkasti, a cvjetovi mali, skupljeni, žute boje. Može da dostigne visinu do jednog metra i izuzetno je jakog mirisa i ukusa. Ovom rodu pripada čak 480 vrsta.

PROČITAJTE: Lijek protiv koronavirusa raste u Hercegovini?

Eterično ulje pelina sadrži uglavnom izuzetno gorke supstance, ima veliku ulogu u terapijskom i procesu liječenja. Podstiče lučenje želudačnih žlezda, poboljšava probavu i apsorpciju hranjivih materija. Takođe, pelin čisti organizam od glista, odlično je sredstvo za liječenje problema sa žuči, kao i za čišćenje krvi. Poseduje protivupalno dejstvo, pa deluje kao blagi antidepresiv.

Cvijetni pupoljci pelina mogu da se osuše i samelju, pa kao takvi služe kao dodaci salatama i drugim jelima. Povoljno djeluje na redukciju kilaže, nadutosti, pomaže kod dijabetesa i depresije. Takođe je efikasan u borbi protiv nesanice i korigovanja krvnog pritiska (manje količine pelina povišuju, dok veće količine smanjuju pritisak).

Uslovi za gajenje pelina

Pelin samoniklo raste u uslovima umjerene klime na području Evrope, Azije i Severne Amerike. Raste uz puteve, uglavnom na sunčanim i zapuštenim mjestima, u primorskim područjima, ali se sve češće sadi i uzgaja u baštama, vrtovima i na plantažama.

Za gajenje ove biljke preporučuje se odabir toplih i sunčanih mjesta zaklonjenih od vjetra. Najbolji rezultati postižu se na dobro propusnim zemljištima. Gajenje pelina preporučuje se na istoj površini 4 do 6 godina. Razmnožava se direktnom sjetvom sjemena u rano proleće, na razmak između redova od 40 do 50 cm i razmak unutar redva od 15 do 30 cm, za šta je potrebno 3 do 4 kilograma semena po hektaru.

Sjeme pelina je jako sitno i sije se u proljeće, tako što se postavi u posude sa kompostom. Tek kada sadnice dovoljno ojačaju, prebacuju se na otvoreno polje.

Njega u samom procesu gajenja podrazumeva prihranu, okopavanje i obaveznu zaštitu od bolesti i štetočina. Zbog gorkog ukusa i intenzivnog mirisa uglavnom nema većih problema sa insektima, što olakšava uzgoj ove biljne vrste.

U jesen treba obratiti pažnju na visinu biljke. Preporučuje se skraćivanje na 15 cm od zemlje. Iako nije zahtijevna za gajenje, kada temperatura padne ispod -5°C, pelin je neophodno zaštiti slamom.

Prva berba pelina obavlja se u drugoj vegetacijskog godini, s obzirom na to da u prvoj godini biljka ne cvjeta. Zeleni dijelovi biljke se nakon branja odvoze na sušenje (na temperaturi do 40°C), dok se eterično ulje dobija destilacijom istih dijelova. Za sušenje će najbolji biti oni listovi koji su ubrani tokom ljetnjih mjeseci (tokom jula i avgusta, dok cvijet još u potpunosti ne iscvjeta).

Čisto ulje pelina je jak otrov, iako pravilnim doziranjem ne postoji opasnost od trovanja. Ako se ne vodi računa o konzumaciji i uzme se doza koja je veća od propisane, može doći do štetnosti po nervni i mišićni sistem, čak i do nekih psihičkih poremećaja.

Ne savjetuje se ubacivanje odrezanih dijelova pelina u kompost, upravo zbog njegovih karakteristika koje negativno mogu uticati na osnovnu svrhu takvog načina hranjenja zemljišta. Takođe je djelotvoran i protiv moljaca i muva, kao i za uništavanje glodara.

Izvor: agromedi.rs