Četvrtak, 27 Januara, 2022
spot_img
NaslovnicaAgro vijestiDomaća hrana će biti znatno lošija zbog korištenja jeftinog sjemena i đubriva

Domaća hrana će biti znatno lošija zbog korištenja jeftinog sjemena i đubriva

SARAJEVO – Godina na izmaku bila je vrlo šarolika i, pokazalo se, vrlo loša za poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini.

Od početka godine poljoprivrednici su imali probleme. Prvo su bili mraz i kiša, zatim suša, a sve je začinilo i veliko poskupljenje sjemena i đubriva.

“Na početku godine, kada smo očekivali povoljne uslove za klijanje i nicanje jarih kultura, bilo je hladno i kišovito vrijeme. Poslije toga je uslijedila žetva pšenice, koja je dala dosta solidne prinose uprkos suši, a i dosta povoljne cijene za poljoprivredne proizvođače. Suša, koja je bila tokom ljeta, pričinila je štete kukuruzu i soji, tako da je tu došlo do značajnog smanjenja prinosa, međutim, visoke cijene u otkupu su obećavale da bi situacija za poljoprivrednike mogla biti dobra. Ipak, nedostatak količina nije se konačno kapitalizovao. Kad smo opet pomislili da ćemo nešto ostvariti i izvući se, došlo je do naglog poskupljenja mineralnih đubriva za jesenju žetvu, sjemenskog materijala i taj trend se i dalje nastavlja uz nestašicu“, kazao je za Klix.ba Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Pročitajte: Stratifikacija sjemena voćki – Zašto i kako?

S obzirom na lošu godinu u svim granama poljoprivrede, Marinković kaže kako je evidentan trend smanjenja broja poljoprivrednika, ali ističe i kako se takav trend bilježi posljednjih nekoliko godina. Međutim, novija dešavanja vode ka tome da poljoprivredna proizvodnja još više opada, kao i vrijednost te proizvodnje, a i sve je manje onih koji žele da se bave ovim poslom.

“Sada pokušavamo osigurati neke povoljne količine mineralnog đubriva za prihranu pšenice prije svega, s obzirom na to da je sjetva obavljena gotovo bez đubriva ili sa vrlo malim količinama. Ukoliko ne prihranimo još dodatno azotnim đubrivima, prinosi će biti vrlo mali, cijena će biti visoka i sve to će se opet odraziti na hljeb i brašno, ali i na sve ostalo. Poskupljenje struje koje je najavljeno i koje će privrednici plaćati, opet će se prelomiti preko leđa poljoprivrednika, a i preko leđa krajnjeg potrošača i ako ne uspijemo osigurati te dodatne količine đubriva za narednu sjetvu kukuruza i uljarica, ne treba puno pameti da bi se zaključilo šta nas očekuje naredne godine“, upozorio je Marinković.

Da poljoprivrednici ne pamte ovako tešku godinu potvrdio je i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji je kazao kako je i u Federaciji dosta manji broj onih koji se bave poljoprivredom.

“Izgledno je da će se u narednom periodu smanjivati fond zbog nedostatka stočne hrane, jer je suša uništila silažni kukuruz, koncentrati su mnogo poskupjeli, proizvođači to nisu u mogućnosti nabavljati u neophodnim količinama, a još uvijek nismo dobili nikakvu pomoć države. Ljudi ne smiju da se upuštaju u neke veće proizvodnje te smanjuju i površine koje sade, ali i stočni fond koji imaju“, kazao je Bićo.

Pročitajte: Banka sjemena Kragujevac – Zdravlje na usta ulazi

Istakao je Bićo i kako je jesenja sjetva bila za 200 posto skuplja od prošlogodišnje, a đubrivo i za 400 posto, zbog čega poljoprivrednici nisu mogli priuštiti da kupe dovoljno đubriva te su kupovali neka jeftinija i manje kvalitetna, a i toga je bilo manje nego inače.

“S obzirom na to da su u zemlju stavljana jeftinija sjemena i dosta manje đubriva, neizvjesno je kakav će ishod biti, ali je sigurno da će kvalitet biti dosta umanjen. Predviđanja za narednu godinu također nisu sjajna, pogotovo kad imamo u vidu da budžet još nije usvojen i ne zna se koliko će novca biti izdvojeno za poljoprivredu. Poznavajući procedure, kako to u Federaciji BiH sve ide, ne možemo očekivati da će to biti završeno na vrijeme kako bismo imali novac i pomoć za proljetnu sjetvu“, kazao je Bićo.

O važnosti proizvodnje domaće hrane govori se već godinama, a posebno je to vidljivo od početka pandemije i zatvaranja granica.

Međutim, uprkos toj činjenici, izgleda da domaća vlast i dalje ne razumije da tu domaću proizvodnju mora podsticati i stimulisati, pomoći joj da opstane, pogotovo u ovako teškom periodu za poljoprivredu, kada su cijene apsolutno svega znatno porasle i kada je veliki broj poljoprivrednika zbog toga na rubu opstanka.

Da li će se šta promijeniti u narednom periodu i da li će nam 2022. godina donijeti malo više svijesti i savjesti o tome, saznat ćemo ubrzo.

 

Izvorklix.ba
POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

plastenici

RANO POVRĆE U PLASTENICIMA – U Batkoviću počela sjetva rasada

Semberski povrtari koji proizvode rano povrće u plastenicima, počeli su sjetvu rasada. Rani kupus već je pikiran, počela je sjetva paprike, a početkom februara...