Dok zagovornici zdrave prehrane tvrde da je sirovo mlijeko nutritivno bogata i superzdrava namirnica, velik broj stručnjaka upozorava da konzumacija takvog mlijeka može biti izuzetno opasna. Jedni tvrde da pasterizacija uništava sve hranjive materije u mlijeku, dok drugi iznose dokaze o tome kako pasterizacija samo uništava štetne mikroorganizme.
ZA
– Sirovo, odnosno svježe i nepasterizirano mlijeko, jednako je zdravo, ako ne i zdravije od pasteriziranog mlijeka. Ono je kompletna namirnica koja obiluje proteinima, dobrim mastima, vitaminima i mineralima koje pasterizacija uništava pa se poslije mlijeko njima mora dodatno obogaćivati. Sirovo mlijeko sadrži korisne bakterije koje pospješuju probavu te enzime koji imaju brojne korisne funkcije za zdravlje – tvrdi naturopat dr. Shawn Sieracki s kojim se slaže i dr. Josh Axe, koji smatra da sirovo mlijeko može pomoći u liječenju cijelog niza nutritivnih manjkova.
PROČITAJTE: Mlijeko od kamila sve popularnije – Evo i zašto
Primjerice šoljica sirovog mlijeka sadrži 400 mg kalcija i 500 miligrama kalija, a ti su minerali od ključne važnosti za pravilno funkcioniranje stanica, hidrataciju, gustoću kostiju, cirkulaciju, detoksikaciju, zdravlje mišića i pravilno funkcioniranje metabolizma.
Dr. Axe tvrdi da su mliječni proizvodi posljednjih godina stekli tako lošu reputaciju upravo zbog procesa pasterizacije koji uništava probavne enzime nužne za preradu i apsorpciju određenih nutrijenata.
To potvrđuje i istraživanje koje je provela neprofitna organizacija Price Foundation, a koje je pokazalo da od 700 obitelji i njihovih članova koji su sudjelovali u studiji njih čak 80 posto s dijagnosticiranom netolerancijom laktoze više nije imalo simptome netolerancije kad su prešli na sirovo mlijeko. I dr. Joseph Mercola, popularni zagovornik prirodne medicine, tvrdi da sirovo mlijeko sadrži više od 60 probavnih enzima koji se uništavaju pasterizacijom, što pasterizirano mlijeko čini teže probavljivim.
Sadrži i sirove masti, aminokiseline i proteine u biološki visoko raspoloživom obliku i sto posto probavljive.
A vitamini u sirovom mlijeku (A, B, C, D, E i K) prisutni su u visoko bioraspoloživom obliku, dok apsorpciju izuzetno uravnotežene kombinacije minerala kalcija, magnezija, fosfora i željeza olakšavaju živi laktobacili. U svojoj kampanji za „pravo mlijeko“ organizacija The Weston A. Price Foundation objašnjava da je pasterizacija uvedena početkom 1920-ih godina kako bi se suzbile bolesti poput tuberkuloze, dječjeg proljeva te niz drugih bolesti koje se povezuju s nehigijenskim uvjetima proizvodnje.
PROČITAJTE: Koliko je kravlje mlijeko opasno po zdravlje ljudi?
No, danas, s modernim posudama od inoksa, strojevima i hladnjačama te s inspekcijskim kontrolama, pasterizacija je postala potpuno nepotrebna za zaštitu javnog zdravlja.
Nutricionistica Anita Šupe na svom blogu Istine i laži o hrani kaže da je mlijeko koje se proizvodi za pasterizaciju češće lošije kvalitete nego mlijeko koje se proizvodi s namjerom da se konzumira nepasterizirano. Stoga kao sigurno za upotrebu preporučuje nepasterizirano mlijeko koje dolazi s ekoloških farmi i direktno od životinja koje pasu ljeti, dok zimi dobivaju sijeno.
PROTIV
Analiza koju su još 2013. proveli znanstvenici sa Sveučilišta John Hopkins pokazala je da postoje značajni rizici od pijenja sirovog mlijeka te da oni koji piju takvo mlijeko imaju gotovo stoput veću vjerojatnost za bolesti uzrokovane hranom od onih koji piju pasterizirano mlijeko.
Prema američkoj Agenciji za hranu i lijekove, proces pasterizacije ne potiče netoleranciju prema laktozi i alergijske reakcije, ne umanjuje nutritivnu vrijednost mlijeka, ubija štetne bakterije i spašava živote, dok američki Centar za nadzor i prevenciju bolesti upozorava da bi trudnice, djeca mlađa od pet godina, starije osobe, oboljeli od raka i HIV-a te svi koji su imunološki slabog statusa trebali izbjegavati sirovo mlijeko.
Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Emerging Infectious Diseases pokazalo je da je od svih slučajeva otrovanja hranom koja su uključivala bakterije E. coli, salmonelu, kampilobakter i listeriju, a dogodila su se u SAD-u između 2009. i 2013., 96 posto bilo posljedica konzumiranja sirovog mlijeka ili sira proizvedenog od sirovog mlijeka.
Stručnjaci iz Znanstvenog odbora za biološke opasnosti Europske agencije za sigurnost hrane u svom su mišljenju o rizicima povezanim sa sirovim mlijekom iznijeli da ono može biti izvor štetnih bakterija kampilobaktera, salmonele i E. Coli te da je kod trudnica, dojenčadi, djece, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunosnim sustavom veći rizik obolijevanja pri konzumaciji tog mlijeka.
Prema podacima EFSE, između 2007. i 2013. u EU je bilo 27 epidemija zbog konzumiranja sirovog mlijeka. Znanstveno mišljenje o rizicima konzumiranja sirovog mlijeka iznijeli su 2016. i članovi Znanstvenog odbora za biološke opasnosti Hrvatske agencije za hranu koji su svojim jednogodišnjim istraživanjem obuhvatili sve mljekomate u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da je sirovo mlijeko iz mljekomata najčešće kontaminirano patogenim mikroorganizmima L. monocytogenes, S. aureus i C. burnetti, koji mogu uzrokovati oboljenja kod ljudi, dok nisu otkrivene bakterije E. coli, salmonela i neke druge.
Pronađena je i pozitivna reakcija na ostatke antimikrobnih lijekova u šest uzoraka, a moguće je da su vrijednosti tih ostataka ili niže ili više od vrijednosti propisanih Uredbom Komisije Europskih zajednica pa se rizik ne može u potpunosti isključiti. Također, utvrđen je vrlo širok raspon praćenih vrijednosti sastojaka.
Zaključak je Znanstvenog odbora da je rizik pijenja sirovog mlijeka iz mljekomata zanemariv ako se ono termički obradi prije pohrane u hladnjak ili konzumacije, umjeren za zdrave odrasle osobe ako ga konzumiraju bez prethodne obrade te visok ako ga bez termičke obrade konzumiraju trudnice, djeca i stariji.
Izvor: zivim.gloria.hr
