Naslovnica Blog Stranica 621

Organsko kozarstvo na Romaniji – Sokočanin Marko Nikolić izvozi meleme u zemlje regiona, Evrope i Australiju

Agrosavjet
-
0
Organsko kozarstvo na Romaniji – Sokočanin Marko Nikolić izvozi meleme u zemlje regiona, Evrope i Australiju

Jedan od rijetkih koji su se na Sokocu odlučili na organsku proizvodnju kozjeg mlijeka i mliječnih proizvoda je Marko Nikolić, čije stado pase na preko 1.000 m nadmorske visine. Kako je Marko rekao za Agroportal, ideja o ovakvom tipu proizvodnje javila se spontano.

– Prvo sam nabavio nešto za svoju porodicu, međutim zbog velike potražnje sam svake godine morao proširivati stado kako bih podmirio tržište.

PROČITAJTE: Kako odrediti starost ovaca na osnovu izgleda zuba životinje

Nikolić naglašava da su kozji proizvodi zdravi i korisni, pogotovo za djecu.

– Moje stado koristi preko 500 biljaka u toku jednog dana pa vi zamislite kakav biste organizam imali kada biste pili čaj od tih biljaka.

Marko kaže da ovakav tip proizvodnje zahtjeva određena znanja ali i mnogo truda.

– To je životinja koja ima i svoje prednosti i mane, životinja koja može biti divlja ali i veoma pitoma tako da to mora biti spoj nauke i stočarstva.

On kaže da osim njega, u ovoj lokalnoj zajednici postoji još ljudi koji se bave kozarstvom ali da se oni tom proizvodnjom bave isključivo za svoje potrebe.

– Ljudi obično drže po 2-3 grla, rijetko ko bude sa stadom od 8 do 12 časova na ispaši po svim vremenskim prilikama. To sve zahtjeva veliki ulog i trud. Ustajanje ujutru u 5 sati a naveče do 11, pola 12 se ne ulazi u kuću.

Sagovornik, pored standardnih mliječnih proizvoda pravi i meleme koje izvozi u zemlje regiona, Evrope ali i u daleku Australiju.

U Markovom stadu trenutno je pet vrsta koza, a prema njegovim riječima najbolja se pokazala domaća bjelka.

Izvor: agroportal.ba

Maslinovo ulje za podizanje imuniteta

Agrosavjet
-
0
Maslinovo ulje za podizanje imuniteta

Ove nam jeseni više nego ikada treba ekstra djevičansko maslinovo ulje, između ostalog i za podizanje imuniteta kako bismo se obranili od strašnih virusa

Najmanje bolesti

Još od 1950. godine statistike pokazuju da mediteranske zemlje imaju najnižu stopu oboljenja od kroničnih bolesti te životni vijek koji je među najdužima u svijetu

Zdrave kiseline

Učinak maslinovog ulja na imunološki sustav povezuje se prvenstveno s djelovanjem masnih kiselina (omega-3 i omega-6) i posebno s mononezasićenom, oleinskom kiselinom

Jaki fenoli

Fenolni spojevi iz maslinovog ulja svojim jakim antioksidacijskim djelovanjem štite stanice imunološkog sustava

Za očuvanje i pravilnu funkciju imunološkog sustava važna je pravilna prehrana. Imunološki odgovor kod ljudi i životinja može biti uzrokovan upravo nekim esencijalnim nutrijentima. Tijekom posljednjih godina, epidemiološka, klinička i eksperimentalna istraživanja potvrdila su potencijal nekih vrsta masnih kiselina iz hrane (prvenstveno višestruko nezasićenih i mononezasićenih masnih kiselina) kao modulatora imunološkog sustava.

Rezultati tih istraživanja još jednom ističu Mediteransku prehranu kao model zdrave prehrane budući se ona temelji na visokom unosu ribe (izvor višestruko nezasićenih masnih kiselina) i maslinovog ulja kao glavnog izvora masnoće (izvor oleinske kiseline, mononezasićene masne kiseline).

Dobre statistike

Još od 1950. godine statistike pokazuju da mediteranske zemlje imaju najnižu stopu oboljenja od kroničnih bolesti te životni vijek koji je među najdužima u svijetu.

Zanimljivo je da Eskimi imaju vrlo nisku stopu upalnih oboljenja i nisku stopu smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava i to usprkos prehrani koja je posebno bogata masnoćama i kolesterolom. Odgovor se krije upravo u vrsti masnoća koje unose svojom prehranom, a to su već spomenute višestruko nezasićene masne kiseline, tzv. omega-3 i omega-6 masne kiseline, koje se nalaze u plavoj ribi, ali ih u dovoljnoj mjeri sadrži i maslinovo ulje.

Imunološki sustav je prilično kompleksan sklop komponenti koje zajedno pružaju otpor bolestima, infekcijama i raznim patogenima.

Zdrav imunitet lako identificira patogene organizme kao strano tijelo i uništava ih. U slučaju kada imunološki sustav prepoznaje komponente u organizmu kao strane i napadne sam sebe, javljaju se autoimuni poremećaji, npr. reumatoidni artritis.

U krvi i u limfnoj tekućini plivaju milijuni stanica koje predstavljaju zaštitu organizma: citokini (proteini koji reguliraju rast i diferencijaciju limfocita i aktiviraju i reguliraju stanice koje sudjeluju u upalnom odgovoru), fagociti (vrsta leukocita koji uništavaju i uklanjanju mrtve tjelesne stanice), prirodne ubilačke stanice tzv. NK («natural killer») stanice koje sudjeluju u obrani organizma od virusa, bakterija i tumorskih stanica.

Stanice imunološkog sustava visoko su specijalizirane tako da jedne služe prepoznavanju neprijatelja, druge alarmiranju, a treće uništavanju uzročnika.

Kako molekule masnih kiselina, sastavnih komponenti masnoća u čovjekovoj prehrani, mogu djelovati na tako kompleksan sustav poput imunološkog? Istraživanja pokazuju da masne kiseline utječu na imunološki sustav putem više mehanizama; uzrokuju smanjenje proliferacije (nekontroliranog rasta) limfocita, smanjenje sinteze citokina, povećanje aktivnosti fagocita, promjenu aktivnosti NK stanica… Interleukin-2 (IL-2) je važan citokin odgovoran za proliferaciju T-limfocita (stanice koje aktiviraju NK stanice).

Pod kontrolom

Rezultati pokazuju da je maslinovo ulje tijekom perioda od 8-12 tjedana utjecalo na povećanje proizvodnje IL-2 kod miševa. Kod svih ovih mehanizama zabilježeno je djelovanje putem promjena na staničnoj membrani tako da masnoće iz hrane mogu poremetiti sastav i svojstva stanične membrane.

Precizan mehanizam djelovanja masnih kiselina na citokine i dalje je predmet istraživanja. Aktivnost NK stanica također je pod utjecajem masnih kiselina. Masti smanjuju aktivnost ovih stanica, ali i ovdje mehanizam djelovanja ostaje nepoznat. Nezasićene masne kiseline potiču i fagocitozu koja je važan mehanizam kod mnogih stanica za uklanjanje mikroorganizama ili stranih tijela.

Modulacija imunološkog sustava od strane masnih kiselina u istraživanjima uvjetovana je biološkim i metodološkim faktorima kao štu su vrsta i koncentracija masnih kiselina, vrsta stanica, vrsta eksperimentalne životinje, serum koji se koristio u ex vivo ili in vivo eksperimentima itd. Iako se detaljni mehanizmi njihovog djelovanja još uvijek istražuju, poznato je da masti mogu djelovati na fluidnost stanične membrane (važno npr. kod fagocitoze), na proizvodnju peroksida (toksični produkti oksidacije masti), na regulaciju gena.

Masne kiseline iz prehrane mogu se ugraditi u membranu stanice, u njezin fosfolipidni sloj, i tako utjecati na promjenu svojstava membrane.

Imunomodulacija povezana s djelovanjem masnih kiselina može se koristiti u prevenciji ili poboljšanju oboljenja koja su posljedica prekomjerne aktivacije imunološkog sustava kao što su upalni procesi ili autoimuna oboljenja (reumatoidni artritis, psorijaza, multipla skleroza). Također, masne kiseline mogu se koristiti za smanjenje rizika od nastanka bakterijskih infekcija.

Ovdje je važno naglasiti da se djelovanje masnih kiselina mora držati pod kontrolom jer će u protivnom organizam imati slabo izraženi imunološki odgovor i povećani rizik od infekcije. U novije je vrijeme pronađen i učinak masnih kiselina na proces apoptoze (programirane stanične smrti) što je također važno za aktivnost imunološkog sustava.

Samo ekstra

Učinak maslinovog ulja na imunološki sustav, kako je navedeno, povezuje se prvenstveno s djelovanjem masnih kiselina (omega-3 i omega-6) i posebno s mononezasićenom, oleinskom kiselinom koja u maslinovom ulju prevladava. Ipak, novija su znanstvena istraživanja potvrdila djelovanje nelipidnih komponenti ulja, fenolnih spojeva, na imunološki sustav.

Poznato je da je maslinovo ulje, i to posebno ono ekstra djevičanstvo, izvrstan izvor fenolnih spojeva poput oleuropeina, hidroksitirozola, tirozola, elenolne kiseline. Istraživanja provedena na ljudima pokazala su da fenolni spojevi iz maslinovog ulja utječu na smanjenje aktivnosti gena koji djeluju protuupalno. Ta su istraživanja dokazala da prehrana može izravno utjecati na imunološki sustav.

Drugi način na koji fenolni spojevi iz maslinovog ulja utječu na imunološki sustav je putem njihovog antioksidacijskog mehanizma.

Naime, aktivnost imunološkog sustava, posebno proces fagocitoze (proces kada stanice imunološkog sustava unesu neprijateljske čestice iz svog okruženja unutar sebe i tako ih uništavaju), podrazumijeva nastanak slobodnih radikala. Ukoliko u okruženju nema antioksidanasa koji neutraliziraju štetno djelovanje slobodnih radikala doći će do nastanka oksidacijskog stresa koji uništava i stanice imunološkog sustava i za posljedicu ima niz opasnih oboljenja.

Fenolni spojevi iz maslinovog ulja svojim jakim antioksidacijskim djelovanjem štite stanice imunološkog sustava i na taj način omogućavaju njegovu optimalnu aktivnost i u konačnici održavaju zdravstvenu ravnotežu organizma.

Izvor: maslinar

Domaće mikrobiološko đubrivo od banana, jaja, bundeva…

Agrosavjet
-
0
Domaće mikrobiološko đubrivo od banana, jaja, bundeva…

Domaće mikrobiološko đubrivo je još jedna stvar koja treba da se ubaci u opštu praksu zajedno sa domaćom hranom i pićem. Mi smo ljudi navikli na domaće.  Sve što možemo sebi pružiti sami pružićemo. Ova misao može naći primjenu u poljoprivredi. Pošto hranimo domaće životinje sopstvenom hranom, što je više moguće, ne bi bilo fer da biljke izuzmemo iz ovog ovakvog sistema gazdovanja.

Tehnologija efektivnih mikroorganizama (EM) je uzela velikog maha u proizvodnoj praksi. Neophodnost mikroorganizama je veoma izražena u biljnoj proizvodnji jer su baš ta grupa nevidljivih stvorenja zaslužna za prinos koji želimo vidjeti. Osim što utiču, tako što poboljšavaju opšte zdravstveno stanje biljke utiču i na zemljište tako što popravljaju humus i umanjuju kiselost, obogaćuju zonu u kojoj je korijenov sistem biljke hranljivim elementima i ubijaju štetočine koje se kriju u zemljištu. Može se zaključiti da je doprinos EM preparata jedno univerzalno dobro za zemljište i bilje koje se gaje.

Ukoliko želite da probate EM preparat, a niste u mogućnosti da nabavite u slobodnoj prodaji predlažemo Vam sljedeću varijantu; napravite sami domaće mikrobiološko đubrivo.

Sastojci:

    • Bundeva 3kg
    • Banana 3kg
    • Papaja 3kg
    • Žuti šećer 3kg
    • Jaja 5 komada
    • Voda 10 litara

Domaće mikrobiološko đubrivo se pravi na sljedeći način:

      • Isjeckati voće i povrće na sitne komade.
      • Staviti isjeckano voće i povrće u posudu koja se može hermetički zatvoriti i ostaviti masu da stoji tako.
      • Kada dođe deseti dan posudu treba otvoriti i promiješati. Ukoliko je sve išlo kako valja kolonije gljiva bi trebale da

        se pojave na površini, ako to nije slušaj onda je neophodno dodati još žutog šećera.

      • Miješati svakih deset dana.
      • Nakon 30 dana, režim miješanja se mijenja sa jednom u deset dana na svakodnevno miješanje.
      • Nakon 15 dana svakodnevnog miješanja preparat je spreman za upotrebu.
      • Rok trajanja preparata je šest mjeseci. Nakon šest mjeseci mikroorganizmi gube na djelotvornosti.

Dodatne informacije:

        • Preporučljivo je koristiti kišnicu. Ukoliko koristite bunarsku vodu ili vodu sa česme poželjno je da ista odstoji nedelju dana

          što su hlor i fluor.

        • Voće i povrće može da bude prezrelo ali jaja moraju biti svježa.
        • Vodite računa kada otvarate posudu jer dolazi do blagog nakupljanja pritiska. Nije opasno samo ,eto, da se ne iznenadite.

Način upotrebe:

          • Rastvor treba propustiti kroz sito da bi se odstranile sitne čestice iz tečnosti.
          • Preporučljiva doza sredstva je 200ml preparata na 10 litara vode.

Najbolje vrijeme za primjenu domaćeg EM preparat je kada su gajeni usjevi u fazi intenzivnog porasta jer tada je najneophodnije obezbjediti biljci hranljive materije. Nakon faze intenzivnog porasta cvjetanje ubrzo nastupa tako da će djelotvornost EM preparata da se vidi i u ovoj, veoma bitnoj, fazi rasta biljke.

Ukoliko koristite EM preparat u tandemu sa mineralnim đubrivima preporučljivo je prvo upotrebiti mineralno đubrivo i nakon nekoliko dana, kada se mineralno đubrivo rastvorilo, primeniti EM preparat. Ovako se postupa zato što mineralna đubriva imaju osobinu da mijenjaju pH zemljišta pa da ne bi došlo do pomora mikroorganizama koji su se gajili u zadnjih 50 dana valjano je sačekati malo.

Ukoliko se EM preparat koristi sa organskim đubrivom rizik koji je prikazan pri primjeni sa mineralnim đubrivima ne postoji, štaviše, može se reći da EM preparati savršeno dobro funkcionišu sa organskim đubrivima tj mnogostruko pojačavaju njihovo dejstvo.

EM preparat se može koristiti i prilikom zalivanja i u sistemu kap po kap ali opet se mora naglasiti neophodnost procjeđivanja preparata da bi se  izbjegla oštećenja ili začepljenja prskalica. Fino sito koje se nalazi na prskalici je dovoljno za obavljanje ove namjere.

Izvor: ratarstvo.net

PROČITAJTE:

Pročitajte kako da iskoristite OPALO LIŠĆE – Besplatno organsko đubrivo

Kako napraviti biljno đubrivo

Slama kao đubrivo – Vrijedna je za naša zemljišta

Priprema voćnjaka za zimu

Agrosavjet
-
0
Priprema voćnjaka za zimu

Nakon berbe se nastavljaju dalji radovi u voćnjaku koji imaju za cilj da smanje infektivni potencijal prouzrokovača biljnih bolesti i smanje brojnost prezimjelih stadijuma štetnih insekata.

U opalom lišću, opalim ili mumificiranim plodovima te ispod kore prezimljavaju razni stadijumi štetnih insekata i prouzrokovača bolesi. Sve ovo predstavlja potencijalni izvor zaraze za narednu vegetaciju.

PROČITAJTE: Pročitajte kako da iskoristite OPALO LIŠĆE – Besplatno organsko đubrivo

Opale i mumificirane plodove je potrebno sakupiti i ukloniti iz voćnjaka, takođe isto uraditi sa opalim granama i grančicama.

Vrši se i dezinfekcija kore stabla uz pomoć smjese od pepela i sapuna. Na starijim stablima se četkom uklanja kora koja se počela ljuštiti. Ovim postupkom se takođe uklanjaju mahovina i lišajevi, dakle uklanjaju se sva potencijalna mjesta za prezimljavanje štetnih organizama.

Po potrebi u voćnjacima se vrši i sanacijska rezidba stabala. Ovom rezidbom se sa stabala uklanjaju sve suve, oštećene i zaražene grane.

Tokom novembra i decembra se vrši krečenje stabala. Ova mjera pomaže da se ublaže posljedice temperaturnih kolebanja tokom zimskog mirovanja.

Nakon berbe se preporučuje primjena đubriva i to sa akcentom na veće količine kalijuma i fosfora.

Nakon opadanja lišća, od 50% do 70% može se obaviti tretiranje stabala sa bakarnim preparatima (bakar-sulfat, bakarni-oksihlorid) kako bi uticali na smanjenje infektivnog potencijala i sprječavanje pojave bolesti u sljedećoj vegetaciji.

Preporučuje se da se tretman obavi po lijepom vremenu, bez vjetra kada je temperatura iznad 5°C.

Izvor: pssrs.net

Kako napraviti NEVENOVO ULJE i za šta je dobro /RECEPT/

Agrosavjet
-
0
Kako napraviti NEVENOVO ULJE i za šta je dobro /RECEPT/

Nevenovo ulje pravimo od cvjetova nevena. Cvjetove potopimo u neko rafinirano ulje (maslinovo, suncokretovo, susamovo ili kokosovo ulje). Ulje koristimo za kožu lica, pomaže protiv akni, raznih crvenila, ekcema, psorijaze, opekotina od sunca i ubrzava proces zarastanja rana.

Nevenovo ulje za unutrašnju upotrebu

Koristiti jednu kašiku dnevno u jutarnjim satima, dobro je za varenje, doprinosi detoksikaciji jetre i žučne kese, djeluje kao diuretik, smiruje upalu debelog crijeva i ima antivirusni efekat.

Neven je, s pravom se može reći, “biljka kože”, jer nema kožne bolesti u kojoj neven ne može pomoći, koristili ga za vanjsku ili unutarnju primjenu i to u liječenju akni, bradavica, cista, čireva, ekcema, psorijaze i seboreje, hemoroida, herpes zostera, fistula, impetiga, kožnih upala, ljuštenja kože, masne kože lica, mastitisa, opeklina, osipa, raznih infekcija kože, urtikarije, rana (gnojnih rana), rana koje teško zarastaju, ugriza i uboda insekata itd.

Kako da napravite nevenovo ulje pogledajte u videu:

PROČITAJTE:

Čaj od NEVENA – Lijek za mnoge bolesti

7 zadivljujućih koristi NEVENA

Recept za NEVENOVU MAST i za šta je sve dobra

Da li ste čuli za CRNI LIMUN i koje su njegove prednosti?

Agrosavjet
-
0
Da li ste čuli za CRNI LIMUN i koje su njegove prednosti?

Crni limun – Otvaranjem tržišta, a time i sve boljom snabdjevenošću trgovina, svijet začina i začinskih mješavina postao je pristupačniji, tako da danas gotovo da nema domaćinstva u kojem se ne praktikuje moderna evropska, azijska, kineska ili neka druga strana kuhinja, koja obavezno uključuje različite egzotične začine.

Jedan od njih svakako je crni limun, svakodnevni začin u jelima bliskoistočnih zemalja. Često se susreće u persijskoj kuhinji, kao i kuhinjama drugih arapskih zemalja. Nasuprot ustaljenom mišljenju da se radi o limunu, zapravo je riječ o limeti. Na Bliskom istoku ga nazivaju loomi, a može se kupiti i mljeven, u prahu.

Crni limun na prvu ne izgleda privlačno s obzirom na to da su maleni i smeđesive do crne boje. Pripremaju se tako da se svježe limete skuvaju pa ostavljaju na suncu da se osuše. Sve to rezultuje odličnom reskom zemljanom aromom, koja je jedinstvena.

Obično se koristi u pripremi mahunarki, ribe i mesnih jela, a često i u jelima s rižom. Ako se koriste u komadićima, treba ih oguliti, a kuvanjem će omekšati.

Osušeni limuni u bliskoistočnoj se kuhinji koriste kao sredstvo za kiseljenje u pripremi zimnica i turšija, kao i u supama, varivima i pripremi hljebova. Prah crnog limuna slatkast je i oporog ukusa, a njegovu je aromu teško nadomjestiti nekim drugim sastojkom.

On potiče iz Omana, zemlje u kojoj je razvijena tehnika sušenja malog crnog limuna. Važan je sastojak u kuhinji Irana, Iraka i država Persijskog zaliva. To je jedan od osnovnih začina u skoro svim jelima na Bliskom istoku.

Njegov irački naziv noomi basra – limun Basre dolazi od činjenice da su sušeni agrumi stigli u Irak iz Sultanata iz Omana, jedinog iračkog lučkog grada Basre.

Sadrži veliki procenat vitamina, posebno C i  D, kao i visok sadržaj minerala, kalcijuma i kalijuma. Koristi se u pripremi mnogih jela jer ima karakterističan ukus. Crni limun se takođe naziva loumi, loomi asvad, limunski basra, limunski asvad, itd. U oba slučaja on je sitan, veličine oraha.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Crna limunada – za preporod organizma

Moć zamrznutog limuna: Niste ni svjesni šta sve liječi!

Napici uz koje ćete zaboraviti probleme s probavom

Zašto je potrebno mijenjati maticu svake ili svake druge godine

Agrosavjet
-
0
Zašto je potrebno mijenjati maticu svake ili svake druge godine

Zamjenu matice ili matica u modernom pčelarstvu pčelar ne bi trebao prepustiti pčelama. Matica u pčelinjoj zajednici nije sve, ali pčelinja zajednica bez matice je ništa!

Matica u modernom pčelarstvu

Moderno pčelarstvo zahtjeva ulaganja u svim segmentima proizvodnje. Često, ulaganja u pčelarstvo koja su neminovna izgledaju kao posuda bez dna. Zasićen i opterećen stalnim ulaganjem pčelar često pokušava izbeći dodatna ulaganja u proizvodnju praveći tako kardinalne greške baš tamo gdje ih ne bi trebao praviti.

Tako pčelar često zanemari i ekonomski aspekt ulaganja, brz povrat uloženog i profitabilnost koji su garancija pravilnog ulaganja i ostvarivanja dobiti u svemu, pa i u pčelarstvu.

Zbog svega nabrojanog fokus svakog pčelara trebao bi biti usmjeren na maticu i pčele, pa tek onda na sve ostalo što je sastavni dio pčelarske proizvodnje.

Pčele ne traže mnogo, malu pažnju pčelara po pitanju bolesti, i da im osigura dovoljne zalihe hrane ukoliko to one nisu uspjele. Ostalo pčele mogu i same, a jedna od stvari koju mogu uraditi same jeste i zamjena matice.

Zamjenu matice ili matica u modernom pčelarstvu pčelar ne bi trebao prepustiti pčelama!

Zašto pčelar ne bi trebao zamjenu matice prepustiti pčelama? Razlozi su razni, a svaki od njih sa sobom nosi neke neželjene posljedice po pčelinju zajednicu. Neke od posledica manifestuju se kroz slabije prinose, izražen rojevi nagon, slabiju otpornost na bolesti, otežan rad sa pčelama, kašnjenje u razvoju itd.

Matica je kao što znamo, majka svim pčelama radilicama, trutovima i maticama svoje zajednice koji se izlegu iz njenih jaja. Ujedno ona je i genetski nosilac (genetskih osobina) svojih predaka na svoje potomke po (ženskoj i muškoj) liniji naslijeđenih od svojih roditelja.

Osim toga što je matica nosilac genetskih osobina po svojoj (majčinskoj liniji ) matica je parenjem genetski prenosilac i po (očinskoj liniji) na svoje potomke.

Ako uzmemo u obzir širinu u spektru prenošenja genetike (matica) po svemu igra krucijalnu i najvažniju ulogu i od vitalnog je značaja za pčelinju zajednicu.

Mnogi će reći imaju tu i trutovi. Da imaju, i oni nedvojbeno imaju svoju ulogu u smislu prenošenja genetskih osobina svojih roditelja. Ali matica je banka kod koje su pohranjeni svi genetski kodovi po (majčinskoj i očevoj) liniji dok su trutovi samo prenosioci nasljednih osobina.

Na osnovu ponašanja matice i ponašanja njenih članova unutar pčelinje zajednice najbolje su vidljive dobre kao i loše genetske osobine koje matica nosi sa sobom.

Nepoželjne genetske osobine pčelinje zajednice odraz su onoga što matica nosi sa sobom.

Jedini i ispravan način uklanjanja nepoželjenih genetskih osobina kod pčelinje zajednice jeste, zamjena matice sa lošim genetskim osobinama i uvođenje matice boljih genetskih osobina.

Matica je kraljica pčelinje kolonije koja svojim prisustvom pruža sigurnost pčelinjoj koloniji i podstiče je na produktivnost i zaštitu od spoljašnjih uslova. Svaki i najmanji nedostatak kod matice remeti ritam pčelinje kolonije.

Za posljedicu bilo kog nedostatka kod matice kolonija se oseća ugroženom i ulazi u stresno stanje. Izazvani stres kod pčela stanjem njihove matice menja koncept u organizaciji kolonije. Tako da se pčele prvenstveno i prevashodno koncentišu na biološki opstanak u reprodukciji koji im je ugrožen, pa tek onda na zalihe hrane u koloniji.

Koje su posledice po pčelara kada se pčelinja kolonija nađe u gore opisanoj situaciji je jasna – manji prinosi i slabljenje pčelinje kolonije.

Svaka pčelinja kolonija ima i mehanizme kojima se služi u različitim situacijama kada su (manjkavositi) i nedostaci matice u pitanju, a jedani od njih su tiha ili prinudna smjena matice.

Opstanak kolonije nije i neće biti upitan ukoliko pčelinja kolonija napravi tihu ili prinudnu smenu kada su pašni i vremenski uslovi povoljni za to i ako je pčelinja kolonija brojčano jaka.

Međutim, ako se gore navedeni uslovi ne poklope opstanak pčelinje (zajednice) kolonije mogao bi biti upitan.

Zato svaki pčelar treba na vrijeme pomoći pčelinjoj koloniji zamjenom matice, a ne čekati da ista oslabi i doživi propadanje. Blagovremenom zamjenom matice pčelar ponovo uspostavlja ravnotežu i vraća spokoj pčelinjoj koloniji. Sa blagovremenom zamjenom matice pčelar i sebi osigurava bolju profitabilnost u radu sa pčelama, učvršćuje svoje samopouzdanje i osjeća se sigurnim.

Matica i antivarozna sredstva

Upotreba antivaroznih sredstava u borbi protiv parazita (Varroze) pčela je neminovna i neizbježna. Opšte je poznato da nema antivroznog sredstva koji nema negativan uticaj na pčele, pčelinje leglo kao i na maticu.

Matica jeste otpornija na antivarozna sredstva od radilica i legla. Ali moramo uzeti u obzir i dužinu njenog života, te akumulaciju da ne kažem (kontaminaciju) njenog tijela kroz mnogobrojne tretmane raznim i različitim antivaroznim sredstvima.

Ako dužini njenog života pridodamo saće po kom se matica neprestano kreće, saće koje je takođe pretrpelo mnoštvo tretmana raznim antivaroznim sredstvima doći ćemo do zaključka da je vitalnost matice i dužina njenog života itekako ugrožena i skraćena.

Koristimo li kontaktna antivarozna sredstva onda je logično da ista ostavljaju traga na tijelu matice. Tako da vremenom slabe dijelovi njenog tijela, aparati na njenom tijelu koji šire matične feromone, poput njenih nožica i donjeg dijela tijela, u početku bivaju malo, a kroz ponavljanja tretmana i trajno oštećeni.

Antivarozna sredstva koja se koriste u vidu pare ili dima isto matici nanose štetu oštećujući disajni aparat matice kao i njene dijelove tijela.

Pčele primjete svako oštećenje na matici, vrlo dobro osjete slabu vitalnost ili loše zdravstveno stanje matice pa nije rijetkost da mladu maticu zamjene, a pčelar se u čudu čudi zašto i kako je došlo do prerane zamjene mlade matice.

Drage pčelarke i pčelari navedeni primjeri su dovoljni da dođemo do zaključka da je maticu neophodno zamjeniti svake ili svake druge godine.

Autor: Hamid Zlatić,

Izvor: bhpcelar.com

PROČITAJTE:

Gdje je najbolje mjesto za pčelinjak

Najznačajnije vrste pčela!

Kao se boriti protiv osa i stršljena na pčelinjaku

Kada se sadi BOŽUR – Uživajte u raskošnom cvijetu i mirisu

Agrosavjet
-
0
Kada se sadi BOŽUR – Uživajte u raskošnom cvijetu i mirisu

Božur ima krupne cvjetove jarkih boja kojima uljepšava bašte od marta do maja.

Božur se u svijetu uzgaja od davnina

Neki botaničari tvrde da su prve božure u Englesku donele rimske legije još 1200. godine. Navodi se da je ovaj cvijet opisan u botaničkim knjigama još 1636. godine i da se gaji u Evropi više od 600 godina.

U početku je ukrašavao vrtove bogataša i carske vrtove, pa je i nazivan carskim cvijetom. Cvijetovi drvenastog božura u Evropu su preneti pre oko 200 godina, ali tek u novije vrijeme ova zahvalna i izdržljiva biljka počela je masovnije da se gaji i u vrtovima.

Ime božura potiče od kineske riječi sho yu, što znači najljepši. Božur je u Kini simbol bogatstva, ljepote i časti, vjerovatno zbog njegove crvene boje, i zajedno sa cvijetom šljive tradicionalni simbol Kine.

Japan je prihvatio božur i vjerovanja slična kineskim. I u Kini, i u Japanu božur je simbol dobre sreće i mira, naročito kada se prikazuje u punom cvatu.

U kineskoj umetnosti božur se koristi simbolično. Motivi božura, naročito crvenog, se mogu naći na poznatim kineskim svilama, kineskom posuđu, kao i na drvenim rezbarijama.

Proizvodnja božura (Paeonia officinalis)

Božur je višegodišnja žbunasta, drvenasta i zeljasta biljka, koja se gaji zbog dekorativnih cvjetova. Dobro uspijeva na plodnom zemljištu slabo kisele reakcije i umjerene vlage.

Božur je otporan na niske temperature i u našim klimatskim uslovima dobro prezimljava.

S obzirom da je božur višegodišnja biljka, zemljište mora da se dobro pripremiti prije sadnje dodavanjem organskih (stajnjak) i mineralnih đubriva.

Za dobar rast dubokog korijena koji će davati brojne i kvalitetne cvjetove, treba prije osnovne obrade unijeti 30 t/ha stajnjaka i 400- 500 kg/ha NPK 8:16:24 i zaorati.

Razmnožavanje božura

Božuri se razmnožavaju dijelenjem korijena i sadnjom mladih reznica u dobro pripremljenu zemljuisključivo u jesen, od sredine septembra do sredine oktobra, sa posebnom pažnjom na dubinu sadnje.

Mladi pupoljci se pokrivaju slojem zemlje od 3-5 cm. Razmak sadnje je 70 x70 cm ili 50 x70 cm.

Njega posebno važna u prvoj godini

Mjere nege zasada božura se odnose na zaštitu od korova i bolesti kao i okopavanjene i unošenje od 150 -200 kg/ha mineralnog đubriva NPK 15:15:15 kada biljke niknu.

Posebna pažnja se biljkama poklanja u prvoj godini gajenja, gde se odstranjuju svi cvjetni pupoljci kako bi se stimulisao rast nadzemnih i podzemnih vegetativnih organa.

U drugoj godini se ostavljaju samo 1 do 2 cveta po biljci. U trećoj i narednim godinama odstranjuju se postrani izdanci i ostavljaju se 5-7 cvijetova po biljci.

Berba cvijetova božura se obavlja u maju i junu, i u zavisnosti od sorte traje 2-5 nedelje.

Cvijetovi mogu da se čuvaju na temperaturi od 2-5 stepeni (u hladnjači) i do 14 dana.

Jorgovanka Vlajkovac, dip. inž. poljoprivrede

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Božur – Cvjeta godinama bez pauze

Pampas trava – Pravilna njega, gajenje i zaštita!

Decembar ili božićni kaktus: Ako uradite ovo, cvjetaće bujnim cvijetom cijele zime!

Kafa i duvan u bašti – Pročitajte kako da napravite domaći insekticid

Agrosavjet
-
0
Kafa i duvan u bašti – Pročitajte kako da napravite domaći insekticid

Kafa i duvan – Slobodno se može reći da većina našeg stanovništva od rana jutra voli sebi da skuva kaficu i popuši par cigareta prije bilo čega. Rakijica nije toliko čest prilog, a sa druge strane nije dovoljno rijedak da se ne napomene. Taj jutarnji ritual je toliko popularan da domaćinstva koja nemaju barem jednog člana koji ovako ne započinje dan je teško zamisliti. Dalje, popodnevna kafa ili rakijica uz priču sa prijateljima je takođe neizbježan dio naše svakodnevnice.

Kafa, duvan i njihove posljedice

Činjenica je da pretjeran unos kafe i cigareta može naškoditi ljudskom tijelu. Vodeći se tom činjenicom neko se sjetio da postavi pitanje: Da li šteti i drugim organizmima? Zaključak je bio ,da šteti, itekako šteti.

Američki zemljoradnici su počeli da primjenjuju preparate na bazi nikotina početkom 19. vijeka u cilju suzbijanja štetočina na parcelama i trebljenja buva i vašaka. Hemijska industrija je vremenom uzela stvari u svoje ruke i proizvela razne preparate na bazi nikotina. Preparati se koriste za suzbijanje insekata u na otvorenom polju i zatvorenom prostoru. Ova činjenica je dodatna potvrda o djelotvornosti nikotina kao insekticida.

Postoji mnoštvo formulacija za domaći insekticid koji sadrži nikotin kao aktivnu materiju, sve formulacije su jednostavne i djelotvorne, a materijala za proizvodnju je jeftin i veoma dostupan.

Duvanski koktel, najprostija formula:

    • Odmjeriti 250 ml (jedna šolja) duvana ili opušaka i četiri litre vode;
      Staviti sve sastojke u sud i ostaviti na suncu 24 sata;
    • Nakon 24 sata koktel treba da poprimi boju čaja, ukoliko je tamniji trena dodati još vode dok sa druge strane ako je suviše svijetao treba da odstoji još 24 sata;
    • Dodati tri kafene kašike deterdženta za sudove i koktel je spreman.

Duvanski koktel, pojačana formula:

      • 250 ml (jedna šolja) duvana ili opušaka;
        insekticidna svojstva);
      • Rakijia, vodka ili neko jako alkoholno piće. U obzir dolazi i čist 98% alkohol;
      • 1 litar vode;
      • Tri kafene kašike detredženta za sudove.

Sastojci se pripremaju tako što se u šolju koja je već puna duvanom dodaju tri kašike kafe i sve se prelije alkoholom. Smješu treba ostaviti nedelju dana da odstoji i nakon toga procijediti. Procjeđenu tečnost pomiješati sa litrom vode, dodati deterdžent  i preparat je spreman za upotrebu.

Sa ovog aspekta gledano kafa „sikteruša“ opravdava svoj naziv.

Duvanski koktel, izuzetno pojačana formula:

Priprema se kao prethodno naveden stim što se dodaje još i ekstrakt ljute paprike ili mljevena ljuta paprika.

Ovi kokteli su veoma djelotvorni protiv grinja i lisnih vaši koje ubijaju momentalno pri kontaktu. Gusjenice i potpuno razvijeni insekti stradaju nakon kratkog vremena jer je preparatu potrebno vrijeme da se probije do najranjivijih dijelova njihovog tijela.

Napomene:

      • Ukoliko korisitite koktel preventivno zahvaljujući deterdženu lijepiće se na biljno tijelo i tako će svojim mirisom tjerati štetočine tj. ponašaće se kao repelent.
      • Ukoliko prskate po vetru obavezno prskajte niz vjetar. Ne želite da vam mješavina cigareta, kafe, rakije i ljute paprike završi u ustima ili očima jer izuzetno peče i draži sluzokožu.
      • Duvanske koktele ne primjenjivati u zasadima paradajza, paprike, patlidžana, krompira i ostalim biljkama koje su u srodstvu sa duvanom (fam. Solanance) jer postoji rizik da ih inficirate virusom mozaika lista duvana.

Izvor: ratarstvo.net

PROČITAJTE:

Upoznajte NAJMOĆNIJI prirodni insekticid!

Tretirajte voće prije opadanja lišća prirodnim preparatima od luka, koprive, sode i kreča!

8 domaćih insekticida koje možete napraviti kod kuće

Dobar rod oraha donose odgovarajuće pravilno raspoređene sorte

Agrosavjet
-
0
Dobar rod oraha donose odgovarajuće pravilno raspoređene sorte

Rod oraha zavisi od pravilnog izbora sorti i rasporeda oprašivača u zasadu. Sve je više poljoprivrednika, voćara koji su zainteresovani da podignu zasade oraha.

U našem narodu drvo i plod oraha od davnina imaju višestruku upotrebu. Kalorično jezgro bogato je uljem, vitaminima i mineralnim materijama, proteinima. Upotrebnu vrijednost imaju i drvo, ljuska, kora, pa i zeleni plodovi.

Ranije je gotovo svako domaćinstvo u bašti ili u okolini kuće sadilo orah. Za zasnivanje savremenih voćnjaka potrebno je ispoštovati određena pravila, kako bi proizvodnja bila uspješna.

Izbor i raspored sorti oraha u zasadu

Za normalan rast i razvoj oraha, za redovno plodonošenje i dobijanje visokih prinosa kvalitetnih plodova potrebni su određeni uslovi u prvom redu klimatski i zemljišni, savjetuje Mihajlo Žikić dipl. inž. voćarstva i vinogradarstva Poljoprivredne savjetodavne službe Srbije.

Poznavanje uslova zemljišta i klime koji su najpogodniji za gajenje oraha omogućava i izbor najpovoljnijeg staništa za njegovo gajenje i primjenu agrotehnike koja će omogućiti sigurnu i ekonomičnu proizvodnju.

Dobro izabrane sorte su jedna od garancija rentabilne proizvodnje. Posebno je značajno za orah, kod kojeg je izražena dihogamija (nepodudaranje vremena sazrijevanja muškog i ženskog gametofita).

Razlike u kvalitetu ploda oraha su više izražene nego kod bilo koje voćne sorte.

Isto važi i za rodnost, otpornost prema biljnim bolestima i štetočinama, a pogotovo za otpornost prema poznim proljećnim mrazevima, jer razlike u početku vegetacije kod pojedinih sorti oraha može biti i veći od dva mjeseca.

Za dobar rod oraha potrebno je da se oplodi 50-80 %, pa i više formiranih ženskih cvjetova, a on se može obezbjediti samo ako ima dovoljno oprašivača i koji su pravilno raspoređeni u zasadu.

Sorte oraha

Najbolje je da se sade dvije glavne sorte i dvije do tri sorte oprašivača.

Kod izbora oprašivača treba voditi računa da kvalitetan polen bude obezbjeđen u toku cijelog perioda cvjetanja glavnih sorti.

Pri izboru sorte za reone u kojima se javljaju pozni proljećni mrazevi treba odabrati one sa kraćom vegetacijom.

Treba znati da je važniji početak vegetacije, a ne vrijeme cvjetanja, zato što od mraza stradaju mladari iz kojih se razvijaju ženski cvjetovi koji donose rod, ističe Žikić.

Pravilan raspored sorti u zasadu gdje su dvije glavne sorte obilježene brojevima 1, 2, a oprašivača 3, 4 i 5.

3 4 5 1 1 1 3 4 5 1 1 1 3 4 5
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
4 5 3 2 2 2 4 5 3 2 2 2 4 5 3
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
5 3 4 1 1 1 5 3 4 1 1 1 5 3 4
1 1 1 itd

Glavna sorta:                          Sorta oprašivač:

  • Šamion                            – G-139,Jupiter, Rasna
  • Rasna                               – Jupiter
  • Kasni rodni                     – Kasni grozdasti, NS kasni
  • G-139                                – Šampion, Jupiter
  • Elit                                    – G-139, Kasni rodni
  • Jupiter                              – G-139, Rasna, Šampion

Pored ovih glavnih sorti, kao glavne sorte se mogu koristiti i sorte koje se preporučuju za gajenje u vinogradarskoj zoni: Šejnovo, Srem, Tisa, Bačka, koje daju odlične rezultate, dodaje Žikić (PSSS).

Pored terminalnih oraha, sve veću popularnost stiču i sorte lateralnog tipa rađanja (u koje spadaju i Rasna i Novosadski kasni rodni – 60% roda na lateralnim pupoljcima).

Preporučene sorte za sadnju koje se nalaze i na sortnoj listi priznatih sorti su: Čendler – oprašivači Franket i G-139; Pieral  oprašivači Franket i Fernet; Tulare – oprašivači Franket; Fernor – namenjen hladnijim krajevima oprašivač Fernet.

Izvor: poljosfera.rs

PROČITAJTE:

Najznačajnije BOLESTI ORAHA!

Metode i vrijeme berbe oraha

Sadnja oraha i određivanje rastojanja i broja stabala po hektaru

1...620621622...1.013Stranica 621 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia