Naslovnica Blog Stranica 334

Rezidba breskve – Više roda, kraća rezidba

Agrosavjet
-
0
Rezidba breskve – Više roda, kraća rezidba

Rezidba breskve – Specifičnost breskve je u prenošenju nove vegetativne mase na vršne dijelove grana i to usljed nedovoljne svjetlosti ili zbog iznurenosti grančica. Najčešće izumiru one koje su u prethodnoj vegetaciji imale plodove. Izraženim konkurentskim odnosima među grančicama, uglavnom izumiru one manje razvijene grane.

Od primijenjenog načina zimske rezidbe u mladom uzrastu, zavisi i dužina trajanja mladalačke nerodnosti ( iako je ona kod breskve vrlo kratka), orezivanjem može se značajno produžiti, i to kada se od početka primjenjuje kratka rezidba, koja pospješuje razvoj ljetorasta.

Osnovno pravilo kog se valja pridržavati je da se breskva, u toku formiranja krune, duže orezuje, a kasnije se skraćuje. Ukoliko se stablo više opterećuje rodom, utoliko je i rezidba kraća. Osim toga, neophodno je da se ostavi i veći broj sekundarnih grana.

Ljetorastima iz prethodne vegetacije, ukoliko se ne orezuju, na donjem dijelu pupoljci ostaju nerazvijeni. Ukoliko su orezani na 4-5 pupoljaka iz svih će se razviti ljetorasti. U svakom konketnom slučaju trebalo bi prilagoditi rezidu, ali valja imati na umu da bujnija stabla se duže orezuju (Bulatović et.al. 97). Slično je i sa ljetorastima koji su pod oštrim uglom: oni koji su pod uglom od 45 stepeni pupoljci se razvijaju cijelom dužinom.

Pročitajte: Zimska rezidba voćaka za budući rod i rast

Pošto su rodni pupoljci kod breskve na jednogodišnjim grančicama, težnja je da se rezidbom postigne što više novih ljetorasta koji na sebi nose cvjetne pupoljke. Sa starošću stabla povećava se i količina vegetativne mase koju bi trebalo rezidbom ukloniti: na primjer kod stabala koje tek počinju da rađaju uklanja se od prošlogodišnje vegetacije 20-30 %, a kod onih od 10-12 godina može se ukloniti i do 70% mase.

Zato je važan i prirast grana u prethodnoj vegetaciji. U normalnim okolnostima breskve od 6 godina trebalo bi da imaju trećinu ljetorasta dužine 60-100 cm, dok starija stabla trećinu ljetorasta dužine 40-80 cm. Ukoliko je u prethodnoj vegetaciji prirast ispod ovih mera, potrebna je kraća rezidba radi obnove vegetativne mase i obrnuto.

Rezidba breskve

Kod mladih stabala prvo se izaberu produžnice osnovnih grana. Ovi ljetorasti se rijetko prekraćuju, osim ako se sprečava izduživanje osnovnih grana u visinu. Tada se ostavlja jedna prevremena grančica, koja se razvija u polje, radi ravnomjernije raspodjele hranljivih materija, koje su pojačane ka vrhovima osnovnih grana. Ispod prekraćene grane trebalo bi na 15-20 cm ukloniti sve ljetoraste. Ovakvim načinom regulišu se i produžnice sekundarnih grana.

Kod duge rezidbe breskve, rezidba na rod se sastoji u odabiranju mješovitih rodnih grančica koje se ne orezuju (osim ako su oštećene), a trebalo bi da su raspoređene 20-30 cm jedna od druge. Grančice koje su prethodno donijele rod, a imaju u osnovi zamijenu, sasvim se uklanjaju, ako nemaju zamijenu prekraćuju se na nekoliko pupoljaka. Ovaj način se prepoučuje za bolji kvalitet plodova, duže iskorišćavanje zasada, visoke prinose i sl., ali samo gdje su povoljni zemljišni uslovi (plodnost uz navodnjavanje).

Pročitajte: Zimska rezidba krušaka – Preduslov za postizanje dobrih prinosa

Kod kratke rezidbe stabla za rod orezuju se prekraćivanjem rodnih grančica, ali tako što pored rodne grančice ostavlja se i njena zamijena, da bi se naredne godine obezbijedio dovoljan broj novih ljetorasta, koji se ostavljaju za rod. Nastoji se da se ostavljaju ljetorasti za rod bliže osnovnih grana.

Oni se orezuju na 8-15 pupoljaka, zavisno od vitalnosti stabla, sorte i željenog prinosa. Odmah u blizini ovog ljetorasta, donji ljetorast se orezuje radi zamijene 2-3 pupoljka, a gornji na 8- 15 pupoljaka. Naredne godine se sasvim uklanja grančica koja je prethodne godine donijela rod. Ovo je prilično jednostavna rezidba, prikladnija je za starija stabla, manje vitalna, kao i za manje povoljne uslove ishrane i vlažnosti zemljišta.

Važno je naglasiti, da sorte breskve kod kojih su cvjetni pupoljci pri vrhu rodne grančice, nikako kratko orezivati, odnosno, rodne grančice se ne prekraćuju.

Mr Branko Tanasković, PSSS Čačak

Sjetva i sadnja krastavaca prema mjesečevom kalendaru 2022.

Agrosavjet
-
0
Sjetva i sadnja krastavaca prema mjesečevom kalendaru 2022.

Vrijeme sjetve sjemena krastavaca za rasad, vrijeme sadnje rasada krastavaca na otvorenom, izračunato je u mjesečevom kalendaru. Ne samo početnici, već i iskusni vrtlari pribjegavaju njegovoj pomoći.

Već dugo je poznato da Mjesec ima najaktivniji uticaj na mnoge procese koji se odvijaju na Zemlji. Uzgoj vrtnih usjeva također zavisi o ovoj noćnom nebeskom tijelu.

Sjetva krastavaca za rasad prema mjesečevom kalendaru 2022.

Krastavci se uzgajaju na dva načina: izravnom sjetvom na stalno mjesto i preko rasada. Mnogi proizvođači preferiraju prozvodnju putem rasada, jer u ovom slučaju prva berba krastavaca dolazi mnogo ranije. Sjetva krastavaca za rasad zavisi o vašoj regiji i o tome gdje ćete ih u budućnosti uzgajati – u stakleniku ili otvorenom polju.

Da biste točno izračunali kada sijati sjeme krastavaca, morate znati kada posaditi sadnice na stalno mjesto. Od sjetve do sadnje u staklenik ili vrtnu gredicu treba proći 3-4 sedmice.

Povoljni dani za sjetvu krastavaca
mart : 3-8, 10-13, 15, 26, 30.
april : 3-7, 9-11, 13-14, 18, 25, 29.
maj : 1-3, 7, 9-10, 12-14, 24, 28.
jun : 1-2, 7-12, 23, 27, 30.
jul : 1-4, 9, 11-12, 16, 23, 27, 29-31

 

Presađivanje sadnica krastavaca u veće posude po mjesečevom kalendaru 2022.

Obavezni korak u uzgoju većine vrsta sadnica je presađivanje. Uzgojene sadnice koje rastu u istoj posudi počinju da se takmiče jedna s drugom za mjesto na suncu, vodi i hranjivim materijama, pa je biljke potrebno presaditi. 

Krastavci obično ne presađuju. Pokušajte ih uzgajati odmah u odvojenim posudama, jer sadnice praktično ne podnose transplantaciju, a kotiledono „koljeno“ (stabljika do kotiledonih listova) se lomi pri svakom dodiru.

Međutim, ako niste uzeli u obzir ovaj trenutak i posijali sve sjemenke u jednu posudu, onda, fokusirajući se na lunarni kalendar, počnite presađivati sadnice krastavaca, ali tek nakon što se na sadnicama pojavi prvi par pravih listova. Pokušajte obaviti ovaj posao što je moguće pažljivije.

Povoljni dani za branje sadnica krastavaca
mart : 3-8, 10-12, 14-16
april : 3-6, 9-14, 18.
maj : 1-6, 8-14, 24, 28, 30.
jun : 1-5, 7-12

 

Sadnja sadnica krastavaca u plasteniku ili otvorenom prema mjesečevom kalendaru 2022.

Kao što je već spomenuto, sadnice se sade na stalno mjesto oko 20-30 dana nakon sjetve sjemena. Do tog vremena, sadnice bi trebale formirati 3-4 para pravih listova.

Pročitajte: Proljetna sjetva krastavca

Ako ćete krastavce uzgajati na otvorenom, onda prije sadnje obratite pažnju na vremensku prognozu. Ako se prognoziraju kasni mrazevi, sadnice nakon sadnje treba zaštititi plastičnim poklopcem ili izrezanim plastičnim flašama.

Povoljni dani za sadnju sadnica krastavaca na otvorenom tlu ili u plasteniku
april : 3-7, 9-15, 18, 25.
maj : 1-6, 8-14, 24, 28.
jun : 1-5, 7-13, 23, 27, 30.
jul : 1-5, 8-12 , 16, 23, 27, 29-31

Januar u dvorištu i bašti – Šta je poželjno uraditi u ovom mjesecu

Agrosavjet
-
0
Januar u dvorištu i bašti – Šta je poželjno uraditi u ovom mjesecu

Januar označava početak nove godine i u vrtu, dvorištu, bašti. Vaš prostor oko kuće ili vikendice trebalo bi dobro isplanirati za narednu sezonu i polako početi sa pripremama.

Pravi ljubitelji gajenja biljaka sigurno jedva čekaju da im se posvete, a lijepi dani januara, koji polako ulazi u svoju drugu polovinu, neodoljivo podsjećaju na proljeće. Uz adekvatnu odjeću i obuću, umjeren rad u bašti u januaru uvijek je i dobra rekreacija.

Iako, vjerovatno, imate uobičajen raspored aktivnosti u dvorištu tokom zime, evo nekoliko podsjećanja i ideja.

Ukoliko se pojavilo više korovskih biljaka na nekom mjestu nego što je uobičajeno, raspitajte se na vrijeme o najboljim načinima za suzbijanje te vrste.

Pregledajte alat, plastične kontejnere, crijeva i druge predmete koje koristite u bašti. Ukoliko nešto nije pravilno očišćeno, očistite ga, ako neka alatka treba da se naoštri ili popravi dobro je to uraditi u ovo vrijeme kad majstori nemaju mnogo posla. Planirajte šta treba dokupiti, a polomljene i neupotrebljive stvari bacite.

Pregledajte ograde, stubove, kapije… uvijek poslije snijega ili jakog vjetra.

Ako su ptice česti gosti, postavite im posude sa hranom. Dobro bi bilo da za njih ostavite i neki dio dvorišta neočišćen. Suvo lišće na zemlji može da im pruži dobru zaštitu od zime u vrijeme kad ga nema u krošnjama.

Napravite plan šta ćete posaditi. Probajte uvijek i nešto novo. Raspitajte se šta bi najbolje odgovaralo vašem tipu terena, osunčanosti, temperaturama… Biće zanimljivo da se posmatra šta se dešava sa sjemenom i biljkama sa kojima nemate iskustva.

Voće je najbolje orezivati krajem zime, tokom mirovanja, a neposredno prije kretanja vegetacije. Pošto poslednjih godina proljeće stiže nešto ranije, ne dozvolite da vas iznenadi. Na internetu se nalazi veliki broj korisnih savjeta i uputstava stručnjaka kako da, korak po korak, orežete voće, ukrasne biljke i šiblje. Pronađite ih na vrijeme i informišite se unapred šta vam je od alata potrebno.

Pročitajte: Kako pravilno orezati granu?

Otresite, ukoliko možete, vlažan i težak snijeg sa četinara.

Održavajte redovno staze, terase, stepeništa izložena vlazi. Čistite ih od suvog lišća i drugih biljnih otpadaka, posebno ako nisu na sunčanoj strani.

Uklanjajte korov na spojevima zemlje i popločanih ili betonskih staza, kad god ga vidite, sa korijenom.

Biljke koje će oplemeniti svaki dom

Agrosavjet
-
0
Biljke koje će oplemeniti svaki dom

Ako volite crvenu boju, postoji mnogo različitih sobnih biljaka sa jarko crvenim listovima koje možete dodati u svoju zatvorenu baštu.

Evo šest prelijepih sobnih biljaka sa crvenim listovima koje će dodati boju vašem domu. Neke od ovih biljaka mogu se saditi i na otvorenom ako su zaštićene od mraza.

Božićna zvijezda

božićna zvijezda
božićna zvijezda

Božićna zvijezda je jedna od najpopularnijih crvenih sobnih biljaka i vidjećete ih mnogo u vrijeme Božića. Crveni dijelovi su zapravo listovi i počinju da se pojavljuju kako dani počnu da se skraćuju zimi. Božićna zvijezda se takođe može natjerati da cvjeta u drugo doba godine smanjenjem svjetlosti. Dobra je ideja da ponovo posiječete božićne zvijezde kada završe sa cvjetanjem kako ne bi postale „dugonoge“ i zalivajte ih samo kada je zemlja suva na dodir.

Kroton

KROTON
KROTON

Krotoni imaju prelijepo lišće u nizu boja uključujući crvenu, ružičastu, narandžastu, žutu i zelenu. Vole toplotu i vlagu i možete ih prskati pumpicom sa vodom po suvom vremenu. Biljke krotona ne vole da se premiještaju i mogu izgubiti lišće ako se previše pomijeraju.

Kaladijum

Kaladijumi su zapanjujuće sobne biljke sa šarenim lišćem, uključujući neke prelijepe crvene sorte. Oni rastu iz krtola i umiru i ponovo rastu svake godine. Možete ostaviti gomolje u zemlji dok su u stanju mirovanja, ali ih nemojte zalivati u tom periodu.

Ukrasne koprive (koleus)

UKRASNA KOPRIVA

Ukrasne koprive imaju šareno lišće u nizu boja, uključujući neke prelijepe nijanse crvene. Postoji mnogo različitih sorti koleusa, uključujući uspravne i prateće sorte koje izgledaju sjajno u visećim korpama. Biljke koleusa možete uzgajati u zatvorenom ili na otvorenom i savršene su za sjenovita područja. Ako lišće na vašem koleusu izblijedi, to može biti zato što biljka dobija previše sunčeve svjetlosti.

Bromelija

Bromelije su tropske biljke koje su savršene za vlažna područja i idealne su za kupatila. Imaju dugotrajne cvjetove koji su u stvari modifikovani listovi. Bromelije su sobne biljke koje nisu zahtijevne za održavanje. Samo pazite da ih držite podalje od direktne sunčeve svjetlosti jer to može da spali lišće.

Anturijum

Anthurium, takođe poznat kao cvijet flaminga, ima jarko crvene cvjetove, koji su zapravo dijelovi nalik listovima. Najbolje rastu na jakom, indirektnom svjetlu. Pri slabom osvjetljenju dobićete manje cvijeća, ali direktna sunčeva svjetlost će spaliti lišće. Anturijumi se mogu podijeliti kada postanu preveliki za svoju saksiju.

Poljoprivrednici, evo kako da vam zimski period bude PRODUKTIVAN!

Agrosavjet
-
0
Poljoprivrednici, evo kako da vam zimski period bude PRODUKTIVAN!

Onima koji se ne bave poljoprivredom, zimski period može izgledati kao prilika da poljoprivrednici odmore prije nego što se zemlja odmrzne i dođe vrijeme rad u polju. To nije ni blizu istine! U poljoprivredi i te kako ima posla tokom zime. Evo kako neki od proizvođača provode zimu. I koje od tih ideja vam mogu doneti produktivnu zimu i uspješnu godinu.

Većina poljoprivrednika koristi najhladnije mjesece u godini da bi isplanirali pravi put za sledeću sezonu. Ali i za sve poslove koji će to omogućiti.

Tako upravnica farme kompanije Dream of Vild Health, Džesika Grindir koristi ovaj period za sušenje, čišćenje i skladištenje sjemena raznih sorti tikvica, pasulja, kukuruza i suncokreta.

Osim toga, u ove i druge poslove uključuje mlade ljude iz svog okruga, koji na taj način stiču svoja prva poljoprivredna iskustva.

Zima je idealno vrijeme za planiranje uspjeha

Mnogi stručnjaci za poljoprivredu, uključujući Krega Askima, savjetnika na Državnom univerzitetu Severne Dakote, slažu se da je zimski rad jednako važan za uspijeh farme kao i mjeseci provedeni u polju.

„Način na koji odlučite da provedete narednih 30 do 60 dana zaista može uticati na uspijeh.“, kaže Askim. „Oko 50 procenata neto profitabilnosti farmi u Severnoj Dakoti, nastaje u zimskim mjesecima, na osnovu odluka koje ti farmeri donose.“, kaže on.

Askim objašnjava da je za poljoprivrednike posebno važno da se fokusiraju na to kako mogu ostvariti profit i spriječiti eventualne gubitke. To se može postići osiguravanjem da proizvođači iskoriste kredite, pokrenu marketing proizvoda ili uspostavljaju dogovore sa potencijalnim kupcima. Ostale proaktivne radnje koje su jednako važne su obezbjeđivanje dobrog zdravlja stoke i informisanje o vakcinaciji. Ili istraživanje boljih strategija upravljanja usjevima za navigaciju budućih klimatskih uslova.

Poljoprivrednici imaju veliki uticaj na društvo, ekologiju i ekonomiju

Mirabai Collins i Malcolm Hoover, bračni par iz Portlanda u Oregonu, već imaju dugačku listu obaveza za zimu ispunjenu obavezama. One će pomoći da se proširi i ojača njihova urbana farma.

Te obaveze, između ostalih, uključuju razvijanje veza sa drugim organizacijama i preduzećima. Planiraju da posjete univerzitete i koledže sa značajnim poljoprivrednim programima kako bi pronašli ideje koje mogu da sprovedu kod sebe.

„Ovo nije poduhvat Malcolma i Mirabaija. Ovo je nešto što stvaramo za zajednicu. Pokušavamo da uspostavimo efikasne puteve, postavljajući osnovu za više ljudi koji će raditi ovaj posao.”, kažu ovi vrijedni ljudi.

Njih dvoje su zainteresovani i za primjenu brojnih praksi čiste energije. Ističu da će mnogi njihovi sastanci biti fokusirani na izgradnju te vizije, kako bi postali uzorna farma u suočavanju sa klimatskim promenama.

Nije važno da li je farma jedan hektar, 100 hektara ili 10.000 hektara. Za one koji svoje živote posvećuju stavljanju hrane na tuđe stolove, temperature ispod nule, mraz i jaki vjetrovi nisu poziv na hibernaciju. Za poljoprivrednike, zima služi kao podsjetnik da se bave zadacima koji će im pomoći da postignu svoje ciljeve – bilo da su društveni, ekološki ili ekonomski – u sezonama koje dolaze. Nadamo se da će vam neke od ovih ideja poslužiti kao inspiracija i motivacija za vaš biznis.

Postporođajna neuroza krmača

Agrosavjet
-
0
Postporođajna neuroza krmača

Kod nekih prvopraskinja, ređe višepraskinja, nekoliko dana posle porođaja može se ispoljiti agresivno ponašanje i zloćudnost, naročito prvih 24 časa nakon prašenja.

Agresija može biti ispoljena kako prema prasadima, tako i prema ljudima koji se nalaze u objektu gde su krmače.

Uzrok ovakvog poremećaja ponašanja nije u potpunosti rasvetljen, ali se predpostavlja da kod prvopraskinja postoji strah od novorođene prasadi, njhovog prisustva i cike. Takođe prisustvo nepoznatih osoba u objektu ili osoba koje pomažu pri prašenju može izazvati strah i agresiju kod krmača.

Pročitajte: Kako zagrijati objekte za svinje

Agresivne krmače posle prašenja najprije ispoljavaju uznemirenost, često ustaju i liježu, ne daju prasadima da sisaju, gnječe prasad i uglavnom leže na stomaku. Sam čin napada na prasad odvija se iznenada uz cikanje. Posle kraćeg vremena krmače se smire, leže nezaiteresovane za okolinu i većinom prihvataju prasad u toku dana ili sutradan.

Dok se krmače ne smire prasad bi trebalo odvojiti, a povremeno ih puštati da sisaju na svaki sat, dva. Agresivnim krmačama trebalo bi aplikovati trankvilajzere ili sedative, a poželjno je aplikovati i oksitocin za lakšu ejekciju mlijeka kako bi se smanjila nervoza krmače.

 

Oskoruša – Stablo ljekovitih plodova, ukrasnih cvjetova i listova

Agrosavjet
-
0
Oskoruša – Stablo ljekovitih plodova, ukrasnih cvjetova i listova

Stablo oskoruše je dekorativno tokom cijele godine. U proljeće se otvaraju brojni bijeli cvjetovi, u ljeto se pojavljuju plodovi, a s jeseni crveni listovi. Zato se u mnogim zemljama oskoruša gaji kao ukrasna vrsta u alejama i parkovima.

Njeno drvo je veoma tvrdo, mrkocrveno, velike upotrebne vrijednosti. Inače, od svih vrsta voćaka i šumskog drveća, oskoruša je najotpornija prema smogu, izduvnim gasovima i dimu, pa odlično pročišćava vazduh u velikim industrijskim centrima. Zbog toga treba da ima mjesto u parkovima.

Gnjili plodovi oskorše su osvježavajući i ljekoviti. Pored obilja mineralnih materija, sadrže dosta provitamina A i vitamina C, skoro isto kao plodovi crne ribizle. Plod je sitan, kiseo i opor, a kada ugnjili, ukusan i hranljiv.

Kod nas oskoruša raste kao pojedinačno stablo na livadama i u rijetkim šumama hrastova, graba i cera, na nadmorskoj visini 300-700 metara. Stabla su starija od 350 godina, veoma bujna i rodna.

Pročitajte više o oskoruši:  Oskoruša – Zaboravljeno voće koje je krasilo seoska imanja

Domaća hrana će biti znatno lošija zbog korištenja jeftinog sjemena i đubriva

Agrosavjet
-
0
Domaća hrana će biti znatno lošija zbog korištenja jeftinog sjemena i đubriva

SARAJEVO – Godina na izmaku bila je vrlo šarolika i, pokazalo se, vrlo loša za poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini.

Od početka godine poljoprivrednici su imali probleme. Prvo su bili mraz i kiša, zatim suša, a sve je začinilo i veliko poskupljenje sjemena i đubriva.

“Na početku godine, kada smo očekivali povoljne uslove za klijanje i nicanje jarih kultura, bilo je hladno i kišovito vrijeme. Poslije toga je uslijedila žetva pšenice, koja je dala dosta solidne prinose uprkos suši, a i dosta povoljne cijene za poljoprivredne proizvođače. Suša, koja je bila tokom ljeta, pričinila je štete kukuruzu i soji, tako da je tu došlo do značajnog smanjenja prinosa, međutim, visoke cijene u otkupu su obećavale da bi situacija za poljoprivrednike mogla biti dobra. Ipak, nedostatak količina nije se konačno kapitalizovao. Kad smo opet pomislili da ćemo nešto ostvariti i izvući se, došlo je do naglog poskupljenja mineralnih đubriva za jesenju žetvu, sjemenskog materijala i taj trend se i dalje nastavlja uz nestašicu“, kazao je za Klix.ba Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Pročitajte: Stratifikacija sjemena voćki – Zašto i kako?

S obzirom na lošu godinu u svim granama poljoprivrede, Marinković kaže kako je evidentan trend smanjenja broja poljoprivrednika, ali ističe i kako se takav trend bilježi posljednjih nekoliko godina. Međutim, novija dešavanja vode ka tome da poljoprivredna proizvodnja još više opada, kao i vrijednost te proizvodnje, a i sve je manje onih koji žele da se bave ovim poslom.

“Sada pokušavamo osigurati neke povoljne količine mineralnog đubriva za prihranu pšenice prije svega, s obzirom na to da je sjetva obavljena gotovo bez đubriva ili sa vrlo malim količinama. Ukoliko ne prihranimo još dodatno azotnim đubrivima, prinosi će biti vrlo mali, cijena će biti visoka i sve to će se opet odraziti na hljeb i brašno, ali i na sve ostalo. Poskupljenje struje koje je najavljeno i koje će privrednici plaćati, opet će se prelomiti preko leđa poljoprivrednika, a i preko leđa krajnjeg potrošača i ako ne uspijemo osigurati te dodatne količine đubriva za narednu sjetvu kukuruza i uljarica, ne treba puno pameti da bi se zaključilo šta nas očekuje naredne godine“, upozorio je Marinković.

Da poljoprivrednici ne pamte ovako tešku godinu potvrdio je i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji je kazao kako je i u Federaciji dosta manji broj onih koji se bave poljoprivredom.

“Izgledno je da će se u narednom periodu smanjivati fond zbog nedostatka stočne hrane, jer je suša uništila silažni kukuruz, koncentrati su mnogo poskupjeli, proizvođači to nisu u mogućnosti nabavljati u neophodnim količinama, a još uvijek nismo dobili nikakvu pomoć države. Ljudi ne smiju da se upuštaju u neke veće proizvodnje te smanjuju i površine koje sade, ali i stočni fond koji imaju“, kazao je Bićo.

Pročitajte: Banka sjemena Kragujevac – Zdravlje na usta ulazi

Istakao je Bićo i kako je jesenja sjetva bila za 200 posto skuplja od prošlogodišnje, a đubrivo i za 400 posto, zbog čega poljoprivrednici nisu mogli priuštiti da kupe dovoljno đubriva te su kupovali neka jeftinija i manje kvalitetna, a i toga je bilo manje nego inače.

“S obzirom na to da su u zemlju stavljana jeftinija sjemena i dosta manje đubriva, neizvjesno je kakav će ishod biti, ali je sigurno da će kvalitet biti dosta umanjen. Predviđanja za narednu godinu također nisu sjajna, pogotovo kad imamo u vidu da budžet još nije usvojen i ne zna se koliko će novca biti izdvojeno za poljoprivredu. Poznavajući procedure, kako to u Federaciji BiH sve ide, ne možemo očekivati da će to biti završeno na vrijeme kako bismo imali novac i pomoć za proljetnu sjetvu“, kazao je Bićo.

O važnosti proizvodnje domaće hrane govori se već godinama, a posebno je to vidljivo od početka pandemije i zatvaranja granica.

Međutim, uprkos toj činjenici, izgleda da domaća vlast i dalje ne razumije da tu domaću proizvodnju mora podsticati i stimulisati, pomoći joj da opstane, pogotovo u ovako teškom periodu za poljoprivredu, kada su cijene apsolutno svega znatno porasle i kada je veliki broj poljoprivrednika zbog toga na rubu opstanka.

Da li će se šta promijeniti u narednom periodu i da li će nam 2022. godina donijeti malo više svijesti i savjesti o tome, saznat ćemo ubrzo.

 

Testirajte uzorke mesa – spriječite zarazu trihinelom (VIDEO)

Agrosavjet
-
0
Testirajte uzorke mesa – spriječite zarazu trihinelom (VIDEO)

Iako je, prema podacima epidemioloških i veterinarskih službi zbog poboljšanja higijenskih uslova držanja životinja i redovnije deratizacije, broj slučajeva zaraze trihinelom u Semberiji znatno manji, stručnjaci savjetuju da se meso obavezno pregleda na prisustvo trihinele.

Preventiva je najbolji način zaštite od opasnog parazita trihinele i sprječavanja ove, neizlječive bolesti.

Građani kažu da se pridržavaju preporuka stručnjaka.

Meso prije konzumacije, obavezno kontrolišu.

Zima u vrtu: Posadite cvijeće i žbunove koji cvjetaju i zimi

Agrosavjet
-
0
Zima u vrtu: Posadite cvijeće i žbunove koji cvjetaju i zimi

Bašte su zimi gole, sive i sumorne. Ipak, postoji način da se malo boje unese u vrt. Dovoljno je samo napraviti pravi izbor biljaka. 

Za održavanje su najjednostavniji višegodišnji listopadni ili zimzeleni žbunovi koji zimi cvjetaju.

Od listopadnih vrsta to su:

  • žuti i crveni hamamelis,
  • vrijes,
  • zimski jasmin i
  • forzicija

Žuti i crveni hamamelis (Hamamelis Virginiana et Japonica) cvjetaju dugo, od januara do aprila. Podnose različite zemljišne uslove.

Vrijes (Ercia Herbacea er Carnea) cvjeta u više nijansi ružičaste i crvene, a ima i hibrida bijelih cvjetova. Bolje uspijeva na tresetnim zemljištima. Nježni žbunovi vrijesa najljepše djeluju posađeni u grupama.

erika
Foto: Pixabay/Vrijes

Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) otvara lijepe žute cvjetove već početkom godine i cvjeta do kraja proljeća. Pogodan je za „maskiranje“ ružnih zidova, jer naraste do pet metara.

Zimski jasmin
Foto: ogrodowisko.pl / Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum)

Forzicija (Forsythia) rano i obilno cvjeta. Žuti zvonasti cvjetovi i listovi koji su ljeti tamnozeleni, a u jesen crvenkasto-purpurni, daju posebnu ljepotu ovom žbunu. Forzicija brzo raste i skromnih je zahtijeva prema zemljištu, ali joj je potrebno dosta svjetla. Često se javlja samoniklo.

Zimzeleni grmovi zimi oživljavaju baštu, a ljeti služe kao pozadina raskošnim, trajnim cvjetnim bokorima ili listopadnim žbunovima. Nijanse boja njihovih listova su mnogobrojne, ali se i dalje stvaraju novi hibridi neobičnih boja.

Od zimzelenih vrsta to su:

  • japanska dunjarica,
  • mahonija,
  • božikovina

Japanska dunjarica (Chaenomeles japonica) otporna je prema suši, mrazu, dimu i otrovnim gasovima u vazduhu. Raste sporo, ali cvjeta obilno na sunčanim mjestima i plodnim zemljištima. Sade se pojedinačni žbunovi po travnjacima ili u grupama za žive ograde.

Mahonija (Mahonia aquifolia) je najotpornija zimzelena vrsta prekrasnih žutih cvjetova. Voli vlažno humusno, blago kiselo zemljište. Najbolje uspijeva u polusijenci.

Božokovina ili zelenika (Ilex aquifolium) je snažan žbun tamno zelenih, sjajnih listova, koji su po obodu trnoviti. Cvijet je sitan, žut, a plod crvena koštunica. Ovaj dugovječan žbun najbolje uspijeva na vlažnim zemljištima.

Najljepši i najbogatiji plodovima su:

  • vatreni trn
  • dunjarice

Vatreni trn (Pirracantha) ima oštre trnove i sitne, bijele cvjetove. Plodovi su sitni, brojni, crveni i narandžasti. Otporan je na sušu, a raste i na kamentim terenima. Dobro podnosi orezivanje.

Vatreni trn (Pirracantha)

Dunjarica (Cotoneaster horizontalis) odlikuje se raskošnim narandžastim bobicama. Uspijeva na različitim zemljištima i smatra se veoma medonosnim žbunom.

Dunjarica
Dunjarica (Cotoneaster horizontalis)

 

 

 

1...333334335...1.016Stranica 334 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia