Naslovnica Blog Stranica 365

Tropski osećaj i tokom zime – Kako se gaji BAMBUS PALMA?

Agrosavjet
-
0
Tropski osećaj i tokom zime – Kako se gaji BAMBUS PALMA?

Bambus palma je sobna tropska biljka koja će uz pravilno održavanje donijeti dozu egzotike svakom enterijeru.

Postupak slaganja kompostne hrpe

Agrosavjet
-
0
Postupak slaganja kompostne hrpe

Kompostnu hrpu započinjemo graditi u trenutku kad na raspolaganju imamo dovoljno materijala.

Česta je greška da se na kompost postupno dodaje materijal. Hrpu je potrebno složiti odjednom, jer se samo tako osigurava dovoljno visoka temperatura potrebna za pravilan tok kompostiranja.

Prije početka slaganja hrpe, sav materijal mora biti pripremljen i promiješan. To znači da može bitn i krupniji materijal, kao što su grančice, mora biti usitnjen i promiješan s vlažnim tvarima, primjerice pokošenom travom ili ostacima voća i povrća. Pri tome treba paziti da materijal ne bude suviše sitan, nego da ima dobru strukturu koja će omogućiti dotok zraka i spriječiti moguće procese truljenja.

Nakon što smo izmjerili i odredili dimenzije budućeg kompostišta, uklonimo nekoliko centimetara gornjeg dijela tla i prorahlimo ga vilama. Prvi sloj složimo od grubo usitnjenih grančica, kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Nakon toga izmiješan materijal slažemo u slojevima visine oko 20 centimetara, a svaki sloj pospemo tankim slojem starog komposta ili plodne zemlje i po potrebi navlažimo. Ovaj postupak ponavljamo dok ne potrošimo sav pripremljeni materijal.

Pri slaganju kompostne hrpe, valja pripaziti da se možebitni ostaci kuvane hrane i osjemenjeni korovi stave u sredinu hrpe gdje se razvija najviša temperatura. Ovo je važno kako ostaci hrane ne bi privlačili pacove, odnosno da bi visoka temperatura uništila sjeme korova.

Svakako je prijeko potrebno nastojati da se na kompostnu hrpu doda nešto životinjskog gnoja. On je bogat azotom, a ujedno obogaćuje kompost enzimima, te prirodnim hormonima i antibioticima, bez kojih je rad mikroorganizama koji sudjeluju u procesu kompostiranja, znatno otežan.

Kako da sačuvate kompostište preko zime

Kako je u praksi ponekad teško nabaviti životinjski gnoj, treba napomenuti da su i male količine izuzetno korisne, jer ih je moguće rastopiti u vodi i time zalijevati kompostnu hrpu prilikom slaganja.

Kad je hrpa složena, treba je pokriti. Za to se, obično upotrebljava zemlja, slama, paprat, hasure od trstike i bambusa. Pri odabiru materijala za pokrivanje važno je paziti da propušta zrak.

Za uspješan tok kompostiranja važno je da je hrpa odgovarajuće vlažnosti (ni presuva, ni premokra), da ima dovoljno zraka i da je materijal usitnjen na komadiće ne manje od 5 cm.

Nekoliko dana nakon oblikovanja kompostne hrpe, uslijed eksplozivnog razmnažanja mikroorganizama materijal se počinje zagrijavati. Nakon 5-10 dana temperatura dosiže svoj maksimum od 60 – 65 Celzijevih stepeni, te dovodi do uništavanja većine sjemena korova i patogenih organizama. Kasnije temperatura počinje padati jer su bakterije razgradile sve lako razgradljive tvari.

Pojavljuju se drugi mikroorganizmi čijim djelovanjem započinje razgradnja celuloznih i drvenastih materijala. Nakon otprilike dva mjeseca počinje preobrazba preostalih materija u stabilne i složene humusne spojeve. U tome sudjeluju razne sitne životinjice (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i kišne gliste). Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeđu boju. Kišnih glista i drugih životinjica sve je manje i pojavljuje se karakterističan miris “šumske zemlje”.

Turšija i kiseli kupus su prirodne apoteke – Objašnjava diplomirani nutricionista Predrag Nenadić

Agrosavjet
-
0
Turšija i kiseli kupus su prirodne apoteke – Objašnjava diplomirani nutricionista Predrag Nenadić

I tu među teglama, ajvara, turšije, paprike, džemova, slatkog, kompota, nalazi se i lijek za preventivu i lečenje mnogih bolesti. Da li je zimnica, naš lijek?

„Hrana je lijek ako se pravilno koristi, ali takođe može da bude i štetna, pa zbog toga treba voditi računa šta se jede. Zimnica nudi dosta zdravstvenih dobrobiti, ali samo ona koja je fermentisana – kiseli kupus, krastavci, turšija“, kaže diplomirani nutricionista Predrag Nenadić.

Fermentisane namirnice obezbijeđuju organizmu zdrave bakterije koje su mu neophodne radi uravnotežavanja crijevne flore.

Pročitajte: Turšija ima značajne prednosti za organizam

Najvažnija stvar kod zimnice je to što su fermentacijom sačuvani vitamini i enzimi u hrani.

„Enzimi su varnice života. Oni učestvuju u svim metaboličkim procesima u našem organizmu. Njih unosimo samo svježim voćem i povrćem i veoma su termolabilni, što znači da degradiraju brzo čak i pri blagom porastu temperature. Zbog toga je fermentisana zimnica mnogo bolja i zdravija od pasterizovane“, objašnjava Nenadić.

Pročitajte: Kiseli kupus u tegli – kako ga pripremiti i čuvati

Kada se pravilno spremi, zimnica ne gubi ništa od svojih hranjivih vrijednosti, kaže Nenadić, a dobija probiotičke osobine.

Rase pasa koje mogu da žive 20 godina

Agrosavjet
-
0
Rase pasa koje mogu da žive 20 godina

Većina rasa pasa živi između 10 i 13 godina, ali ima i onih koje žive duže od toga. Saznajte koje to rase žive najduže, pa čak i 20 godina.

Iako ta rasa nije stavljena na listu najdugovečnijih, svjetski rekord u dugovječnosti drži australijski ovčar Bluey koji je doživio nevjerovatnih 29 godina. I mada ne žive svi psi tako dugo, pojedine rase žive prilično duže od drugih.

Jedna od najdugovječnijih rasa, vjerovatno i zato jer je jedna od najmanjih, jeste čivava. U prosjeku žive između 15 i 20 godina, a najstarija zabilježena čivava na svijetu uginula je prošle godine s 20 godina.

Jorkširski terijer

Jedna je od najpopularnijih rasa, a svog vlasnika će dugo usrećivati jer jorkširski terijeri u prosjeku žive između 17 i 20 godina.

Pomeranski špic

Ovi paperjasti mališani u prosjeku žive između 12 i 16 godina. Rasi pomeranaca pripada i popularni Boo, najslađi pas na svijetu.

Jazavčar

Pripadnici ove rase vrlo živahnog karaktera obično žive između 12 i 15 godina, ali mogu da dožive i više godina. Jazavčar po imenu Chanel doživio je čak 21 godinu.

Mini pudla

Životni vijek ovih pametnih slatkiša koje je lako trenirati obično traje između 12 i 15 godina. Ipak, najstarija mini pudla po imenu Seamus živjela je čak 20 godina.

Maltezer

Ovo je još jedna vrlo popularna mala rasa u čijem društvu vlasnici uživaju između 12 i 15 godina, koliko maltezeri u prosjeku žive. Inače, maltezer je drevna rasa čiji korjeni sežu s Malte.

Lasa Apso

Ovi psi predivne naravi takođe imaju životni vijek kao i druge male rase, između 12 i 15 godina. Lasa Apso uzgojen je s namjerom da pomogne u čuvanju budističkih hramova.

Mops

Još jedna mala rasa s kojom vas čeka 12 do 15 godina sreće i veselja, koliko mopsovi žive. Riječ je o drevnoj kineskoj rasi koju obožavaju širom svijeta.

Bigl

Biglovi se smatraju jednom od najboljih rasa za djecu jer su poslušni i vole da budu vrlo aktivni. U prosjeku žive između 12 i 15 godina, ali bigl Butch koji je uginuo 2003. živio je i dosta duže – doživio je nevjerovatnih 27 godina.

Patuljasti šnaucer

Ova živahna rasa ima podjednako mnogo energije, te ju je lako trenirati kao i veću verzija šnaucera. U prosjeku žive između 12 i 15 godina, a patuljasti šnauceri najsrećniji će biti ako svoj vijek provedu aktivno sa svojim vlasnikom.

Tamo gdje vlada kupus, on zarađuje na šljivi

Agrosavjet
-
0
Tamo gdje vlada kupus, on zarađuje na šljivi

Voćar Saša Veselinović iz Glogonja, kraja u Banatu poznatom po dobrom kupusu, donijeo neobičnu odluku da se bavi – šljivom

Saša Veselinović bavi se voćarstvom već desetak godina. Kao i mnogi drugi u Srbiji, za svoj poziv odabrao je gajenje šljive. I to ne bi bilo ništa neobično da šljivu Veselinović ne gaji u kraju koji je poznat po – kupusu.

– Glogonj je povrtarski kraj, a mi uzgajamo šljivu. Povrtarski posao je mnogo naporan, i čovjek mora da bude aktivan cijele godine, dok sa šljivom ima manje posla. A meni je šljiva nekako zapela za oko jer moji su sa juga, godinama su tamo gajili šljivu i pekli rakiju. To je meni dovoljan povod da nastavim priču svojih predaka – kaže za AgroTV o svom „čudnom“ izboru Veselinović.

Saša je svoje šljive „čačansku lepoticu“ i “stenlej“ zasadio na 70 ari. I pored toga što ova godina generalno nije bila naklonjena voćarima, Veselinović je imao dobar rod. Na tome može da zahvali – sebi, odnosno doslednoj primeni agrotehničkih mjera.

Odabir sortimenta i dobra njega zasada daju dobre rezultate.

– Odabrao sam „stenlej“ i „čačansku lepoticu“ zbog toga što su nekako najotpornije sorte. Ovde su se dobro pokazale, pogotovo „stenlej“ kod mrazeva. „Lepotica“ stiže sredinom jula, a „stenlej“ krajem avgusta ili početkom septembra, pa je lakši za prodaju – napominje on.

Ode sva šljiva – na kvantaš ili u rakiju

Ovaj voćar iz Glogonja svoju robu prodaje na samoj plantaži ali i na kvantaškoj pijaci u Pančevu. Kao ni ovogodišnjim prinosom, nije nezadovoljan ni cijenom svoje šljive koju je ostvario.

– Ljudi kupuju ove godine više za jelo, a manje za rakiju. Rakijska šljiva je sada skupa. Prošle godine je cijena za rakiju bila 20 dinara, a za konzumnu 40 dinara, dok je ove godine 50 do 60 dinara jer se u čitavoj Srbiji prepolovio rod. Na 10 kilograma šljiva dobijete litar rakije i ne isplati se – objašnjava Veselinović.

Glogonj je zaobišla pošast lošeg roda ove godine. Prošle godine je Veselinović na plantaži dobio 12.000 kilograma šljive, ove godine „možda za nijansu manje“.

– Ja sam zadovoljan prinosom, a da bi tako bilo morao sam da ispoštujem sve agrotehničke mjere. Prskao sam voće sedam, osam puta, ispoštovao karencu od čak 40 dana posle poslednjeg prskanja – kaže on.

Nema ništa „preko noći“

Veselinović dalje ne namjerava da širi posed i ide na kvantitet, već će raditi na povećanju kvaliteta.

– Zemljište je ovde, na „Gornjim vinogradima“, već najviše klase i dobro je i za druge voćarske kulture. Najveće ulaganje novca nam je u hemiju, jer imamo domaći stajnjak i nikada nismo bacili vještačko. Sam orezujem, a i oko prskanja sam kantom sve ručno završim – kaže za Agro TV Veselinović.

Ovaj domaćin možda neće još dugo biti rijedak voćar u povrtarskom i ratarskom kraju. Ima, kaže nagoveštaja da bi i mladi mogli da krenu i da podignu nove zasade na mjestu gdje je nekada preovladavalo voćarstvo i vinogradarstvo, a u međuvremenu se ljudi okrenuli ratarstvu. I ne samo mladi.

– Oni koji ulaze u posao moraju da znaju da uloženo ne može da se vrati preko noći. Takođe, za ovakav poduhvat nisu bitne godine. Svakako je bolje kada je čovjek mlad ali ja preporučujem ljudima i koji imaju šezdeset ili sedamdeset godina. Pa kakve ima veze, to je dobrobit za cijelu porodicu, a uvijek ima neko ko će da nastavi posao i učini ga još boljim – zaključuje Saša Veselinović, koji ponekad svojim šljivama zasvira i na harmonici.

Dezinfekcija supstrata za dobar uspjeh

Agrosavjet
-
0
Dezinfekcija supstrata za dobar uspjeh

Dezinfekcija supstrata je obavezna mjera zbog toga što se u njemu mogu naći razne parazitske gljivice. Neke od njih razvijaju se na korijenu i podzemnom i prizemnom dijelu stabla izazivajući njihovu nekrozu, što dovodi do uvenuća i sušenja biljaka.

Medju najčešće bolesti te vrste spadaju:

Pythium debaryanum – Vrlo opasna bolest mladih biljaka naročito onih koje se gaje u zatvorenim prostorijama. Napada prizemni dio stabla. Napadnuti dio dobija u početku mrku boju, a zatim se suši i biljke padaju /poliježu/.

Otuda i naziv ove bolesti poleganje rasada. Bolest se brzo prenosi na susjedne biljke i štete su neizbježne. Na oštećenim mjestima korijena, a i na površini zemlje, zapaža se sivobjeličasta paučinasta mreža sa rasplodnim organima /konidiofore sa konidijama / kojima se parazit širi, a istovremeno se stvaraju / formiraju  trajne spore kojima se gljivica održava u toku godine kada nisu povoljni uslovi za njen razvoj. Održavaju se u zemljištu, u zaraženim biljnim ostacima, vlažnom stajnjaku i sličnom materijalu. Medjutim kada se trajne spore nađu u povoljnim uslovima / povećana vlažnost i temperatura iznad 20 stepeni C /, odmah klijaju i zaražavaju mlade biljke.

Pročitajte: Praktični savjeti – Kako pravilno dezinfikovati plastenik?

Dezinfekcija supstrata za dobar uspjeh

Rizoctonija solani – Ova gljivica je opasan patogen. Napada rasad u zatvorenom prostoru svih povrtarskih biljaka,kao što to čini Pythium debaryanum. Ova bolest često napada krompir i paradajz na otvorenom polju i izaziva potpuno propadanje.

Sclerotinija sclerotiorum – Ovaj parazit takodje izaziva polijeganje rasada. Prvo se na prizemnom dijelu stabla javljaju vodenaste pjege, tkivo omekša i biljke poliježu. Na tom mjestu javlja se bjeličasta skrama od parazita. Bolest napada cvijet i plod paprike, a velike štete boraniji, pasulju, a najviše suncokretu.

Pored navedenih, polijeganje rasada mogu izazvati i druge gljive kao što su Botrytic cinerea i Phytophtora.

Dezinfekcija supstrata može se izvesti termičkim putem / zaprašivanjem / ili hemijskim sredstvima.

 a) Termosterilizacija / dezinfekcija vodenom parom /

Zemljište predvidjeno za proizvodnju rasada izlaže se tretmanu temperature iznad 90 stepeni C duže od 3 časa. Na isti način obavlja se i termosterilizacija proizvodnih površina u stakleničkim objektima. To je jedan od najboljih, ali i najskupljih načina dezinfekcije.

Dezinfekcija veće površine zemljišta izvodi se specijalnim uredjajem – mašinom, dok se manje količine supstrata stavljaju u rešetkasti sud iznad posude u kojoj se zagržijava voda do isparavanja. Naprave za tu svrhu mogu biti različite.

Pročitajte: Čišćenje i dezinfekcija plastenika prije sjetve i sađenja biljaka

Ovom prilikom daju se tri primjera:

1) Na dno većeg kazana nalije se voda i pod njim podloži vatra. Neposredno prije isparavanja vode stavlja se na oko 15-20 cm od dna rešetkasti sud sa supstratom za dezinfekciju i poklopi. Vatra mora biti jaka da bi voda što više isparavala. Vodena para prolazeći kroz supstrat u toku od 15-20 minuta uništiće štetne gljivice, štetočine i korovsko sjeme.

Dezinfikovani supstrat odlaže se na dezinfikovani prostor i pokrije plastičnom folijom, a zatim se nastavi sa sljedećom količinom sve do završetka posla.

2) Za dezinfekciju supstrata postupkom zaparivanja može se iskoristiti i kazan za destilaciju alkohola. Vodena para proizvedena u zatvorenom kazanu odvodi se crijevom u osnovu formirane gomile supstrata pokrivene plastičnom folijom, koja treba da zadrži što duže vodenu paru.

Vrijeme zaparivanja zavisi od veličine gomile sa supstratom i intenziteta isparavanja vode. Što je isparavanje duže i intenzivnije, pouzdanost dezinfekcije je veća.

3) Za dezinfekciju mješavine supstrata može se preurediti i obično limeno bure od 200 l. U donjem dijelu bureta na visini od 20 do 25 cm, postavlja se perforirana ploča. Na tom dijelu montira se slavina za ispust vode i cev za dovod vode. Bure se postavi na postolje iznad vatre. Gornji dio bureta služi za smještaj supstrata za dezinfekciju.

Radni postupak je sljedeći: u donji dio bureta / dio blizu rešetke / sipa se voda, a iznad rešetke stavlja se supstrat koji se dezinfikuje.

Kada vodena para probije materijal / nakon 15 – 20 minuta / može se izvaditi masa supstrata i stavi nova.  Dezinfikovani supstrat se istresa na gomilu i prekrije čistom plastičnom folijom. Nakon 7 dana supstrat se može koristiti za planiranu namijenu.

Pročitajte: Zašto je važna dezinfekcija sjemena prilikom zaštite biljaka

b) Dezinfekcija zemljišta hemijskim preparatima

Za hemijsku dezinfekciju najčešće se koriste preparati koji djeluju gasom – fumiganti – kao što su metil-bromid, vapam, u vidu granula , basamid ili žuvapin. Temperatura treba da bude iznad 15 stepeni C. Pored toga što skoro svi navedeni preparati suzbijaju mikroor ganizme, većina djeluje i na sjeme korova, odnosno imaju herbicidna dejstva.

Punjenje tople leje dezinfikovanom zemljom. Poslije nekoliko dana dezinfikovana smješa stavlja se na složen nezgorio stajnjak tople leje, gdje je već složen svježi stajnjak, u sloju od 10 do 20 cm, što zavisi od toga da li će se biljke u istoj leji duže ili manje zadržati. Ukoliko ostaju duže, sloj treba da bude dublji, a ukoliko se planira pikiranje rasada, onda tanji. Pod jednim prozorom tople leje potrebno je od 0,20 – 0,25 metara kubni pripremljene mješavine. Pošto se zemljište poravna, stavljaju se prozori i pokrivaju asurama.

Prvih nekoliko dana poslije toga isparavaju se iz nezgorelog stajnjaka razni štetni gasovi, a javlja se i visoka temperatura. Nakon 7 – 10 dana leja se otvara, zemljište prekopava, da bi se otstranili štetni gasovi i zemljište provjetrilo, a zatim se obavlja sjetva.

Dipl.ing.polj.Novica Milenković, PSSS – Leskovac

Da li bosiljak može da opstane po hladnom vremenu

Agrosavjet
-
0
Da li bosiljak može da opstane po hladnom vremenu

Bosiljak je nježna jednogodišnja biljka porijekom iz južnih regija Evrope i Azije i jedna od najpopularnijih začinskih biljaka za uzgoj. Uspijeva na sunčanim mjestima koja dnevno dobijaju najmanje šest do osam sati svjetlosti. Pitanje je: da li bosiljak može da opstane po hladnom vremenu?

Bosiljak je relativno laka biljka za uzgoj i zato je omiljena kod početnika u baštovanstvu, posebno uobičajene sorte sitnolisnog ili krupnolisnog bosiljka. Svoju popularnost su stekli zbog neodoljivog mirisa listova koji se koriste svježi ili sušeni, a daju nevjerovatnu aromu raznovrsnoj hrani.

Na otvorenom, životni ciklus bosiljka ne uključuje prezimljavanje. Kada nastupe hladni dani bosiljak umire, a sjeme čeka u zemlji preko zime kako bi počelo klijanje tokom proljeća. Kada temperatura padne, bosiljak gotovo odmah reaguje na hladnoću tako što mu pocrni lišće.

Pročitajte: Sedam razloga zašto treba da koristite ljekoviti i moćni bosiljak

Otpornost bosiljka na hladnoću

Bosiljak je biljka koja je otporna na zimu do određene granice.

Tolerancija bosiljka na hladnoću počinje da pada kada živa termometra padne ispod 4 stepena. Temperatura koja nanosi ozbiljne štete biljci je 0 stepeni. Biljka će možda da preživi, ali će da pretrpi velika oštećenja.

Kada je riječ o sadnji sadnica, preporuka je da se pričeka da najniža temperatura preko noći prijeđe 10 stepeni. Ukoliko sadnice posadite ranije ili se desi da temperatura nakon sadnje naglo padne ispod 10 stepeni, neophodno je da se biljke prekriju zaštitnim pokrivačem.

U zavisnosti od jačine i dužine trajanja hladnog talasa može da dođe do oštećenja biljaka, ali će biljke preživeti i imaće vremena da se oporave.

Poželjna mjera prilikom sadnje je postavljanje malča debljine oko 5 cm. U tu svrhu može da se upotrebi sijeno, slama, kompost, isitnjeno lišće. Malč će da pomogne zemlji da zadrži vlagu, usporiće rast korova, ali će i pružiti određenu dozu zaštite bosiljku u slučaju naglog, kratkotrajnog zahlađenja.

Pročitajte: Kako se pravilno orezuje bosiljak- Uz ove trikove, dobićete najbujniji žbun! /VIDEO/

Život bosiljka po hladnom vremenu

Kada se temperatura spusti ispod 10 stepeni i postoje predviđanja da će vjerovatno nastaviti da se spušta, posljednji je trenutak da se bosiljak obere. Listovi mogu da se suše ili zamrznu.

Ukoliko bosiljak gajite u saksijama, a preko dana je sunčano i temperatura je preko 10 stepeni, saksije možete slobodno da iznesete napolje. Naravno, nemojte da zaboravite da ih predveče unesete unutra. Ovo je privremena mjera da vam bosiljak traje duže, sve dok i dnevna temperatura ne padne ispod 10 stepeni, prenosi AgroMedia.

Međutim, hladno vrijeme ne znači da ne možete bosiljak da uzgajate i tada. Ukoliko ste sretni vlasnik staklenika, plastenika ili možete kod kuće da mu obezbijedite vještačke uslove, možete imati svježe listove bosiljka tokom cijele godine.

Važno je zapamtiti da bosiljak traži dosta sunčeve svjetlosti, odnosno 6-8 sati kada je napolju ili 10-12 sati pod vještačkim svjetlom. Takođe, bosiljak je jednogodišnja biljka i kao takav, na kraju će da procvjeta i da završi svoj životni ciklurs, čak i ako se uzgaja u zatvorenom.

Ukoliko nemate uslova da bosiljak gajite tokom zime, možete da iskoristite to vrijeme da ga razmnožavate preko reznica. Potrebno je da se odsiječe nekoliko vrhova, da ih stavite u čašu sa vodom pored prozora i pustiće korijen.

Na reznice je potrebno obratiti pažnju, jer imaju tendenciju da rastu prema svjetlosti. Zbog toga mogu da dođu u kontakt sa hladnim prozorom, što će imati za rezultat pocrnelo lišće.

Kako da ispečete kesten i od njega napravite kolač?

Agrosavjet
-
0
Kako da ispečete kesten i od njega napravite kolač?

Za pripremu brašna od kestena bitno je da se kesten ubere na vrijeme, čim krene da opada sa drveta. U daljem tekstu saznajte kako da napravite ukusno brašno i kako da ga iskoristite.

Prije sakupljanja ploda, postarajte se da saznate koje plodove berete i da li su jestivi. Ako niste sigurni da li ste izabrali ispravno, nemojte ga koristiti za ishranu.

Jako je bitno da se plodovi sakupljaju redovno i do prvog mraza. Što duže stoje na zemlji veća je vjerovatnoća da su ih napale štetočine.  Takođe ako se dugo nalaze u vlažnoj sredini može da dodje do pojave truleži. Bitno je da se proces obavi što prije. Kesten može da se peče, kuva, koristi za proizvodnju brašna, putera ili da se stavi u frižider.

Pročitajte: Brašno od kestena – Hit među pobornicima zdrave ishrane

Često pri sakupljanju kestena možete ih naći sa zelenom opnom koja nije opala. Ovakve plodove treba ostaviti par dana na suvom mjestu da se prosuše i u velikom broju slučajeva nakon sušenja plod sam ispadne.

Prije konzumiranja treba ih termički obraditi, jer kao i žir, kesten sadrži tanine koji kod nekih ljudi mogu da prouzrukuju bolove u stomaku.

Prije proizvodnje brašna kestene treba ispeći. Prije pečenja kestenje možete isjeći na polovine ili zasijecite kesten sa donje strane u obliku slova X. Najlakše je da kesten stavite na dasku za sječenje, i vodite računa da kesten ne sklizne i da ne dođe do povrede. Kada ih isiječete one koji su loši odmah uklonite, a nakon pečenje ljuska se blago odvoji pa je zatno lakše ljušćenje.

Treba ih peći na 200 stepeni od 15 do 20 minuta. Vrijeme pečenja može biti kraće, sve u svemu vodite računa da kesteni ne zagore.

Pročitajte: Hljeb od kestena

Kada se ohlade, uklonite koru. U ovom trenutku  možete da zamrznete, jedete proizvode ili da ih meljete u brašno. Za mljevenje koristite blender ili manji mlin. Ako želite da dobijete finije brašno meljite duže i nakon prvog mljevenja prosijte pa ponovite proces.

Recept za ukusan kolač

Sastojci:

  • 1 šolja brašna od kestena
  • 3/4 šolje šećera
  • 7 kašičica neslanog putera
  • 1/4 kašičice soli
  • 3 jaja
  • 2 kašičice praška za pecivo
  • Po potrebi 2-3 kašičice mlijeka ako je smjesa previše gusta

Zagrejte rernu na 180 stepeni, pomiješajte suve sastojke i dodajte puter koji je na sobnoj temperaturi i jaja. Sve umiješajte mikserom i po potrebi dodajte mlijeko. Pecite 20 do 25 minuta. Najbolji test da li je pečeno tijesto ubacite čačkalicu i ako je tijesto pečeno biće čista. Ostavite da se kora ohladi, a preko možete dodati šlag krem.

Pročitajte: Kestenov med – antioksidans, spašava imunitet i bolji je od paste za zube

Dogodine nećemo imati šta da izvezemo

Agrosavjet
-
0
Dogodine nećemo imati šta da izvezemo
Na inostrane trpeze za devet mjeseci ove godine otišlo je više voća i povrća nego u istom periodu lani, a voćari i povrtari upozoravaju da razloga za slavlje nema, jer je uglavnom riječ o lanjskim zalihama te da ovogodišnji rod nije dovoljan ni za potrebe domaćeg stanovništva.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je BiH od januara do kraja septembra ove godine izvezla voće i povrće vrijednosti skoro 133 miliona maraka, dok je u istom periodu lani plasman bio „težak“ nešto više od 119 miliona maraka.U plasmanu su, pokazuju podaci, prednjačili krompir, krastavci te jabuke, kruške, dunje i orašasti plodovi.

Sa druge strane, uvoz voća i povrća u BiH ostao je na istom nivou kao prošle godine. Na domaće trpeze stigle su razne vrste voća i povrća u vrijednosti skoro 229 miliona maraka, dok je za devet mjeseci lani vrijednost uvoza tih proizvoda bila 228,6 miliona maraka. U uvozu su dominirale banane, paradajz i agrumi te smrznuto voće i povrće. Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo rekao je za „Glas Srpske“ da je na početku ove godine krompira bilo u izobilju, a cijene su bile niske, međutim, dodao je, sada kada su cijene otišle u nebo, a i rod podbacio, pitanje je da li će išta imati da izvezu.

Pročitajte: Na području Semberije sankcionisano 90 traktorista

– Krompir je ovdje plaćan deset feninga po kilogramu, a prodavan u Grčkoj po troduplo višoj cijeni. Na deponijama je završilo 5.000 tona. Ove godine je sve skupo, jer ničega nema – istakao je Mastalo i upozorio da je pitanje hoće li proizvođači imati krompira i za vlastite potrebe.

Iste muke muče i voćari u Srpskoj, koji upozoravaju na to da je rod voća podbacio te da kruške nema ni za lijek.

– To što je prodato je lanjski rod. Imali smo nešto više jagoda, malina je bilo manje, ali su bile kvalitetnije i prodate po boljoj cijeni. Ovogodišnji rod podbacio je od 30 do 60 odsto. Dosta voća izvozimo u Rusiju, nešto manje u arapske zemlje – rekao je predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović, naglasivši da nisu rijetki ni oni koji pribjegavaju reeksportu, odnosno kupe jeftino voće na drugom tržištu pa preprodaju kao da je domaće.

Zemlje

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH je najviše voća i povrća BiH plasirala u Hrvatsku i Njemačku. Na domaće trpeze voće i povrće najviše je stizalo iz Nizozemske Njemačke.

CRNO VINO SA BIJELIM LUKOM – Izbacuje višak soli, uklanja loše masnoće, a jača tijelo

Agrosavjet
-
0
CRNO VINO SA BIJELIM LUKOM – Izbacuje višak soli, uklanja loše masnoće, a jača tijelo

CRNO VINO SA BIJELIM LUKOM – Danas smo za vas pripremili još jedan izvrstan savjet kako bismo vam pokazali da je priroda uvijek na strani zdravlja. Napravite ovaj napitak od crnog vina i bijelog luka i uživajte u njegovim zdravstvenim blagodatima.

Osobe koje ne piju vino ili uopšte alkohol mogu više da piju prirodne sokove od grožđa, višnje i slično, jer sadrže mnoge zdrave sastojke.

Pročitajte: Napitak od žira – Ima brojne prednosti po zdravlje

Ovo su neke od koristi ove mješavine:

  • Čisti krv
  • Eliminiše višak masnoće
  • Poboljšava tjelesne funkcije
  • Čisti organizam
  • Jača imunitet
  • Eliminira višak soli iz tijela
  • Pojačava metabolizam
  • Čuva od gripa

Recept za moćni lijek od bijelog luka i crnog vina

Ovo će vam biti potrebno za recept:

  • 12 češnjeva bijelog luka
  • Pola litre crnog vina

Uputstva za pripremu ovog prirodnog lijeka:

Izrežite 12 češanjeva bijelog luka na četvrtine i stavite komade u staklenu posudu. Dodajte pola litre crnog vina. Dobro zatvorite i držite posudu pored prozora, jer ovaj lijek zahtijeva sunčevu svjetlost. Ne zaboravite da ga povremeno promiješate, a 2-3 puta dnevno je sasvim dovoljno. Nakon dvije sedmice procijedite smjesu i držite lijek u staklenoj boci.

Pročitajte: Koje koštunjavo voće je dobro za šta?

Kako i koliko koristiti:

Uzmite kašičicu lijeka 2-3 puta dnevno. Liječenje bi trebalo trajati mjesec dana. Ova kura se može koristiti jedanput u pola godine.

Recept od vina i luka je zaista veoma moćan, napravite ga i vi!

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

1...364365366...1.008Stranica 365 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia