Naslovnica Blog Stranica 63

Facelija – više meda, bolje zemljište.

Agrosavjet
-
0
Facelija – više meda, bolje zemljište.

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth)svojom medonosnom privlačnošću i sposobnošću brzog rasta, ne samo da nudi obilnu pašu pčelama i povećava prinos meda, već se ističe i kao izvrsno zelenišno đubrivo. Ova biljka, kroz svoj životni ciklus, doprinosi obnavljanju i obogaćivanju zemljišta, čineći je korisnom i za druge poljoprivredne kulture. Osim što zadovoljava potrebe pčela, facelija postaje neizostavan saveznik svim poljoprivrednicima koji žele poboljšati plodnost zemljišta i pridonijeti održivosti svojih usjeva.

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Boraginaceae, koja vodi porijeklo iz zemalja jugozapadne Sjeverne Amerike i sjevernog Meksika a u Europu je donešena u XIX vijeku.

Facelija podsjeća na korov, svoju visinu dostiže između 60 i 90 cm, grana se već u donjem dijelu stabljike. Grane su oblikovane s manjim grančicama koje nose sitne cvjetove, a latice mijenjaju boju od ljubičaste pri vrhu do bijele pri dnu. Korijen prodire u dubinu do 70 cm, i ima značajnu ulogu u poboljšanju zemljišta i obogaćivanju azotom. Facelija ima korijenje koje stvara simbiotski odnos s bakterijama poznatim kao azotofiksirajuće bakterije. Ove bakterije naseljavaju korijenje i sposobne su vezati azot iz vazduha, transformisajući ga u oblik koji biljka može koristiti.

Kada nadzemni dio facelije bude odrezan ili kada biljka završi svoj životni ciklus, korijenje otpušta azot u zemljište. Ovaj proces se naziva zelenišno đubrenje, što doprinosi povećanju plodnosti zemljišta. Azot je ključan hranjivi sastojak za biljke, pa ovakav mehanizam pomaže u obogaćivanju zemljišta i pripremi istog za buduće usjeve.

Osim toga, korijenje facelije može doprinijeti i poboljšanju strukture zemljišta, smanjenju erozije te zbog svoje sposobnosti odbijanja nematoda u zemljištu, i privlačenju osolikih muva (Syrphidae) koji se hrane lisnim vašima, veoma je pogodna kultura. Stoga, Facelija je korisna ne samo kao medonosna biljka već i kao sredstvo za očuvanje i obogaćivanje zemljišta u poljoprivredi.

Pročitajte: Facelija medonosna biljka na radost pčela

Facelija je prilagodljiva biljka, nema velikih zahtjeva u proizvodnji. Pokazuje preferenciju prema određenim tipovima zemljišta, kao što su černozem, livadske crnice, aluvijum,  ali istovremeno je sposobna uspijevati i na različitim zemljištima.

Zbog sitnog sjemena, ima izražene zahtjeve prema kvalitetno pripremljenom zemljištu za sjetvu. Sjetva facelije obično se vrši krajem marta ili čim vremenski uslovi to dozvole, u tom periodu ima dovoljno vlage uzemljištu i još ne kreće intenzivan rast korova, pa ih facelija poslije zaguši te nije potrebno dodatno okopavanje ili upotreba herbicida koja nije poželjna u proizvodnji meda. Postupak se obavlja pomoću žitnih sijačica, a preporučena količina sjemena iznosi oko 8 kg po hektaru.

Pri uzgoju facelije za zelenišno đubrenje (sideraciju) siju se nešto veće količine sjemena.

Preporučuje se provoditi sjetvu u intervalima od 15-20 dana kako bi se osigurala kontinuirana paša za pčele od maja do septembra. Ovaj raspored omogućava da facelija pruži stabilan izvor hrane za pčele tokom različitih dijelova vegetacijske sezone.

Ako se facelija zaore u fazi precvetavanja, rezultat u obogaćivanju zemljišta hranjivim materijama može se uporediti s efektom od unošenja 25 tona stajnjaka na hektar zemljišta.

Facelija je izuzetno otporna na štetočine i bolesti, a njen korijen djeluje snažno toksično na nematode, koji su jedni od glavnih prenosioca raznih virusa. Ovo posebno čini faceliju izrazito intrigantnom za poljoprivrednike, jer ne samo da poboljšava, obogaćuje, već i revitalizuje zemljište.

Facelija se lako mehanički uklanja, a u sljedećoj godini ne postaje ozbiljan korov u kulturama koje se uzgajaju. S obzirom na svoje povoljne osobine, facelija se može uzgajati u monokulturi tokom više godina, što je od velike važnosti u dugoročnoj održivosti zemljišta.

Krasula će rasti i cvjetati kao nikada, samo pomešajte ova dva sastojka iz kuhinje i sipajte ih u saksiju

Agrosavjet
-
0
Krasula će rasti i cvjetati kao nikada, samo pomešajte ova dva sastojka iz kuhinje i sipajte ih u saksiju

Krasula ili drvo novca je biljka za koju se u Feng šuiju smatra da je magnet za obilje. Ova vrsta sukulenta ima okrugle mesnate listove koji podsjećaju na kovanice, a odatle i naziv drvo novca.

Krasula nije komplikovana za njegu, zahtijeva blagovremeno zalivanje (koje je tokom zimskih mjeseci izuzetno rijetko) i povoljno svjetlo. Prema vjerovanju, što više raste, to više novca privlačite. Malo ko zna da ova biljka može da procvjeta, a njeni cvjetovi su simbol ljepote i obilja.

Pročitajte: Drvo novca je osjetljivije zimi, a ovo je način da ga sačuvate do proljeća!

Kako bi vaše drvo novca bilo zdravo, napredno i puno cvjetova, pokušajte da ga prihranite prirodnim sastojcima. Potrebni su joj kalcijum i fosfor koji pozitivno utiču na razvoj korijenja, ali i na formiranje novih izdanaka. Takođe, azot podstiče zelenilo biljke, ali sa njim morate biti oprezni, jer u velikim količinama može nepovoljno uticati na krasulu.

Jedan od najboljih izbora za organsku prihranu krasule jeste od ljuske jajeta koje su izuzetno bogate kalcijumom. Ljuske jajeta sameljite u mlinu za kafu, pa 1 kašiku dobije tog praha pomiješajte sa šećerom i sa 1 kašikom zemlje. Sve dobro izmiješajte, sipajte u saksiju, pa zalijte biljku. Za dodatni efekat možete samljeti koru od banane koja je takođe odličan način da prihranite cvijet.

Pored prihrane, najvažniji sastojak za razvoj biljke je ljubav. Cvijeće oseća vašu energiju, a ukoliko ga njegujete sa puno ljubavi i osjećanja, moguće je da će stalno rasti i razvijati se, piše Lovesensa.

Kako pripremiti sadnice jagode za sadnju da bi kasnije davale puno zdravih plodova?

Agrosavjet
-
0
Kako pripremiti sadnice jagode za sadnju da bi kasnije davale puno zdravih plodova?

Kako pripremiti sadnice jagode – Osnovni uslov profitabilne proizvodnje i visokih prinosa u zasadu jagode jeste potpuno zdrav sadni materijal i što bolje razvijeni živići u momentu sadnje.

Sadnice jagode – priprema za sadnju

Živići jagode koji se pripremaju za sadnju potrebno je da ispunjavaju neke od osnovnih uslova. Uslovi se ogledaju u zdravstvenom stanju sadnog materijala, a to znači da su zdravstveno ispavni, bezvirusni, kao i da potiču od selkcionisanih matičnih zasada.

Prije same sadnje živiće bi trebalo pripremiti. Svaki od živića bi trebalo neposredno pregledati da nije došlo do oštećenja centralnog pupoljka, lišća ili korjenovog sistema. Staro i suvo lišće potrebno je odstraniti, suve žile skratiti do svježeg dijela, a ostale skratiti za jednu trećinu svoje dužine. Tako pripremljene živiće potopiti u rastvor nekog fungicida 10-15 minuta, a kasnije pristupiti sadnji.

Pročitajte: Kako osigurati sočne i slatke jagode – Tajne uspješnog đubrenja otkrivene!

Ako su živići već potapani u rastvog fungicida poslije vađenja iz matičnjaka, prije same sadnje poželjno je potapati ih u rastvor napravljen od svježe goveđe balege, sitne zemlje i vode u odnosu 1:1:1. Tako pripremljeni živići na svojim žilama vežu sitnu zemlju i omogućen je bolji prijem živića.

Dan prije same sadnje potrebno je izvršiti navodnjavanje. Navodnjavanje zemljišta radi se sa oko 30 l/m², odnosno zemljište bi trebalo da ima vlažnost od 80% poljskog vodnog kapaciteta.

Sadnju jagode je potrebno izvesti po mirnom i oblačnom vremenu, a ako vremenske prilike nisu povoljne, odnosno ukoliko su visoke temperature, jak vetar i slično, potrebno je što prije obaviti sadnju. Poželjno je da se sadni materijal što kraće izlaže suncu i vjetru.

Sadnja se obavlja ručno ili mašinski u zavisnosti da li se sadi na malč foliji ili ne.

dipl. inž. Dalibor Cvetanović/PSSS Leskovac

Kruške ne daju plodove – Kako im vratiti rodnost?

Agrosavjet
-
0
Kruške ne daju plodove – Kako im vratiti rodnost?

Nije rijetkost, pogotovo u brdsko-planinskim predjelima u kojima zemljišta nisu pogodna za gajenje voćaka, da stara stabla kvalitetnih sorti kruške, bilo da je riječ o okućnici ili čitavim voćnjacima, daju slab i nekvalitetan, ili češće, nikakav rod. Ranije se smatralo da to tako mora da bude, takva su zemljišta, klima i voćari ništa nisu preduzimali da voćkama vrate rodnost. Razvojem nauke, stvaranjem novih sorti i povećanjem svijesti da se iz voćnjaka podignutim na takvim zemljištima, uz popravke, može ostvariti dobit, u starim zasadima krušaka je počelo više da se ulaže.

Uzroci ne mogu da se promijene, ali se mogu popraviti. Zna se da su najčešći uzroci nerodnosti ili slabe rodnosti kruške prvenstveno nepovoljni prirodni činioci kao i loš izbor sorti, nepravilno odabrane sorte oprašivača, preduboka sadnja, pretjerana bujnost i iznurenost stabala. Često kruške uopšte ne rađaju ili daju vrlo slab rod zbog nepravilno izabranog zemljišta ili položaja. One mogu redovno da daju obilan rod samo ako su zasađene na dubokom i aeriranom zemljištu, optimalne plodnosti.

Ako su za njih odabrane neodgovarajuće parcele trebalo bi raditi na tome da se takvo zemljište što prije i što bolje popravi. Laka i pjeskovita zemljišta se popravljaju obilnim đubrenjem stajnjakom, a teška, zbijena i vlažna drenažom, humifikacijom i eventualno kalcifikacijom. Da bi se popraka zemljišta obavila pravilno i pravovremeno, potrebno je obaviti kontrolu plodnosti zemljišta i na osnovu rezultata analize kao i preporuka i savjeta za đubrenje, isto obavljati kako u periodu vegetacije tako i u toku perioda zimskog mirovanja, kako prirodnim tako i vještačkim đubrivima.

Pročitajte: Kruška lubeničarka: Slatka domaća sorta!

I položaji, odnosno ekspozicije terena, geografska širina, nadmorska visina i klima, često mogu da budu uzrok nerodnosti kruške. U vlažnim krajevima južni položaji su pogodni čak i na nadmorskim visinama ispod 100 m za sve pa i zimske sorte krušaka. S druge strane, u aridnim rejonima i na manjim nadmorskim visinama južni položaji su nepogodni zbog nedostatka vlage, a istočni zbog opasnosti od mrazeva za vrijeme cvjetanja kruške. I otvoreni položaji koji su izloženi jakim vjetrovima nisu pogodni zato što u periodu cvjetanja vjetar isušuje žigove tučka cvjetova krušaka i time otežava oplodnju, a pred zrenje kida plodove.

Nedostaci nepogodnih položaja teško se otklanjaju. Jedino se boljom njegom voćaka, pravcem redova sjever – jug zbog ravnomjernog osvjetljavanja terena, podizanjem vjetrozaštitnih pojaseva i primjerenom zaštitom protiv poznih proljećnih mrazeva rodnost krušaka može poboljšati.

Nepravilan izbor sorti oprašivača je takođe važan razlog nerodnosti ovih voćaka. Do kraja prošlog vijeka u mnogim krajevima naše zemlje podizali su se zasadi isključivo s jednom sortom čija su stabla svake godine obilno cvjetala, ali praktično nisu donosila rod, osim ako je sorta bila sklona partenokarpnom obrazovanju plodova jer su izostali oprašivači.

Zbog toga je neophodno da se prilikom podizanja savremenih i intenzivnih zasada pored glavnih, izaberu i adekvatne sorte kao oprašivači. A u starim zasadima, u kojima stabla obilno cvjetaju, oni se mogu naknadno posaditi. Bolje je saditi sorte oprašivače pored glavne osrte u redu nego saditi posebne redove sorte oprašivača.Kruške preduboko posađene takođe slabo napreduju i daju oskudan ili nikakav rod, naročito ako je zemljište teško, zbijeno i hladno. Zato bi prilikom sadnje trebalo voditi računa da se sadnice voća ne zasade previše duboko. Pa tako, sadnice na sijancu divlje kruške mogu da se zasade najviše 5 cm dublje nego što su bile u rastilu, a na vegetativnoj podlozi dunji najviše 10 cm dublje.

Pročitajte: Savršen voćnjak – Kako odabrati oprašivače za optimalne rezultate?

Praksa je pokazala da ako su kruške duboko posađene, greške će se primjetiti još dok su stabla mlada, onda je najbolje da se pravilno i u periodu zimskog mirovanja izvade iz zemlje i ponovo zasade na propisnu dubinu. Ako se greška otkrije kada su voćke već u drugoj, trećoj vegetaciji ili starije, tada se preporučuje da se oko svakog stabla otkopa zemlja u obliku činije, sve do korjenovog vrata jer će se tako poboljšati vazdušni, toplotni i vodeni režim u zoni korena voćke, čime će se podstaći vegetativni porast, obrazovanje cvjetnih pupoljaka, bolje zametanje plodova i uopšte obilnija rodnost stabala.

Prevelika bujnost je, kod svih vrsta, u suprotnosti s rodnošću voćaka. Da bi mogle da obrazuju cvjetne pupoljke, kruške, a posebno one koje su okalemljene na generativnim podlogama, moraju u svojim tkivima da imaju uravnotežen odnos ugljenohidratne hrane i mineralizovanog azota. Kada se takva stabla obilno đubre azotnim đubrivima i oštrije orezuju, misleći da će se tako smanjiti bujnost krune, dobiju se suprotni rezultati jer pri obilnom đubrenju azotom ili pri oštrijoj rezidbi, kruške rastu pretjerano bujno, a rodnost slabi ili izostaje.

Mr Nebojša Mladenović, PSSS Vranje

Kako očuvati nosivost kokošaka tokom zime: Tri savjeta koja će siguno pomoći

Agrosavjet
-
0
Kako očuvati nosivost kokošaka tokom zime: Tri savjeta koja će siguno pomoći

Niske temperature u zimskom periodu smanjuju nosivost kokošaka. Ako su uslovi gajenja loši, a u isto vrijeme se bilježe niske spoljne temperature, može da dođe do potpunog prestanka nosivosti i ponovnog pronošenja tek na proljeće. Naravno da do te pojave ne mora uvijek da dođe.

U periodu zime potrebno je posvetiti pažnju kokoškama kako bi što lakše podnijele niske temperature. Neophodno im je obezbjediti suv i topao kokošinjac, dobru ventilaciju, dovoljno svjetlosti i ako se kokoške dobro hrane, onda im se i u zimskom periodu, može održati, ili čak i povećati nosivost.

Iznad svega je neophodno u kokošinjcu održavati higijenu na zavidnom nivou, sprovoditi kontinuirano preventivnu veterinarsku zaštitu, jer je dobra zdravstvena kondicija od presudne važnosti za maksimalnu mogućnost korišćenja hrane i dobru nosivost kokošaka.

Osnova nosivosti u zimskom periodu je gajenje kvalitetnih rasa, čija je prirodna odlika visoka nosivost.

Pročitajte: Uzgoj živine – Ovi faktori utiču na NOSIVOST JAJA

Genetika igra veliku ulogu kada je riječ o kokoškama koje nose jaja. Postoji ogromna razlika u polaganju jaja od rase do rase. Jednostavno rečeno, ako pasmina vaših kokošaka nije dovoljno plodna, onda ne možete ni očekivati da ćete stalno sakupljati istu količinu jaja od njih. Vjerovatno nećete, ali koke nisu zbog toga krive.

Važno je u cilju očuvanja nosivosti kokošaka u hladnom periodu godine ostaviti samo mlade kokoške koje su u odličnom zdravstvenom stanju.

Soja u ishrani živine
Foto: AgroSavjet/Kokoške

1. Temepratura u kokošinjcu

Kokoške je u zimskim uslovima potrebno gajiti u kokošinjcima koje je moguće zagrijavati, što podrazumjeva da budu zidani od kvalitetnih i nepropusnih materijala. Potrebno je i da budu prostrani da kokoške mogu da se slobodno kreću i da pri tom održavaju svoju normalnu tjelesnu temperaturu koja iznosi od 40,5 do 43 stepena celzijusa.

Kokoške nosilje zahtevaju i odlično osvjetljene prostorije u kojima borave pa je potrebno voditi računa da osvjetljenje bude od najmanje 3,5 w po jednom metru kvadratnom. Pri tome treba temperaturu vazduha u prostoriji u kojoj borave kokoške održavati na 20 stepeni. Neophodno je i da vlažnost vazduha bude visoka od 65-75%.

2. Ishrana kokošaka

Tokom čitave jeseni i zime je neophodno obezbjediti izuzetno kvalitetnu hranu za kokoške i treba ih pustiti da same odrede koliko im je dovoljno, odnosno voditi računa da hranilice uvijek budu pune, kako bi koke nosilje mogle da se hrane po svojoj slobodnoj volji, i to isključivo koncentratom za koke nosilje. Neophodno je da svaki dan u hranilicima bude najmanje 110g koncentrata na jednu koku nosilju. Visoko kvalitetna hrana treba da sadrži hranjive materije, vitamine, minerale. Neophodne su žitarice, prvenstveno kukuruz, ječam, zob, i mahunarke. Kada se daju nesamljevena zrna, probava duže traje, pružaju potrebnu rezervu energije, ali je slabija hranljiva iskorištenost. Mogu se davati tople kaše. Preporučljivo je toplu, vlažnu hranu davati u jutarnjim satima, dok se suva hrana daje u drugom dijelu dana. Prije podne se daju povrće, korijenski usjevi i drugi dodaci koji će obezbijediti dovoljno minerala i vitamina.

Kako bi se proces varenja odvijao bez problema potrebno je dovoljno pijeska i kamenčića. Voda u pojilicama ne smije da se smrzne, jer je preduslov za proizvodnju jaja i dobro zdravlje. Kao i svoj drugoj gajenoj živini i kokama nosiljama je neophodno obezbjediti dovoljne količine svježe vode za piće. Za koke nosilje je to od dva do tri decilitra vode.

3. Starost

Starost koka nosilja prati i proizvodnju jaja. Kao u svakoj proizvodnji, postiže se vrhunac proizvodnje, nakon čega postepeno počinje opadati. Kod nosilja vrhunac proizvodnje jaja događa se između 26. i 27. nedelje starosti, kada proizvodnja jaja uz optimalne uslove dostiže i 92% nosivosti. Uz povećanje starosti nosilja povećava se i masa jaja, gđe bi u 34. nedelji starosti, težina jajeta trebala iznosti oko 60 grama.

Biološka karakteristika proizvodnje i proizvodni vijek uslovljavaju remont i zamjenu nosilja novim jedinkama. Preporuke su da se dezinfekcija i odmor živinarnika izvrši u periodu od oko 21. dan između dva turnusa.

Pored paradajza posadite ovu biljku i rađaće nikad bogatije – Baštovanski trik koji malo ko zna

Agrosavjet
-
0
Pored paradajza posadite ovu biljku i rađaće nikad bogatije – Baštovanski trik koji malo ko zna

Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u bašti. Bosiljak odbija štetočine koje napadaju paradajz, jača otpornost na biljne bolesti i povećava rod paradajza.

Pored svake sadnice paradajza poželjno je posaditi tri sadnice bosiljka. Berete li redovno vrhove bosiljaka, razgranaće se i proizvesti više aromatičnih listova, a neće prerano otići u cvijet.

Prema iskustvima biovrtlara i neven na paradajz djeluje kao prirodna zaštita i pospješuje njegov rod. Neven je ujedno i ljekovita biljka. Dobar susjed paradajzu je i bijeli luk koji odbija crvenog pauka (koprivinu grinju).

Pročitajte: Ovo je najbolji način da sačuvate sjeme paradajza za sledeću godinu

Pored paradajza dobro je saditi i niski pasulj ili crni azuki-pasulj jer mahunarke fiksiraju azot u tlu i čine ga dostupnim korijenju paradajza te tako služe kao prirodno đubrivo. Visoki pasulj i grašak ipak ne treba saditi pored paradajza jer se može zaplesti oko njega i zagušiti ga. Šargarepa povoljno djeluje na paradajz, ali posađena ispod njega stvoriće sitnije korijenje.

Ono što nikako ne biste trebali posaditi do paradajza je krompir, krastavac i komorač jer izlučevine njihova korenja negativno djeluju na rast paradajza.

Paradajz je podložna i sličnim bolestima kao krompir i kukuruz, stoga bi te biljke trebalo saditi podalje.

Paradajz ne treba saditi ni blizu paprike jer se te biljke takmiče za hranjiva svojstva iz zemlje. Ispod paradajza dobro je saditi i zelenu salatu, cikoriju, kelerabu, rotkvu, spanać, peršun, praziluk ili kupusnjače – tako se ujedno i bolje iskorišćava prostor oko paradajza koji rastu u visinu.

Žižci pasulja i graška – Zaštitite biljke i rod na polju i u skladištu primjenom 6 mjera

Agrosavjet
-
0
Žižci pasulja i graška – Zaštitite biljke i rod na polju i u skladištu primjenom 6 mjera

Žižci pasulja i graška mogu značajno umanjiti kvalitet roda i najznačajne su štetočine ovih usjeva u našoj zemlji

Ovi žižci su karakteristični za zrnevlja iz familije mahunarki. Najveći broj vrsta su štetočine sjemena u polju. Za polaganje jaja ovih vrsta neophodno je prisustvo mahune koja sazrijeva u polju. Kod druge grupe žižaka odrasli izlaze iz zrna u skladištima, ali se generacija ne može obnoviti u suvom zrnu, piše Žaklina Mladenović dipl. inž. za zaštitu bilja.

Žižci su značajne štetočine

U našoj zemlji najznačajnije štetočine su pasuljev i graškov žižak. Pasuljev žižak je oligofagna vrsta koja se prvenstveno hrani na pasulju, a i na ostalim mahunarkama. Međunarodnom razmjenom poljoprivrednih proizvoda raširio se svuda u svijetu. Žižak je 2,5-3,5 mm dužine zdepastog tijela sivkaste boje.

Pročitajte: Pepelnica pasulja – Može potpuno uništiti biljku /ZAŠTITA/

Tokom ljetnjih mjeseci pasuljev žižak izleće u polja, polaže jaja na mahune pred berbu i tako dospijeva u skladišta. Drugi način dospjevanja u zrnu pasulja je u skladištima, iz starog zrna pasulja ili iz samog skladišta. Žižak može preživiti i u žetvenim ostacima na otvorenom polju, u lokalitetima gdje se temperatura tokom zimskih mjeseci duže vrijeme ne spušta ispod minus 10-12°C.

Pasuljev žižak se može razvijati u pasulju u zatvorenom prostoru cijele godine, ističe savjetodavac. Jedan dio populacije krajem proljeća i tokom ljeta izlijeće iz skladišta i drugih mjesta prezimljavanja, na otvoren prostor u bašte i polja pasulja. Nekoliko dana nakon izlaska iz zrna, imago kopulira i ženka počinje sa polaganjem jaja. Jaja polaže spolja na mahune u fazi sazrijevanja zatim na zrnu pasulja, pa na džakove sa pasuljem u skladištu. Embrionalno razviće traje jednu do dvije nedelje. Iz jaja se pile larve koje se ubušuju u zrno pasulja.

Kroz jedan otvor može da se ubuši više larvi i da se razvije više imaga. Razviće larvi traje dvije do šest nedjelja i one formiraju prozorčić na sjemenu, istovremeno novi imago polaže jaja na drugom zdravom zrnu pasulja. U skladištima gdje je temperatura oko 20 stepeni ova štetočina razvije 4-5 generacije godišnje, objašnjava Mladenović.

Graškov žižak je monofagna vrsta. Može se razmnožavati i razvijati samo na grašku za ljudsku i stočnu ishranu. Smatra se da ova štetočina u svijetu pričinjava 10-20% šteta, u prosjeku.

U našim klimatskim uslovima prezimljava u stadijumu imaga. Veći dio populacije prezimljava u komorici u zrnu, a manji dio u skrovitom mjestu polju. Ženka polaže jaja pojedinačno. U mahuni larva pravi krivudavi hodnik i ubušuje se u zrno gdje može da se ubuši više larvi, ali se u odraslog insekta razvije samo jedna. Imago se preobrazi u lutku, a ona u odraslog insekta. Jedan broj odraslih može izaći iz zrna.

Kako zaštiti pasulj i grašak

  • ne sijati žižljivo sjeme pasulja i graška,
  • u roku od dvije nedjelje ukloniti žetvene ostatke,
  • sjetva otpornih sorti,
  • izbjegavati monokulturu i sjetvu na obližnje parcele,
  • preventivna zaštita praznih skladišta gdje će se smjestiti roba,
  • suzbijanje imaga prije polaganja jaja, a to je za graškovog žižka period prije cvjetanja i nakon cvjetanja, odnosno prije početka formiranja mahuna za pasuljevog žižka.

Pročitajte: Savjeti za uspješno gajenje pasulja u združenom usjevu sa kukuruzom

Za uspješno suzbijanje u polju do žetve treba izvesti jedno do dva tretiranja kontaktnim i sistemični insekticidima. Ako pasulj i grašak nisu štićeni u polju, neposredno nakon žetve razvojne stadijume pasuljevog i graškovog žižka najefikasnije je suzbiti fumigacijom, kod većih proizvođača. Kod individualnih proizvođača najbolje je da se pasulj odmah nakon žetve stavi u zamrzivač. Pri tom voditi računa da se cjelokupna količina stavljenog pasulja ohladi na minus 20°C, dva do tri dana, zaključuje savjetodavac PSSS Mladenović.

Kojim metodama utvrditi da li je sjeme za sjetvu zdravo?

Agrosavjet
-
0
Kojim metodama utvrditi da li je sjeme za sjetvu zdravo?

Prije sjetve možemo određenim metodama utvrditi da li je sjeme zdravo. Jer od sjemena sve počinje.

Kvalitetni sjemenski materijal za poljoprivredne proizvođače predstavlja preduslov za postizanje stabilnih i boljih prinosa. Upotrebom zdravog i kvalitetnog sjemena umanjujemo mogućnost zaražavanja biljaka patogenima koji se prenose upravo preko zaraženog sjemena.

Određenim metodama moguće je provjeriti da li je i u kojoj mjeri sjeme zdravo, odnosno zaraženo.

Kojim metodama utvrditi da li je sjeme zdravo?

Metode utvrđivanja zdravstvenog stanja sjemena mogu se podijeliti u dvije grupe, ističe savjetodavac Ružica Đukić.:

  • metode koje ne zahtijevaju naklijavanje sjemena
  • metode uz prethodno naklijavanje sjemena.
  • Metode bez naklijavanja sjemena

Pregled naturalnog sjemena (Sclerotinia spp, Septoria apiicola)

Stereomikroskopom koji povećava 50-60 puta i daje dobro osvjetljenje traže se tamne pjege na sjemenu, promjena boje i sve što ukazuje na zarazu, mada odsustvo spoljašnjih promjena ne znači da zaraza ne postoji.

Pročitajte: Sjeme neće da klija i pored povoljnih uslova sredine?

Test ispiranja (za Alternaria spp, Fusarium spp, C. Beticola, S. Apiicola)

Koristi se za otkrivanje patogena na površini sjemena.I spira se određena količina sjemena vodom ili alkoholom, odlije se gornji sloj tečnosti i uzima se kap taloga pipetom i posmatra pod mikroskopom.

Metoda osvjetljavanja ili luminiscencije (za Ascochyta spp.)

Rasporedi se tanak sloj sjemena ispod kvarcne lampe na crnoj podlozi. Zaraženo i zdravo sjeme se razlikuju po sposobnosti primanja i odbijanja UV svjetla, pa emituje svjetlo različite talasne dužine. Na primjer, u slučaju prisustva Ascochyta spp. sjeme graška reflektuje žutozelenu svjetlost, objašnjava Đukić.

Metode uz prethodno naklijavanje sjemena

Naklijavanje sjemena na filter papiru

U veće petri posude prečnika 15 cm postavlja se filter papir i navlaži destilovanom vodom. Po sto sjemenki rasporedi se na 1-2 cm i ostavi 7 dana na temperaturi 20-25 stepeni.Zatim se obavlja pregled i utvrđuje stepen zaraženosti sjemena.

Naklijavanje na hranljivoj podlozi

Prikladno je za utvrđivanje plićih ili dubljih unutrašnjih zaraza. Ako se sumnja na unutrašnju infekciju prvo dezinfikovati sjeme potapanjem u 1% natrijum hipohlorit, (NaOCl), 96% etil alkohol ili 1 % rastvor živinog sublimata (HgCl2) 5-10 minuta. Ukoliko se sumnja na spoljnu infekciju, sjeme se ispira tekućom pa destilovanom vodom. Nakon toga se prave isečci sjemena i stavljaju na selektivnu podlogu ili se može samljeveno sjeme rasuti po hranljivoj podlozi.

Pročitajte: Alkoholnim sirćetom podstaknite brže klijanje sjemena – evo kako

Uzgoj u pijesku ili zemlji

Ova metoda služi za dokazivanje patogena na mladim biljkama u fazi nicanja, na kotiledonima prvim listovima, osnovi stabla ili korijenu.

Gajenje biljaka u polju

Metoda koja se manje koristi. Nekada se primjenjivala u cilju ispitivanja prisustva karantinskih bolest, zaključuje savjetodavac PSSS Đukić.

Ko je zakasnio sa rezidbom i krečenjem nek sačeka temperature u plusu

Agrosavjet
-
0
Ko je zakasnio sa rezidbom i krečenjem nek sačeka temperature u plusu

Radovi u voćnjaku i dalje traju, neki su uspjeli prije minusa da orežu stabla, oni koji nisu moraće da sačekaju toplije vrijeme. Najavljene temperature do 12 stepeni biće period u kome će, po riječima profesora Zorana Keserovića, moći i oni koji su zakasnili to da odrade.

Pročitajte: Krečenje voćnjaka, ZAŠTO?

  • Čim otopli, nikako kad su niže temperature ne treba orezivati. Kad se temperature popnu iznad nule krenuti, na minus šest i minus četiri ne radi se ni rezidba ni krečenje – rekao je profesor Keserović za Dobro jutro, naglašavajući da su visoke temperature tokom decembra mjeseca učinile da generativni pupoljci krenu.
  • Tokom decembra su krenuli malo generativni pupoljci koji će automatski postati osjetljiviji, ali temperature od minus deset i dvanaest neće nanijeti štetu. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, neće smetati ni temperature u plusu jer je to lagani plus – zaključio je Keserović.

Savršen voćnjak – Kako odabrati oprašivače za optimalne rezultate?

Agrosavjet
-
0
Savršen voćnjak – Kako odabrati oprašivače za optimalne rezultate?

Kako odabrati oprašivače za optimalne rezultate? Ukoliko ste neko ko želi da podigne sopstveni voćnjak, a sa time nemate nikakvog iskustva, trebalo bi da povedete računa o odnosu osnovnih i sorti oprašivača. Posebno je to značajno kod stranooplodnih voćnih vrsta kao što su jabuka, kruška, većina sorti trešnje, badema, neke sorte višnje, kajsije i šljive. U uslovima njihovog samooprašivanja izostaje zametanje plodova ili je ono malo i beznačajno. Zbog toga se ove vrste ne mogu gajiti u jednosortnim, čistim zasadima. Oprez je potreban i kod tzv. jednopolnih vrsta poput oraha, lijeske, pitomog kestena.

Kako odabrati oprašivače za optimalne rezultate?

Sorte oprašivači treba da imaju dobru klijavost polena, da im se fenofaza punog cvjetanja podudara bar 50 odsto s fenofazom cvjetanja osnovne sorte. Bitno je i da su kompatibilne sa sortom koju oprašuju, stupaju u period plodonošenja istovremeno s osnovnom sortom i da su približno iste dugovječnosti. Komaptibilne su sorte kod kojih se poslije stranog oprašivanja stvaraju plodovi sa sjemenkama normalnog izgleda. Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni dovodi se u pitanje visina prinosa i kvalitet plodova.

Zbog toga bi bilo dobro da u zasadu imate dva oprašivača, jer u nepoljovnim uslovima može izostati cvjetanje, te glavna sorta ostaje neoprašena.

Pročitajte: Pčele kao nezamjenjivi oprašivači: Uticaj oprašivanja na prinos i kvalitetu voća

U zasadu jabuke treba da budu zastupljene najmanje tri diploidne sorte koje se međusobno dobro oprašuju i oplođuju. Ako je posađena jedna triploidna sorta (crvena boskopka, jonagold, kolačara, mucu, timočanka, zelenika), važno je da pored nje budu prisutne još tri diploidne sorte (oprašivači) koje istovremeno cvjetaju. One će je oprašivati, a oprašivaće se i među sobom. U takvim uslovima triploidna sorta može da zametne zadovoljavajući broj plodova, ali je u njima broj sjemenki normalnog izgleda obično mali. Prilikom zasnivanja voćnjaka treba nastojati da broj redova svake sorte bude paran zbog lakše organizacije poslova, zaštite i berbe plodova.

Osim jabuka i brojne sorte krušaka zahtijevaju oprašivače. Većina ih je diploidna, mali broj triploidan kao što su karamanka i jeribasma. Zbog pojave međubesplodnosti ni sve diploidne sorte se ne mogu međusobno kombinovati. Zato kada se podiže zasad birajte sorte oprašivače koji su potpuno međusobno kompatibilne.

Mnoge sorte trešanja zahtijevaju oprašivače, mada postoje i samooplodne koje se uzgajaju u jednosortnim zasadima i mogu da posluže kao oprašivač za samobesplodne sorte. Neke od njih su stela, santina, sanberst, lapins, skina, svithart itd. Međutim, i ovdje mogu nastati problemi. U godinama sa povoljnim vremenskim uslovima u vrijeme cvjetanja može se desiti da zametnu previše polodova. Takvo prerođavanje je nepovoljno jer može smanjiti krupnoću plodova. Takođe, zbog velikog broja i zbijenosti plodova postoji mogućnost pojave truleži.

Pročitajte: Cinija je cvijet koji treba da ima svaka bašta – Tjera štetočine, privlači oprašivače

Za razliku od trešnje, većina sorti višnje je samooplodna (oblačinska, reksele, hajmanova konzervna, hajmanov rubin, keleris 14, krupna lotova itd.). Postoje i djelimično samooplodne – majurka, čačanski rubin, rani meteor, montmorensi i samobesplodne sorte kereška, černokorka, većina sorti marele… Za praksu su najznačajnije samooplodne sorte jer mogu da se gaje u čistim, jednosortnim zasadima, a da pri tome obilno rađaju. Ne treba zaboraviti da kod djelimično samooplodnih sorti zametanje plodova zavisi i od klimatskih uslova i da često dosta varira.

Požegača, čačanska rodna, bilska rana, viktorija, metlaš i druge samooplodne sorte šljive mogu se gajiti u čistim zasadima. Prema navodima pojedinih autora, djelimično samooplodne (italijanka, aženka, stenlej, zelena renkloda, kalifornijska plava, čačanska ljepotica) bolje će rađati ako im se obezbijedi oprašivač. Oprašivač je obavezan za samobesplodne sorte poput crvene ranke, rut gerštetera, čačanske rane, čačanske najbolje, čačanskog šećera…

Za lijesku je karakteristična česta pojava nejednovremenog cvjetanja muških i ženskih cvjetova. Sadnjom više sorti izbjegava se nerodnost. Obično se sadi jedna ili dvije glavne sorte i dva-tri oprašivača. Za sigurno oprašivanje oraha neophodno je u zasadu obezbijediti minimum oko deset odsto sorti oprašivača. Pored rješanja, u periodu cvjetanja vodećih sorti moraju da zadovolje i kvalitetom plodova i visokim prinosima.

Kada je u pitanju malina ekonomski značajnije sorte (vilamet, miker, tjulamin, polka, heritidž) u velikom stepenu su samooplodne i dobro rađaju u jednosortnim zasadima. Ovdje se moraju obezbijediti insekti oprašivači. Slične osobine imaju i sorte kupine.

1...626364...996Stranica 63 of 996

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia