Petak, 14 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoŽižula - Ljekovitost i uzgoj

Žižula – Ljekovitost i uzgoj

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Žižula (obična žižulja, žižulja, čičimak, činguljin, čičindra, lat.: Ziziphus jujuba; sin.: Ziziphus zizyphus), poznata i kao kineska datulja. Po broju stabala najbrojnije je voće u Kini. Uzgaja se širom Azije, na Mediteranu, kao i u SAD-u u novije vrijeme.

U jesen rađa slatko-kiselim smeđim plodovima.

Kod nas u kopnenim krajevima žižula je slabo poznata, no na Jadranu je jako rasprostranjena i redovno korištena.

Na njenu veliku vrijednost ukazuje činjenica kako je ona jedna od najvažnijih biljaka tradicionalne kineske medicine i ujedno najrasprostranjenije stablo u Kini.

Zato, ako možete nabaviti svoju zalihu žižula, obavezno to učinite jer su zapanjujuće ljekovite.

Sastav i ljekovitost žižule

100 grama žižule donosi 79 kalorija, 20 grama ugljikohidrata i 1 gram masti.

Žižule sadrže širok spektar minerala uključujući magnezij, bakar, niacin, mangan, fosfor i željezo.

PROČITAJTE: DATULJE SU NAJZDRAVIJE VOĆE NA SVIJETU: Pogledajte deset razloga i ZAŠTO!

Sadrže 18 najbitnijih aminokiselina koje pomažu u formaciji proteina.

To je čudotvorno voće obilato kalcijem, vitaminima C, B1,B2 i A.

Uz to što organizam opskrbljuje potrebnim nutrijentima, također djeluje obnavljajuće, njegujuće i hranjivo za kožu.

Sadrži 20 puta više C vitamina od citrusa.

Vitamin C jača imunitet, što objašnjava tradicionalnu upotrebu čaja od žižule kod bolnog grla, gubitka glasa, infektivnih upala grla, kašlja i bronhitisa.

Istraživači su identificirali osam flavonoida u plodu žižule, uključujući spinosin i swertish, koji djeluju umirujuće što opravdava tradicionalnu upotrebu sjemenki žižule u kineskoj medicini za anksioznost i nesanicu.

Ustanovljeno je da eterično ulje žižule potiče rast kose, a ekstrakt žižule je učinkovit i siguran tretman za kroničnu konstipaciju.

Ekstrakt žižule koristi se za smanjivanje bora, njegu suhe kože i liječenje opeklina od sunca.

Efikasna je i kod ukočenih mišića, bolesti jetre te za snižavanje temperature.

Žižula poboljšava iskorištavanje kisika i tako povećava izdržljivost organizma.

Suhi plodovi žižule dobri su za smanjenje krvnog tlaka.
Žižula svojim ljekovitim djelovanjem:

  •     jača imunitet
  •     osnažuje kosti
  •     pomaže u mršavljenju
  •     proljepšava kožu
  •     potiče probavu
  •     štiti od stresa
  •     pomaže kod depresije i nesanice
  •     snižava krvni tlak
  •     ublažava bolesti jetre
  •     pomaže kod alergije
  •     smanjuje rizik od leukemije i raka kože

Žižulom protiv raka

Žižula sadrži flavonoid apigenin (također se nalazi u kamilici, timijanu i crvenom vinu) koji ima antioksidativna, antiupalna i antitumorska svojstva.

Bogata je i betulinskom kiselinom koja potiče stanice raka na samouništenje i djeluje antiupalno.

Postoji niz patentiranih djelotvornih herbalnih pripravaka sa žižulom koji se koriste za smanjivanje i prevenciju malignih tumora crijeva, želuca, dojki, pluća, cerviksa, jajnika, prostate, desni, larinksa, jetre, gušterače, bubrega, mjehura, endotelijalnih ćelija, melanoma, glioblastoma, leukemije i mijeloma.

Žižula u kulinarstvu

Žižulin plod okusom je sličan datulji i može se koristiti kao zamjena u receptima za jabuka ili datulje.

Plodovi se koriste svježi, suhi, konzervirani, kandirani, i prerađeni u kompot, džem, marmeladu, slatko, pire, sok, sirup, rakiju i liker.

U terapijske svrhe uzima se 3 puta po 10 plodova žižule na dan.

Čaj od žižule

Za liječenje gubitka glasa, upale grla, kašlja ili bronhitisa koristi se 30 do 50 grama mljevenih plodova u jednoj litru vode.

Nakon što se 30 minuta kuha i procijedi, pije se prema potrebi.

Sjeme žižule

Sjeme žižule ima sedativno, tonično i digestivno djelovanje.

Koristi se kao tretman za palpitacije, nesanicu, živčanu iscrpljenost, bol, noćno znojenje i pretjerano znojenje.

Također se upotrebljava za poboljšanje boje i tona kože.

Korijen žižule

Korijen žižule koristi se kao tretman dispepsije.

Dekokt od korijena dobar je kod vrućice.

Korijen u prahu stavlja se na stare rane i čireve.

Uzgoj i berba žižule

Žižula je posebno pogodna kao voćka za ekološki uzgoj.

To je iznimno otporna biljka koja može opstati u vrućim krajevima uz minimalne količine vode.

Raste u voćnjacima i obiteljskim vrtovima, a može se vidjeti i u hotelskim okruženjima te u gradskim parkovima dalmatinskog podneblja.

Berba plodova žižule u punom zamahu je na izmaku jeseni i pragu zime.

Vrlo je pogodna za združeni uzgoj s drugim mediteranskim voćnim vrstama, pogotovo s maslinom.

Posađena u konsocijaciji s maslinom značajno pomaže u smanjivanju broja nametnika poznatog kao maslinina muha (lat. Bactrocera oleae).

Preporučuje se u nasade maslina zasaditi i do 5% sadnica žižula, pojedinačno ili u redovima.

Izvori za ovaj članak uključuju:

alternativa za vas
[url=http://foodfacts.mercola.com/]http://foodfacts.mercola.com/[/url]
[url=http://kaleidoscope.cultural-china.com/en]http://kaleidoscope.cultural-china.com/en[/url]
[url=http://megunprocessed.com ]http://megunprocessed.com [/url];

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI