Naslovnica Blog Stranica 443

Kako da znamo da li smo DOVOLJNO ZALILI BILJKE? Glavne tehnike zalivanja

Agrosavjet
-
0
Kako da znamo da li smo DOVOLJNO ZALILI BILJKE? Glavne tehnike zalivanja

Nepravilno zalivanje biljaka jedan je od glavni uzroka njihovog propadanja.

Lopovi upadaju noću i kradu crveno zlato – Za nekoliko sati – 300 kilograma

Agrosavjet
-
0
Lopovi upadaju noću i kradu crveno zlato – Za nekoliko sati – 300 kilograma

Ivanjica – Lopovi haraju ivanjičkim malinjacima. Prema riječima proizvođača, do sada je iz zasada u ovom kraju ukradeno preko 1.000 kilograma crvenog zlata.

Ako se uzme u obzir njihova rekordna cijena, računica je više nego jasna.

Oni ordiniraju noću, a pretpostvlja se da je u pitanju veća grupa, jer za nekoliko časova mogu da uberu oko 300 kilograma malina.

„Sa lampama na glavi, ljudi koji su vidjeli malinjake iz daljine kažu da je slika kao da su svici u zasadima. Kod mene su dva puta upadali i odnijeli preko 400 kilograma malina, a ja nisam jedini. Ovo se proširilo kao epidemija. Vidjeli su vjerovatno da na taj lak način mogu da zarade novac. Oni za par sati oberu količinu u vrijednosti preko hiljadu evra“, rekao je za RINU Radojko Brkušanin koji ima zasade u selu Budoželj.

Kradljivci mahom biraju malinjake čiji vlasnici ne žive tu, pa su na taj način sigurni da nema ko da ih prijavi policiji. Vlasnici su potpuno nemoćni, jer je sad kasno da postave video nadzor, a i to je pitanje koliko bi im pomoglo. Lopovi kad oberu voće i odu, šteta je neminovna.

Pročitajte: Crveno zlato dostiglo cijenu koju niko nije očekivao

„Jedino rešenje je dežurstvo. Da nakon napornog dana, berbe po visokim temperaturama, onda vožnje do otkupaca dođemo u zasad i dežuramo sa puškom. To je nemoguće, a i opasno. Ko zna koliko njih ima, kad toliko mogu da naberu za noć. To je sada već organizovani kriminal, oni su sve razradili do sitnih detalja i pustoše malinjake. Mi kao vlasnici privatnih posjeda nikako nismo zaštićeni“, kažu malinari.

Krađa malina intezivirala se sa viokom ovogodišnjom cijenom po kilogramu, koja se kreće i preko 400 dinara, što je istorijski makisum. Međutim, ovo je samo još jedan dokaz koliko je teško zaraditi poljoprivredni dinar, jer da bi naplatili svoj trud i znoj voćari prvo muke muče sa mrazom, sušom, pa gradom i ono što ostane opet u potpunosti ne oberu oni već – lopovi.

Zelena rezidba vinograda važna mjera za budući rod

Agrosavjet
-
0
Zelena rezidba vinograda važna mjera za budući rod

Zelena rezidba vinograda – Obuhvata sve radove koji se izvode na zelenim lastarima, cvastima, zelenom grožđu i listovima tokom vegetacije i tu spadaju: lačenje, zalamanje lastara, prekraćivanje zaperaka, perstenovanje loze, proređivanje cvasti, grozdova i bobica i uklanjanje donjih listova.

Za zelenu rezidbu možemo reći da je i korektivna ili dopunska rezidbi izvedenoj na zreloj lozi u februaru ili martu mjesecu.

Ova rezidba ima za cilj da reguliše i poveća prinos i kvalitet grožđa, da se održava pravilan raspored i bujnost lastara, poboljšava se stvaranje novih okaca, stvaraju se povoljniji uslovi za sazrevanje grožđa i lastara i dr.

Obim zelene rezidbe nije isti svake godine, jer od klimatskih uslova, sortnih osobina i oblika čokota zavisi i koje će se mere zelene razidbe primjenjivati.

Nekada se zelena rezidba izvodila isključivo ručno, a danas se upotrebljava mehanizacije koje je prilagođena ovim operacijama.

Lačenje

Lačenje ili plijevljenje je uklanjanje čokota na početku vegetacije mladih lastara koji neće biti potrebni u tekućoj vegetaciji ni pri narednoj rezidbi zrele loze.

Lačenjem se uklanjaju lastari koji su izbili na čokotu, a nisu bili planirani rezidbom i oni mogu izbiti na stablu, glavi, krakovim, rodnim čvorovima i na samom luku. Lačenjem se uklanjaju i lastari koji izbijaju iz podloge.

Operacija lačenja se izvodi nekoliko puta u toku vegetacije, a prvi put kada su lastari dugi samo nekoliko centimetara.

Pročitajte: Apoplektično venuće vinove loze

Njihovim zalamanjem sprečava se bespotrebno trošenje hranljivih materija na porast lastara koji neće biti potrebni u tekućoj ili narednoj vegetaciji. Uklanjanjem ovih lastara smanjuje se gustina zelene mase što dovodi do bolje provjetrenosti špalira. Lačenje je obavezna mjera i nikako se ne smije izostaviti niti se ne smije odlagati, jer se direktno utiče na kvalitet grožđa i zdravstveno stanje vinograda.

Zelena rezidba vinograda

Zalamanje lastara je druga obavezna mjera zelene rezidbe koja se izvodi u vinogradu. Ona se izvodi kada se ostavljeni lastari uvuku u žice i kada značajno prerastu potporu i počnu da se savijaju

Lastari se prekraćuju 30 cm iznad posljednje žice ili je pravilo da bude 10 do 12 cm listova iznad posljednjeg grozda.

Zalamanje se izvodi iz razloga da lastari ne bi rasli neograničeno u dužinu i na taj način trošili hranljive materije, pravili veliku zasjenu, smanjivali promaju i bili podložniji bolestima. Ako bi imali suviše duge lastare donja okca na njima bi gubila rodnost što bi se odrazilo u narednoj vegetaciji.

Pročitajte: Dvije zarazne bolesti VINOVE LOZE koje uništavaju rod!

Zalamanje se izvodi u precvjetavanju vinove loze, negdje oko sredine juna, nikako se ne me čekati početak jula, jer se tada gube korisna dejstva ove mjere.

Zalamanjem vrhova lastara dolazi do jačeg aktiviranja zaperaka na njima, pa se mora vršiti njihovo zalamanje.

Zalamanje zaperaka se izvodi kada oni na sebi imaju 8 do 10 listova. Pogrešna navika vinogradara je da se zaperci uklanjaju do osnove. Oni se zalamaju tako dana njima ostane 4 razvijena lista koji nastavljaju fotosintetsku aktivnost i ishranu čokota.

Po pravilu ova mjera se izvodi 3 nedjelje do mjesec dana poslije zalamanja glavnih lastara. Zalamanje se obavlja pomoću velikih makaza ili kosirima u vidu mačeta.

Mehanizovano sječenje zaperaka

Moguće je vršiti i mehanizovano sječenje zaperaka pomoću specijalnih uređaja koji se montiraju na traktor. Za korišćenje ovakvih mašina špalir mora biti pravilno postavljen i prav, jer se mogu napraviti velike štete na lozi.

Uklanjanje donjeg lišća sa čokota je mjera zelene rezidbe koja ne mora da se primjenjuje svake godine, već samo u hladnih kišnim godinama, mada je mjera poželjna, jer kada se ukloni nekoliko listova oko grozdova 20-ak dana pred berbu postiže se bolja promaja u zoni plodova, bolja osunčanost, grožđe bolje zri, bolji mu je kvalitet i ima više šećera. Velika prednost je i što se berba obavlja daleko brže, jer nema listova koji kriju grožđe. Ova operacija se izvodi uglavnom ručno, mada ima uređaja koji pomoću vazdušne struje oduvaju listove u zoni grožđa.

autor: Milinković Jovan

Kuhinjski trik koji će vas oduševiti – Evo šta se dogodi ako u supu stavite LIST ZELENE SALATE

Agrosavjet
-
0
Kuhinjski trik koji će vas oduševiti – Evo šta se dogodi ako u supu stavite LIST ZELENE SALATE

Ovaj kuhinjski trik će učiniti da vam supa bude preukusna.

Prihranjivanje, presađivanje i razmnožavanje aloe vere

Agrosavjet
-
0
Prihranjivanje, presađivanje i razmnožavanje aloe vere

Prihranjivanje, presađivanje i razmnožavanje aloe vere – Aloe vera je drevna biljka koja se od davnina koristila pri liječenju, zbog svoje neopisivo velike ljekovitosti. Zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima nazivala se i kraljicom ljekovitih biljaka, dok je danas zauzela i mjesto jedne od najznačajnijih ukrasnih biljaka koja krasi domove stotina miliona ljudi!

Prihranjivanje aloe vere

Aloe vera se prihranjuje tokom perioda rasta biljke, odnosno u proljeće. Prehrana koja joj najviše odgovara je tečno, mineralno đubrivo bogato fosforom! Aloe vera se prihranjuje jednom mjesečno.

Presađivanje

Na svake dvije godine se savjetuje da se aloe vera presadi u širu saksiju. Aloe vera se presađuje u proljeće, i to u kompost bogat humusom, sa dobrim drenažnim slojem.

Pročitajte: Zašto ALOE VERA dobija smeđe mrlje – Kako joj pomoći?

Razmnožavanje aloe vere

Proces razmnožavanja aloe vere nije komplikovan. Naime, vrši se na dva načina, i to:

  1. Rasađivanjem mladica, odnosno izbojaka
  2. Razmnožavanjem lisnih reznica

Najjednostavniji način razmnožavanja je pomoću rasađivanja mladica. Aloe vera u drugoj godini života stvara izbojke, koji se koriste za dalje razmnožavanje. Kada dostignu veličinu od oko 3-5cm, odvojimo ih i posebno zasadimo. Savjetuje se da se aloe vera razmnožava u proljeće. Pri sadnji novih izbojaka, zasadite ih u manjoj saksiji, kako bi razvijen korijen počeo da udara u zivode saksije i krenuo da izbija na površinu.

Pročitajte: Nekoliko savjeta za bolji uzgoj ALOE VERE

Kako se aloe vera razmnožava pomoću rasađivanja mladica, možete vidjeti u sljedećem videu:

Drugi način razmnožavanja je pomoću lisnih reznica, što predstavlja najčešći način. Potrebno je samo makazama ili nožem odsjeći jedan list aloe vere sa dijelom stabljike i posaditi ih. Sadi se u mješavinu zemlje i pijeska, a proces ukorijenjavanja lista traje oko mjesec dana. Saksiju čuvati na toplom mjestu, kako bi se što prije razvio korijen!

Kako se aloe vera razmnožava pomoću lisnih reznica možete videti u sljedećem videu:

NAVODNJAVANJE VOĆNJAKA – Sve što je potrebno da znate za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa

Agrosavjet
-
0
NAVODNJAVANJE VOĆNJAKA – Sve što je potrebno da znate za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa

Savremeni način uzgoja voća zahtijeva adekvatno navodnjavanje voćnjaka. Pri izvođenju navodnjavanja voćnjaka i vinograda značajno je pitanje doziranja vode. Optimalna vlažnost u zemljištu može se postići i održavati samo ako se stručno postupa sa vodom u zoni rizosfere.

Ako se navodnjava češće nego što je potrebno, dolazi do većeg doziranja vode i do problema. Ako se rjeđe navodnjava i time dodaje manja količina vode od potrebne, ne može se postići visok i kvalitetan prinos u voćarstvu.

Dubina zemljišta koju treba navodnjavati zavisi od dubine korijenovog sistema i fazi razvoja biljke. Dubina navodnjavanja za jabuku, breskvu, krušku, iznosi 0.40-0.55 m.

U praksi se navodnjavanje najčešće koristi prema kritičnim periodima u odnosu na vodu. Voćke najviše troše vodu od završetka cvjetanja do kraja intenzivnog porasta plodova.

Pročitajte: Podizanje zasada LIJESKE na pravi način!

Kritične faze razvoja u odnosu na vodu su:

  • cvjetanje,
  • porast lišća i mladara ,
  • formiranje zametaka
  • porast plodova.

Prvo navodnjavanje trebalo bi obaviti deset dana poslije cvjetanja, ukoliko je proljeće sušno.

Drugo navodnjavanje se obavlja početkom jula mjeseca, u periodu najvećeg porasta vegetativnih organa, kada se formiraju cvjetni pupoljci za narednu godinu i rastu plodovi. Tada je najveća i evapotranspiracija, pa stabla voćaka najviše troše vodu.

Treće navodnjavanje se obavlja početkom avgusta mjeseca, za porast plodova, koji stižu za berbu krajem istog mjeseca i tokom sljedećeg.

Četvrto navodnjavanje primjenjuje se samo kod sorti jabuka i krušaka za zimsku potrošnju, ali se obavlja 25-30 dana prije berbe.

Pročitajte: Kaolin glina u organskoj zaštiti biljaka!

Navodnjavanje voćnjaka

Vrsta biljke                               Godišnja potreba za vodom (mm)

                                                                                              
Jabučasto voće                                 500-600

V. loza                                              520-600

Koštičavo voće                                  450-550

Jagodičasto voće                               450-600

Zalivne norme za većinu voćnih vrsta po mjesecima iznose :

  • april                           40-60 mm
  • maj                            70-100 mm
  • jun                             90-120 mm
  • jul                             110-130 mm
  • avgust                      100-130 mm
  • septembar                 50-60 mm.

Izvor: psss.rs

Visoke temperature izazivaju pad mliječnosti kod krava – Kako to spriječiti?

Agrosavjet
-
0
Visoke temperature izazivaju pad mliječnosti kod krava – Kako to spriječiti?

U vrelim ljetnim danima kada temperatura vazduha prelazi 30ºC, jedan od najvećih problema u mliječnom govedarstvu je pad mliječnosti i farmeri treba da znaju da su pad mliječnosti i smanjen apetit rezultat visokih letnjih temperatura, a ne bolesti.

Biološka adaptacija krava na visoke ambijentalne temperature podrazumijeva smanjenu proizvodnju mlijeka i porast temperature površine kože. Toplotni stres dovodi do značajnog pada u produkciji mlijeka.

Pročitajte: Kako prepoznati bolesti kod krava

Visoke temperature (već od 25ºC) u objektu ili u spoljnoj sredini dovode do pada mliječnosti od 10%-50% i više.

Krave holštajn-frizisjke rase su osjetljivije na toplotni stres od goveda simentalske rase. Kod goveda holštajn-frizijske rase gubici u proizvodnji mlijeka su prisutni na temperaturi iznad 21ºC, dok su kod ostalih rasa gubici prisutni na temperaturi iznad 24ºC. Životinje koje imaju manju tjelesnu masu se bolje prilagođavaju visokim temperaturama.

Pročitajte: Zašto dolazi do neplodnosti kod krava

U ovakviim situacijama od velike pomoći za muzne krave je rashlađivanje poprskavanjem ili aerosolno hladnom vodom. Ventilatori pomažu u rashlađivanju objekata i samih krava, te je preporuka farmerima za instaliranje ventilatora u objektima za smještaj životinja.

Životinje treba da imaju na raspolaganju hladnu i čistu vodu za piće po volji, a od velike pomoći je i redovno timarenje radi lakše termoregulacije. Održavanje higijene samih krava, ležišta i jasala je takođe preporučljivo, a krave je najbolje hraniti rano ujutro i kasno uveče.

Pored ovih mjera, preporučuje se i nabavka repelenata radi odbijanja insekata. Postoje repelenti za same životinje koji se aplikuju na kožu vratnog dijela i uzduž kičmenog stuba, kao i oni za premazivanje spoljnih i unutrašnjih površina objekata za smještaj.

KASNA SJETVA CVEKLE – Evo o čemu je potrebno voditi računa za dobar prinos

Agrosavjet
-
0
KASNA SJETVA CVEKLE – Evo o čemu je potrebno voditi računa za dobar prinos

KASNA SJETVA CVEKLE – Cvekla se uzgaja zbog svog zadebljalog korijena premda se čak i mlado lišće može koristiti na isti način kao blitva ili špinat.

Ali, ako odlučite u ishrani koristiti lišće cvekle, vodite računa da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Od kuvanog zadebljalog korijena cvekle najviše se priprema salata premda se mogu pripremati i mnoga druga jela, kao supe i variva od same cvekle ili s drugim povrćem.

Međutim, i nekuvana mlada cvekla može se naribati za salatu, uz dodatak malo rena, čime znatnije dobija na vrijednosti. I na kraju, sok od cvekle predstavlja veoma zdrav osvježavajući napitak, posebno ako je spravljen od nekuvane cvekle.

Sjetva cvekle

Za jesensku i zimsku potrošnju ili za konzerviranje, sjetva cvekle preporučuje se početkom mjeseca jula premda se za istu namjenu cvekla može posijati i nešto kasnije, tj. početkom avgusta. Budući da sjemenke, zapravo plodovi, jednosjemeni oraščići, tokom zriobe međusobno srastaju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica.

Posijte ih direktno na gredicu, pa prorijedite na razmak 2–3 cm, čim se oblikuju prva dva lista, da cvekla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk ili bijeli luk.

Pročitajte: Cvekla se deformisala ili je suviše mala – Evo zbog čega se to dešava

Drugi put cveklu prorijedite nakon 15–20 dana ili još kasnije, kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo. Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara, ali kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustoću usjeva.

Što je veći razmak među biljkama dobija se krupnija cvekla, uglavnom prikladna za proizvodnju sokova, dok se pri manjem razmaku formira sitnija.

Njega cvekle

Nakon nicanja, cveklu je bitno redovno okopavati, s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalivanje. Zalivanje je, pak, mjera koja redovno treba kasnom uzgoju cvekle. Navodnjava se po potrebi, tj. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji, s tim da su tokom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2–3 navodnjavanja.

Pročitajte: 5 grešaka zbog kojih vam je cvekla loša

Berba cvekle

Cvekla se na manjim površinama bere ručno. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama, te se korijen vadi po potrebi. Prvo se vade razvijenije biljke, dok se slabije ostavljaju u tlu da bi dodatno narasle.

U krajevima u kojima postoji opasnost od jesenskih mrazeva, cvekla se mora izvaditi jer promrzava na niskim temperaturama ispod nule. Na površini od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3–4 kg korijena, što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva.

Kako spriječiti KLIJANJE KROMPIRA

Agrosavjet
-
0
Kako spriječiti KLIJANJE KROMPIRA

Krompir je namirnica koju bi trebalo držati na suvom i tamnom mjestu, poput ostave ili podruma, ali nisu svi u mogućnosti pravilno skladištiti krompir.

Ako se nalazi na svijetlom i vlažnom mjestu, on počinje klijati i brzo gubi svoju čvrstu teksturu i prepoznatljiv ukus.

Proklijali krompir sadrži veliku količinu solanina, blago toksične materije koja kod ljudi izaziva glavobolje, dijareju i povraćanja.

Da bi ste spriječili klijanje krompira u skladištima preporučujemo vam upotrebu preparata ROYAL MH – 30.

royal sredstvo za sprječavanje klijanja krompira
Uvoznik i distributer za BiH Agrimatco doo

To je sistemični retardant za zaustavljanje rasta zaperaka duvana i sprečavanje klijanja merkantilnog krompira I luka.

VRIJEME I NAČIN PRIMJENE

ROYAL MH – 30  se koristi za sprječavanje klijanja krompira (izuzev sjemenskog) u skladištima, tretiranjem u vegetaciji kada je 80 % krtola veće od 2,5 cm (u prečniku), a to je tri do pet (optimalno) nedelja prije desikacije krompira. ROYAL MH – 30 primjenjuje se u količini od 12,5 l/ha uz utrošak vode od 500 – 600 l/ha.

U vrijeme tretmana cima krompira mora biti zdrava

Pročitajte: Kako spriječiti KLIJANJE luka u skladištu!

OGRANIČENJA

– Ne tretirati ukoliko su biljke duvana, luka ili krompira oštećene
– Ne tretirati ukoliko je temperatura vazduha iznad 25°C
– Ne tretirati ukoliko se u toku dana očekuje kiša

MIJEŠANJE

Royal MH-30 ne miješa se sa drugim proizvodima.
Ne dodavati ni okvašivač.
Karenca: luk – 7 dana; krompir, duvan – obezbijeđena vremenom primjene.

Preparat koristiti prema uputstvima proizvođača!

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O.

Kako pomoći svinjama da lakše podnesu ljetne vrućine?

Agrosavjet
-
0
Kako pomoći svinjama da lakše podnesu ljetne vrućine?

Svinje oslobađaju suvišnu toplotu gotovo isključivo putem disanja, one nemaju znojne žlijezde. Druge načine oslobađanja toplote otežava debelo masno tkivo.

Moramo obratiti pažnju na temperaturu, vlagu, strujanje vazduha, toplotna zračenja, svjetlost (intenzitet, trajanje i ritam), elektricitet (grmljavina), sastav vazduha, buku i tzv. socijalne faktore.

Kako pomoći svinji da podnose ljetne vrućine?

U slučaju vrućine svinje će se hladiti na sljedeće načine:

– potražiće hladnije mjesto ili mjesto sa jačim strujanjem vazduha

– pomjeriće se od grupe

– rovariće do hladne zemlje

– valjaće se (u fecesu i urinu).

Termički stres djeluje na ovulaciju, gestaciju ploda, sterilitet.

U slučaju hladnoće svinje će podvući noge pod tijelo ne bi li smanjile površinu tijela kojom oslobađaju toplotu u okolinu. Međutim, niske temperature predstavljaju znatno manji problem od visokih.

Kako da pomognemo?

Za hlađenje svinja na farmama se koriste bazeni i tuševi. U slučaju velikih vrućina, preporučljivo je dodati 3 grama vitamina C (askorbinske kiseline) u hranu.

Neophodnost hlađenja je očigledna: na 36 °C, krmače prskane vodom imale su 2,35 prasadi više nego one koje nisu bile prskane.

Pročitajte: Ako smjesu za svinje pravite sami – Pazite na omjere!

Posljedice izlaganja svinja visokim temperaturama

Svinje reaguju na nepovoljne uslove izazvane visokim temperaturama:

– smanjuje se apetit

– javlja se letargija

– pobačaji su češći

– embrioni su nevitalni i manji

– povećana je embrionalna smrtnost.

Pročitajte: Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa

Aklimatizacija traje 7-10 dana nakon izlaganja termičkom stresu. To je važno kod osjemenjavanja. Temperatura u rektumu najveću vrijednost dostiže 6 sati nakon stresa i pada kroz naredna 6 dana. Naravno, postoje individualne razlike među jedinkama i uslovima u kojima one žive.

Intenzitet, trajanje i način pojavljivanja stresogenog podražaja bitno utiču na učinak stresa. Spora pojava nadražaja ostavlja veću mogućnost prilagođavanja.

 

1...442443444...1.012Stranica 443 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia