Šipak je ljekovita biljka koja može da se koristi za čaj , koji je izuzetno ukusan, a ulje od šipka je pravi eliksir mladosti
Uslovi uspijevanja cvekle i potrebe za vlagom
Cvekla ima veće zahtjeve za toplotom od drugog korijenastog povrća, naročito u prvim fazama razvića. I njene potrebe prema vlazi su od ostalog korijenastog povća.
Sjeme cvekle niče na 8 ºC. Na temperaturi od 4 ºC sjeme može duže da ostane u zemljištu bez gubitka klijavosti. Tek iznikle biljke podnose kratkotrajne mrazeve od -3 ºC. Biljke koje su bile izložene takvim mrazevima jarovizuju i do 100 %. Zadebljali korijen podnosi mrazeve do -2 ºC bez većih oštećenja.
Cvekla dobro podnosi visoke temperature. U toplijim podučjima, uz navodnjavanje, dobijaju se veći prinosi nego u hladnijim. Optimalna temperatura za rast i razvoj cvekle je između 20 i 25 ºC.
U prvim fazama cvekla ima velike zahtjeve za vlagom, a kasnije umjerene. Bolje podnosi oskudicu vlage od ostalog korijenastog povrća. Prekomjernu vlagu ne podnosi.
Najbolje uspijeva na plodnom, strukturnom i dobro ocjeditom zemljištu. Na teškom izbijenom zemljištu korijen se deformiše i dobija nepravilan oblik. Najbolje uspijeva na neutralnim i slabo alkalnim zemljištima. Obavezno se gaji u plodoredu.
Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.
Pročitajte još: CVEKLA – Vrijeme sjetve i njega usjeva
Zabranjen uvoz 22 tone krompira iz Italije
Republička fitosanitarna inspekcija zabranila je uvoz 22 tone merkantilnog krompira porijeklom iz Italije jer je u njemu utvrđeno prisustvo štetnog organizma.
Iz Inspektorata Srpske je saopšteno da je prilikom pregleda pošiljke izvršeno uzorkovanje za laboratorijsku analizu kojom je potvrđeno prisustvo karantinskog organizma glabodera palida /Globodera pallida/.
U saopštenju se dodaje da je pošiljkama od kojih se uzimaju uzorci za analizu, zabranjeno stavljanje u promet, distribucija ili prerada do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijske analize, te ne postoji rizik da je proizvod bio dostupan na tržištu.
Iz Inspektorata podsjećaju da je nadležna inspekcija i protekle sedmice zabranila uvoz 22 tone merkantilnog krompira porijeklom iz Italije zbog utvrđenog prisustva karantinskog organizma zlatne krompir nematode /Globodera rostochiensis/.
Nematode predstavljaju valjkaste crve koje pruzrokuju oboljenja i štetu na usjevima mnogih kultura, uključujući i krompir.
Zlatna krompir nematoda – visoko specijalizovana vrsta nematoda koja parazitira na korjenima krompira i paradajza, a utiče na ostale biljke iz porodice noćurka.
Savjeti uz koje će cvijeće u vazi duže trajati
Cvijeće u vazi će neizbježno da se osuši, ali trajanje svježine može da se produži i nekoliko nedjelja ukoliko preduzmete ovih nekoliko jednostavnih koraka.
Produžavanje svježine cvijeća ili buketa u vazi ili oživljavanje cvjetnog aranžmana koji je počeo da vene je moguće, pogotovo ako je riječ o sezonskom cvijeću koje odgovara vašem podneblju. Po pravilu, ovo cvijeće je samo po sebi izdržljivije.
Prvo, vazu sa cvijećem uopšte nije potrebno da držite na osunčanom mjestu.
Mnogi ljudi žive u zabludi da se rezano cvijeće ponaša kao živa biljka. Naime, kada se odreže, cvijeće više ne vrši fonosintezu. Držite ga dalje od prozora i direktne sunčeve svjetlosti. Ljeti blizu klima uređaja, a zimi dalje od radijatora.
A, šta možete da uradite ako cvijeće u vazi pokazuje znake propadanja?
Kako biste zaustavili proces propadanja, treba paziti da bakterije koje mogu da uđu u vodu ne zaraze stabljike. Ako se to dogodi, voda će dobiti određenu smeđu nijansu.
Voda treba stalno da bude svježa, odnosno svakodnevno da se mijenja. Takođe, operite stabljike i ako su negde trule – odsijecite taj dio.
Pročitajte: Zbog čega su buketi cvijeća toliko skupi?
Takođe, bitno je nahraniti rezano cvijeće, jer promjena vode u nekom trenutku neće više biti dovoljna. Dodavanjem malo šećera daće hranu stabljikama. Možete da napravite sami prihranu, tako što ćete u čašu vode dodati vrlo malo bilo kog bistrog bezalkoholnog pića od limuna i limete. Šećer iz soka će da osigura hranu za cvijeće, a limunska kisela će da smanji pH vrijednost vode.
Ako postoje bakterije u vodi, šećer neće moći da pomogne, ali dodavanje vrlo male količine izbjeljivača (na vrh kašičice) može da dezinfikuje sadržaj u vazi.
Naime, bakterije uzrokuju začepljenje stabljika na mjestu gdje su posječene, te ih sprečava da uzimaju vodu, odnosno da voda putuje biljkom. Na ovaj način cvijeće u vazi štiti se od infekcija. Budući da je dobro razrijeđen, izbjeljivač neće naštetiti cvjetovima.
Na kraju, obavezno uklonite trule stabljike.
Pročitajte: Odlična ideja – Jednostavan trik da cvijeće u vazi izgleda lijepo i raskošno
Cvijeće će vremenom početi da se suši, čak i u najboljim uslovima. Kako njihova ljepota počne da blijedi, ono što je ostalo od aranžmana, preberite. Trule stabljike su već pune bakterija i ne želite da se prenesu na ostatak aranžmana.
Na ovaj način svoj predivni buket cvijeća možete da držite u valjanom stanju nekoliko nedjelja.
Prihranjivanje i navodnjavanje MRKVE
Mrkva je kultura koja se gaji na otvorenom polju. Tek u novije vrijeme širi se proizvodnja mrkve u zatvorenom prostoru.
PRIHRANJIVANJE MRKVE
U zavisnosti od plodnosti zemljišta, predkulture, osnovnog đubrenja u stanja usjeva mrkve, teba planirati prihranjivanje sa 200 do 300 kg KAN-a, ili 150 kg ureje po hekraru, koja se unosi plitko u zemljište. Prihranjivanje se može obaviti širokim rasturanjem po cijeloj površini ili između redova. Izvodi se ručno ili mašinski – rasturačima ili kultivatorima sa depozitorima, što je bolji način jer se đubrivo unosi 5 do 10 dm u zemljište.
NAVODNJAVANJE MRKVE
Navodnjavanje je obavezna mjera njege poslije sjetve kada se ne očekuju padavine radi poboljšanja klijanja i nicanja.
U toku vegetacije navodnjava se po potrebi orošavanjem ili natapanjem, 2-4 puta. Količina vode po navodnjavanju iznosi 25-30 l/m².
Pročitajte još: Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja
Savjeti za optimalno đubrenje BORANIJE
Boranija ima relativno skromne potrebe za hranivima. U načelu daju se umjerene količine.
Osrednja norma primjene mineralnih đubriva za boraniju približna je ovim vrijednostima: 30-40 kg azota, 60-80 kg fosfora i 80-100 kg kalijuma po hektaru (za niske sorte), te 60 kg azota, 80 kg fosfora i 120 kg kalijuma (za visoke sorte).
Biljke boranije imaju velike potrebe za azotom u prvim fazama razvoja dok ne počnu da koriste azor iz kvržica. Za đubrenje boranije najbolje je koristiti kompleksna đubriva sa povećanim sadržajem fosfora. Unose se u toko proljećne pripreme zemljišta.
Veoma dobri rezultati se postižu ako se 1/2 fofornog i kalijumovog đubriva unese u jesen prilikom oranja, a druga polovina s proljeća kod pripreme zemljišta za sjetvu.
Pročitajte još: Boranija i njene potrebe za vodom – kada i kako zalivati?
Azotna đubriva se unose pred sjetvu, istovremeno sa sjetvom ili poslije nicanja usjeva. Na velikim površinama startno đubrivo i prihranjivanje obavlja se mašinama, pri čemu se đubrivo unosi oko 8 cm od reda, na dubinu od 10-tak cm. Pri tome treba imati u vidu da od direktnog dodira sa česticama mineralnog đubriva klice mogu stradati.
Đubrenje boranije stajnjakom se preporučuje samo za siromašna zemljišta sa malo humusa. Na plodnijim zemljištima stajnjak može prekomjerno uvećati sadržaj azota, uslijed čega biljke pretjerano bujaju, a manje zameću. Zbog toga je bolje boraniju sijati na parceli, koja je u prethodnoj godini bila đubrena stajnjakom.
Dvije zarazne bolesti VINOVE LOZE koje uništavaju rod!
Pepelnica (Uncinula necator) i Plamenjača (Plasmopara viticola) su bolesti vinove loze kojima poguje puno padavina, a onda naglo otopljenje.
PEPELNICA
Pepelnica vinove loze (lat. Uncinula necator) je jedna od najštetnijih bolesti vinove loze i bez njene zaštete proizvodnja grožđa nije moguća.
Uncinula necator se razvija na svim zeljastim dijelovima vinove loze, ali su simptomi najtipičniji na grozdovima, posebno grozdovima. Prvi simptomi u proljeće se zapažaju na mladom lišću u vidu pojedinačnih bijelosivih, pepeljastih navlaka, koje se češće razvijaju na licu nego na naličju lista.
Na napadnutim mjestima lisno tkivo se nepravilno razvija i deformiše, a rjeđe se suši i opada.
Za zaštitu od pepelnice koristiti jedan od preparata: KARATHANE GOLD, SYSTHANE 24 E, KUSABI
PLAMENJAČA
Plamenjača vinove loze (naslovna fotografija) je zarazna je bolest, koja može zahvatiti vinograd tokom toplog i kišnog perioda. Tada se na listovima loze prvo pojavljuju hlorotične, a nakon 2 – 3 dana i uljaste pjege dok se na naličju lista u okviru tih pjega formira bjeličasta navlaka.
Oboljeli listovi odumiru i izgledaju kao sprženi. Osim lišća, ova bolest napada i cvast i to prije nego što se otvori. Oboljela cvast takođe se suši i opada, s tim da se i na njoj može javiti bijela prevlaka.
Za zaštitu od plamenjače može se koristiti jedan od preparata: CHAMP DP, MOLOTOVIN, MILDICUT 25 SC, VALIS F
Preparate koristiti prema uputstvima proizvođača!
Brazilski orah – Uslovi gajenja
Brazilski orah (lat. Bertholletia excelsa) je orašasta biljka iz porodice lecitisovki (Lecythidaceae). Uzgaja se zbog jestivih plodova unutar tvrde i debele kore.
Brazilski orah spada u lupinasto voće. Ima dugačak životni vijek, a ova stabla krase veliki zimzeleni listovi nalik na lovorove listove. Rodi cvjetovima i ukusnim plodovima.
Plod ovog visokog stabla, brazilski orah, u Brazilu ima naziv castanhas-do-Pará, a u Boliviji se zove almendras. Blago je zavijenog, trokutastog izgleda te je zatvoren u čvrstoj ljusci (slično kao orah makadamija). Plodovi su smješteni u skupinama od 8 do 24 te su nalik kokosu.
Pročitajte: Sadnja, uzgoj i održavanje stubastih ruža
Bogatog je ukusa te, iako se svrstava u orašaste plodove, gledajući botanički smisao nije orah, već sjeme. Oljušteni brazilski orah treba biti u boji slonovače, odnosno u bijeloj boji koja malo vuče na žutu boju.
Plodovi brazilskog oraha imaju tvrdu i debelu koru. Padaju s grana na tlo i veliki su oko 15 cm. Unutar ploda nalaze se nepravilni i ovalni bijeli orasi koji su obavijeni smeđom kožom. Ukus im je slatkast.
Brazilski orah može narasti do 50 m i životni vijek mu je od 500 do 800 godina (zabilježeni su i primjerci od 1.000 godina).
Sadnja
Važno je napomenuti da jako sporo rastu, prvi plodovi mogu se primijetiti tek nakon više od 15 godina. Zbog toga se često sakupljaju iz divljine. Uzgoj možete započeti za vrijeme toplih mjeseci, ali budite spremni na to da će sjemenkama trebati puno vremena da proklijaju, do nekoliko mjeseci.
Tlo
Brazilskom orahu bi trebalo omogućiti duboko i bogato tlo. Vrlo su privlačnog izgleda, ali su ogromna pa im je potrebno jako puno mjesta. Ako će biti na skučenom prostoru neće skoro uopše roditi. Ako ih želite koristiti kao ukrasnu biljku u loncima, možete posijati sjeme i održavati biljku patuljastom. Lijepo će izgledati, ali neće davati plodove.
Pročitajte: Kako uzgojiti rogač iz sjemena?
Temperatura
Visoka stabla brazilskog oraha najbolje uspijevaju na područjima tople, tropske klime.
Razmnožavanje
Razmnožavanje brazilskog oraha je jako zanimljivo. Uzgoj brazilskog oraha najbolji je na području prašume jer da bi se brazilski orah uzgojio potreban je poseban ekosistem. Bertholletia excelsa ima čvrste cvjetove, a da bi se obavilo oprašivanje potrebna je jako velika pčela koja će sletjeti na tako visoko stablo i doći do cvijeta.
Berba
Oraščići se dobiju tako da se razbije veliki orah. Plod brazilskog oraha dozrijeva od 12 do 15 mjeseci nakon oplodnje. Dozrijevanje ploda obično se događa tokom kišne sezone kada orah pada na tlo i ostaje zatvoren u ljusci. Do njega dolazi glodavac Agouti koji jedini može otvoriti tvrdu ljusku oraha. Neke sjemenke odmah pojede dok druge sakrije za poslije. No, na kraju, neke od njih zaboravi pa one prokliju te se iz njih razviju nova stabla brazilskog oraha.
Skladištenje
Ako orahe ostavite u ljusci, moći ćete ih tako držati čak do dvije godine.
Zalivanje paradajza – često ili povremeno?
Često smo u nedoumici, zalivanje paradajza je nužno ali koliko puta to raditi?
Paradajz ima dubok korijenov sistem u zemljištima dobrih fizičkih svojstava i povoljne vlažnosti (1,5 m). Maksimalnu dubinu dostiže oko 60 dana poslije rasađivanja. Biljka paradajza cvijeta počev odozdo pa naviše prema vrhu.
Navodnjavanje paradajza prilagođava se namjeni plodova, tj. da li se koristi za salatu ili pastu.
Najveći prinos paradajza za salatu postiže se čestim zalivanjima malim količinama vode, dok se u proizvodnji paradajza za industrijsku preradu i mehanizovanu berbu primjenjuju obilna i rjeđa zalivanja u podesnim rokovima, a posljednje zalivanje obavlja se znatno prije berbe.
Pročitajte još: ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha
Prema nedostatku lako pristupačne vode u zemljištu paradajz je najosjetljiviji:
- za vrijeme i neposredno poslije rasađivanja,
- u vrijeme cvjetanja (prouzrokuje opadanje cvjetova) i
- u vrijeme obrazovanja plodova.
Zalivanje paradajza – često ili povremeno?
Suvišnim navodnjavanjem u periodu cvjetanja se povećava opadanje cvjetova i smanjuje zametanje plodova. Prekomjerni vegetativni porast biljaka i odlaganje sazrijevanja.
- Najveće količine vode troši iz aktivne rizosfere 50-70 cm, usporava porast kada se utroši 60% pristupačne vode što odgovara vlažnosti od 80 % PVK
- iako je razvijen korijen, slabe je usisne moći i zahtjeva povišenu vlažnost zemljišta
- vodni stres najviše umanjuje prinose u fazama primanja rasada, i u porastu plodova
- ukupne potrebe poslije rasađivanja su 400-600 mm
- prosječna dnevna potrošnja je 3,6-4,5 mm, a max. 8 mm/dan
Proizvodi se iz rasada (za zalivanje se uspješno može primjenjivati zalivni režim prema spoljašnjim projmenama na biljkama)
- kada lišće dobije tamnozelenu boju
- prvo zalivanje zajedno sa rasađivanjem
- drugo 3-5 dana sa popunjavanjem praznih mjesta – norme su do 30 mm u zavisnosti od predzalivne vlažnosti zemljišta
- poslije primanja rasada ne zalivati 10-15 dana radi što boljeg ukorijenjavanja biljaka
- vegetaciona zalivanja su po turnusima u modificiranom obliku – do pojave prvih plodova turnus je 8-12 dana, a kasnije svakih 5-10 dana. Kod sorata sa višekratnom berbom u periodu berbe plodova zalivanje se obavlja poslije svake berbe
Tehnički minimum do pojave prvih plodova je 70%, kasnije 80% PVK do dubine 50-70 cm.
Pročitajte još: Zašto je ručno zalivanje povrća loše?
U fazi formiranja cvjetnih zametaka poželjna je niža vlažnost zemljišta do pojave prvih plodova. Kasnije je potrebna veća vlažnost, ali u tehnološkom dozrijevanju preobilan i poremećen tok vlažnosti uzrokuje pucanje plodova.
- zalivna norma 30-50 mm, norma navodnjavanja 250-300 mm
- brazde; orošavanje; mikrokišenje; kap po kap; subirigacija
Izvor: PSSS
Tehnika gajenja rotkvice
Rotkvica se za ishranu se upotrebljava kao zadebljali korijen kao salata, a u nekih sorti koristi se i mlado lišće. Kao povrće nemaju ima visoku hranljivu vrijednost, ali su prijatnog, osvježavajućeg i ljutikavog ukusa koji potiče od gorušičinog ulja.
Na otvorenom polju gaji se isključivo kao predkultura ili međukultura. Sjetva se obavlja na ravnu povišinu ili u leje, odnosno višeredne pantljike sa rastojanjem redova u pantljici 10-12 cm, a između pantljika 40-50 cm.
Sije se na dubinu 1-2 cm. Za 1 ha potrebno je 15-20 kg sjemena. U toku vegetacije ne iziskuje posebnu njegu, sem navodnjavanja ukoliko nastupi period suše.
Kako sve biljke ne stižu jednovremeno, berba rotkvice se obavlja probirno. Čupaju se biljke sa dobro formiranim korijenom, operu se i povežu u vezice od 5-10 komada i tako iznose na tržište. Neblagovremeno izvađene rotkvice vrlo brzo ogrube i prozuknu, naročito pri suvom i toplom vremenu.
Prinosi zavise od sorte, roka sjetve i uslova gajenja i kreću se 8-12 t/ha.
Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.
Pročitajte još: ROTKVICA – Sjetva, djubrenje i njega