Petak, 19 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoKruške ne daju plodove - Kako im vratiti rodnost?

Kruške ne daju plodove – Kako im vratiti rodnost?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Nije rijetkost, pogotovo u brdsko-planinskim predjelima u kojima zemljišta nisu pogodna za gajenje voćaka, da stara stabla kvalitetnih sorti kruške, bilo da je riječ o okućnici ili čitavim voćnjacima, daju slab i nekvalitetan, ili češće, nikakav rod. Ranije se smatralo da to tako mora da bude, takva su zemljišta, klima i voćari ništa nisu preduzimali da voćkama vrate rodnost. Razvojem nauke, stvaranjem novih sorti i povećanjem svijesti da se iz voćnjaka podignutim na takvim zemljištima, uz popravke, može ostvariti dobit, u starim zasadima krušaka je počelo više da se ulaže.

Uzroci ne mogu da se promijene, ali se mogu popraviti. Zna se da su najčešći uzroci nerodnosti ili slabe rodnosti kruške prvenstveno nepovoljni prirodni činioci kao i loš izbor sorti, nepravilno odabrane sorte oprašivača, preduboka sadnja, pretjerana bujnost i iznurenost stabala. Često kruške uopšte ne rađaju ili daju vrlo slab rod zbog nepravilno izabranog zemljišta ili položaja. One mogu redovno da daju obilan rod samo ako su zasađene na dubokom i aeriranom zemljištu, optimalne plodnosti.

Ako su za njih odabrane neodgovarajuće parcele trebalo bi raditi na tome da se takvo zemljište što prije i što bolje popravi. Laka i pjeskovita zemljišta se popravljaju obilnim đubrenjem stajnjakom, a teška, zbijena i vlažna drenažom, humifikacijom i eventualno kalcifikacijom. Da bi se popraka zemljišta obavila pravilno i pravovremeno, potrebno je obaviti kontrolu plodnosti zemljišta i na osnovu rezultata analize kao i preporuka i savjeta za đubrenje, isto obavljati kako u periodu vegetacije tako i u toku perioda zimskog mirovanja, kako prirodnim tako i vještačkim đubrivima.

Pročitajte: Kruška lubeničarka: Slatka domaća sorta!

I položaji, odnosno ekspozicije terena, geografska širina, nadmorska visina i klima, često mogu da budu uzrok nerodnosti kruške. U vlažnim krajevima južni položaji su pogodni čak i na nadmorskim visinama ispod 100 m za sve pa i zimske sorte krušaka. S druge strane, u aridnim rejonima i na manjim nadmorskim visinama južni položaji su nepogodni zbog nedostatka vlage, a istočni zbog opasnosti od mrazeva za vrijeme cvjetanja kruške. I otvoreni položaji koji su izloženi jakim vjetrovima nisu pogodni zato što u periodu cvjetanja vjetar isušuje žigove tučka cvjetova krušaka i time otežava oplodnju, a pred zrenje kida plodove.

Nedostaci nepogodnih položaja teško se otklanjaju. Jedino se boljom njegom voćaka, pravcem redova sjever – jug zbog ravnomjernog osvjetljavanja terena, podizanjem vjetrozaštitnih pojaseva i primjerenom zaštitom protiv poznih proljećnih mrazeva rodnost krušaka može poboljšati.

Nepravilan izbor sorti oprašivača je takođe važan razlog nerodnosti ovih voćaka. Do kraja prošlog vijeka u mnogim krajevima naše zemlje podizali su se zasadi isključivo s jednom sortom čija su stabla svake godine obilno cvjetala, ali praktično nisu donosila rod, osim ako je sorta bila sklona partenokarpnom obrazovanju plodova jer su izostali oprašivači.

Zbog toga je neophodno da se prilikom podizanja savremenih i intenzivnih zasada pored glavnih, izaberu i adekvatne sorte kao oprašivači. A u starim zasadima, u kojima stabla obilno cvjetaju, oni se mogu naknadno posaditi. Bolje je saditi sorte oprašivače pored glavne osrte u redu nego saditi posebne redove sorte oprašivača.Kruške preduboko posađene takođe slabo napreduju i daju oskudan ili nikakav rod, naročito ako je zemljište teško, zbijeno i hladno. Zato bi prilikom sadnje trebalo voditi računa da se sadnice voća ne zasade previše duboko. Pa tako, sadnice na sijancu divlje kruške mogu da se zasade najviše 5 cm dublje nego što su bile u rastilu, a na vegetativnoj podlozi dunji najviše 10 cm dublje.

Pročitajte: Savršen voćnjak – Kako odabrati oprašivače za optimalne rezultate?

Praksa je pokazala da ako su kruške duboko posađene, greške će se primjetiti još dok su stabla mlada, onda je najbolje da se pravilno i u periodu zimskog mirovanja izvade iz zemlje i ponovo zasade na propisnu dubinu. Ako se greška otkrije kada su voćke već u drugoj, trećoj vegetaciji ili starije, tada se preporučuje da se oko svakog stabla otkopa zemlja u obliku činije, sve do korjenovog vrata jer će se tako poboljšati vazdušni, toplotni i vodeni režim u zoni korena voćke, čime će se podstaći vegetativni porast, obrazovanje cvjetnih pupoljaka, bolje zametanje plodova i uopšte obilnija rodnost stabala.

Prevelika bujnost je, kod svih vrsta, u suprotnosti s rodnošću voćaka. Da bi mogle da obrazuju cvjetne pupoljke, kruške, a posebno one koje su okalemljene na generativnim podlogama, moraju u svojim tkivima da imaju uravnotežen odnos ugljenohidratne hrane i mineralizovanog azota. Kada se takva stabla obilno đubre azotnim đubrivima i oštrije orezuju, misleći da će se tako smanjiti bujnost krune, dobiju se suprotni rezultati jer pri obilnom đubrenju azotom ili pri oštrijoj rezidbi, kruške rastu pretjerano bujno, a rodnost slabi ili izostaje.

Mr Nebojša Mladenović, PSSS Vranje

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI