Naslovnica Blog Stranica 453

Štetni insekti uskladištenih strnih žita i mjere suzbijanja

0

Primarni i sekundarni štetni insekti umanjuju kvalitet zrna strnih žita.

Žito koje je u skladištu napada veći broj štetnih insekata. Štete koje prouzrukuju skladišni insekti mogu biti oko 15%  i ogledaju se u smanjenju uskladištene mase kao i kvaliteta žita.

Potrebno je u skladišta unositi samo zdrave žitarice koje imaju manji procenat vlage (ispod 12%).

Povoljna temperatura za razvoj insekata je 20-35 ºC, a vlažnost vazduha je 60-80 %, napominje Ljiljana Jeremić, savetodavac za zaštitu bilja. Van ovih granica se usporava razviće i razmnožavanje insekata.

Zbog toga u skladištu treba obezbjediti odgovarajuće uslove (temperatura,vlažnost vazduha i zrna) kako ne bi došlo do pojave i širenja skladišnih štetočina.

Primarni i sekundarni štetni insekti

Na osnovu šteta koje prave skladišni insekti se mogu podijeliti u dvije grupe:

  • primarne štetočine (koje oštećuju cijela zrna) i
  • sekundarne (koje se hrane zrnima koja su već oštećena).

Primarne štetočine

Primarne štetočine su ekonomski najznačajnije i to su žišci (Sitophilus granarium, S. oryzae, S. zeamais), Ryzopertha dominica i žitni moljac (Sitotroga crealella).

Žitni žižak je najčešći u skladištima poljoprivrednih proizvođača zbog toga što se više javlja u hladnijim  skladištima.

Larve žižaka se razvijaju u zrnu, a odrasli se nalaze u unutrašnjosti robe i teško se uočavaju (kada je toplo onda se mogu videti na površini žita).

U toku godine mogu imati 3-4 generacije, a u povoljnim uslovima i više.

Kada su prisutni ovi insekti u uskladištenim žitaricama žito se zagrijava, može doći do pojave vlage od kondenzacije i može doći do klojanja zrna kao i pojave mikroorganizama (grudva se, buđa).

Ovakvo žito ne može da se koristi za ishranu ljudi i životinja.

Ryzopertha dominica se uglavno nalazi u velikim silosima. Larve se hrane i razvijaju u zrnima, odrasli insekti se ubušuju u zrna.

Aktivnošću ovih štetočina ne dolazi do zagrijavanja žita.

Prisustvo se primjećuje po brašnastoj prašini koja je nastala od ishrane inekata.

Žitni moljac je značajna štetočina. Štete pričinjavaju samo larve koje se razvijaju u zrnima. Prezimljava kao larva a u proleće se razvijaju odrasli insekti. U toku godine mogu imati 1-3 generacije.

Sekundarni štetni insekti

Sekundarne štetočine oštećuju već oštećena zrna i najznačajniji su brašnari.

Larve se razvijaju izvan zrna. Štete prave larve i odrasli insekti.

Brašneni (Ephestia kuhniella) i bakreni moljac (Plodia interpunctella) su iz reda Lepidoptera.

Štete pričinjavaju samo larve (gusenice) koje ispredaju niti koje povezuju zrna ili brašno u grudve. Larve se nalaze samo u površinskom sloju.

Mjere suzbijanja štetnih insekata u skladištu

Da bi se žitarice u skladištu očuvale u zdravstveno ispravnom stanju najvažnija je primjena preventivnih mjera i stalno praćenje pojave štetočina tokom skladištenja, naglašava Jeremić i savjetuje kako ih suzbijati.

Skladište treba adekvatno pripremiti za skladištenje:

  • ukloniti zaostale zalihe,
  • skladište detaljno očistiti,
  • sve pukotine i udubljenja na zidovima, tavanici, podu zatvoriti jer u tim pukotinama mogu ostati štetočine i izvršiti zarazu novih proizvoda,
  • obaviti higijensko krečenje tavanice i zidova i
  • obaviti hemijski tretman praznog skladišta ako je u skladištu protekle godine bilo pojave štetočina primenom nekog od insekticida: Actellic 50 EC, Bevetelik (a.m.pirimifos-metil) -0,75-1,5 ml/m2 uz dodatak 25-150 ml vode; Etiol tečni -0,2-0,3%.

Skladište treba da ima dobro provjetravanje da bi se održala optimalna temperatura i vlaga u skladištu.

Ako dođe do pojave štetnih insekata u skladištu potrebno je obaviti hemijski tretman primjenom kontaktnih insekticida kao što je Actellic 50 EC (pirimifos -metil) koji se primjenuje u količini od 8 ml/t robe uz dodatak 0,5-1 l vode za suzbijanje žižaka, plamenca, brašnara, moljaca; Etiol specila, Dastacid special (a.m.malation) u količini od 100 g/100 kg zrna za suzbijanje žižaka, brašnara, moljaca; Ambarin (a.m. cipermetrin) u količini od 20 ml u l vode /t zrna za suzbijanje štetnih tvrdokrilaca i leptira, savjetuje Jeremić.

Patlidžan možete gajiti i u saksiji na balkonu

Patlidžan će uspjeti, osim u vrtu i u stakleniku, i na vašem balkonu, u saksiji ili drvenom sanduku.

Njegova popularnost je najveća u mediteranskim zemljama, budući da ovo povrće voli sunce, te je neizostavna namirnica na tanjuru.

Ono što je bitno znati jeste i da patlidžan ima malu kalorijsku vrijednost – samo 20 kcal na 100 g ploda.

Na šta morate pripaziti da biste dobili zdrave, velike i ukusne plodove?  Najvažniji uslovi za uzgoj su – sunce i toplina, a zatim zalivanje odnosno dovoljno vlage i po tome je vrlo sličan paprici.

Pročitajte: Pravilna prihrana plavog patlidžana – Spriječite opadanje cvjetova

Uzgajate ga iz pikiranih presadnica i to nakon što prestanu mrazevi. Zasadite presadnice u redove razmaka 70 cm, s tim da u redu jedna od druge budu udaljene oko 40 cm. Bilo bi najbolje da ste u jamice stavili i stajsko đubrivo kao prvi sloj, a kasnije možete dodavati mineralno gnojivo. Nakon što ih zasadite u jamice i zatrpate zemljom, zalijte ih s najmanje 1 l vode.

Nemojte žuriti s prvim okopavanjem – učinite to tek tri do četiri tjedna nakon sadnje i nemojte ga saditi stalno na istom mjestu jer će dati slabiji urod. Sadite ga na zemlji na kojoj su pretkulture bile rotkva, salata ili mladi luk, a izbjegavajte mjesta gdje ste uzgajali paradajz ili krompir. Tokom uzgoja bilo bi dobro orezivati i prikraćivati vrhove listova biljke. Vrhove kratite kada patlidžan razvije pet do šest plodova. Grane koje ne donose cvijet odstranite.

Pročitajte: Tehnika gajenja plavog patlidžana

Obavezno posadite kadifu između paradajza i krompira

Ako se bavite sadnjom povrća u bašti, čak i na malom prostoru, na gredice biste obavezno trebali zasaditi kadifu. Ova jednogodišnja biljka porijeklom je iz Meksika. Zovu je još i francuskom kadificom jer je u Evropi bila prvo uzgajana na jugu Francuske.

Listovi su joj aromatični i tamnozelene su boje. Kadifica je aromatična biljka, diuretik i poboljšava probavu. Uzgojeno je mnogo različitih kultivara koji se razlikuju visinom, izgledom (jednostavni i puni) i bojom cvjetnih glavica. Ocvale cvjetne glavice treba uklanjati kako bi se pospješila cvatnja i produžila sezona cvatnje.

Pročitajte: Da li ste znali da KADIFA ima ova ljekovita svojstva? /RECEPTI/

Osušeni se cvjetovi mogu koristiti kao zamjena za originalni šafranin koji se dobija od vrste Crocus sativus, a služi za bojenje hrane žutom bojom. Smrvljeni listovi su jakog mirisa. Mogu se koristiti za davanje arome hrani.

Zanimljivo je da se kadifica koristila u religijskim obredima u Meksiku. Na mjestu gdje je posađena, ova je biljka vrlo učinkovita u tjeranju vrtnih štetočina kao prirodni insekticid.

Treba obratiti pažnju na to da kod osjetljivih osoba diranje listova može prouzročiti kožne alergije.

Primjena: kao biljka pratilica na gredicama ili između posađenog paradajza i krompira.

Napomena: u hladnijim područjima mlade se biljke obvezno moraju uzgajati u stakleniku.

Pročitajte: Otjerajte bube iz bašte uz pomoć ovih pet cvjetova

7 namirnica koje vas štite od štetnih UV zračenja

Kroz ljetne mjesece bi ishranu trebalo prilagoditi toplijoj temperaturi kojoj ste izloženi, te ishranom pomoći tijelu da se štiti od štetnog sunčevog zračenja.

Sljedećih sedam namirnica biste trebalo imati što češće na svome stolu:

  • Ribe
  • Crveno voće i povrće
  • Lisnato zeleno povrće
  • Maslinovo ulje
  • Voće bogato vitaminom C
  • Zeleni čaj
  • Tamna čokolada

Pročitajte: Namirnice koje treba jesti ljeti, a koje čuvaju zdravlje

Naravno, ako i jedete sve ovo svakodnevno ipak se trebate dodatno zaštiti sredstvima za sunčanje, ako preferirate prirodno tada se odlučite za prirodna sredstva za sunčanje i brže tamnjenje kože, ali konzumiranje ovih namirnica pomaže tijelu da se štiti na prirodan način te bude zdravije u ljetnim mjesecima.

Pročitajte: Cvijeće koje možete jesti – Neven, dragoljub, lavanda…

UBOD STRŠLJENA – Evo šta prvo da uradite kako biste izbjegli alergijske reakcije i spasili sebi život!

Ose, pčele, stršljenovi, komarci… Ovi insekti znaju da budu mnogo dosadni, a neki od njih i veoma opasni. Ukoliko vas ujede stršljen postoji velika vjerovatnoća da će doći do alergijske reakcije. Evo šta možete uraditi prije nego što stignete do prvog ljekara.

Ubod stršljena je vrlo bolan, ali u većini slučajeva nije koban kako neki misle. Uglavnom se sve završi blagim otokom koji traje nekoliko dana. Međutim, ubod stršljena ponekad može izazvati anafilaktički šok, odnosno alergijske reakcije na otrov, a tada je čitava stvar mnogo opasnija.

U svakom slučaju, najbolje je izbjegavati avanture u prirodi na mjestima gdje ima stršljenova. Ako se bavite baštovanstvom, budite na oprezu i zaštititi otvorene dijelove tijela. Ako ipak dođe do uboda, odmah izvadite žaoku i stavite hladan oblog.

Simptomi i reakcije

Ubod stršljena uglavnom izaziva otekline, crvenila i osjećaja svraba na oštećenom dijelu kože. Mali ubod može proći već za pola sata ili sat vremena, ali ako je osoba posebno osjetljiva na njegov otrov, može oteći čitava ruka, noga ili drugi dio tijela na kojem se nalazi ubod.

Kako biste spriječili širenje otrova u tijelu, ubodeni dio tijela držite povišeno u odnosu na trup, savjetuje portal Krenizdravo.rtl.hr.

Pročitajte: Kako prirodno ublažiti oteklinu i bol od uboda ose, pčele i stršljena

Ako je žaoka ostala u koži, pokušajte da je istisnete nekim ravnim nožem. Nemojte koristiti pincetu jer se njome najčešće samo otrov dodatno istisnete u tijelo, a žaoka ostane dublje u koži.

Posebno su opasni ubodi na predjelu grla i vrata, jer oteklina može uzrokovati otežano disanje ili čak gušenje, zbog čega je povređenu osobu potrebno odmah odvesti u hitnu.

Ubodi otrovnih insekata poput stršljena posebno su opasni za osobe sklone alergijskim reakcijama. One mogu pasti u anafilaktički šok.

Ubod stršljena može dovesti do anafilaktičkog šoka koji dolazi iz nekoliko razloga:

– Zbog toga što je osoba alergična na ubod insekta

– Zbog toga što je ubod na nezgodnom mjestu gdje otok izaziva gušenje

– Ako je osobu u proteklih nekoliko nedjelja već ugrizao stršljen ili osa, imunološki sistem je postao preosjetljiv na alergen i u slučaju ponovnog uboda dolazi do anafilaktičke reakcije organizma.

Potrebno je naglasiti da u slučaju anafilaktičkog šoka treba odmah pozvati hitnu pomoć kako bi se sprovela antišok terapija. Tu terapiju mogu izvesti samo profesionalci koji praćenjem simptoma određuju doze adrenalina, antihistaminika i kortikosteroida, kako bi neutralizovali alergijsku reakciju.

U slučaju da je čovjek u smrtnoj opasnosti, a u tom trenutku nema doktora koji bi mu pomogao, alergijska reakcija se može ublažiti injekcijom adrenalina koja je unapred pripremljena.

Zato, ako ste izloženi opasnosti od ugriza stršljena, a posebno ako ste alergični na ugriz insekata, potrebno je da imate jednu takvu injekciju i tablete antihistaminika za svaki slučaj, a za sve to se prije svega posavjetujte sa doktorom.

Pročitajte: Ose i stršljene namamite u boce sa pivom ili sokom

Ubod stršljena – šta preduzeti?

U slučaju da nema alergijske reakcije, već je u pitanju samo običan otok, mjesto uboda treba tretirati hladnim oblozima. U tu svrhu možete upotrebiti hladan predmet kao što je metalna kašika.

Međutim, u nekim slučajevima, alergijska reakcija može zakasniti i 8 do 10 sati, pa je ipak najbolje obratiti se ljekaru, posebno ako vas je već ugrizao insekt u posljednjih nekoliko nedjelja.

Dobar savjet za ubod stršljena i drugih insekata

Jedan iskusni pčelar kaže da otok i bol koji nastaju zbog ugriza pčele, ose ili stršljena, možete ublažiti i pomoću tablete aspirina ili andola. Potrebno je jednu tabletu rastopiti i prisloniti na mjesto uboda, držati jednu minutu, a zatim skloniti. To je potrebno učiniti odmah nakon uboda i tako ćete smanjiti otok i ublažiti bol i svrab.

Ako ste vas ubode stršljena ili neki drugi insekt, nemojte paničiti. U slučaju alergijske reakcije bitno je odmah posjetiti ljekara.

 

Kako lovor može pomoći u borbi protiv proširenih vena

Samo rijetki znaju da lovorovo lišće osim što se koristi u kuhinji takođe može biti vrlo korisno i za naše zdravlje.

Lišće se koristi za pripremu izvrsnog ljekovitog ulja koje posjeduje mnogo korisnih svojstava za naše zdravlje i možete ga pripremiti kod kuće.

Za šta je sve koristan list lovora:

  • Umiruje nervni sistem
  • Jača imuni sistem
  • Smanjuje i podstiče proces znojenja
  • Poboljšava mentalnu aktivnost uopšte
  • Vrlo je koristan u bolnim zglobovima i pomaže kod slučajeva varikoznih vena

Pročitajte: Lovorov list u rakiji ili maslinovom ulju – Lijek koje je dobro imati u kući

Sastojci za recept:

  • 30 grama lovorovog lišća
  • 250 ml maslinovog ulja 

Uputstvo za pripremu ovog ulja:

Usitnite lovor prelijte maslinovim uljem. Smjesu stavite u staklenu bocu, zatvorite i stavite na tamno mjesto dvije sedmice.

Promućkajte s vremena na vrijeme. Nakon 14 dana, iscijedite tečnost kroz gazu i prenesite u drugu posudu.

Kako ga koristiti:

Prije primjene zagrijte i nanesite na bolna područja te masirajte.

Pročitajte: Lovorov list u borbi protiv kašlja

Ako ste kupili lubenicu koja nije slatka i ukusna nemojte je baciti već napravite sok

Kupili ste lubenicu i shvatili da nije slatka i da je bezukusna, umjesto da je bacite ili jedete na silu možete napraviti odličan osvježavajući sok pelijepe boje i egzotičnog izgleda.

Od sastojaka vam samo treba lubenica, a po ukusu dodajte šećer i limun.

Lubenicu isjecite na kriške, odstranite veće koštice, isjecite na kocke i izgnječite alatkom za pire krompir.  Sve procijedite kroz cjediljuku i istisnite sav sok. Iscjeđeni višak bacite. Lubenica je vodena i ima dosta soka.  Dodajte šećer postepeno mješajući i nacijedite limun. Koliko šećera i koliko limunovog soka, odredite sami po ukusu.

Ostavite u frižider da se ohladi i poslužite sa ledom ili bez.

Lubenica je bogata elektrolitima i vodom, ima jako malo kalorija (30 kalorija na 100 g) pa je odlična za dijetu. Savršeno čisti organizam i izbacuje otrove. Obiluje fitonutrijentima i antioksidansima koji čuvaju zdravlje

Pročitajte: Postoji NAČIN da očistite lubenicu od sjemenki za samo DVA MINUTA

Kalateja – Kako se gaji jedna od omiljenih sobnih biljaka?

Kalateja (Calathea) je porijeklom iz Južne Amerike, iz porodice marantaceae  (maranta), kako je uglavnom i nazivaju prodavci. Jedna je od omiljenih sobnih biljaka.

Gusti, šareni listovi oblikuju veoma dekorativan žbunić. Sa gornje strane list je prošaran u nijansama bež, žute i zelene boje, dok je sa donje strane, u zavisnosti od vrste, crven do purpuran.

Kalateja maksimalno izrasta do 60 cm visine, mada joj je najčešće veličina grma 25-30 cm.

Od mnogih vrsta kalateja, kod nas je poznato nekoliko:

  1. C.zebrina, porijeklom iz Brazila, ima blijedozelene listove sa svijetlim žilicama, dok je poleđina lista crvena.
  2. C.grandiflora ima sjajne, zelene, izborane, dugačke listove i žućkaste cvjetove.
  3. C.ornata je iz Kolumbije. Ima tanke listove na dugim peteljkama. Veoma su svijetli, prugasti i vremenom mijenjaju boju u zeleno-smeđu, a poleđina dobija crvenkastu boju.
  4. C.veitchiana potiče iz Perua, listovi su debeli, kožasti, duguljasti, dugi oko 30 cm. Na sebi imaju razne nijanse zelene boje i okaste šare sivo-zelene i smeđe-zelene boje.
  5. Calathea makoyana, koja se najčešće sreće u našim prodavnicama, ima duguljaste sjajne listove, lijepe šare zelene, žute i maslinaste boje. Na poleđini ista šara je dobila crvenkasto-narandžastu nijansu.

Pročitajte: Epifil – Kako da gajite najtraženiju sobnu biljku

Njega

Kalateji odgovara velika vlažnost vazduha i visoka temperatura, 18-24ºC. Ne izlaže se direktnim zracima sunca, difuzno svjetlo ili polusjenka će je zadovoljiti. Ljeti je zalivamo dva puta nedjeljno, a zimi jednom.

Često orošavanje joj veoma prija, a potrebu za vlagom ćemo joj zadovoljiti ako saksiju stavimo na sloj mokrog šljunka. Zimi je držimo u prostoriji gdje je stalna temperatura vazduha oko 18ºC.

Presađivanje i razmnožavanje

Presađujemo je u martu ako vidimo da se saksija ispunila korijenom. Dodajemo nov kompost izmiješan sa glinastom zemljom. Poslije presađivanja biljku stavljamo u zasjenčeno, vlažno mjesto i vodimo računa o temperaturi da se ne spusti ispod 18ºC.

razmnožavanje je u proljeće razdvajanjem korijena na dva, tri dijela i ponašamo se isto kao kod presađivanja.

Pročitajte: BRŠLJANOLISNA ARALIJA – Otporna i moderna sobna biljka

Jeftino i dekorativno – Napravite mini vrt u paletama

Palete možete iskoristiti na tako mnogo načina, ali ovaj vrt je sigurno jedan od najboljih, posebno ako nemate dovoljno prostora. A, možete ga smjestiti i na balkon.

Ovakvo rješenje za vaše cvijeće i biljke je veoma povoljno i zaista impresivno. Zadiviće i vaše najkritičnije prijateljice i komšinice.

Prvo pronađite paletu. A, i to nije tako teško. Raspitajte se kod firmi, koje prevoze veliku opremu i materijale (recimo, štamparije) ili, na kraju krajeva, možete ih i kupiti u velikim centrima za dom i vrt.

Kada imate paletu, vrijeme je da prikupite i ostali materijal. Naravno, morate nabaviti zemlju za cvijeće (dvije velike vreće, konsultujte se sa prodavcem u centru za vrt gdje kupujete), 16 paketa sadnica (cvijeća ili ljekovitog bilja – 6 u paketu ili više), agrotekstilna podloga, kojom ćete prekriti paletu (ili dobar gusti, čvrsti materijal, koji propušta vodu i vlagu), klamerica i šmirgl papir.

Što se tiče cvijeća preporučujemo da birate: kadife, neven, vrtni slak.

Pročitajte: ODLIČNA IDEJA – Napravite saksije od plastičnih flaša

Očistite paletu, popravite je, zakucajte esker ako treba negdje, šmirglom izravnajte drvo da se ne biste povrijedili na iverice. (Ukoliko želite da paletu prefarbate, koristite vodootpornu boju i ostavite je posle farbanja da se dobro osuši).

Dno palete i strane prekrijte agrotekstilnom podlogom i klemaricom je dobro pričvrstite za drvo. Ukoliko vam se čini da nije dovoljno čvrsto ili da je tanko, podebljajte sa još jednim slojem. Bitno je da je sav materijal dobro pričvršćen za paletu i da nema rupica kroz koje bi zemlja ispadala.

Položite paletu na dno i u prvi red poredajte biljke ili cvijeće, ali gusto, da bi vrt bio što čvršći, da zemlja ne bi ispadala. U paletu stavite zemlju iz vreća (dodajte je i na prvi red, koji ste već formirali). U svaki red gusto zasadite biljke, da bi držale zemlju čvrsto na mjestu.

Pročitajte: Neobična ideja – Od autobusa napravila plastenik

Zalijte i ostavite u ležećem položaju da se sve sjedini i očvrsne. Podignite paletu i stavite je na mjesto u dvorištu ili na balkonu, koje vam najviše odgovara.

Trebate imati na umu da je posao najbolje obavljati sa vrtnim rukavicama. Redovno zalivajte biljke.

Detalje izrade pogledajte u videu ispod:

Šta saditi nakon graška?

Bašta je dinamično mjesto u kojem se usjevi smjenjuju skoro cijele godine. U nastavku saznajte šta saditi nakon graška.

Šta saditi nakon graška

Grašak i druge mahunarke su odličan predusjev za kupusnjače, lisnato povrće, krastavac, jer obogaćuju zemljište azotom. Osim što su odličan predusjev, mahunarke kratke vegetacije su pogodne i za drugu sjetvu. Najbolje je uzgajati niske sorte graška i mahuna koje ne zahtijevaju podizanje armature i kraće vremena im treba za formiranje zelene mase. Obratiti pažnju na gustinu sjetvenog sklopa kako bi biljke prekrile tlo i spriječile suvišno isparavanje iz zemlje.

Pročitajte: Rana i kasna sjetva mrkve