Naslovnica Blog Stranica 357

Upotreba surutke u ishrani svinja

Agrosavjet
-
0
Upotreba surutke u ishrani svinja

U ishrani svinja surutka se upotrebljava za kategorije od 18 kg do kraja tova. Za mlađu i lakšu prasad nije pogodna zbog malog kapaciteta organa za varenje, dok je velike svinje mogu popiti u velikim količinama. S obzirom da je siromašna energijom (podmiruje oko 25 % potreba) mora se miješati s kukuruzom ili koncentratima.

Da bi se osigurao maksimalni prirast, svinje moraju dobijati surutku stalno, bez prekida u ishrani, kako bi se izbjegao period ponovnog privikavanja.

Obzirom da svinje više vole mokru hranu nego suvu, najbolje je koristiti mješavinu surutke sa koncentratom za tov. Time se eliminišu disajne smetnje zbog brašnaste hrane, iako se može odvojeno ponuditi koncentrat i surutka za piće. Značajna ušteda postiže se na uštedi vode, jer tokom čitavog tova voda se uopše ne koristi, već je životinja konzumira preko surutke.

Važna je takođe i temperatura surutke. Tokom zimskog tova bitno je da je njena temperatura oko 40 stepeni kako bi svinje što manje hrane trošile na vlastito zagrijavanje.

Svinje mogu popiti dvostruko veće količine surutke nego vode te izlučuju veliku količinu mokraće, stolica je mekana, proizvodi se dva puta više izmeta pa je potrebno održavati
primjerenu higijenu i pojačati ventilaciju, naročito ljeti.

Prielazi s tople na hladnu surutku i obrnuto moraju biti postepeni, jer dolazi do prežderavanja svinja, pa time i do povećanih uginuća uslijed preobilne proizvodnje gasova zbog razvoja bakterija iz roda Clostridiae.

Upotrebom  surutke u ishrani svinja postižu se značajnje uštede smjese za tov, kao i smanjenje dužine tova. Prema tome, nema neki značajan razlog da se ne primjenjuje ovakav način ishrane svinja, bilo u manjim seoskim domaćinstvima ili u industrijskom uzgoju ukoliko nam je dostupna surutka.

Priprema ovaca za zimu

Agrosavjet
-
0
Priprema ovaca za zimu

Ishrana i način držanja ima veliki uticaj na zdravlje i produktivnost odraslih ovaca. U zavisnosti od prirodnih uslova i područja postoje i različiti sitemi gajenja ovaca.

Praktično držanje ovaca na paši je neophodnost, a i tradicija, tako da se ovčarstvo ne može zamisliti bez pašnjaka. U našem području sezona paše traje obično 180 do 200 dana. Variranje vremenskih prilika iz godine u godinu određuje početak i kraj paše i to je uglavnom od maja do novembra.

Prelaz sa pašnjačkog na stajski / zimski način ishrane mora biti postepen. Period prilagođavanja i prelaz sa zelene svježe biljne hrane (8 do 10 kg dnevno po grlu) na suvu kabastu hranu trebalo bi da traje bar 7 do 10 dana.

Ovce
Foto: AgroSavjet/Ovce u snijegu

U početku manja količina sijena se daje pred pašu, kasnije i posle paše. Povećanjem količine sijena iz dana u dan postepeno se smanjuje zelena hrana, a sijeno postaje glavni dio obroka i to 2 kg/grlu dnevno. Od kvaliteta i količine priremljene hrane (sijeno, slama, silaža, žitarice) zavisi i kondicija i uhranjenost ovaca.

U svakom slučaju, pri dobroj ishrani ovce lako podnose hladnoću, pa i duže mrazeve, ali su veoma osetljive na vlagu i u vazduhu i u prostirci.

Pročitajte: Priprema ovaca za jagnjenje

Upravo je ovo i vrijeme da se objekti – ovčarnici pripreme za zimski boravak ovaca. Posebno bi trebalo pregledati krov, prozore i opremu u ovčarniku. Pod treba očistiti i po mogućstvu dezinfikovati. Suv pod zastrti slamom (4 do 5 kg/metru kvadratnom) koja će kasnije upijati mokraću i vlagu.

U zimskom periodu ovcama bi trebalo omogućiti da vodu uzimaju po volji. Ukoliko takvi uslovi ne postoje onda bi trebalo vršiti napajanje dva puta dnevno. Količina potrebne vode po ovci zavisi od više faktora – vrste hrane, temperature vazduha, fiziološkog stanja organizma i to je 2 do 5 l dnevno. Optimalna temperatura vode je 12 do 18 stepeni Celzijusa, a temperatura u objektu oko 6 stepeni za ovce i 10 do 12 stepeni za jagnjad.

Sadnja amaranta ili štira

Agrosavjet
-
0
Sadnja amaranta ili štira

Amarant (lat. Amaranthus spp.) je manje poznata jednogodišnja biljka koja se smatra žitaricom, iako pripada porodici štirovki kojoj pripadaju i blitva, cvekla i šećerna repa. Kod nas je poznat i pod nazivima rumenika, štir ili šćir. Postoji oko 88 vrsta amaranta od kojih se neke smatraju korovom, a neke se uzgajaju zbog zrna ili zbog dekorativnog cvijeta. 

Amarant nema posebne zahtjeve prema tlu, važno je samo da ono prije sjetve bude dobro pripremljeno kako bi biljke brže i bolje rasle. Bilo bi dobro saditi ga na sunčanim i prostranim mjestima, tako da ima dovoljno prostora za bujanje.

Prije sadnje treba dobro usitniti zemlju i obaviti gnojidbu organskim gnojivima. Amarant se sije u vlažno tlo pa ga prije sadnje treba navlažiti. Sadnja može započeti onda kada temperatura tla dosegne 15°C i kada prođe opasnost od mrazeva. Najčešće je to kraj aprila ili početak maja. Sjeme amaranta sije se na dubinu od 1 cm, i to tako da se pritom zemlja lagano pritisne kako bi se omogućio bolji kontakt sa sjemenom.

Što se tiče gustoće sadnje, smatra se kako se kod većeg međurednog razmaka može postići veći prinos. Preporučeni međuredni razmak iznosi 75 cm, a razmak između biljaka u redu trebao bi iznositi 25 cm. Ako će se berba obavljati ručno, preporučuje se veći razmak između biljaka, jer što je razmak veći, bit će lakše obaviti berbu.

Amarant se na manjim površinama može uzgojiti i iz presadnica. Presadnice se na stalno mjesto sade dva do tri dana nakon sjetve sjemena. Ako se sadnja presadnica obavi kasnije, može doći do smanjenja prinosa, ali starije presadnice se mogu lakše izboriti s napadima nekih štetnika.

Zdrava grickalica puna proteina: EU proglasila skakavce hranom za ljude

Agrosavjet
-
0
Zdrava grickalica puna proteina: EU proglasila skakavce hranom za ljude

Skakavci su uvršteni na evropski spisak hrane u sklopu nastojanja EU za održivom proizvodnjom i ishranom.

To je drugi put da je Brisel odlučio da su skakavci sigurni za konzumaciju, nakon što je u junu odobrio crve brašnare.

Uskoro bi mogao usledi i treći – cvrčak. Evropska komisija je objavila da će skakavci biti označeni kao grickalica ili sastojak hrane u dehidriranom ili zamrznutom obliku nakon što im se uklone krila i noge ili pak kao prah.

Evropska agencija za sigurnost hrane navodi da je skakavac locusta migratoria bogat proteinima i ne škodi, iako može da izazove reakcije kod ljudi alergičnih na ljuskare i mekušce.

Zahtjevi podneti za još devet vrsta insekata

Organizacija za proizvodnju hrane ističe da su insekti vrlo hranjiv i zdrav izvor hrane bogat proteinima, vitaminima, vlaknima i mineralima.

Insekti, koje svakodnevno jedu milioni ljudi širom svijeta, u novoj strategiji EU su navedeni kao alternativni izvor proteina koji bi mogao da ubrza zaokret prema održivijoj proizvodnji hrane.

Evropskom direktivom iz 1977. godine već su odobrene alge, novi biljni proteini i određene vrste hrane iz drugih zemalja. Zahtjevi su podneseni za još devet vrsta insekata.

Kako da sobne biljke opstanu u toku sezone grijanja

Agrosavjet
-
0
Kako da sobne biljke opstanu u toku sezone grijanja

​Lijepo vrijeme je iza nas, visoke temperature su spakovale kofer i svoje mjesto ustupile hladnijem vremenu i to je činjenice koja vjerovatno najteže pada ljubiteljima cvijeća.

Kada dođu hladniji dani, sobne biljke koje držite na terasi ili u dvorištu, potrebno je unijeti u zatvoren prozor i pružiti im dodatnu njegu.

Ukoliko nemate ideju gdje biste mogli da stavite cvijeće, a da ga vas na proljeće dočekaju zadrave biljke, ova tri mjesta su najbolje opcije.

Stavite ih na prozor

U toku hladnih dana možda ćete primjetiti da sijenke padaju na takav način da vaš dom dobija manje svjetla nego ljeti.

Zato je važno da sobne biljke stavite kraj prozora i udaljite od izvora toplote, ali ih prilikom raspoređivanja stavite tako da imaju dovoljno prostora za rast. Takođe, uklonite opalo lišće i prebrišite prašinu sa listova biljke.

Okačite ih na zid

Na ovaj način ćete dobiti novi ukras u omiljenoj prostoriji, ali i dobro mjesto gdje biljka može da prezimi.

Ukoliko bušenje rupa ne dolazi u obzir u vašem domu, biljke možete staviti na police ormara ili visoke ormariće.

Premjestite ih u kupatilo

Za biljke koje žude za vlagom, vaše kupatilo može biti odlično mjesto za njihovo skladištenje. Bitno je samo da u kupatilu ima dovoljno prirodnog svjetla.

Možete ih postaviti na pod ili neku policu i tako napraviti malu zelenu oazu.

Pročitajte: Kada se unose sobne biljke?

 

Pet namirnica koje poboljšavaju pamćenje i čuvaju zdravlje mozga

Agrosavjet
-
0
Pet namirnica koje poboljšavaju pamćenje i čuvaju zdravlje mozga

Koliko ćemo dobro pamćenje imati i koliko ćemo uspjeti dugo da sačuvamo ono što se u narodu zove „zdrav razum“, kako nutricionisti tvrde, zavisi od namirnica kojima „hranimo“ mozak.

Stručnjaci za hranu kažu da postoji pet namirnica koje su naročito značajne u ishrani za očuvanje zdravlja mozga, ali i za jačanje kognitivnih sposobnosti.

1. Tamna čokolada

Osim što pomaže koncentraciji, ona je bogata antioksidansima i materijama koje pomažu smanjenju rizika od srčanog udara.

Tamna čokolada smanjuje depresiju i stres i poboljšava pamćenje.

2. Kafa

Uočena je interesantna veza između toga kako se i koliko pije kafa i rizika od blagih kognitivnih oštećenja, kao što su slabljenje pamćenja i brzine razmišljanja, koji često prethode demenciji.

Kafa je odličan napitak ukoliko želite da imate dugotrajno pamćenje i sačuvate se od demencije. Kofein ima nebrojene zdravstvene prednosti, a posebno dobro utiče na naše kognitivne sposobnosti.

Počitajte: Najukusnija turska kafa – Skuvajte je pravilno i uživaćete u nikad boljem ukusu

3. Orasi

Odavno poznata namirnica koja utiče na poboljšanje pamćenja su zasigurno orasi. Ukoliko želite da poboljšate kognitivne sposobnosti i zdravlje jedite orahe.

Njihov izgled jezgra podsjeća na koru mozga, a naučno je dokazano da su prava blagodet za ovaj organ.

4. Borovnice

Borovnice su, prije svega, odlične za podizanje imuniteta, ali i za poboljšanje krvne slike i opšteg stanja organizma. Pored toga, ova čudesna voćka odlična je za poboljšanje pamćenja. Borovnice ne sadrže gluten i povećavaju signalizaciju u mozgu.

Pročitajte: Evo šta sve možete napraviti od borovnica

5. Sjemenke bundeve

Ova hrana bogata je proteinima i vlaknima. Konzumiranjem sjemenki bundeve pojačaćete vještine pamćenja, ali i ubrzati sposobnost razmišljanja. Sjemenke bundeve su „superhrana“. Pored toga, one su odličan lijek protiv stresa.

Pet stvari koje morate znati kako biste zaštitili hortenzije tokom zime

Agrosavjet
-
0
Pet stvari koje morate znati kako biste zaštitili hortenzije tokom zime

Hortenzija u punom cvatu prizor je koji oduzima dah. No, jeste li znali da neke vrste hortenzija zapravo proizvode svoje cvjetne pupoljke tokom vegetacije prije cvatnje?

Mladi, nježni pupoljci formiraju se u kasno ljeto i tada moraju izdržati sve zimsko vrijeme. Ako hladni vjetrovi, temperature ispod nule i ciklusi smrzavanja i odmrzavanja oštete te pupoljke, možete zaboraviti na cvjetove hortenzije sljedećeg proljeća ili ljeta. Ali ako svojim biljkama pružite dodatnu njegu tijekom hladnijih mjeseci, pomoći ćete im u preživljavanju.

Evo što možete učiniti kako biste svoje hortenzije pripremili za zimu kako biste bili sigurni da ćete sljedeće ponovno uživati ​​u njihovom prekrasnom cvijeću.

1. Upoznajte svoj tip hortenzije

Prvi korak u planiranju zimske njege je znati kakvu hortenziju uzgajate. Ako ne cvjeta u proljeće, već cvate isključivo u kasno ljeto, vjerovatno je to glatka hortenzija i proizvodi svoje cvjetne pupoljke u proljeće. Hortenzije koje cvjetaju u proljeće i vrlo rano ljeto vjerovatno su hortenzije s velikim listovima. Ove hortenzije cvjetaju iz cvjetnih pupova koji su nastali prethodnog ljeta ili jeseni (nekoliko sorti kao što je Endless Summer hortenzije također stvaraju pupoljke iste godine kada cvjetaju). Ako su ekstremni hladni ili suvi zimski vjetrovi izazov u vašoj regiji, razmislite o dodavanju zimske zaštite oko ovih grmova koji cvjetaju u proljeće i ljeto. Ako živite u blažoj klimi i u prošlosti niste imali problema s cvjetanjem hortenzije velikog lista ili hrasta, vjerovatno ne morate štititi svoju biljku.

Pročitajte: Za hortenzije s puno cvjetova isprobajte ove sjajne trikove stručnjaka

2. Zaštitite proljetne i ranoljetne hortenzije

Zaštita cvjetnih pupova cilj je zimske brige za osjetljive hortenzije. Najjednostavnija metoda je nasipanje usitnjenog lišća ili kore oko baze biljke. Stavite malč u kasnu jesen nakon što se tlo smrzne i otkrijte biljke u proljeće kada temperature počnu biti iznad nule.

3. Dobro zalivajte biljke

Hortenzije, kao i sva stabla, grmlje i trajnice, najbolje prezimljuju kada su potpuno hidratizirane. Zalijte hortenzije duboko nekoliko puta u jesen. Zimski vjetrovi mogu brzo isušiti hortenzije. Obilna vlaga u jesen pomoći će stabljikama da izdrže nalet zraka smrzavanja.

4. Nema potrebe za orezivanjem

Ako biljke orežete u jesen ili zimu, mogli biste ukloniti i cvjetne pupove za sljedeću godinu na hortenzijama s velikim listovima. Osim toga, ostavljajući stare cvjetne glavice na biljkama, zimskom ćete krajoliku dodati ljepotu. Najbolje je sačuvati poslove rezidbe hortenzije do proljeća ili ljeta nakon što biljke procvjetaju (ne brinite, novi će rast uskoro sakriti sve mrtve stabljike).

Pročitajte: Hortenzija – Raskošni cvijet koji smiruje um

5. Hortenzije u saksiji unesite

Hortenzije u saksiji najbolje prezimljuju u garaži ili podrumu gdje temperatura ostaje hladna, ali ne pada ispod nule. Biljke će biti u stanju mirovanja, ali ćete i dalje morati povremeno zalivati posude, otprilike jednom mjesečno, kako bi korijenje bilo vlažno do proljeća.

Početak novembra idealan je trenutak za sadnju bobičastog voća

Agrosavjet
-
0
Početak novembra idealan je trenutak za sadnju bobičastog voća

Početak novembra idealan je za sadnju bobičastog voća, i u bašti i u saksijama. Važno je da je tlo važno i da temperature nisu ispod nule.

Mnoge su bobičaste kulture nove kod nas, ali u zemljama iz kojih potiču uzgajaju se od davnina. Tu je riječ i o voćnim vrstama koje su zaboravljene kod nas, poput borovnice i brusnice. One su autohtone kod nas, ali se nikada prije nisu ozbiljno razmatrale za uzgoj. Selekcijom i ukrštanjem razvijene su novije sorte većeg i kvalitetnijeg ploda. Brusnice i borovnice se odavno uzgajaju u Sjevernoj Americi. Američka borovnica ima veće plodove i od nje potiču novije sorte koje su dostupne kod nas. Slično je i s brusnicom.

Aronija takođe potiče iz Sjeverne Amerike i Kanade. Goji potječe iz Kine. S druge strane, kod nas su već dosta dugo popularne kupine i nešto manje maline. Ribiz pripada takođe u starije bobičaste kulture, prisutan je u svakom vrtu, ali u ozbiljnom uzgoju u simboličnim proizvodnim količinama. Tek u novije vrijeme, raste zanimanje i za tu kulturu jer je ljekovita, tražena u proizvodnji sokova i moguće ju je ekološki uzgajati.

Svim ovim kulturama zajednička su antikancerogena i razna druga ljekovita svojstva, no potrošnja i konzumacija su kod nas i dalje male, ponajviše zbog slabo organiziranog otkupa, nedostatka prehrambenih navika konzumiranja ovog korisnog voća, kao i nedostatak edukacije i nedovoljnog marketinga.

No možete ih uzgajati i sami, u saksijama na balkonu. Ako je balkon dovoljno osunčan, kao biljka penjačica može se uzgajati i vinova loza. Prilikom kupovine sadnice raspitajte se koji tip zemlje odgovara pojedinom voću. Od bobičastog voća, uz maline, na balkonu se vrlo lako može uzgajati i crveni, crni i bijeli ribiz, kojem na balkonu treba namijeniti sunčano mjesto jer će se time podstaknuti stvaranje više plodova. Prednost ribiza pred drugim voćem jeste u tome što plodovi nakon dozrijevanja mogu na grančicama ostati još nekoliko nedjelja bez opasnosti da će izgubiti na kvalitetu. Treba spomenuti da je ribiz voće bogato vitaminom C i visokovrijedan prirodni antioksidans.

Želite li cijelo sljedeće ljeto uživati u plodovima, posadite nekoliko različitih sorti – od najranijih do najkasnijih.

Ogrozd

Ogrozdi su vrlo jednostavni za uzgoj u svakom tipu dobro odvodnjenog tla koje zadržava vlagu. Uspijevaju na sunčanim mjestima ili u polusjeni, ali nemojte ih posaditi tamo gdje ima mraza jer cvjetaju početkom marta i mogao bi ih oštetiti kasniji nalet hladnoće.

Pročitajte: JOSTA – Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu u inostranstvu

Kupina

Kupina kao voćna kultura nije pretjerano zahtjevna i dobro uspijeva u umjerenom pojasu, na gotovo svakom zemljištu koje je pogodno za biljnu proizvodnju. Ipak, za uzgoj kupina valja izbjegavati topla, pjeskovita tla, kao i hladna, teška i pretjerano vlažna tla. Odgovaraju joj topli i osunčani položaji. Najbolja područja za uzgoj blago su brdska područja. Manjak svjetlosti zbog sjene ili pretežno oblačnog vremena nepovoljno će se odraziti na kvalitet plodova. Relativno je otporna na bolesti i štetnike i moguća je ekološka proizvodnja.

Zanimljivo, pušači mogu koristiti mlade izdanke – pupoljke kupine za žvakanje da bi prestali pušiti, jer im poslije žvakanja cigareta nikako ne paše. Ako su listovi kupine s donje strane glatki tada na tome mjestu ima mnogo podzemne vode, a ako su s donje strane dlakavi onda ima malo podzemnih voda i jako su duboke.

Borovnica

Borovnica je listopadni grm prosječne visine od 20 do 50 cm. Kod nas je autohtono raširena u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i junu, a sazrijeva od juna do avgusta. Američka borovnica (V. Corymbosum) korištena je za ukrštanje i selekciju najčešćih sorti koje se danas mogu naći u prodaji. Nešto veća biljka te veći i kvalitetniji plod osobine su selekcioniranih sorata. Borovnica, kao i brusnica, bila je prije relativno nepoznata, ali posljednjih godina postala je zanimljiva zbog brojnih ljekovitih svojstava koja joj se pripisuju.

Pročitajte: Zašto je CRVENA RIBIZLA tako dobra za vaše zdravlje

Brusnica

Rijetko je koja biljka kao brusnica svojim plodovima potvrdila doprinos zdravlju. Nalazimo je uglavnom kao samoniklu u gorskim i planinskim područjima na rubovima šuma, svijetlim šumama, krčevinama i čistinama gdje imaju dovoljno svjetlosti za rast.

Evropska brusnica je zimzelena pokrovna, 25 cm visoka grmolika biljka. Američka brusnica (Vaccinium macrocarpon ) ima puno veće plodove od evropske brusnice te ima izdanke koji su puzajući (dužine od 1 do 2 m). Na njima izrastaju izdanci dužine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi. Izdanci se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili na neku potporu kako bi se olakšalo branje plodova. Brusnice imaju slična ljekovita svojstva i sličan uzgoj.

Sjeme – Kako računati upotrebnu vrijednost i potrebne količine

Agrosavjet
-
0
Sjeme – Kako računati upotrebnu vrijednost i potrebne količine

Sjeme je početak, a od toga kakav je početak zavisi šta će biti kasnije. Za sjeme se kaže da je osnova opstanka života na Zemlji. Proizvodnja hrane u mnogome zavisi od biljaka, a njihov uzgoj zavisi od kvaliteta sjemena. Dobro sjeme je uslov za dobru proizvodnju.

U povrtarstvu se većina biljaka gaji iz sjemena. Od klijavosti i čistoće sjemena zavisi koliko će uspješan biti početak proizvodnog ciklusa.

Zašto su važni klijavost i čistoća sjemena

Pod kvalitetnim sjemenom podrazumijeva se sjeme koje po svom obliku, veličini, boji, mirisu, čistoći i klijavosti odgovara određenoj vrsti povrća, napominje dipl. inženjer poljoprivrede Dragan Mijušković, savjetodavac PSSS Jagodina. Iskusni povrtari prepoznaju kvalitetno sjeme (da li je dozrelo ili nije), smežurano sjeme pokazuje znake rano ubranog ili prezrelog.

Ukoliko je sjeme izgubilo svoj specifičan miris, manjeg je kvaliteta i ima manju energiju klijanja. Čistoća sjemena je važno svojstvo, jer sadržaj raznih nečistoća i primjesa korovskih i drugih gajenih biljaka neće dati očekivane rezultate (ne smije da se stavi u promet).

Prilikom kupovine sjemena obratiti pažnju na deklaraciju na kojoj piše kolike su čistoća sjemena i klijavost. Klijavost sjemena je najbitnije svojstvo sjemena. Ako je klijavost 90%, to znači da će od 100 sjemenki niknuti 90 biljčica.

Pročitajte: Vrijeme je za skupljanje sjemena – Kako biste na proljeće imali šta posaditi slijedite ove korake

Kako da utvrdimo klijavost sjemena

Svaki proizvođač može i sam da utvrdi klijavost sjemena, podsjeća Mijušković. Potrebno je da odredi broj sjemenki, tri uzoraka po 50 sjemenki ili 3 uzoraka od po 100 sjemenki. Stavi ih na vlažnu vatu ili upijajući papir u plitkoj posudi i prekrije vlažnom vatom ili papirom. Takvo sjeme odstoji 5-10 dana na temperaturi od 20 °C, obično u prostoriji gdje je konstantna temperatura.

Računanje upotrebne vrijednosti i potrebne količine sjemena

Primjer kako računati upotrebnu vrijednost sjemena:

Na deklaraciji piše da sjeme ima klijavost 85% i čistoću 90% upotrebna vrijednost sjemena je:
UV(upotrebna vrijednost) = klijavost x čistoća : 100= 85 x 90 : 100 = 76%

Ako je 76% upotrebna vrijednost, onda nam treba više sjemena i to se računa na sljedeći način:

Ako je apsolutna upotrebna vrijednost sjemena 100%, a za 1 ha tog sjemena treba nam 10 kg (UV 76%) tada računamo na sljedeći način:

Količina/ha = 100 x 10 : 76 = 13,16 kg sjemena.

Znači zbog klijavosti i čistoće umjesto 10 kg/ha potrebno nam je 13,16 kg/ha sjemena.

Pročitajte: Banka sjemena Kragujevac – Zdravlje na usta ulazi

Zašto sijati kalibrirano sjeme?

Prilikom izbora i kupovine sjemena, savjetuje Mijušković, prednost dati kalibriranom sjemenu.

Razlozi su sljedeći:

  1. ujednačeno nicanje,
  2. veći procenat kvalitetnog rasada,
  3. ujednačenije biljke,
  4. veći prinos i kvalitet plodova
  5. za proizvođača – veću zaradu.

Šuga kod živine – Liječenje

Agrosavjet
-
0
Šuga kod živine – Liječenje

Kod živine šuga se pojavljuje na nogama i na koži cijelog tijela. Bolest izaziva parazit šugarac.

Šuga na nogama poznata je u narodu i pod imenom „krečne noge“ jer se na nogama oboljele živine pojavljuju naslage poput kreča, koje, u slučaju da je bolest zapuštena, mogu da budu debela i do 1 cm.

Ove naslage, ukoliko ih ima, treba dobro nakvasiti toplom vodom, zatim namazati mašću da omekšaju, a onda sastrugati četkom pa liječiti dole navedenim sredstvima. Ukoliko su kraste rijetke, noge se mogu direktno namazati 5%-nom kreolinskom mašću, petroleumom ili naftom (mješavina 50% petroleuma ili nafte i 50% ulja).

Šuga kože obrasle perjem najčešće se javlja kod kokoški i gusaka, i to najprije na vratu i krstima. Bolest se liječi kupanjem živine u mlakom 2% rastvoru kalijumsulfurata.

1...356357358...1.008Stranica 357 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia