Naslovnica Blog Stranica 391

Koje cvijeće saditi u jesen

Agrosavjet
-
0
Koje cvijeće saditi u jesen

Jesen je vrijeme kada ima najviše posla u vrtu, ali vrijedi truda koje ćete u to uložiti.

Kada se pitate koje cvijeće saditi u jesen, odgovor je trajnice za vrt.

Upravo ove trajnice za vrt su biljke koje treba saditi u jesen jer svoju zrelost dostižu kroz najmanje dvije sezone, a njihov dobar odabir vrlo brzo će stvoriti finu teksturu i sklad boja na zasađenoj površini vrta.

Jesen je vrijeme kada više govorimo o nabavci gotovih biljaka za sadnju, ali takođe,  jesen je idealno vrijeme, ako su vam se neke biljke previše izrasle ili ne uspijevaju na nekom mjestu, da ih razdijelite i presadite.

Pročitajte: Sedam sobnih biljaka koje je nemoguće uništiti, a sjajan su dekorativni element u domu

Evo koje cvijeće saditi u jesen

S prvim jesenjim danima dolazi i vrijeme za sadnju lukovica, koje će svojim šarenilom uljepšati vrt u rano proljeće kada se ostatak vegetacije tek počne buditi iz mirovanja.

Mnogi će oduševljeno spomenuti kako su to biljke s kojima je najmanje posla, u poređenju s jednogodišnjim ili dvogodišnjim biljkama, a koje uzgajamo svako proljeće iznova rastu iz sjemenja.

Pročitajte: Tri najzahvalnije biljke cvjetnice koje mogu ukrasiti vašu terasu ove jeseni

Sade se lukovice tulipana, narcisa, zumbula, šafrana. Sadi se ukrasno grmlje, a ono posađeno u proljeće lagano se poreže. U jesen još možemo saditi maćuhice i tratinčice u cvjetnjaku koje možemo kombinovati s lukovicama tulipana, zumbula, narcisa i drugih. Sada započinje i prodaja hrizantema pa zasadite pokoju u vrt za narednu godinu.

Sistemi za navodnjavanje omogućili dobre prinose kukuruza

Agrosavjet
-
0
Sistemi za navodnjavanje omogućili dobre prinose kukuruza

Agrotehničke mjere i navodnjavanje dali su dobre rezultate kada je riječ o prinosu kukuruza na oglednim poljima, istakao je pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Goran Bursać.

Bursać, koji danas prisustvuje u Kladarima kod Srpca manifestaciji „Dani polja i javna žetva kukuruza Kladari, Srbac 2021“, navodi da je parcela poljoprivrednog prizvođača Đure Cvijića kompletna bila pod sistemom za navodnjavanje i da je to rezultiralo dobrim prinosom kukuruza.

Pročitajte: Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

„Ovdje danas radimo oko 35 sorti novih hibrida i ovo je dobar način da poljoprivrednim prozvođačima približimo ono što sjemenske kuće i instituti nude“, naglasio je Bursać.

Na taj način, dodaje Bursać, poljoprivredni prizvođači Republike Srpske mogu se uvjeriti u kvalitet najboljih hibrida koji se prodaju na našem tržištu te odabrati najbolju sortu koja će im omogućiti dobre prinose.

Alergija na ambroziju može da postane prošlost zahvaljujući jednom insektu

Agrosavjet
-
0
Alergija na ambroziju može da postane prošlost zahvaljujući jednom insektu

Svaki prirodni problem ima i svoje rješenje, takođe u prirodi. Tako je i sa ambrozijom, biljkom na koju je alergično dosta ljudi.

Vjerovali ili ne, ambrozija je i nečija hrana.

Curenje nosa, kijanje, svrab, razne iritacije, pa tablete, terapije. Od juna pa sve do početka novembra, trave i korovi čiji se polen raznosi vazduhom izazivaju reakcije kod alergičnih. A na kraj svemu tome mogla bi da stane ova buba – orfela komuna.

„Konačno posle svih ovih godina, otkako se ambrozija širila po Srbiji i Evropi, konačno možemo da kažemo da imamo pravog insekta koji se hrani ambrozijom, koji je sposoban da uništi ambroziju i koji je sposoban da nam omogući da lakše dišemo“, kaže istraživač i student Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Matija Milković.

Pročitajte: Zašto je važno uklanjati ambroziju na parcelama?

Prvi put je ova buba uočena u okolini Zemuna prošle godine, a raduje što se brzo širi. Nije opasno po čovjekovo zdravlje, a na mjestima gdje je uslovno rečeno već radila, stabljike ambrozije se gotovo u potpunosti isušene.

„Zlaticina ambrozija se primarno hrani listom ambrozije. Na taj način, ona pojede sav list, biljka umire. Ako se na vreme uništi sav list, biljka nije više sposobna da procveta i nema više polena“, kaže Milković.

Ova buba veličine svega četiri milimetra, ukoliko do kraja proljeća dospije na površine sa ambrozijom, gotovo sigurno uništava sve nepoželjne biljke. Najviše lista mogu da pojedu larve koje unose višestruko više hrane nego odrasle jedinke. Ali, nije poželjan nikakav ljudski faktor u procesu hranjenja ove bube, odnosno, nije ga pametno fizički donositi na mjesta gdje ima mnogo ambrozije.

„Suština je da je to novi insekt, za koga ne možemo sa 100 posto sigurnosti reći da je apsolutno sve sjajno u vezi sa njim i da je bukvalno došao da nam pomogne u životu. Tako da mi treba da pratimo njegovo širenje po Srbiji i da pratimo da li možda napada neke druge biljke“, kaže Milković.

Pročitajte: Spas od ambrozije: Narodni ruski lijek koji će vam pomoći da suzbijete alergijsku reakciju

Postoji vjerovatnoća da Zlaticina ambrozija može da bude štetne po suncokretove listove, ali je izvijesno da gotovo isključivo jede samo listove ambrozije, što pokazuju i istraživanja iz susjedne Mađarske, gdje je prisustvo ovog insekta primijećeno prije dvije godine.

Koliki posao radi ova buba, najbolje svjedoče ove ledine na Bežanijskoj kosi, gdje ambrozije gotovo više i da nema. Stručnjaci ipak napominju da treba imati puno strpljenja jer ovoj bubi treba mnogo vremena kako bi u potpunosti iskorijenila ambroziju, jer sjeme ove opasne biljke ostaje u zemljištu i po 20 godina.

Nove visokokvalitetne sorte dvorodne maline

Agrosavjet
-
0
Nove visokokvalitetne sorte dvorodne maline

Današnji trend u komercijalnoj proizvodnji dvorodnih malina je gajenje visoko rodnih sorti, koje odlikuje ukusan plod visokog kvaliteta, uključujući i tzv. “shelf-life” (vremenski period od iskladištenja do konzumacije).

Sve ovo obavezno se provjerava na više lokacija (zemalja i kontinenata), a konzumno i u lancima svjetski poznatih hipermarketa (“Tesco” i dr.). Tokom posljednje decenije Italija i Holandija izdvojile su se kao dva vodeća centra za stvaranje visoko kvalitetnih sorti dvorodne maline koje posjeduju gore navedene kvalitete i koje su prisutne u proizvodnji plodova maline van sezone širom svijeta.

Endosadira

Patentirana italijanska sorta porijeklom iz Trentina koja je ranog vremena zrenja (u Severnoj Italiji na zrelim izdancima donosi rod krajem maja, a na mladim izdancima krajem jula) koju odlikuju bujni izdanci snažnog korijena, sa rijetkim trnjem i sa mnogobrojnim kraćim, nesavitljivim rodnim grančicama, što olakšava berbu.

Biljke su tolerantne na napad većine važnih patogena maline. Plodovi se odlikuju posebnim kvalitetom: prelijepom svijetlo-crvenom bojom (svjetlija od polke) koja se dugo zadržava, aromatičan plod odlične čvrstine koji ima dug period iskladištenja (“shelf-life”).

Pročitajte: Sadnja malina u jesen – Određivanje redova i razmaka

Mane koje su česte kod dr. dvorodnih sorti (suviše krupan plod, lošiji ukus, teško otkidanje sa peteljke, itd.) nisu se ispoljile u srpskim oglednim zasadima sa ovom sortom, već je čak do 90% plodova bilo prve klase.

Prepoznati kvalitet je doprinjeo tome da su i holandske rasadničke kompanije otkupile licencu za njeno umnožavanje. Ostvaruje manji jesenji prinos u odnosu na rani ljetnji, kada se gaji u dvogodišnjem ciklusu.

Imara

Najranija patentirana dvorodna sorta maline čuvene holandske oplemenjivačke kompanije “ABB”, sa sezonom berbe kraj jula-kraj septembra, kada daje visok rod na mladim izdancima. Daje bujne i čvrste izdanke sa malim trnjem.

Plodovi su krupni i ujednačeni po izgledu, sa dobro povezanim koštunicama i čvrsti, lako i brzo se beru, atraktivne su boje koja manje tamni od polke, i odličnog su perioda iskladištenja.

Na visokim ljetnjim temperaturama plodovi ipak mogu potamniti, što umanjuje njihov kvalitet. Do sada nije identifikovana veća osjetljivost ove sorte na napad bolesti i štetočina maline.

Razvijaju rodne grančice skoro do zemlje ukoliko je pravilno postavljena gustina sklopa (pri jesenjem rodu 6-8 izdanaka, proljećni rod 4-5/dužnom metru, međuredno 2 m), što omogućava postizanje većeg prinosa, dok se kvalitet roda postiže ostavljanjem umjerenog broja rodnih grančica.

Pročitajte: Gajenje dvorodih sorti maline van sezone

Kveli (Kweli)

Novija holandska patent-sorta kompanije “ABB”, koja stiže oko tri nedjelje poslije imare (50% berbe je krajem septembra), ali ostvaruje sličan prinos i učešće plodova I klase kao i imara. U pitanju je bujna sorta sa bogato prisutnim rodnim grančicama na izdancima, koji do sada nisu pokazali neku veću osjetljivost na neke od glavnih patogena maline.

Pravilno postavljena gustina sklopa je: pri jesenjem rodu 6-8 izdanaka, proljećni rod 4-5/dužnom metru, međuredno 2 m. Kveli se pokazala naročito dobrom u ogledima pod PVC folijom u stakleniku, gdje je konstantno produkovala visokokvalitetne plodove koji su naišli na dobar prijem kod potrošača.

Plodovi su krupni (prosječno po 5 g), poseduju atraktivnu oranž-crvenkastu boju koja ne tamni poslije berbe, dobrog su ukusa (jednako ujednačenog i dobrog ukusa kao i jednorodne sorte) i lako se beru.

Imaju izvanredan period iskladištenja (“shelf-life”) i najveću čvrstoću kada su u pitanju tri vodeće sorte ove holandske kompanije, što pruža mogućnost osvajanja novih tržišta. Kveli može dati i kvalitetne dvije berbe, i izgleda da je sposobna da donese i značajan rod na zrelim izdancima. S obzirom da dobro podnosi i visoke ljetnje temperature, moguće ju je gajiti i u mediteranskim uslovima klime.

Kvanza (Kwanza)

U pitanju je manje prinosna sorta kompanije “ABB” u poređenju sa prethodne dvije holandske sorte koja međutim posjeduje plodove izuzetnog kvaliteta i ukusa, što je preporučuje i za najizbirljivija tržišta. Berba počinje oko 10 dana posle polke i neznatno prije sorte kveli.

Izdanci imaju kompaktan, uspravan habitus sa krupnim lišćem i nekoliko bazalnih trnova. Pravilno postavljena gustina sklopa je: pri jesenjem rodu 5-6 izdanaka, proljećni rod 2-3/dužnom metru, međuredno 2 m. Do sada nisu detektovani ozbiljniji problemi sa bolestima i štetočinama kod ove sorte.

Plodovi su vrlo krupni (prosječno oko 6-7 g), dobro uočljivi, lako se beru i imaju vrlo svijetlu, atraktivnu crvenu boju koja ne tamni nakon berbe. Ukus je izvanredan i konstantno dobar tokom cijele berbe. Plodovi su čvrsti i imaju odličan period iskladištenja. Kao novi standard za kvalitet, kvanza se svrstala u sorte sa plodovima vrhunskog kvaliteta. Sorta je pogodna i za dobijanje dva roda tokom godine.

Pročitajte: Zaštita zasada maline posle berbe

Ograničeni broj izdanaka po dužnom metru stvara jedan otvoreni špalir u kome su krupni plodovi koji se brzo beru lako uočljivi. Zbog specifične oranž-crvene nijanse, plodovi su naročito uočljivi kasnije tokom dana, i ne gube na promjeni boje i kvaliteta poslije berbe.

Ova sorta zahtijeva nešto više kalcijuma i manje kalijuma u periodu pred berbu, kao i suve biljke tokom noći, što se postiže isključenjem fertirigacije tokom poslijepodneva. Stoga se ona više preporučuje za gajenje iskusnijim proizvođačima. U uslovima Mediterana osjetljiva je na visoke temperature pa se preporučuje njeno gajenje pod mrežom.

dr Dejan Marinković, PSSS Beograd

Bundeva, kraljica jeseni u službi zdravlja

Agrosavjet
-
0
Bundeva, kraljica jeseni u službi zdravlja

Bundeva je jedan od zaštitnih znakova jeseni, a raskoš njenih boja, oblika i veličina nemoguće je ne primijetiti. Oktobar je posebno obilježen narandžastom bojom, a kuda god se okrenemo, bundeve nas okružuju – na tanjiru i u enterijerima.

O ljekovitim svojstvima bundeve svake jeseni se iznova priča –  iako je dostupna od avgusta do marta, bundeva je najukusnija u jesen jer upravo tada ima najvišu koncentraciju hranjivih tvari. Omiljeno je sezonsko povrće i neizostavan sastojak u kuhinji poznatih svjetskih kuvara.

S razlogom nosi naziv kraljica jeseni jer je bogata antioksidansima, karotenom, vitaminima i uz to se lako kombinuje u svim jelima, od krem-supa do deserta. Osim što je neizmjerno bogata ukusom, bundeva je laka za pripremu.

Sastav i ljekovitost bundeve

Osim što je jednostavna za pripremu, bundeva ima i mnogostruke zdravstvene dobrobiti. Meso bundeve bogato je antioksidansima, vlaknima, magnezijumom, kalijumom i vitaminima B, C, E i K. Provitamin A te alfa i beta karoteni nalaze se u narandžasto, crveno i žuto obojenim biljkama, brane organizam od oštećenja slobodnim radikalima, poboljšavaju zdravlje kože i smanjuju učinke starenja.

Od neprocjenjive je važnosti i za zdravlje očiju, djeluje u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, osigurava zdravlje kostiju, mokraćnog i probavnog sistema te poboljšava imunitet. Nije naodmet spomenuti da je bundeva i niskokalorična namirnica jer 100 g bundevinog mesa osigurava tek 28 kcal. Međutim, ne krije se sva vrijednost bundeve u njenom mesu.

Istraživači sa južnokorejskog univerziteta „Chosun“ otkrili su proteine u kori bundeve koji se uspješno bore s mikroorganizmima i sprečavaju infekcije, a posebno suprimiraju razvitak gljivice vrste Candida albicans, odgovorne za vaginalne infekcije žena, pelenski osip djece i brojne druge tegobe.

Pročitajte: Evo kako nam bundeva jača imunitet

Sjemenke bundeve takođe predstavljaju njenu važnu komponentu. One se konzumiraju same i predstavljaju ukusnu, ali i kaloričnu namirnicu zbog značajnog sadržaja ulja. Poput drugih sjemenki, gotovo polovinu sadržaja čine ulja koja u svom sastavu sadrže i omega-3 i omega-6 masne kiseline. Ističu se i relativno visokim udjelom proteina (oko 25 odsto) te obiljem minerala, posebno fosfora, magnezijuma i mangana, a nije zanemariv ni udio cinka, željeza i bakra. Od vitamina sjemenke bundeve su dobar izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena.

Istraživanja ukazuju na smanjenu učestalost oboljenja prostate u područjima gdje se redovno konzumiraju sjemenke bundeve. Iako nije poznat mehanizam pozitivnog djelovanja, zaslužnim se smatra jedinstvena kombinacija cinka, beta-karotena i omega-3 masnih kiselina sadržanih u njima. Sjemenke bundeve kao vrlo dobar izvor magnezijuma pomažu kod regulacije visokog krvnog pritiska i prevencije napada migrene, a kao dobar izvor bakra pomažu u smanjenju upalnih stanja povezanih sa reumatoidnim artritisom. Kao dobar izvor željeza sjemenke bundeve mogu biti od velike koristi veganima kojima često nedostaje ovaj važan mineral.

Sorte bundeve

Dugo može stajati pa je odlična tokom cijele jeseni i zime u pripremi vikend jelovnika ili laganih obroka u sedmici. S obzirom na to da im je sada vrhunac sezone, na tržnicama i u prodavnicama ćete pronaći nekoliko vrsta po povoljnim cijenama, a najčešće su to Butternut, Hokaido, Kabocha i Ibiza sorte.

Butternut sortu lako ćete prepoznati po izduženom, kruškolikom obliku. Kora joj je tanka pa se lako guli iako je i kora jestiva. Narandžasto meso je slatko i kremasto, pa se najviše koristi za krem-supe, džemove i deserte.

Hokaido bundeva porijeklom je iz Japana, pa se još naziva i japanska tikva. Kora joj je primjetno deblja, intenzivne narandžasto-crvene boje. Ukus joj je aromatičan i kestenjast te je smatraju najboljom i najukusnijom sortom. Odlično je što može dugo stajati, a time poprima još bolji ukus te se udio hranjivih tvari povećava.

Kabocha tikva potiče iz Kambodže. Kora je tanka i jestiva, intenzivne zelene boje, a blagi ukus i miris asociraju na lubenicu. Primjena joj je razna – od namaza, pudinga i sokova do zamjene za pečeni krompir.

Pročitajte: Pečena bundeva iz rerne na tri načina

Ibiza bundeva potiče iz Španije, ali je možemo pronaći po vrtovima širom svijeta. Prepoznatljiva je po okruglom obliku i blago rebrastoj kori, a najčešće se  ukrašava za Noć vještica. Iako je pomalo suvo, meso ove sorte je jestivo, slatko i ukusno, a najveća vrijednost se skriva u njenim sjemenkama bogatim nutrijentima. Ibiza bundeva se najčešće priprema tako da se peče u rerni i jede kao samostalan obrok, ali se može koristiti i kao hranjivi dodatak mnogim jelima.

Recepti

Punjena bundeva

SASTOJCI:

  • 1 Hokaido bundeva
  • 250 g mljevenog junećeg mesa
  • 1 luk
  • 3 češnja bijelog luka
  • 100 g riže
  • 2 sitno sjeckana paradajza
  • šaka sjeckanog peršuna
  • 1 povrtna kocka
  • 1 kašičica cimeta, 1 kašičica kurkume, trećina kašičice čili papričice, so i biber po želji

PRIPREMA:

Bundevu operite te odrežite gornji dio kako biste dobili „poklopac“. Zagrijte rernu na 180 stepeni. Kašikom izdubite meso, pazite da ostavite barem dva centimetra debljine. Meso prodinstajte s lukom, bijelim lukom i začinima. Dodajte naribano meso bundeve koje ste izvadili. Rižu dobro isperite i skuvajte na pola u vodi s povrtnom kockom. Zatim rižu dodajte u meso, te umiješajte i paradajz.  Napunite bundevu dobijenom smjesom, prekrijte je aluminijskom folijom, te pecite sat vremena na 180 stepeni. Pred kraj skinite foliju i ostavite još desetak minuta da se zapeče.

Kafa od bundeve

SASTOJCI:

četvrtina šolje nasjeckane bundeve (sorta po želji)

pola šolje kuvane kafe

pola šolje mlijeka

1-2 kapi ekstrakta od vanilije

smjesa začina prema želji (cimet, klinčić, đumbir…)

PRIPREMA:

U jedan lončić stavite nasjeckanu bundevu, mlijeko i začine. Čekajte da bundeva lagano omekša, smjesa zavri, a potom sve prebacite u blender i napravite pire od tih sastojaka. Pire prespite u šolju, dodajte kafu i sve dobro promiješajte kako biste dobili pitku, homogenu smjesu.

Ovo su osnovni sastojci, a prema svojim željama možete dodati i druge začine, kao i poigrati se mlijekom na biljnoj bazi, poput kokosovog ili bademovog. Takođe, u specijalizovanim prodavnicama moguće je kupiti smjesu začina koja u sebi ima ukus bundeve pa u tom slučaju jednostavno preskočite dio s pripremom pirea od bundeve te začinima samo dodajte mlijeko i kafu.

Napitak možete prilagoditi i djeci ili osobama koje ne piju kofein, pa samo izostaviti dio s dodavanjem kuvane crne kafe.

Pročitajte: BUNDEVA LIJEČI GLAVOBOLJU BOLJE OD TABLETA: Evo zašto treba da je jedete

Krem-supa

SASTOJCI:

500 g bundeve

velika kašika maslaca ili maslinovog ulja

1,5 litra temeljca (mesnog ili povrtnog)

1 luk

1 dl slatke pavlake

začini po želji (so, biber, slatka paprika, muškatni oraščić, čili)

PRIPREMA:

Bundevu ogulite i narežite na sitne komadiće. Košpice iz unutrašnjosti bundeve ostavite, kasnije ih možete prepeći te poslužiti s krem-supom kao hrskavi dodatak ili ih koristiti kao zdraviju verziju grickalica. Zatim na maslacu ili ulju prepržite sitno narezani luk, dok ne poprimi zlatnu boju, a zatim mu dodajte komadiće bundeve. Bundevu začinite s malo soli, slatke paprike i drugim začinima te sve zajedno dinstajte oko dva minute. Zatim dodajte temeljac, te kuvajte dok bundeva potpuno ne omekša. Kad je mekana, štapnim mikserom je izmiksajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu, a zatim dodajte pavlaku i pustite da supa prokuva. Ovaj je recept odličan za one dane kad nemate vremena za puno kuvanja, a želite kvalitetan i ukusan obrok.

Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

Agrosavjet
-
0
Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

Poljoprivredni proizvođači od sada će biti u istoj ravni sa onima u EU, jer će nadohvat ruke imati najnovija sjemena i hibirde koji će im omogućiti veće prinose i bolju konkurentnost, piše „Glas Srpske„.

Ministarstvu poljoprivrede, šumarska i vodoprivrede su naveli da se potrebe domaćeg tržišta u sjemenskoj proizvodnji podmiruju najvećim dijelom iz uvoza.

Do sada je na snazi bio zakon kojim je bilo propisano da se bez ispitivanja na oglednom polju i u laboratoriji mogu priznati sorte koje su registrovane u zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a imaju slične agroekološke uslove.

Pročitajte: POKRETNI SVINJAC – Izum tehnologa iz Kanade mogao bi da osvoji svijet

Međutim, budući da je Hrvatska članica EU, u Republici Srpskoj su se priznavale i prometovale samo sorte sjemena priznate u Srbiji, naveli su u Ministarstvu.

Izmjenama Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja, koje su nedavno usvojene u Narodnoj skupštini, stvorena je mogućnost priznavanja sorti registrovanih u članicama EU bez ispitivanja na oglednom polju ili laboratoriji, ako imaju slične agroekološke uslove.

Na ovaj način poljoprivredni proizvođači dobijaju nove sorte i hibride sjemena, a uvoznici i distributeri mogućnost da lakše apliciraju i dobijaju odobrenja za registraciju sorti i hibrida koji su već ispitani u EU ili državama u okruženju sa kojima graniči BiH, pojasnili su u resornom ministarstvu.

Orah – Koji je broj sadnica po jednom hektaru?

Agrosavjet
-
0
Orah – Koji je broj sadnica po jednom hektaru?

Jesen je pravo vrijeme za sadnju, ali uvijek je pitanje za orah – koji je broj sadnica po hektaru? 

Može Vam pomoći savjet Magdalene Todorović iz PSSS Prokuplje.

Rastojanje između sadnica oraha je različito, kako između redova, tako i u samom redu. Ono uglavnom zavisi od osobina sorte i podloge, njihove bujnosti, osobina zemljišta, klimatskih uslova, načina obrade, mogućnosti primjene mehanizacije i dr.

Voćke treba saditi na dovoljnom rastojanju, tako da na jedinicu površine stane najveći mogući broj sadnica, ali da se time ne stvori zasjenjivanje koje bi nepovoljno djelovalo na prinos. Razmak treba da obezbijedi normalan i maksimalan razvitak krune, tako da bude dovoljno osvjetljenja, a zatim da stablo ima zadovoljavajući hranljivi prostor.

Od mnogih činilaca zavisi koje će rastojanje biti između stabala. U tome ne može biti nikakvog šablona. Ipak su od najvećeg uticaja oblik krune koji treba da ima buduća voćka, podloga i tip plantaže.

Pročitajte: Orahov potkornjak – Mjere suzbijanja i prepoznavanje štetočine

Orah – broj sadnica po jednom hektaru

Ranije je preporučivano da razmak između stabala bude takav da voćke mogu ne samo da se nesmetano razvijaju dostižući maksimalne razmere krune, već i da im se grane na periferiji nikad ne dodiruju.

Međutim, u savremenoj proizvodnji oraha sa primjenom mehanizovanih procesa odstupa se od tradicionalnog shvatanja da je orah voćka koja zahtjeva znatno veći prostor nego druge vrste voćaka. Zbog toga pri određivanju razmaka oraha, odnosno treba voditi računa o primjenjenom stepenu intenzivnosti pri gajenju i o namjeni proizvodnje.

Naročito voditi računa o činiocima koji utiču na razmak, kao što su podloge, osobine zemljišta, oblik krune, genetsko-biološke osobine sorte i odlika rejona gdje se zasad podiže.

Izračunavanje broja sadnica po jedinici površine (po hektaru) vrši se tako što se prvo izračuna površina koju zauzima jedna sadnica, pa se s tom površinom podijeli površina jednog hektara. Na primjer, razmak između sadnica je 6 x 5 m. Znači sadnica zauzima površinu od 30 m2. Za površinu od 10.000 m2 biće potrebno 333 sadnice, jer je 10.000 : 30 = 333.

Pročitajte: Održavanje zemljišta u zasadu oraha

Postupak iznalaženja broja sadnica u kvadratu i pravougaonom obliku je isti, tj. pomnoži se rastojanje između redova sa rastojanjem između vocaka. Pri sađenju u trougao (šahovski raspored) stane 15% više sadnica nego sađenjem u kvadrat, odnosno pravougaonik. Tako, na primjer, umjesto 333 sadnica koliko stane na jedan hektar kvadratnog rasporeda, pri sađenju u trougao staće 383 sadnice

Sadnja sadnica oraha

Prilikom sadnje i prije toga prilikom odabira sortimenta, treba obratiti pažnju na par stvari, kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti koje orah kao voćka pruža. Nabrojaćemo neke, na primjer:

  • nikada ne podizati zasad samo sa jednom sortom oraha,
  • birajte sorte koje kasnije cvjetaju ako je to područje gdje se javljaju pozni proljetni mrazevi i
  • birajte one koje ranije završavaju vegetaciju.

Što se tiče sadnje sadnica oraha, tj. razmaka međurednog i u redu od stabla do stabla, tu treba obratiti pažnju, prije svega da li je riječ o sijancu, a ako je orah kalemljen, na kojoj je podlozi.

Ako je riječ o sijancu, onda je potrebno 123 sadnice na hektar, jer se on sadi 9m x 9m ili 10m red od reda sa 8m sadnica od sadnice u redu. Sadnice kalemljenog oraha na podlozi običnog oraha se obično sade na razmaku 9m red od reda i 7m sadnica od sadnice u redu. Dok se sadnice kalemljenog oraha, na podlozi crnog opraha sade na razmaku od 8m red od reda, 7m sadnica od sadnice u redu.

Pročitajte: Priprema sadnica za sadnju i sadnja ORAHA

Na kraju, jedno upozorenje, ako je zemljište na kome se podiže zasad oraha plodnije, onda se razmak pri sadnji povećava.

Rasna je domaća sorta koja je nastala na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, kao selekcija odabrana iz spontane populacije oraha.

Plod je srednje krupan, prosječne mase oko 13 grama, okruglastog oblika. Sazrijeva polovinom oktobra. Ljuska ploda je meka i lako lomljiva. Jezgro je dobrog kvaliteta, svijetle boje, koja ima randman oko 51%.

Stablo je manje bujno i srednje pozno ulazi u vegetaciju, čime izbjegava pozne proljetne mrazeve. Samim tim izbjegava i primarnu infekciju gnomonijom, koja izaziva oboljenje pjegavost lišća, a samim tim hemijska zaštita ove sorte je nepotrebna. Rano prorodi i ima veliku rodnost, pa se preporučuje za gajenje i u hladnijim, kontinentalnim, nevinogradskim oblastima. Oprašuju ga Jupiter i Gazenhajm 139.

Voćarima isplaćeno 309.730 KM

Agrosavjet
-
0
Voćarima isplaćeno 309.730 KM

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatilo je danas 309.730 KM iz sredstava Kompenzacionog fonda za podršku voćarskoj proizvodnji pri podizanju višegodišnjih zasada i kupovinu sadnica.

Plaćanje je obavljeno posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Pročitajte: Isplaćeno 1.195.758 KM podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela

O narednoj uplati javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Slatko od mandarina – Napravite nešto novo i veoma ukusno

Agrosavjet
-
0
Slatko od mandarina – Napravite nešto novo i veoma ukusno

Slatko od mandarina – Navikli ste da se slatko obično pravi od šljiva, trešanja ili dunja. Ali slatko sada možete napraviti i od voćke čija sezona upravo počinje.

Sigurni smo da će se u vašem špajzu uvijek naći mjesta za nekoliko tegli ovog slatka od cijelih mandarina, božanstvenog ukusa i mirisa. Još jedna prednost je to što je slatko jednostavno za pravljenje.

Pročitajte: Slatko od bijelog grožđa – Najljepši ukus koji se pamti

Sastojci:

  • 6 kg mandarina, oguljenih i oljuštenih
  • 1 šolja šećera
  • 10 šolja vode

Priprema:

Mandarine ogulite i uklonite što je više moguće bijelih vlakana. Podijelite mandarine na dijelove ili po želji ostavite cijele (obavezno izvucite bijeli dio iz sredine). Čvrsto ih poređajte u tegle za konzerviranje. U šerpi zagrijte vodu i šećer i miješajte da se šećer rastopi. Mandarine prelijte kipućim šećernim sirupom. Dobro zatvorite poklopcem. Prokuvajte tegle u ključaloj vodi, 10-ak minuta, ukoliko želite da pasterizujete mandarine.

Pročitajte: Brzo, jeftino i ukusno – Slatko od zelenog paradajza

Četiri začina iz kuhinje koji pomažu kod dijareje

Agrosavjet
-
0
Četiri začina iz kuhinje koji pomažu kod dijareje

Donosimo vam četiri začina iz kuhinje, koji će vam pomoći u borbi sa dijarejom.

Cimet

Pola kašičice cimeta u prahu pomiješajte sa šoljom toplog mlijeka, dodajte malo meda, pa promiješajte i lagano popijte. Pomoći vam može i čaj od cimeta. Kuvate ga tako što kašičicu cimeta u prahu ubacite u 250 mililitara ključale vode. Poklopite i ostavite 15 minuta. Procijedite i pijete toplo.

Korijander

Sjeme korijandera izgnječite u avanu. Jednu kašiku prelijte šoljom ključale vode i držite na tihoj vatri dva-tri minuta, ostavite da odstoji 15 minuta pa procijedite. Pijte po četvrtinu čaše prije svakog obroka.

Pročitajte: Ovo su najbolji antibiotici iz prirode

Pelin

Jednu kašiku suvog isitnjenog pelina prelijte čašom ključale vode, kuvajte deset minuta pa ostavite da odstoji jedan sat. Potom procijedite i pijte po kašiku-dvije toplog odvara dnevno (možete dodati med).

Kim

Kim podstiče rad želuca i djeluje umirujuće na crijeva. Karvon je glavni sastojak, i zaslužan je što kim rješava nadutost i djeluje na crijevne bakterije. Sjeme kima izdrobite i usitnite, prelijte sa 250 mililitara ključale vode i poklopite. Ostavite da odstoji par sati, a zatim ga nezaslađenog popijte prije jela.

Pročitajte: Zašto je dobro da u med dodate biber?

1...390391392...1.012Stranica 391 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia