Naslovnica Blog Stranica 453

Greške koje pravimo pa uništavamo korijen cvijeća – Ovi simptomi jasno govore da je biljka pred uginućem

Većina nas griješi prilikom zalivanja i njegovanja sobnog cvijeća, a princip je zapravo veoma jednostavan. Stručnjaci smatraju da najčešće griješimo kada je u pitanju zalivanje, pa dolazimo do toga da biljka vene iz korijena.

Pravilo broj jedan glasi: Ovako se zalivaju biljke!

Pretjerano zalivanje može da dovede do truljenja korijena same biljke, a u tom slučaju joj nema spasa. Veoma je važno obratiti pažnju na znakove upozorenja koje nam omiljeno cvijeće šalje.

Pročitajte: Vegetativno razmnožavanje sobnog cvijeća

Drugo važno pravilo glasi: Ne zalivati ako je zemlja mokra

Najvažnija stvar jeste da kada vidite da je zemlja mokra, ne zalivate biljku. Uvijek će vam se učiniti da je suva pri samoj površini, ali ukoliko stavite prst u zemlju primjetićete da je ona zapravo mokra i da u tom slučaju nikako ne trebada je zalivate. Višak vode bi mogao da ubije vašu biljku.

Treće pravilo glasi: Žuti listovi su alarm za uzbunu

Ukoliko primjetite da su listovi na sobnim biljkama žuti, to sasvim sigurno znači da biljka vene i da ima previše vode.

Šta raditi kada je stabljika mekana?

U tom slučaju odmah prestanite sa zalivanjem, jer je biljka na korak do umiranja. Mekana i gnjecava stabljika je znak da biljci nema spasa i da nikako ne nastavljate da joj dajete vodu.

Pročitajte: Goruća ljubav – Kako da njegujete ovaj divni cvijet?

Bubice oko biljke

Insekti često znaju da se skupljaju oko biljke kada ima previše vode, to treba da vam bude znak da prikočite sa zalivanjem ili da skroz prestanete.

Trešnje u rakiji – Recept za omiljeno žensko piće

Trešnje u rakiji – Sezona trešanja traje, a one osim što su ukusne i daju nam osvježavajući užitak, trešnja kao lijek može biti vaš najbolji saveznik u borbi protiv raznih bolesti i tegoba.

Po mišljenju brojnih stručnjaka trešnje su “prirodni lijek sa drveta”. U nastavku pročitajte kako da napravite piće od trešanja koje ćete obožavati.

Sastojci za trešnje u rakiji:

  • 1 l lozove rakije
  • 150 gr šećera
  • 0,1 l čaše vode
  • 1 kg trešanja
  • korica 1 limuna (samo žuti dio)

Pročitajte: TREŠNJE – Činjenice koje niste znali o ovom ukusnom voću

Priprema:

Operite trešnje, osušite ih na vazduhu, očistite od peteljki, provjerite jesu li sve suve, a ako nisu pomoću fena za kosu ih osušiti do kraja i poslagati u teglu.

Pripremite šećerni sirup  s koricom limuna pa prokuvajte 3 minuta i prelijte po trešnjama, a zatim dodajte rakiju. Zatvorite teglu, protresite i stavite na tamno mjesto da odstoji 3 mjeseca.

Pročitajte: Očistite višnje i trešnje od košpica na jednostavan način!

Ljetna sadnja jagoda – Na šta posebno treba obratiti pažnju?

Ljetna sadnja jagode donosi niz prednosti u odnosu na sadnju u ostalim periodima godine:

– postižu se visoki prinosi,
– olakšana je borba protiv korova,
– manje je širenje virusnih oboljenja,
– može se koristiti zemljište sa kojeg je ubran neki predhodni usjev (grašak, boranija, ječam).
Ljetnja sadnja jagode se obavlja tokom svih ljetnih mjeseci. Preporučuje se period od prve dekade jula pa sve do kraja avgusta mjeseca.

Za sadnju jagode koristiti samo zdrave živiće

Prilikom sadnje jagode potrebno je odabrati zdrav, sortno pouzdan sadni materijal iz matičnog zasada.

Prije same sadnje potrebno je živiće pregledati bez obzira da li su vađeni neposredno prije sadnje ili čuvani u hladnjači.

Pregled i priprema živića

Prilikom pregleda živića obratiti pažnju da li su oštećeni centralni pupoljak, list ili korijenov sistem.

Lišće koje je osušeno ili oštećeno lišće treba odstraniti, suve žilice na korijenu skratiti do svježeg dijela, a ostale skratiti na 1/3 dužine. Ovako pripremljene živiće prije sadnje treba potopiti u rastvor nekog fungicida u trajanju do 15 minuta. Nako toga izvaditi ih i saditi u zemljište koje smo prethodno pripremili.

Potred potapanja u fungicid, živiće prije sadnje potopiti i u kašasti rastvor napravljen od svježe goveđe balege, sitne zemlje i vode u odnosu 1:1:1. Ovo potapanje ima za cilj bolji prijem živića.

Pročitajte: Zašto i kako je dobro saditi jagode ljeti?

Dan prije sadnje preporučljivo je navodnjavanje zemljišta predviđenog za sadnju.

Sadnju je najbolje obaviti po oblačnom i tihom vremenu  tako da sadnice ne budu previše izlagane suncu.

Jagoda se sadi na onoj dubini na kojoj su sadnice bile u matičnom zasadu ili neznatno dublje, tako da da centralni pupoljak bude iznad zemlje.

Sadnja se obavlja ručno ili mašinski u zavisnosti da li se sadi na malč foliji ili ne.

Na kraju sadnje vrši se zalivanje vodom u količini od 0,5 do 1 litara vode po sadnom mjestu.

Autor: dipl. inž. poljoprivrede Dalibor Cvetanović, Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Srbije

Uzgajanje pilića u ljetnim mjesecima – Kako ublažiti negativne efekte visokih temperatura?

Uzgajanje pilića u ljetnim mjesecima praćeno je uz dosta muka i problema, prije svega zbog visokih temperatura. Farmeri znaju da je mnogo lakše zagrijati objekte u zimskim mjesecima, nego rashladiti ih u ljetnim. Kako najbolje da napravite atmosferu koja će biti prijatna za piliće, samim tim i da smanjite uginuća, pitali smo profesorku sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu dr Lidiju Perić.

U periodu visokih temperatura, pogotovo u posljednjim fazama proizvodnje, strah proizvođača živinskog mesa je opravdan, potvrđuje Perić. „Visoke temperature vrlo negativno utiču, ne samo na prirast i konverziju, nego mogu da dovedu do povećanog uginuća, čiji smo svjedoci bili prethodnih godina.“, kaže ona.

Proizvođačima živinskog mesa su date sljedeće preporuke, u zavisnosti od toga kakve objekte i opremu imaju. Oni koji su osposobili objekte tunelskom ventilacijom za borbu protiv žarkih dana treba da je koriste. Ujedno je to i najbolje rješenje za ovaj problem.

Pročitajte: Tov pilića – Osnovna pravila za uspješan uzgoj

„Tunelska ventilacija omogućava brzu izmjenu vazduha i visoko strujanje vazduha koje rashlađuje objekat“, kaže dr Perić, a kao dodatnu pogodnost izdvaja ukoliko postoji dodatno hlađenje na ulasku vazduha u objekat.

U slučaju da imate ovu ventilaciju, vjerovatno vam je poznato da je podešena da se uključi ukoliko temperatura pređe definisanu granicu.

Upotreba ventilatora, polijte krov vodom

Da bi i proizvođači koji nemaju ove rashladne sisteme uspjeli da obore visoke temperature dr Lidija Perić predlaže imrpovizovanje, što podrazumjeva da se maksimalno iskoriste ventilatori i da se krov polije hladnom vodom.

Pročitajte: Pravilan način gajenja i ishrane pilića – Uspjeh zagarantovan!

„Mogu da se otvore ulazna vrata od otvora i da se jednostavno stavi crijevo koje se izbuši na nekoliko mjesta i tu da se napravi zid od vode kroz koji će se uvući vazduh u objekat“, savjetuje ona.

U upotrebi su za bolju cirkulaciju vazduha i takozvani „mješači vazduha“, nalik ventilatorima.

Još jedna od preporuka je korekcija ishrane, što podrazumjeva smješe sa nižom energijom, uz to i upotrebu paketa kiselina i vitaminskih preparata koje je moguće dodati u vodu.

Dr Lidija Perić, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu

Mustafi Sefiću invaliditet nije prepreka da bude među najuspješnijim poljoprivrednicima

VELIKA KLADUŠA – Proizvodnja organske hrane danas je sve više na cijeni, a jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača te vrste na području Unsko-sanskog kantona je Mustafa Sefić iz sela Vrnogračka Slapnica, nadomak Velike Kladuše.

Zanimljivo je kako je Sefić devedesetpostotni invalid, jer je u proteklom ratu ostao bez ruke preživjevši teško ranjavanje, ali ga to nije obeshrabrilo da danas bude među uspješnijim poljoprivrednicima u ovome kantonu.

Od ostvarenih prihoda izdržava porodicu, a na površini većoj od deset dunuma uzgaja aroniju, maline, jagode i drugo voće i povrće te većinu onoga što uzgoji prerađuje i plasira na tržište.

Pročitajte: Asfalt zamijenio poljskim putem, uzgaja krave i ne pomišlja na povratak

„Prije desetak godina zasadio sam aroniju, a uporedo s njom i drugo voće koji podnosi naše klimatske uslove i može da se prerađuje. Iz prirode koristimo bazgu, glog, divlje jagode, borovnicu, ljekovito bilje i sve drugo što doprinosi zdravlju ljudi, a raste u našoj okolini“, kaže Sefić.

Dodaje kako sve uzgaja na potpuno prirodnoj i organskoj osnovi, bez upotrebe hemijskih sredstava i pesticida, što je glavni preduslov da hrana bude potpuno zdrava.

„Sve se to đubri prirodnim gnojivom, a hemijski preparati se koriste samo u krajnjoj nuždi, ako baš bude ugrožen opstanak kultura, pa nema drugog izlaza“, objašnjava ovaj vrijedni poljoprivrednik.

Ističe kako je godinama postao prepoznatljiv po svojim proizvodima, zbog čega danas uspijeva da veliki broj proizvoda proda već na kućnom pragu ili zahvaljujući svojim poslovnim kooperantima.

Iz njegove kućne manufakture na tržište dospijevaju sokovi, džemovi, kompoti, čajevi i drugi proizvodi, a nabavio je i proizvodnu liniju koju će uskoro instalirati i tako povećati obim proizvodnje.

Foto: N.N.

„Od ovoga posla se može pristojno živjeti ako mu se potpuno posvetite i ako taj posao radite s ljubavlju. Jedan od mojih omiljenih hobija jeste i kalemljenje voća, pa tako veliku pažnju posvećujem očuvanju naših autohtonih sorti jabuka, krušaka, trešanja i drugog voća. Radim od jutra do mraka, a u svemu mi pomaže moja porodica, tako da je ovo vremenom postao familijaran biznis“, kaže Sefić.

Kaže kako se u proteklom periodu okušao u raznim vidovima poljoprivredne proizvodnje, nekoliko godina proizvodio je mlijeko i stočnu hranu, zatim je uzgajao kornišone, da bi se potom potpuno preorijentisao na proizvodnju organske hrane.

„Poslije završetka rata nisam mogao pronaći zaposlenje koje bi odgovaralo stepenu moje invalidnosti, preostalo mi je da se posvetim poljoprivredi, s obzirom na to da posjedujem značajnu površinu obradive zemlje. Iako dobijam invalidninu, taj novac nije dovoljan za izdržavanje porodice“, kaže on.

Sem ekonomske dobiti, kako kaže, poljoprivreda mu je pomogla da se fizički potpuno rehabilituje i uklopi u normalne tokove života.

Jelovnik najzdravijeg naroda na svijetu, žive više od 100 godina

Na krajnjem sjeveru Pakistana, u planinskoj dolini Hunza koja se smjestila u regiji Gilgit-Baltistan, stanuje narod koji živi i do 120, 130 godina. Neki od njih proslavili su i 145. rođendan prije nego što su napustili ovaj svijet.

Tačan broj godina teško je odrediti jer Hunze nemaju rodne listove niti dokaza kojima bi mogli potkrijepiti svoju vitalnost, piše portal Pun kufer.

U ostatku Pakistana predviđeni životni vijek iznosi 67 godina, no na krovu svijeta, u izolovanim bespućima Himalaja vladaju sasvim drugačiji zakoni života i smrti.

Istraživači su zabilježili da žene mogu zatrudnijeti vrlo kasno, u šezdesetima i kasnije, a smatra se i da ne boluju od raka. Naučnici objašnjenje traže u prirodi i hrani.

Hunze piju vodu iz lednika, uzgajaju svoju hranu, a s obzirom na to da su odsječeni od obližnjih gradova, ne jedu ništa prerađeno. Marelice su često na njihovom jelovniku, a tokom posta danima, pa čak i mjesecima, ne jedu ništa osim svježeg soka i koštica tog superzdravog voća.

Meso im nije svaki dan na jelovniku, dominiraju žitarice i povrće.

Njihovo porijeklo obavijeno je tajnom. Svetlije su puti od svih susjednih naroda, a njihov je jezik (burushaski) sličniji baskijskom nego bilo kojem drugom koji ih okružuje. Nagađa se da su potomci vojnika Aleksandra Velikog koji ga nisu mogli slijediti, nego su odlučili ostati na Himalajima.

Zalivanje paprike – Pazite na temperaturu vode kojom zalivate

Zalivanje paprike je opredjeljujući uslov proizvodnje. Nadzemni dio biljke je značajno razvijeniji od korijena, koji je plitak, pa je paprici potrebno intenzivno navodnjavanje.

Paprika je veoma osjetljiva na nedostatak vode u toku vegetacije. Sa druge strane, osjetljiva je i na prekomjernu vlažnost tla. Iz tih razloga navodnjavanju paprike treba posvetiti dovoljno pažnje.

Pri gajenju paprike iz rasada masa korijena se razvija u sloju od 30-50 cm, papriku je potrebno često zalivati.

Pročitajte: Paprika – Kada primijeniti stajnjak, a kada prihranjivati preko lista?

Potrebe paprike za vodom variraju u širokim granicama u zavisnosti od:

  • sistema gajenja (iz rasada ili direktne sjetve)
  • dužine vegetacije,
  • zemljišnih i vremenskih uslova.

U našim uslovima potrebe za vodom iznose 500-600 mm, mada se u literaturi navode i veće vrednosti 600-1.250 mm.

Zalivanje paprike sistemom kap po kap ili kišenjem

Kod proizvodnje iz rasada, prvo navodnjavanje treba primijeniti neposredno poslije rasađivanja a drugo posle 3-5 dana, kada treba popunjavati mjesta gdje su se biljke iz prvog rasađivanja osušile. Naredna zalivanja, ako nema padavina, treba vršiti svakih 8-10 dana.

Poslije svake berbe plodova papriku treba obavezno zalivati.

Kako je plitak korijen, zalivnom normom treba prokvasiti sloj zemljišta do oko 20-30 cm.

Paprika se može navodnjavati kišenjem ili sistemom kap po kap.

Kod direktne proizvodnje važno je obezbjediti vlagu za brzo i ujednačeno nicanje. Ukoliko je površinski sloj zemljišta isušen, potrebno je zaliti malom zalivnom normom, oko 10 mm. Dalja zalivanja zavise od padavina i stanja vlažnosti zemljišta.

I za taj način proizvodnje može se navodnjavati po turnusima, samo zalivanja treba da su rjeđa nego kod proizvodnje iz rasada i iznose 30-40 mm.

Sa zalivanjem se prestaje kada plodovi počinju da dobijaju crvenu boju.

Optimalna temperature vode za zalivanje

Pri navodnjavanju, paprika je osjetljiva i na temperaturu vode.

Optimalna temperatura vode je 26-28 ºC, a minimalna oko 20ºC.

Ako se zaliva vodom temperature 17-18 ºC usjev može da odbaci cvjetove i da stagnira u porastu.

Pročitajte: Paprika je izuzetno osjetljiva na niske temperature

Rosopas tinktura za uklanjanje bradavica – Recept

Rosopas je danas najpoznatiji po svome djelovanju na virusne bradavice. Tinktura od rosopasa može pomoći pri uklanjanju samih bradavica, a mi vam donosimo recept za izradu tinkture. Mnogi je smatraju korovom bez da uopšte znaju da je riječ o rosopasu, a neki od drugih naziva za ovu ljekovitu biljku su rusa trava, zmijino mlijeko ili trava od žutice.

Prepoznajemo ga po malim žutim cvjetovima s četiri latice, a može narasti do 60-70 cm u visinu. Najpoznatiji je po svome žutom soku koji ispušta kada ga zgnječimo između prstiju ili prerežemo stabljiku, a sam sok je moguće koristiti svježeg za uklanjanje virusnih bradavica. Poput neuglednog izgleda, rosopas takođe otpušta oštar i neugodan miris tokom branja, no miris će tokom sušenja ispariti.

Pročitajte: ROSOPAS ILI RUSA TRAVA – Recept za prirodni lijek protiv bradavica

Rosopas je najpoznatiji po svome djelovanju na bradavice na koži, no njegova se ljekovitost prostire mnogo dalje. Odličan je za liječenje mnogih zdravstvenih problema poput žutice, astme i tuberkuloze, nesanice, anksioznosti, oboljenja jetre te infekcija bubrega i mokraćnog mjehura.

Tinktura od rosopasa – recept

Prilikom izrade tinkture poželjno je koristiti suvi biljni materijal koji smo sami ubrati tokom suvog i toplog dana kada je vidljivo lučenje žuto-narančastog soka iz stabljike.

Preporučljivo je nositi rukavice tokom branja čitave biljke jer bi sok mogao uzrokovati manje iritacije na koži. Nakon toga potrebno je sušiti biljni materijal na tamnom, prozračnom i suvom mjestu.

Kapi rosopasa veoma je lako napraviti te je najduži dio izrade čekanje kako bi se tinktura napravila. U sljedećem receptu koristili smo 70%-tni medicinski alkohol, no moguće je koristiti i domaću rakiju ili votku kao alkoholni dio.

Potrebni sastojci:

Sušeni cvjetovi i stabljika rosopasa
500 ml alkohola (45-70%)
Čista staklena tegla od 500 ml
Tamna staklena bočica za čuvanje

Rosopas kapi potrebno je napraviti s dobro osušenim biljnim materijalom. Prvi korak je da staklenu teglu od 500 ml rahlo napunimo rosopasom, ali ne odviše zbijeno i gusto. Zatim je rosopas potrebno preliti alkoholom, dobro zatvoriti teglu i promućkati mješavinu.

Teglu je potrebno ostaviti 2-3 nedjelje na tamnom mjestu, s povremenim mućkanjem mješavine. Nakon što je dovoljno vremena prošlo, tinkturu ćemo procijediti i premjestiti u staklenu bočicu od tamnog stakla. Preporučujemo bočicu s kapaljkom zbog lakšeg doziranja kapi rosopasa, dok je rok trajanja tinkture do 6 mjeseci.

Pročitajte: Bradavice na licu – Preporuka travara za uspješno uklanjanje ovih izraslina

Korišćenje kapi rosopasa

Kako biste uklonili virusne bradavice ili gljivične infekcije s kože i noktiju, nanosite svakodnevno nekoliko kapi tinkture na zahvaćeno područje. Preporučljivo je nanositi tinkturu isključivo na bradavicu ili područje kože/noktiju s gljivicama kako bi se izbjeglo oštećenje zdrave kože.

Kod virusnih bradavica, poželjno je tinkturu nanijeti na komadić pamučne vate (izrezan u veličini bradavice), a zatim ga pričvrstiti flasterom ili selotejpom na bradavicu. Ostavite vatu tokom noći i ponavljajte minimalno 7 dana prije nego pokušate ukloniti bradavicu. Ukoliko je potrebno, proces ponavljajte dok bradavica ne potamni i ne počne odumirati.

Organski preparat koji suzbija pepelnicu – KARATHANE GOLD!

Ukoliko se pepelnica ne suzbije na vrijeme može smanjiti prinos i do 70%. Uz plamenjaču, ona je najznačajnija bolest povrtnog, ukrasnog bilja, voćaka, vinove loze u okućnicama, vrtovima i u intenzivnim proizvodnim sustavima…

Karathane gold 350 EC je jedini organski fungicid i jedan od najdjelotvornijih fungicida uopšte, namijenjen za suzbijanje pepelnice.

Jedina je alternativa sumporu, ali za razliku od sumpora djeluje na visokim i niskim temperaturama, ima nižu dozu primjene i duže djelovanje.

Aktivna materija meptildinokap odlikuje se preventivnim, kurativnim i eradikativnim djelovanjem na pepelnicu tako da Karathane Gold uspješno zaustavlja pepelnicu i nakon pojave zaraze.

Pročitajte još: Sve o pepelnicama

Prednosti ovog preparata:

  • ima preventivno, kurativno i eradikativno djelovanje na pepelnicu
  • nije zabilježena pojava rezistentnosti niti na jednoj kultur jedini
  • fungicid učinkovit i pri niskim temperaturama
  • otporan je na oborinsko ispiranje 1 sat nakon primjene
  • ne utječe na fermentaciju i organoleptičke osobine vina

Preparate koristiti prema uputstvima proizvođača!

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O.

 

 

 

 

Šta se desi sa hranom kada mušica sleti na nju

Postoji barem sto različitih bakterija i virusa koje mušica može prenijeti kada sleti na hranu, tvrdi Tomas Dž. Denijels, naučnik i direktor ekološke laboratorije na Univerzitetu Fordhem u Njujorku.

Kako prenosi „The Healthy“, kada mušica pokupi bakterije, može ih prenijeti svuda oko sebe čim sleti, pa i na hranu, bez obzira što je na njoj bila svega nekoliko sekundi.

„Postoji rizik od zaraze i bolesti bez obzira na to što je količina bakterija koja se prenese u tom kratkom vremenu mala“, tvrdi Denijels.

Kada sleti na hranu, mušica je zapravo ne jede odmah, već po njoj ispušta sokove koji će je omekšati, kako bi je na kraju mogla „pojesti“ u tečnijem obliku.

VILOTRIN – Insekticid odličan za suzbijanje bubašvaba, muva, mrava…

Tjelesna tečnost koju mušica ispušta po hrani je puna je bakterija, pa su zbog toga mnogo veće šanse da se zarazite ako je hrana „popljuvana“, nego kada je samo sletila na hranu.

Sokovi koje mušica ispušta su opasniji jer dolaze iz njenog tijela, dok su bakterije koje se nalaze po njenom tijelu manje opasne, prenose novosti.rs.

Stoga, ako je samo jedna mušica sletila na hranu, ne morate je odmah bacati. Veće su šanse da se zarazite ako je više mušica sletjelo, što se najčešće dešava kada jedete napolju.