Ponedjeljak, 18 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoJOSTA - Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu...

JOSTA – Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu u inostranstvu

Iako obiluju mnoštvom vitamina i imaju pozitivne uzgojne karateristike, mnoge kulture su zapostavljene u domaćoj proizvodnji. Jedna od njih je josta – bobičasto voće koje ima brojne benefite, a jedno od njih je da ima nekoliko puta više vitamina C nego što to ima limun.

Kako je nastala josta?

U pitanju je hibrid nastao ukrštanjem ogrozda (ako ne znate za ovo voće u nastavku slede zanimljivosti o njemu) i crne ribizle, kako bi se suzbile njihove mane. Josta je nastala na području Njemačke, tačnije u Kelnu na institutu Max Planck. Kako dolazi iz te države, naziv tog voća potiče od dvije nemačke riječi: schwarze Johannisbeere (crna kupina) i Stachelbeere (ogrozd). U ovoj zemlji je josta na cijeni – 5 evra iznosi kilogram.

U pitanju je medonosna biljka.

Izgled joste

Stabljika joj je za razliku od ogrozda beztrna. Ima sjajnozelene listove koji su veoma dekorativni, pa osim zbog plodova josta se gaji kao ukras u bašti.

Bobice su mase oko 3 grama. Boja im je tamnoljubičasta, nekad su čak i crne. Imaju čvrstu peteljku što može otežati branje. Naime, ukoliko peteljku snažno počupamo, ona može da se odvoji od ploda i samim tim ga ošteti. Bobice su čvršće, a po grozdu u prosjeku ima 3,7 zrna. Plodovi joste imaju okruglo  – ovalan oblik.

Josta ima površinski korijen koji ne prelazi 20 centimetara u dubinu.

Pročitajte: Trikovi za uspješan uzgoj ribizle!

Uslovi uzgoja joste

Josta se gaji tamo gde je klima kontinentalna, za njen uzgoj se smatraju adekvatnim veće nadmorske visine.

Jostu zasadite na početku proljeća ili na jesen, sa razmakom redova od 3 metra dok razmak između josti u redu treba da bude od 0,7 do 1 metar. Biljku sadite na zemljištu koje je dobro drenirano i ima pH vrijednost 5-6. Sadi se pomoću ožiljenih reznica.

Količina stajnjaka kojom se josta đubri iznosi od 15 do 20 tona po hektaru površine. Rezidbu je potrebno odraditi tokom zime, kada biljka miruje.

Biljka cvijeta u prvom dijelu aprila, a prve plodove daje nakon tri godine gajenja. Berba bobica se vrši do sredine sedmog mjeseca sa žbuna visine do 1,8 metar.

Ova biljka pokazuje izuzetnu otpornost na bolesti i štetočine, pa joj tretiranje nije ni potrebno. Osim toga pokazuje nevjerovatnu tolerantnost na niske temperature (opstaje na -40 stepeni). Ipak visoke temperature joj ne pogoduju naročito.

Plod joste, njegova prerada i ljekovitost

Bobice osvježavaju i imaju kiselkast ukus. Mogu da se koriste za stonu upotrebu, ali zbog čvrstoće ploda idealna je i za preradu u džemove, sokove, čak i vino. Veoma pozitivna karakteristika ovih bobica koje sadrže 9,16 posto ukupnih šećera je da ne gube svoj kvalitet tokom zamrzavanja. Dakle bobice joste se mogu jesti u svježem stanju, ali i kuvati i smrzavati.

Kao što smo rekli, ova voćka ima nekoliko puta više vitamina C od limuna koji je po istom poznat. Odična je za podizanje imuniteta, čuvajući organizam od prehlada, a pomaže i onima koji su malokrvni – prenosi AgroMedia.

Pročitajte: Amla: Drevna terapeutska biljka

Više o ogrozdu (biljci „roditelju“)

Za razliku od joste, cijela biljka ogrozda je pokrivena trnjem osim plodova. Međutim ono što im je svakako zajedničko je to da dobro podnose niske temperature (u vrijeme zimskog mirovanja ogrozd izdrži -25 stepeni bez problema), i takođe mu ne odgovaraju visoke temperature tokom ljetnih mjeseci koje stvaraju ožegotine na njegovom lišću.

Ova žbunasta biljka iz roda ribizli daje bobice žute, narandžaste, zelene, crne ili crvene boje (najčešće), a sve u zavisnosti od sorte.

Bobice ogrozda su takođe odlične za preradu, naime od njih se prave sirup, džem, čaj, veoma ljekovit sok, a može se dodavati i tortama i kolačima.

Ova višegodišnja biljka koja se može gajiti i do dvije decenije (obično joj je životni vijek 15 godina) traži ilovasto – pjeskovito zemljište u kojem se ne zadržava voda, obrađeno u dubinu 40 centimetara. Iako rađa od druge godine uzgoja, pun rod dostiže od 5 do 8 godine. Plodovi obiljuju vitaminima A i C, kalijumom i manganom i dobro podnose transport. Njihovu berbu otežava mnošto trnova.

Najbolje je odlučiti se za jesenju sadnju, ali ovu voćku možete zasaditi i u proljeće.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

DUNJA

Zamrzavanje dunje

Dunje se mogu zamrznuti direktno ubrane sa stabla, no kako bi zadržale što više ukusa i nutritivna svojstva, preporučuje ih se ipak prije kratko...