Petak, 30 Septembra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZaštita i ishrana biljakaKako spriječiti monilioze koštičavog voća

Kako spriječiti monilioze koštičavog voća

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Monilioze se javljaju na svim vrstama koštičavog voća, u dva različita oblika. Prvi je kroz sušenje mladih grana sa cvjetovima (Monilia laxa) a drugi vid je kroz trulež plodova (Monilia fructigena). U suzbijanju ovih bolesti veoma je važna mjera uklanjanje i uništavanje izvora zaraze, a to su osušene grančice i mumificirani plodovi.

Monilioze se javljaju na svim vrstama koštičavog voća, u dva različita oblika. Prvi je kroz sušenje mladih grana sa cvjetovima (Monilia laxa), a drugi vid je kroz trulež plodova (Monilia fructigena).

Kod sušenja mladara sa cvjetovima, prvi simptomi manifestuju se nakon cvjetanja, u vidu nagle promjene boje cvjetova, koji postaju smeđe sivi, suše se i propadaju, kako navode u Poljoprivrednoj službi Vojvodine. Simptomi su slični oštećenjima od mraza, ali kada je u pitanju negativni uticaj niskih temperatura, suše se svi cvjetovi, a kod infekcija ovom gljivom suše se cvjetovi na pojedinim grančicama.

Koje forme gljive su prouzrokovači bolesti

Kod jabučastih vrsta voća (poput jabuke ili kruške na primjer), monilioza se javlja samo kao prouzrokovač truleži ploda, a u rijetkim i izuzetnim slučajevima i kao sušenje mladara za vrijeme cvjetanja. (Na dunji se javlja baš za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana). Sve su ovo nazivi konidijskih formi prouzrokovača bolesti. Precizne plodne forme ili apotecije, javljaju se vrlo rijetko i u tom slučaju nazivi prouzrokovača bolesti su Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena.

Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još uvek zatvoren, ali i kasnije kada se plodovi zametnu. Za to ipak moraju vladati posebni uslovi i oni su rijetki dok je infekcija preko cvijeta najčešća.

Monilia laxa napada pretežno koštičavo voće. Najčešće se javlja na višnji i breskvi. Monilia fructigena napada jabučasto voće (jabuku i krušku), ali isto tako i višnju, kajsiju, breskvu. Kod koštičavog voća, simptom sušenja mladara sa cvjetovima (Monilia laxa) posebno je značajan.

Kada je najkritičniji period

Duži kišni period u proljeće omogućava formiranje organa za razmnožavanje gljive monilie, zatim njihovo rasijavanje, klijanje i zaražavanje cvjetova i grančica. Oštećenja na plodovima od insekata, ožeglina nastalih od sunca ili hemikalija i drugih faktora doprinose intenzivnijoj zarazi.

Ako su suvi i povoljni uslovi za vreme cvjetanja i ne dolazi do zaraze te godine, nema sušenja mladra. Međutim, u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog perioda više godina za vrijeme cvjetanja, stradaju mladari i voćka polako slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, kajsije i višnje, a znatno slabije izraženo je kod trešnje i šljive.

Najkritičnija faza razvoja koštičavog voća za infekciju ovom gljivom  je cvjetanje, a ukoliko ga prati vlažno (relativna vlažnost vazduha preko 85%) i prohladno vrijeme, bolest je izuzetno izražena i destruktivna.

Kada voće prođe fazu cvjetanja i plodovi malo narastu, nema više mogućnosti prodora gljive u mladar. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije, ali posledica je samo trulež ploda. Od takve infekcije nastaju mumije

Zaraženi plodovi bivaju zahvaćeni u fazi zrenja, transporta i čuvanja. Na pokožici ploda javlja se smeđaa okrugla pjega u početku, koja se kasnije širi. Ubrzo čitav plod počinje da truli, smežura se i postaje čvrst, tzv. mumificirani plod.

Širenju bolesti značajno doprinose i mehanička oštećenja plodova od leda, ili oštećenja od insekata. Parazit prezimljava u plodovima, mumijama, iz kojih se kod povoljnih uslova u sljedećoj godini oslobađa i zarazi cvjetove.

Šta je važno kod suzbijanja

U suzbijanju ovih bolesti veoma je važna mjera uklanjanje i uništavanje izvora zaraze, a to su osušene grančice i mumificirani plodovi. Kada je o preventivi riječ (prvi dio zaštite od ove bolesti svakako podrazumijeva preventivu), mjere koje daju rezultate su prije svega upotreba otpornijih sorti, sakupljanje i uništavanje i svih drugih zaraženih biljnih organa i na kraju potrebno je odstraniti sve suve grančice (trebalo bi odstraniti čak i do 20 cm ispod suvog dijela).

Hemijske mjere zaštite

Hemijsko suzbijanje prouzrokovača bolesti obavlja se u osjetljivim fazama razvoja biljaka domaćina. Broj tretiranja zavisi od vremenskih uslova. To praktično znači da ukolko je proljeće prohladno i vlažno, prvi tretman uraditi na početku cvjetanja (10% otvorenih cvjetova), drugi u fazi punog cvjetanja, a po potrebi i u fazi precvjetavanja.

Pošto gljiva brzo razvija rezistentnost, potebno je tokom vegetacije vršiti rotaciju aktivnih materija prilikom zaštite voća od ovog patogena. U cilju suzbijnja Monilia laxa koriste se preparati na bazi ciprodinila, prohloraza, boskalida + piraklostrobina, tebukonazola, tiofanat-metila, iprodiona, iprodiona + tiofanat-metila.

Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u fazi punog cvjetanja treba napomenuti da u slučaju intenzivne bolesti i nepovoljnih vremenskih uslova (kiša, vlažno vreme) treba u fazi opadanja latica ponoviti tretiranje, pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom.

Prskanje voća trebalo bi da bude sa bakarnim preparatima u fazi tzv. bubrenja pupoljaka kao prvi oblik zaštite. Preporuka je da to bude sa preparatom Nordox 75 WG. Ovo je standardno prskanje za koštičave voćke.

Uoči cvjetanja radi se prskanje klasičnim fungicidima: Dithane DG Neotec, Captan 80 WG, Merpan 50 WP, Polyram DF. U punom cvjetanju radi se treće prskanje fungicidima, odnosno, botriticidima: Teldor 500 SC, Signum.

Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum.

Ako je za vrijeme cvjetanja dugotrajan, kišovit i vlažan period sa temperaturama iznad 15 stepeni, obavezna je hemijska zaštita fungicidima, dva do tri puta.

Hemijsko tretiranje plodova

Za vrijeme faze dozrijevanja plodova voća, u povoljnim uslovima za zarazu, potrebno je hemijski zaštititi plodove. Izrazito velike zaraze javljaju se, ako nakon dugotrajnog sušnog i toplog perioda, padaju dugo kiše. Tada se na plodu stvaraju sitne pukotine, koje su ulazna mjesta za parazita. Takođe veliki broj štetočina može napraviti ovakve pukotine, kao i oštećenja prilikom transporta.

Suzbijanje truleži ploda je indirektno. Ovo znači da je potrebno ukloniti sve faktore koji dovode do rana na plodovima, a koje je čovjek u mogoćnosti da odmah uklanja i reaguje.

Na zaraženim plodovima prezimljava i parazit i takav plod suši se i ima izgled tzv.mumije. Ovakve plodove potrebno je redovno uklanjati i redovno održavati krošnju tokom godine. Mogu se upotrebiti fungicidi kao što su: Teldor (0,1%), Signum (0,056-0,075%), Switch (0,08%), Bellis(0,08%). Veoma je bitno voditi računa o karenci preparata.

Monilia će se javljati uprkos preventivnom djelovanju, a u kojoj mjeri, zavisi pre svega od vremenskih uslova te godine i to za vreme faze cvjetanja i sazrijevanja plodova koštičavog voća.

Izvor: AgroKlub

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

bijeli luk

Ozimi bijeli luk – Jesenja sadnja i skladištenje

Kako bi sadnja lukovičastog povrća bila potpuna, ne smijemo zaboraviti ni na bližeg «rođaka» crvenog luka kojeg prepoznajemo pod nazivom bijeli luk ili češnjak. Bijeli...