Naslovnica Blog Stranica 303

Gajenje povrća na balkonu: Na 5 kvadrata do 10 kg povrća

Uz minimalno ulaganje i redovno zalivanje dobija se 50 glavica crnog luka, 100 paradajza, 1,5 kilograma graška. I najmanji balkon od pet kvadrata može da se pretvpri u povrtnjak.

Do sada ste gajili cvijeće, a sada je vrijeme da gajite povrće! Na balkonu od pet kvadrata može da se dobije: 16 salata, 50 glavica crnog luka, 100 paradajza, 1,5 kilograma graška i 2,5 kilograma krastavca!

Svo to povrće biće organski uzgajano, a sljedeće godine uz malo iskustva i bolje organizovan prostor, može da se dobije i spanać, blitvu i šargarepu! Slavica Stuparušić već godinama drži besplatne radionice „Botanika duše“ sa Volonterskim centrom opštine Zvezdara i uči žene kako da na svakom raspoloživom prostoru uzgajaju povrće i uštede.

– Bez obzira koliko je mali prostor svuda može da se napravi bašta – kaže Slavica.

Jedino ulaganje treba da bude dobra zemlja koja će se sipati u kante, stare šerpe, plastične flaše i gajbe obložene najlonom. U jesen se planira bašta za proljeće, a sije se u rano proljeće. U kasno proljeće može da se kupi rasad.

Baštu treba je postaviti vertikalno, stepenasto da svaka biljka ima sunca. Vremenom prirpemiti vriježe za grašak i krastavac. Slavica je ubijeđena da je balkon sa povrćem dekorativniji od cvijetnog, a ovakva baštica je lep primjer djeci kako se svojim rukama dolazi do hrane.

– Sok od kafe koju smo popili, koru od banane i ljusku od jajeta koje smo pojeli ubacimo u blender i sameljemo i to je jedino đubrivo za naše povrće na balkonu – savjetuje Slavica.

Pričitajte: Za bujno cvijeće i povrće – Napravite tečno đubrivo od kore banane i ljuske od jajeta
Zapamtite: povrće koje se jede ne smije da se tretira hemijskim preparatima kao cvijeće.

ZA JAČANJE IMUNITETA – Limun, đumbir i med

Napravite sami bombu za imunitet, pomoć kod virusa i gripa.

Ojačajte svoj organizam u borbi protiv virusa i gripa. Napravite ovaj jednostavan recept sa limunom, đumbirom i medom za imunitet.

Pročitajte: Ko ne smije da uzima đumbir

Sastojci:

  • 5-6 limuna
  • 70 g đumbira
  • 300 g meda

Priprema:

Potopite limun u toplu vodu u kojoj je rastvorena soda bikarbona. Ostavite tako 15 minuta pa temeljno isperite. Sterilizujte veliku teglu. Đumbir očistite i isijecite na komadiće, limun isijecite na kolutove i očistite od sjemenki. Ređajte u teglu, prelijte medom. Okrenite teglu naopako da med svuda lijepo prodre. Ostavite da stoji jedan dan. Možete čuvati ovaj sirup do dvije nedelje na hladnom mjestu.

Pročitajte: Čaj od gloga idealan je za krvni pritisak i povišenu temperaturu /RECEPT/

Konzumiranje: U šolju stavite po želji nekoliko kolutova limuna, parčića đumbira i med pa prelijte vrelom vodom i pijte kao čaj.

 

 

Zabranjeno branje visibaba i ljubičica, kazne ogromne

Hrvatski državni inspektorat saopštio je danas da je zabranjeno brati vjesnike proljeća kao što su visibabe, ljubičice i slično cvijeće i pozvali građane da prijave svako nelegalno branje ovog cvijeća.

Upozorili su da njihovo branje, zbog nježnog i atraktivnog izgleda, direktno utiče na njihovu održivost.

Pročitajte: Kako da uspješno izvedete presađivanje jorgovana

Inspektorat upozorava da je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste vesnika proleća, dok je za branje visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubičica (Viola odorata L.), paseg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili dremoac (Leucojum spp.) potrebno dobiti dozvolu Ministarstva ekonomskog i održivog razvoja, preneo je hrvatski portal Index..

U suprotnom za njihovo sakupljanje predviđena je kazna od 25.000 do 200.000 kuna.

Koje cvijeće možete posaditi u februaru

Za nekoliko mjeseci imaćete baštu na kojoj će vam svi zavidjeti.

Sunce koje nas je grijalo poslednjih nekoliko dana natjeralo nas je da uveliko počnemo da razmišljamo o cvijeću i uređivanju balkona i bašta.

Da bi vam se bašta šarenili kad proljeće i kalendarski stigne, sada je pravo vrijeme da započnete male baštenske radovei saksijsku sadnju.

S obzirnom na nestabilan i nepredvidiv februar, u ovom mjesecu se cvijeće sije u zaštićenom prostoru, za slučaj iznenadnog mraza.

Februar je idealan period da posadite petunijekaranfiležalfiju i lobeliju, a ako zemlja nije smrznuta, u bašti možete da posadite lukovičaste biljke poput gladiola.

Ako ste planirali sadnju iz sjemena, u februaru to morate da uradite u saksijama, koje ćete kasnije prebaciti napolje.

 

Biljka koja vam treba u kući – Nema štetnih dejstava i djelotvorna je kod brojnih tegoba

Lavandino ulje se još naziva i „majkom svih eteričnih ulja“. Osim toga, ova čudesna biljka pomaže u smirivanju mnogobrojnih tegoba.

Od ove biljke prave se čajevi, eterična ulja, kapi, kupke, omekšivači za veš, ali se koristi i za inhalaciju. Eterično ulje lavande nema štetnih dejstava, mogu ga koristiti i stariji i mlađi i djelotvorno je kod brojnih tegoba i oboljenja.

Na šta sve lavanda ima blagotvoran uticaj?

Kome se ne preporučuje sok od paradajza?

Sok od paradajza ima jako blagotvorno dejstvo na cijeli organizam, ali u nekim slučajevima ga treba izbjegavati.

Nije lako pobrojati sve prednosti koje sok od paradajza ima, kada je u pitanju zdravlje.

Kada je svjež i bez dodataka, sok od paradajza je odličan izvor vitamina A i C, pa blagotovorno djeluje na imunitet, zdravlje zuba i kostiju. Bogat je vitaminom B6 za koji se vjeruje da razbija homocistein, aminokiselinu koja oštećuje krvne sudove.

Sok od paradajza smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi zahvaljujući nia;inu koji sadrži, poboljšava ten i stimuliše probavu.

Nutricionisti savjetuju da je najzdraviji kada se pripremi u kućnoj radinosti jer kupovni može sadržati dodatne šećere koji umanjuju njegova korisna svojstva.

„Ovo je najbolji sok za ishranu srčanog mišića. Koristan je i za decu, i za žene, i za muškarce svih starosnih dobi. Nizak glikemijski indeks automatski svrstava sok od paradajza na listu namirnica za dijabetičare“, tvrdi utricionistkinja Elena Moiseva i ističe da su njegove prednosti nizak sadržaj kalorija i visok sadržaj kalijuma.

„Međutim, u nekim slučajevima, sok od paradajza može donijeti više štete nego koristi. Posebno, kod akutnog pankreatitisa i gastritisa. Pored toga, konzumiranje sa skrobnom hranom kao što su krompir, pirinač i hlejb može dovesti do stvaranja kamena u bubregu,“, dodala je ona i istakla da je u slučevima kod kojih ne postoje kontraindikacija, najbolje piti sok pola sata prije obroka.

Ribizla – Uslovi gajenja i preporuka sorte za gajenje

Ribizla uslovi gajenja – Bogatstvo vitamina, antocijana i minerala je najvažniji razlog zašto potrošači ih kupuju.

Svjetlost

Ribizla je biljka Sunca, ne podnosi zasjenu, ni prejaku izolaciju. Treba je gajiti u čistoj kulturi, a ne kao međukulturu. Na zasijanim površinama osnovne grane ribizle ogole, pa se rodnost smanjuje, kvalitet plodova pogoršava, a život voćke skraćuje.

Toplota

Ribizla, a naročito crna, spada među voćke koje mogu da podnesu vrlo hladne zime (do -33°C) u toku dubokog zimskog odmora. Ona prevazilazi malinu u pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama. Najosjetljivije prema zimskim mrazevima su jednogodišnje grane u žbunu, a najotporniji su pupoljci. Osjetljivost pokazuje prema velikim vrućinama i suši tokom ljeta, pa može da dođe do paleži i prevremenog opadanja lišća. To joj skraćuje vijek, smanjuje prinose i pogoršava kvalitet plodova. Odgovaraju joj srednje ljetnje temperature vazduha od 17 do 18 C, koje postoje u planinskim područjima sa nadmorskom visinom od 700 do 1.200 metara.

Pročitajte: CRNA RIBIZLA – Na ovo morate obratiti pažnju prilikom sadnje

Voda i vlažnost

Crna ribizla je hidrofilna voćka i da bi se uspješno gajila potrebno je više vode nego za bilo koju drugu voćku, čak više nego za malinu i zimske sorte jabuke. Sušu najgore podnosi crna ribizla, a najbolje zlatna, crvena i bijela čine prelaz između njih. U sušnom periodu plodovi zaostaju u porastu, otpadaju, slabijeg su kvaliteta, cijela biljka vene i na kraju se suši.

Vjetar

Jaki, suvi, hladni i vrlo topli vjetrovi mogu da pojačaju transpiraciju, ometaju rad pčela u oprašivanju, isuše žig tučka i otežaju oplođenje, otresu plodove i izazovu prevremeno otpadanje lišća ribizle.

Ribizla – uslovi gajenja i preporuka sorte za gajenje

Sorte crvene ribizle

Džunifer (Junifer) – Francuska sorta, vrlo pogodna sorta za gajenje u zaštićenom prostoru, veoma atraktivna za vansezonski uzgoj. Sazrijeva vrlo rano (početak juna). Slabije bujnosti žbuna, a njenim gajenjem na bujnijim podlogama može se poboljšati porast grana i doprinijeti većoj rodnosti. Osjetljivost pokazuje prema poznim proljećnim mrazevima zbog ranog vremena cvjetanja. Samooplodna je i rodna (4,4 kg po žbunu). Grozdovi su srednje dugi, umjereno zbijeni, sa prosječnom masom od 10 grama. Bobice su srednje krupne (0,8 grama), čvrste, intenzivno crvene boje, vrlo atraktivnog izgleda. Posjeduje vrlo visok sadržaj rastvorljive suve materije, što je pored potrošnje u svježem stanju čini pogodnom i za industrijsku preradu.

Pročitajte: Zašto RIBIZLE zalivati KIPUĆOM VODOM

Rondom (Rondom) – Holandska sorta. Visoko je prinosna sorta, što je čini komercijalno vrednom. Sazrijeva srednje rano do srednje pozno (krajem juna). Grane u žbunu su uspravne i bujne. Otpornost pokazuje prema prouzrokovačima pepelnice i ribizline rđe. Grozd je dug i kompaktan. Bobice su krupne (0,93 grama), okruglaste, čvrste, crveno obojene i sjajne pokožice. Bobice se nakon zrenja dobro drže u grozdu i ne otpadaju.

Stanca (Stanza) – Holandska sorta, sazrijeva srednje rano (7 dana poslije sorte Džunifer). Žbun umjereno bujan, sa uspravnim granama. Za dobar prinos zahtjeva srednje dugu rezidbu. Grozd je srednje dug sa prosječno 13 bobica, koje su krupne, tamnije crvene boje, kiselkastog ukusa sa niskim sadržajem rastvorljive suve materije. Odlikuje se visokim sadržajem antocijana, što je čini pogodnom sortom za proizvodnju sokova.

Ana Prokić, dipl.inž.

Liker od ljekovitog bilja i meda

Liker je jako alkoholno piće, često obogaćeno ukusom voća, trava, začina, sjemena, bilja, ili nekih drugih izvora ukusa. U ovom tekstu donosimo vam recept za liker od ljekovitog bilja i meda.

Pročitajte: Liker od badema – Recept za veoma zdravo i ukusno piće

Sastojci:

  • 1 l grape ili lozove rakije
  • 0,3 l vode
  • 250 g meda
  • 6 listova bosiljka
  • 6 listova kantariona
  • 3 lista žalfije
  • 3 grančice ruzmarina
  • 6 listova nane
  • 6 listova zelenog čaja
  • 6 cvjetova kamilice
  • 6 bobica borovnice
  • 2 klinčića
  • 3 g korice cejlonskog cimeta
  • 3 g šafrana

Priprema:

U teglu stavite usitnjene biljke i macerirajte 3 nedjelje. Protresite nekoliko puta dnevno. Napravite sirup od vode i meda. Rashlađeni sirup dodajte maceratu, promiješajte i ostavite na tamnom mjestu još nedjelju dana. Procijedite nekoliko puta dok ne dobijete bistri sadržaj. Flaširajte i prije upotrebe pustite odstajati najmanje 2 nedjelje.

Pročitajte: Jednostavan recept za domaći liker od višnje

Đurđevak – Načini sadnje

Đurđevak ili đurđica je zeljasta višegodišnja biljka koja raste samoniklo na livadama i rubovima šuma ili, ako se uzgaja, u cvjetnim gredicama.

Korijen je bijele boje i razgranat te se iznad tla pretvara u podanak bijele boje iz kojeg dalje raste zelena, mesnata i uspravna stabljika. Listovi rastu iz duguljaste stapke i najčešće su raspoređeni od 1 do 3 na svakoj. Zelene su boje te dugi, ušiljeni i glatki.

Posaditi đurđicu je tako jednostavno da je možete uzgojiti iz jednog primjerka kojeg pronađete u šumi ili na livadi. U nastavku donosimo još neke savjete kako bi uzgoj bio uspješan.

Pročitajte: ZUMBUL – Sadnja, uzgoj, održavanje

Đurđevak je najbolje saditi u kasnu jesen kako bi se tokom zime prilagodile području i nastavile rasti u proljeće. Ako se sadi u proljeće, postoji mogućnost da se tokom visokih ljetnih temperatura posuši ili oslabi te ne prezimi.

Đurđice se ukrštaju s drugim vrstama sličnih karakteristika kako bi se razvile druge boje cvjetova ili listova. Ukrštanje traži posebne uslove i kontrolisan rast, pa se najčešće obavlja u rasadnicima ili kod uzgajivača. Ipak, najčešći način za dobijanja šara na listovima ili druge boje cvjetova je ubrizgavanje virusa koji mijenjaju boju.

Pročitajte: Šumarica ili anemona – Cvjeta u rano proljeće i plijeni izgledom

Sjetva đurđevka prilično je rijedak način razmnožavanja i uzgoja, ali ne i nemoguć. Sjeme se uzima iz potpuno zrele bobe te se može ostaviti nekoliko sati u toploj vodi kako bi sjemenke isplutale. Važno je ne dirati bobu i vodu u kojoj je bila namočena golim rukama jer je jako otrovna. Zrele sjemenke su smeđe boje i siju se u rahlu zemlju tokom proljeća. Mogu se posijati i direktno u tlo. Velike su klijavosti i brzo prokliju, jedino ih je važno redovno zalivati i zemlju održavati vlažnom. Iako biljka relativno brzo proklija, neće cvjetati još nekoliko godina.

Najbrži način za doći do cvijeta je posaditi zrelu sadnicu s razgranatim korijenjem. Sadnica se sadi dijeljenjem u jesen kako bi se biljka primila u zemlju. Najbolje ju je posaditi u rahlu zemlju te pokriti malčem ili lišćem kako bi je zaštitili od smrzavanja.

Kako i zašto se orezuju maline i kupine?

Proljetne dane u februaru domaćin Milenko Nešić iz Bogatića iskoristio je da obavi orezivanje kupine i maline na ukupno 1,2 hektara.

Dok vrijedne radnice makazama vješto sijeku stare izdanke i pakuju ih između redova, Milenko objašnjava da orezivanjem počinje priprema za novu sezonu.

– Ima dosta posla i od toga kako će se obaviti zavisi kakav će da bude rod. Stari izdanci koji su rađali prošle godine se sijeku, a mladi koji su izbili iz zemlje se skraćuju i orezuju bočne grane. Sada je pravo vrijeme za ovaj posao jer na izdancima nema listova – objašnjava Milenko.

Pročitajte: Đubrenje zasada maline prije sadnje i u rodu

Stari izdanci se spaljuju, a prije nego što u proljeće malinjaci i kupinjaci ozelene ima još dosta posla. Pedantni domaćin poslije orezivnja planira da prekontroliše i ispravi iskrivljene drvene stubove, zategne žice za koju će se vezati rodne grane i provjeri sistem za navodnjavanje.

Kupinjak i malinjak kod Nešića u proljeće i ljeto izgledaju kao najljepši park, a crni i crveni plodovi su krupni i slatki koje prodaje hladnjači u Pančevi se plaćaju kao prvoklasni.

– Kupine i maline uzgajam više od 30 godina i ne pamtim bolju od prošle, kada je rod bio najbolji, ali i otkupna cijena. Sa 60 ari sam prodao 14 tona kupine, a sa iste površine oko 4,5 tone malina – kaže Nešić.

Pročitajte: Gajenje dvorodih sorti maline van sezone

Dodaje kako su proizvođači kupina i maline lane prvi put poslije nekoliko „posnih“ godina dobro zaradili, ali smatra da je na visoke otkupne cijene, koje su mnoge iznenadile, više uticalo što su brojni proizvođači odustali od proizvodnje.

– Ko jednom odustane, poslije ih teško ponovo zasadi. Godinama su cijene bile niske i jedva pokrivale troškove, pa su mnogi pokrčili malinjake i kupinjake. Osim što je manje kupinjaka i malinjaka i prinosi su manji, naročito maline kojoj sve manje prija klima pa su prosječni prinosi po hektaru sada upola manji nego ranije – ocjenjuje iskusni voćar i dodaje da se ove godine mogu očekivati još veće otkupne cijene maline i kupine.