Naslovnica Blog Stranica 425

Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?

Agrosavjet
-
0
Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?

Najveći broj pčelara ima neko drugo glavno zanimanje, a pčelarenje im je uzgredan posao na kome provode svoje slobodno vrijeme i koje im dopunjuje redovne prihode. 

Za ovakve pčelare u našim pašnim i vremenskim uslovima najviše odgovara pčelinjak sa 50 košnica. Ali, pčelar se na početku mora zadovoljiti sa manim brojem košnica, jer nema dovoljno znanja i iskustva. Kasnije, kada stekne potrebno iskustvo, postepeno će povećavati broj pčelinjih društava, sve dok ne dostigne normalan broj.

Praznični dani i godišnji odmor sasvim su dovoljni da se obave svi poslovi na pčelinjaku sa 50 košnica.

Pročitajte: Kako nabaviti prve košnice sa pčelama?

 

Manji broj košnica umanjuje rentabilnost, jer su troškovi obilaska i selidbe isti za 20-30 kao i za 50 košnica. Jer 50% prihoda sa pčelinjaka odlazi na troškove hranjenja, prevoza i obilaženja pčelinjaka, a drugih 50% predstavlja čist prihod.  Prema tome, ako pčelar želi da mu pčelarenje ne bude samo razonoda u slobodnom vremenu, već i rentabilno zanimanje, on mora u roku 5-6 godina broj košnica povećati na 50.

Pčelari kojima je pčelarenje glavno zanimanje treba da imaju najmanje 100 košnica, jer ovaj broj može jedan pčelar bez teškoća da opslužuje.

Da bi bili rentabilni, veliki društveni pčelinjaci moraju imati najmanje 500 košnica. Pčelinjak s manjim brojem košnica bio bi nerentabilan, jer su troškovi izdržavanja na ovako velikim pčelinjacima vrlo visoki.

Literatura: “Praktično pčelarstvo”, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović

Pročitajte: Evo kako spriječiti rojenje pčela

Virus mozaika duvana na paradajzu – Kako se boriti protiv ove opasne bolesti?

Agrosavjet
-
0
Virus mozaika duvana na paradajzu – Kako se boriti protiv ove opasne bolesti?

Virus mozaika duvana (Tobacco mosaic virus) je jedan od najrsprostranjenijih virusa duvana i paradajza.

Naročito se javlja na osjetljivim visokim indeterminantnim sortama paradajza. Kod ovih sorti vrši se presađivanje, pinciranje, zakidanje vrha stabla i sukcesivna berba plodova. U toku ovih radova virusne čestice soka zaraženih biljaka, rukama i odjećom prenose se u povrijeđeno tkivo zdravih biljaka. Na taj način ostvaruju se nove masovne infekcije. nisu rijetki usjevi sa 100% zaraženim biljkama.

Virus mozaika duvana prenosi se sjemenom. Zaraze sjemna su površinske i nastaju prilikom izdvajanja sjemena iz pulpe paradajza, pri čemu se virusne čestice iz soka zaraženih plodova zadržavaju na njegovoj površini. Ove čestice su ifektivne u narednih 6-8 mjeseci. Međutim, kod 0,5 % sjemena postoji endogena zaraza. U ovom sjemenu virus je aktivan dok traje njegova klijavost.

Biljke iznikle iz zaraženog sjemena predstavljaju osnovni izvor zaraze za dalje širenje virusa, najčešćim mehaničkim povredama oboljelih i zdravih biljaka u toku njege usjeva.

Virus se održava i u ostacima zaraženih biljaka do njihovog potpunog razlaganja, potom 1-2 godine u zemljištu. Zaraze nastaju preko povreda korijena.

SIMPTOMI BOLESTI

Zavise od soja vrisusa, sorte paradajza, starosti biljke i klimatskih uslova. Na mladim biljkama nastaje mozaik, a listovi postaju duži i šiljati. Na starijim biljkama takođe se javlja mozaik, ali bez ovih deformacija liski.

Pojedini sojevi izazivaju nekrotične crtice i pjege na stablu, listu i plodovima, sami ili u zajednici sa drugim virusima, kao što su vrirus mozaika kormpira, virus crtičastog mozaika krompira i drugi. Opisane promjene nastaju u tzv. šok fazi poslije završenog perioda inkubacije.

Poslije toga biljka počne da se oprovalja. Na starijem lišću simptomi se maskiraju samo na mladom lišću i dalje se ispoljavaju simptomi mozaika, naročito jasno po vlažnom i nešto svježijem vremenu, posebno na biljkama jako đubrenim azotom.

Maskiranje simtpoma naročito je izraženo po sunčanom i suvom vremenu.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

SUZBIJANJE VIRUSA

Osnovna mjera kontrole ovog virusa je striktno provođenje svih neophodnih higijenskih mjera prilikom piniciranja, zalamanja vrhova i vezivanja paprike i paradajza, s obzirom na to da se virus prenosi mehaničkim sokom zaraženih biljaka.

Za proizvodnju rasada treba koristiti isključivo dezinfikovano sjeme paprike i paradajza, koje treba sijati isključivo u dezinfikovan supstrat. Pojedinačne oboljele biljke treba odstraniti iz usjeva i spaliti, a ruke oprati temeljno sapunom.

U toku njege i presađivanja rasada ne pušiti, jer se virus može prenijeti dodirom iz zaraženog fermetisanog duvana cigarete.

Navodi se u knjizi “Smjernice za integralnu zaštitu paradajza, paprike i patlidžana na otvorenom polju” Sarajevo, 2016 – Autori: Prof.dr Nedžad Karć; Prof.dr Vojislav Trkulja; Dipl.ing. Enes Smajlović; Dipl.ing. Mladen Zovko; Dipl.ing. Radenko Radović; Prof.hab Czeslaw Slusarski; Dr Riccardo Bugiani

 

NJIH JE DOVOLJNO DA KUPITE JEDNOM – 7 namirnica koje se mogu iznova i iznova uzgajati

Agrosavjet
-
0
NJIH JE DOVOLJNO DA KUPITE JEDNOM – 7 namirnica koje se mogu iznova i iznova uzgajati

Luk je trajno povrće i može vam dati beskonačnu zalihu ako ga odlučite ponovo uzgojiti. To je prilično jednostavno napraviti!

Kupovina svježih proizvoda može biti skupa, pogotovo kupujete li voće i povrće van sezone. Međutim, postoji mnoštvo svježih namirnica koje možete kupiti jednom i ponovo uzgajati u sopstvenom domu. Za to je potrebno samo malo predanosti, truda i motivacije. Zato, donosimo vam 7 namirnica koje je dovoljno kupiti – jednom!

Zelena salata

Salatu je možda i najlakše ponovo uzgojiti, jer vam praktički treba samo – činija vode! Sve što trebate da uradite je da odsiječete donji dio glave salate i da je stavite u malu činiju. Zelena salata „voli“ plitku činiju koja ne smije biti preširoka. Svakako provjeravajte vodu svakih nekoliko dana. Morate paziti na „sluzavu“ vodu, ako se to dogodi, svakako zamijenite vodu. I ako sve bude u redu, imaćete pola glavice salate za otprilike dvije nedjelje.

Pročitajte: Kako da zelena salata duže ostane svježa i fino hrskava

Paradajz

Može biti sladak, sočan i ukusan i lako ih je samostalno uzgajati. Sljedeći put kad ih kupite, razmislite o odvajanju jednog, izvadite sjemenke kako biste taj jedan paradajz pretvorili u prekrasnu biljku. Uzmite sjemenke i stavite ih na papir da se osuše. Nakon što vam to pođe za rukom, sjemenke stavite u zemljanu teglu i ostavite u zatvorenom prostoru. Kad sjeme naraste koji centimetar, biljku stavite napolje i redovno zalivajte.

Ananas

Ananas je poznat po sočnom i slatkom ukusu, ali da li ste znali da možete kupiti ovo ukusno voće i ponovo ga uzgajati? Važno je znati kako ananas uspjeva u toplijoj klimi, zato pripazite da biljku držite dalje od niskih temperatura. Da bi biljka ananasa uspjela, biće joj potrebno puno sunca veći dio dana. Za početak sačuvajte vrh (poznat i kao kruna) ananasa i odsijecite ostatak voća kao i koru. Stavite krunu u šoljicu vode tako da može niknuti korijenje. Nakon što primjetite rast korijena, tada možete presaditi svoju krunu ananasa u široku posudu sa zemljom. 

Mladi luk

Mladi luk služi mnogim jelima kao ukras, pa čak i može dodati malo ukusa raznim salatama, a relativno ga je lako uzgojiti u vodi. Donji bijeli dio luka obavezno zadržite, a ako ima još netaknutih korijena, pobrinite se da i njih ostane. Odaberite visoku čašu i donji dio luka postavite u vodu. Redovno provjeravajte vodu, menjajte je ako je potrebno i uživajte gledajući kako raste vaš svježi mladi luk!

Pročitajte: Bijeli LUK na plastičnim flašama – LAKO do visokog PRINOSA

Krompir

Ako ste ikada čuvali krompir dovoljno dugo, vjerovatno ste primjetili kako počinje klijati. Umjesto bacanja krompira, razmislite o uzgajanju. Krompir presijecite na pola i pobrinute se da svaka polovina ima najmanje dva oka poznata i kao klice. Komadiće krompira osušite na sobnoj temperaturi, što može potrajati i do nekoliko dana. Kad se osuše na dodir, posadite ih u osam centimetara zemlje. Nakon toga, da biste mogli obaviti berbu, valja se uvjeriti da je vrh krompira – „umro“.

Luk

Luk je trajno povrće i može vam dati beskonačnu zalihu ako ga odlučite ponovo uzgojiti. To je prilično jednostavno napraviti! Sve što trebate da uradite je da odsiječete dno luka ostavljajući korijenje netaknutim. Moraćete da odsiječete barem centimetar i po luka za ponovni rast. Ostavite da se osuši nekoliko dana, a zatim ga posadite u lonac napunjen s 3/4 zemlje. Stavite dno luka u tlo i prekrijte ga jednim do dva centimetra zemlje. Nakon što luk ima nekoliko listova, morao je već da regeneriše korijenje. Uklonite stare mladice, a berbu možete da napravite nakon što luk potpuno naraste.

Pročitajte: Luk možete uzgajati tokom cijele godine u običnom, plastičnom balonu za vodu /FOTO/

Celer

Celer, poput salate, može uspijevati u vodi. Za ponovni uzgoj celera moraćete da odsiječete najmanje dva centimetra na dnu i staviti ga u „plitku“ vodu. Morate se pobrinuti da celer dobije direktnu sunčevu svjetlosti, a trebali biste da vidite rast unutar samo tri do četiri dana. Ipak, ako želite punu zalihu celera, moraćete da ga prenesete u tlo. Ako se odlučite za to, pričekajte da nikne debela stabljika celera, a zatim je prenesite na organsko tlo. Ako se odlučite za uzgoj napolju, vodite računa o životinjama koje ga mogu pojesti, pa je najbolje držati ga u stakleniku. I za kraj, naoružajte se strpljenjem, jer nekad treba i do nekoliko mjeseci dok zrela stabljika ne naraste.

Grčki farmer proizveo mini-lubenice – Staju u žensku torbicu

Agrosavjet
-
0
Grčki farmer proizveo mini-lubenice – Staju u žensku torbicu

Grčki farmer proizveo je mini lubenice veličine od oraha do teniske loptice, čija težina ne prelazi 200 grama.

Spolja izgledaju kao obične lubenice, ali su iznutra meke, a koštice su raspoređene u sredini kao i kod lubenica regularne veličine.

Farmer Panajotis Jiltidis iz mjesta Neo Ajoneri iz oblasti Kilkis na sjeveru Grčke u šali kaže da su njegove lubenice kao stvorene za žensku večernju torbicu, jer su neke od njih tek nešto malo veće od karmina.

On je za radio stanicu agencije MIA ispričao da se na ovaj poduhvat odlučio kada mu je stariji čovek iz Izraela poslao sjemenje.

Pročitajte: Lubenica i krastavac u jednoj biljci – Savjeti za kalemljenje ovog neobičnog povrća

„Ljudi su ovdje posvećeni kultivaciji lubenica i dinja i ja sam u početku sumnjao. Ove godine, međutim, vidim da smo na pravom putu“, rekao je Jiltidis, poznat po uzgoju voća i povrća uz zvuke klasične muzike, prenosi Greek Reporter.

Farmer priča da je nedavno pokazao mini-lubenice vlasniku restorana i prodavcu organske hrane na Halkidikiju, koji su pokazali interesovanje.

Priznaje, međutim, da uzgoj mini-lubenica nije profitabilan jer to voće mora da razvije obilno lišće da bi se dobila lubenica od 150 grama.

Grčka je šesta zemlja na svetu po izvozu lubenice.

 

Petrov krst – Karakteristike i ljekovita svojstva

Agrosavjet
-
0
Petrov krst – Karakteristike i ljekovita svojstva

Petrov krst (Paris quadrifolia), narodna imena: vranino oko, krštac, vučja boba. Spada u porodicu slakova (Convallariaceae). Iz duge podzemne stabljike izrasta kratak nadzemni dio sa četiri ovalna lista. U sredini listova razvija se cvet zelene boje, iz koga nastaje tamnomodra bobica sa više sjemenki. I miris i ukus biljke su odvratni, a bobice su bljutavog ukusa. 

Raste na vlažnim, sjenovitim i kamenitim šumskim mjestima bogatim humusom. Cvjeta od maja do juna.

Ljekoviti dio biljke: bere se nadzemni dio i suši na toplom i provjetrenom mjestu. U narodnoj medicini koristi se sok dobijen cijeđenjem svježe biljke.

Pročitajte: Ljekovitost i upotreba bokvice

Ljekovito djelovanje

U narodnoj medicini vrlo je raširena upotreba Petrovog krsta. Prirodni je afrodizijak, antidot, antispazmatik i hemolitik. Sokom iz svježe biljke liječe se gnojne, teško zacijeljivane rane, grčevi i čirevi, moždani udar, jake glavobolje i neuralgije.

Sokom iz ploda liječe se upaljene oči. Sjemenke sadrže opojno sredstvo, pa se koriste kao afrodizijak. Mast od sjemenki i soka iz listova u spoljnoj upotrebi koristi se u liječenju gnojnih rana, tumora, kožnih izraslina, infekcija.

Tinktura se primjenjuje kod trovanja živom i arsenom. U zapadnoj narodnoj medicini upotrebljava se za liječenje bolesti žlijezda, nervnih bolova, rana, konjuktivitisa i drugih bolesti očiju, bronhitisa, kašlja, reumatizma i za narkotički efekat. U liječenju se primjenjuju male doze.

Recepti

Tinktura

Tinktura za navedena oboljenja pravi se prema propisima farmakopeje.

Mast

100 g soka i sjemenki, 200 g svinjske masti. Istući sjemenke i iscijediti sok iz listova, pa pomiješati sa otopljenom mašću. Držati u frižideru. Mazati oboljela mjesta.

Pročitajte: Mlijeko od kamilice – Jača imunitet i spriječava ljetne prehlade

UPOZORENJE

Petrov krst je otrovna biljka, otrovni dijelovi su plod i rizom. Simptomi trovanja su mučnina, povraćanje, pečenje u želucu, proliv, glavobolja, omamljenost, suženje zenica, klonulost, grčevi, slabost mišića, slab rad srca, nesvjestica.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Načini upotrebe pojedinih dijelova maslačka

Agrosavjet
-
0
Načini upotrebe pojedinih dijelova maslačka

Upotreba maslačka – U rano proljeće, dok u našim vrtovima još nema zelenog, lisnatog bilja, priroda nam nudi ovu ljekovitu biljku kao izvrsnu proljetnu kuru koja će pročistiti naš organizam od svih nakupljenih toksina nakon zime u kojoj nije bilo zelenog obilja.

Stoga, prihvatimo ovaj dar i koristimo mlade listiće svakodnevno u obliku raznih salata (zelena, miješana, kao dodatak krompir salati i sl.).

Biljka koja najbolje pročišćuje krv i ima izuzetno snažno djelovanje na rad jetre.

Svojim pročišćujućim djelovanjem maslačak pomaže kod gihta i reume, natečene žlijezde splasnu ako tri do četiri nedjelje sprovodimo kuru sa stabljikama maslačka (dnevno se prožvaće pet – deset cvjetnih stabljika).

Pročitajte: Korijen maslačka za zdravu jetru i jak imunitet

Stabljike djeluju i kod nečistoća kože, lišajeva i osipa. Dvotjedna kura sa stabljikama maslačka pomaže slabim i bolesnim ljudima jačajući njihov organizam i oslobađajući ga od toksičnih tvari.

Korijenje maslačka sirovo ili osušeno koristi se za čaj koji pročišćuje krv, pospješuje probavu, znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuće. Jedna čajna kašika korijena prelije se s 2,5 dl vode i ostavi preko noći. Sljedeći dan se zagrije do ključanja i procijedi. Pije se gutljaj po gutljaj prije i poslije doručka. Kada biljka počne cvjetati (mart), možemo krenuti s pripremom sirupa koji osnažuje imunitet pa se posebno koristi kao lijek kod bolesnih i slabih osoba koje su izgubile apetit.

Pročitajte kako da napravite liker i sirup od maslačka: Recepti za domaći liker i sirup od maslačka

 

Ni otanjeni rod nema ko da bere

Agrosavjet
-
0
Ni otanjeni rod nema ko da bere

Agoniju voćara, kojima su proljećni mraz i suša obrali veći dio ovogodišnjeg roda, povećava i to što i ono malo plodova na granama nema ko da bere iako su dnevnice skočile i na 60 maraka.

Na plantažama u Srpskoj pri kraju je berba šljive, dok će druge vrste voća doći na red nešto kasnije.
Osim što su vremenske neprilike otanjile ovogodišnji rod, umanjile su i kvalitet voća pa će, kako tvrde voćari, najviše plodova završiti u industrijskim pogonima, za proizvodnju pekmeza i sokova.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoje Dojčinović ističe da je kvalitet voća dosta lošiji u odnosu na prethodne godine

– Kada su u pitanju breskva, šljiva i kruška, rod je umanjen za 80 do 90 odsto, čak na nekim parcelama i sto odsto, a kada je riječ o jabuci, rod je duplo umanjen – rekao je Dojčinović dodajući da se voćari širom Srpske nadaju da sušni period neće dugo potrajati, jer će za rezultat dobiti voće jako lošeg kvaliteta.
Dnevnice berača voća u Srpskoj kreću se od 50 do 60 maraka u zavisnosti od lokacije i veličine voćnjaka, i iako su u blagom porastu u odnosu na ranije godine, berače je i dalje teško pronaći.
Voćari smatraju da je visina dnevnice solidna, navodeći da se radi po devet sati dnevno.

– Kada vidimo da je stanje u voćnjaku redovno i da sve stiže, onda berači malo predahnu – rekao je Dojčinović dodajući da je, kada je berba u jeku, konstantan rad na njivi neizbježan i po visokim temperaturama.

Voćari su saglasni da berače slatkih plodova nije lako naći

– Svi misle da je doći u berbu provod i laka zarada, a ne mogu shvatiti da se na njivi provede cijelo radno vrijeme – kazao je Dojčinović.
I voćari iz Ugljevika kažu da berbu šljiva privode kraju, dodajući da je rod na pojedinim lokalitetima bio očekivan, dok su na drugim prinosi  smanjeni za čak 70 odsto zbog proljetnih mrazeva i hladnoća.
– Došlo je do stradanja tek zametnutih plodova pa je to rezultiralo i slabijim rodom na određenim lokacijama – rekao je voćar Darko Milošević ističući da se dešavalo da berači usred berbe napuste teren. Prema njegovim riječima, ni taj posao ne može raditi svako. Potrebno je, kaže, da berači budu obučeni za berbu i da znaju kako ubrati voćku i kako prići stablu koje je puno roda.
Kada je riječ o izvozu voća iz Srpske, šljive se već duže vrijeme izvoze u EU, Njemačku i Austriju, dok se određeni dio voća izvozi u Rusku Federaciju i arapske zemlje.

Rezači voća

Kada je riječ o rezidbi voća, to je posao koji se ne radi kampanjski kao berba. Voćari u Srpskoj saglasni su da fali kvalifikovanih ljudi koji se bave rezanjem voća, te da zbog manjka naših radnika rezače dovode iz Srbije. Njihove dnevnice kreću  se od 70 do 100 maraka u zavisnosti od toga koliko je star voćnjak i kvalifikovan rezač.

Uložena gotovo 43 miliona KM – Najviše površina pod sistemom za navodnjavanje u Semberiji

Agrosavjet
-
0
Uložena gotovo 43 miliona KM – Najviše površina pod sistemom za navodnjavanje u Semberiji

U izgradnju sistema za navodnjavanje u Republici Srpskoj od 2013. godine do danas uloženo je 42,8 miliona KM, zahvaljujući čemu se navodnjava 4.784 hektara površina, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Iz agrarnog budžeta Republike Srpske u izgradnju sistema za navodnjavanje uloženo je oko osam miliona KM.
Najviše površina pod sistemom za navodnjavanje ima Bijeljina 1.966 hektara, od čega je u Novom Selu 622 hektara, Donjem Crnjelovu 510 hektara, a u Batkoviću 834 hektara.
Trebinje pod sistemom za navodnjavanje ima 1.930 hektara, a pokrivene su površine u Zupcima, Mokrom polju, Trebinjskom polju, Zasad polju, Gomiljanima i druge, rečeno je Srni u resornom ministarstvu.
Opština Pelagićevo ima 202 hektara pod sistemom za navodnjavanje, Ljubinje 250 hektara, dok je u Bratuncu sistem izgrađen na 436 hektara.
U Ministarstvu poljoprivrede navode da je planirana izgradnja sistema za navodnjavanje na još 2.640 hekatara, za što će biti potrebno izdvojiti oko 30 miliona KM.
Prema podacima Ministarstva, predložene lokacije za izgradnju sistema za navodnjavanje su u Gradišci, Kozarskoj Dubici, Srebrenici, Rogatici, Nevesinju, Berkovićima i drugim opštinama.

Četiri najsmrtonosnije biljke na svijetu

Agrosavjet
-
0
Četiri najsmrtonosnije biljke na svijetu

Četiri najsmrtonosnije biljke na svijetu – Otkrijte biljne vrste koje se ubrajaju u najopasnije i najotrovnije biljke na čitavoj planeti.

Prva od ovih biljaka je ljutić, koja je veoma rasprostranjena na našim prostorima.

Ljutić

Baštovan iz Velike Britanije je 2014. godine umro pod misterioznim okolnostima, nakon što su mu gotovo svi organi otkazali. Iako uzrok smrti nije otkriven, sumnja se da je nesrećni baštovan najverovatnije preminuo nakon kontakta sa biljkom po imenu jedić ili ljutić (lat. Aconitum napellus), koja pripada rodu skrivenosemenica iz familije ljutića. Najotrovniji dio biljke je korijen, ali su i listovi poprilično otrovni. Neurotoksini iz biljke se mogu apsorbovati kroz kožu, a neki od simptoma trovanja su peckanje, povraćanje, ukočenost i dijareja.

Lakhvir Sing je 2010. godine osuđena za ubistvo svog ljubavnika nakon što mu je u kari stavila ljutić. No, uprkos gastrointestinalnim problemima, njen bivši ljubavnik je uspio da preživi trovanje. Osim ovih simptoma ova smrtonosna biljka usporava rad srca što svakako može da dovede do smrti, piše BBC.

Prema nekim teorijama, biljke su razvile određene toksine radi samoodbrane. Određene vrste biljaka sadrže kombinaciju hemijskih jedinjenja koja su efikasna u borbi protiv insekata, štetočina i drugih mikroorganizama, ali koja isto tako štete i ljudima.

Pročitajte: Obična mlječika – Otrovna biljka koju viđamo na svakoj livadi

Mančinelovo drvo

Još jedna ozloglašena biljka je mančinelovo drvo (lat. Hippomane mancinella), koje se još naziva i „drvo smrti“, a čiji plod nevjerovatno podsjeća na jabuku zbog čega se naziva i „jabuka smrti“. Drvo raste u južnim dijelovima Severne Amerike i sjevernim dijelovima Južne Amerike i toliko je otrovno da se čak za vrijeme kiše ne preporučuje stajanje ispod njega. Naime, organsko jedinjenje forbol pomiješano sa kišnicom može da izazove teške opekotine. Spaljivanje drveta se takođe ne preporučuje, jer je i dim toksičan i može privremeno da oslijepi osobu koja se nalazi u njegovoj blizini. Iako  je čak i stajanje pored ove biljke opasno, jedino konzumiranje ploda može stvarno da ubije.

Ricinus

Uprkos svojim raskošnim crvenim plodovima koja može da uljepša mnoge bašte, ricinus je veoma otrovna biljka. U našem narodu je zovu skočac i crveni čičak (lat. Ricinus communis). Otrovni su svi dijelovi biljke, ali je koncentracija otrova najveća u semenkama. Simptomi trovanja su povraćanje i dijareja koji mogu trajati i do nedjelju dana prije nego što nastupi smrt uslijed otkazivanja funkcija organa.

Pročitajte: Ricinus je ljekovita biljka, ali i veoma otrovna

Rakovo oko

I biljka po imenu rakovo oko (lat. Abrus precatorius) spada u opasne biljke. Naime, otrovna supstanca abrin se nalazi u jarko crvenim sjemenkama koje se koriste i u izradi perkusija i nakita. Samo jedna sjemenka biljke koja raste u Indoneziji može biti fatalna za ljudski organizam, ali samo ukoliko je sažvaćete, piše Nacionalna geografija Srbije.

Zabrana kaveznog uzgoja mogla bi da ugasi živinarstvo u Srbiji?

Agrosavjet
-
0
Zabrana kaveznog uzgoja mogla bi da ugasi živinarstvo u Srbiji?

Kavezni uzgoj koka nosilja možda će od 2027. godine otići u zaborav, a živinari će, u tom slučaju, morati da pređu na druge sisteme.

To će se dogoditi ukoliko zakonodavni predlog evroparlamentaraca, da se od te godine ukine kavezni uzgoj životinja, stupi na snagu.

Među srpskim odgajivačima ova vijest nije najbolje dočekana, piše Ekapija.

Osman Burgić iz Ečke trenutno ima oko 4.000 koka nosilja i sve se nalaze u kavezima. Ako nove preporuke budu postale stvarnost, boji se da će morati da zaustavi proizvodnju u kojoj je od 2000. godine.

„Ne bih prešao na slobodni uzgoj, jer je u tom slučaju potreban veći prostor, poskupljuje proizvodnja, potrebno je više radnika za sakupljanje jaja i hranjenje. Mislim da je sve to pomalo neizvodljivo“, navodi Burgić.

Kao prednosti kaveza ističe veću nosivost kokošaka i čistija jaja koja nose.

„Ako su u slobodnom prostoru, pitanje je da li će snositi jaja u gnijezdu, uglavnom većina njih ostavlja na podu, jaje je onda prljavo i kako da ga prodate takvo“, dodao je.

Pročitajte: Zašto koke kljucaju perje i kako to spriječiti

Treba da postoji izbor

Jovica Ostojić ispred firme Koka Komerc iz Čuruga, koja odgaja i sa 18 nedjelja starosti isporučuje koke nosilje mnogim odgajivačima, među kojima je i Burgić, smatra da kaveze ne treba u potpunosti izbaciti.

„Mislim da treba da postoji izbor, ko hoće ozbiljno da se bavi ovim mogao bi, na primjer, da kupi humani kavez gdje stane manji broj koka, a ko hoće podno da uzgaja može i tako. Prednosti toga kada su životinje zatvorene je to što u manjoj mjeri dolazi do uginuća i veći je kapacitet koka nosilja sa manjom kvadraturom“, navodi Ostojić.

Dodaje da bi mnogi proizvođači mogli da odustanu od proizvodnje ukoliko ovaj prijedlog postane obavezan:

„Sama cijena jaja je niska, ne mijenja se godinama, a stočna hrana poskupljuje, ovo bi bila kap koja bi prelila čašu i ugasila živinarstvo u Srbiji“.

Pročitajte: Kako da vaše koke snesu jaja sa JARKO NARANDŽASTIM žumancem?

Alternativa – rasna živina

I u Savezu živinara Srbije smatraju da kavezi ne bi trebalo u potpunosti da se zabrane.

„Koka nosilja mora biti zatvorena, čim se pusti da šeta, manje jaja nosi. Ako su na otvorenom, počnu da kljucaju jedna drugu, a takođe i sama jaja koja se tako oštećuju. A kada su zatvorene, ne mogu da oštete jaja, uveče se pokupe i to je to“, navodi Radomir Erić ispred Saveza živinara Srbije.

Alternativa bi, smatra, bila da se pređe na rasnu živinu u podnom uzgoju. Inače, prema mišljenju Erića, jaja u slobodnom uzgoju su kvalitetnija, jer se životinja ne hrani samo koncentratom, već joj je dostupna različita hrana iz okoline, međutim, podsjeća da je nosivost u kavezu veća.

„Kada su puštene jedu ‘svašta’ i to je dobro za kvalitet jaja. Mi svakako moramo da se prilagodimo Evropskoj uniji. Tu je rješenje da pređemo na rasnu živinu ili domaće rase poput kaporke ili miksovanog gološijana koji dve, tri godine nosi jaja i to od 180 do 200 na godišnjem nivou“, navodi Erić.

Kada su u kavezu, lakše se i brže pokupe, manje je vremena potrebno za hranjenje i dostavljanje vode, dok kada bi bile u podnom sistemu, poljoprivrednik bi morao da bude u toku cijelog dana angažovan, dodaje Erić.

Zaključuje da će mnogi živinari odustati od ovog posla ukoliko budu morali da bace kaveze, prenosi b92.

1...424425426...1.010Stranica 425 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia