Naslovnica Blog Stranica 298

Sorte krompira za industriju (čips, pomfrit, pire)

Agrosavjet
-
0
Sorte krompira za industriju (čips, pomfrit, pire)

Industrijske sorte krompira su za odgovarajuću namjenu.

Dosadašnja podjela krompira samo na „crvene i bijele“ treba da se promijeni te da krompir kao nezaobilazna namirnica dobije mjesto koje mu pripada, odnosno da se gaji krompir kao namjenski proizvod.

Izbor sorte je jedan od najvažnijih parametara za uspješnu proizvodnju. Sorte za ranu proizvodnju moraju biti kratke vegetacije, sa ranim zametanjem krtola. Od važnosti su: tolerantnost na visoke temperature, na oscilacije u snabdijevanju vodom, rezistentnost i tolerantnost na plamenjaču kao i na visoke temperature u vrijeme formiranja krtola.

Pročitajte: Kako napraviti mlijeko od krompira

Krompir koji se koristi za industrijsku preradu treba da ima krtole koje odgovaraju namjeni (čips, pomfrit, pire itd.) Krtole moraju biti ujednačene po veličini, sa visokim sadržajem suve materije i niskim sadržajem šećera. Prednost dati tolerantnim i otpornim sortama.

Parametri za izbor sorte su: dužina vegetacije, udaljenost tržišta, klimatski i zemljišni uslovi.

Industrijske sorte krompira

• Arosa – Vrlo rana sorta, odlična za pomfrit
• Atlantic – Srednje rana, sorta za čips
• Chieftain – Srednje rana, sorta za pomfrit i čips
• Bintije – Srednje rana, sorta za pomfrit
• Caruso – Srednje rana, sorta za čips
• Opal – Srednje rana, sorta za čips
• Panda – Srednje kasna-kasna, odlična za čips itd…

Pročitajte: Krompir – Bolesti u skladištu i njegova zaštita

Ovo su samo neke od sorti za industrijsku preradu koje se nalaze na našem tržištu. Za uspješno gajenje i postizanje visokih prinosa najznačajnija su dva klimatska faktora: voda i temperatura. Visina prinosa ne zavisi samo od količine već i od rasporeda padavina u toku vegetacijskog perioda. Pored uticaja na prinos voda utiče i na broj krtola, krupnoću i na njihov kvalitet. Ujednačeni raspored padavina je najpovoljniji jer se tada dobija veći broj podudarnih krtola, sa najvećim učešćem tržišnih krtola i najbolji finansijski efekat.

Dipl. inž. poljoprivrede Borko Ivanović, PSSS Čačak

Peacotum – Voće sa ukusom kajsije, šljive i breskve

Agrosavjet
-
0
Peacotum – Voće sa ukusom kajsije, šljive i breskve

Peacotum je hibrid kajsije, šljive i breskve.

Izvana, ovo čudesno voće podsjeća na šljivu – plodovi su mu ljubičasti, ali veći od onih unego kod šljive, a oblikom su više poput kajsije. Koštica je zaobljena, lako se odvaja od pulpe i na njoj je jasno vidljiv uzorak breskve. Pulpa je slatka i istovremeno ima ukus kajsije i šljive.

Biljka se dobro ukorjenjava i ima snažan porast. Od šljive je dobila visoku otpornost na mraz. Peacotum podnosi mrazeve od -25 do -30°C.

Pročitajte: Šareni kukuruz – Nastao kao hibrid više sorti!

Peacotum karakteriše visok prinos, otpornost na bolesti i štetočine, odličan izgled i ukus plodova.

Preferira plodna tla. Prilikom uzgoja, đubrenje je obavezno i ​​mora se pratiti vlažnost tla. Ostala briga za šarafugu je ista kao i za šljivu.

Idealan je trenutak za sadnju ovih šest biljaka, čak i ako ste totalni početnik

Agrosavjet
-
0
Idealan je trenutak za sadnju ovih šest biljaka, čak i ako ste totalni početnik
Prilikom uzgoja za početnu sezonu uzmite presadnice povrća, a kasnije povrće uzgajajte iz sjemena. Sadnice trebaju biti zdrave, bez znakova bolesti.
Prilikom planiranja i ulaska u vrtlarske vode osobe zbog entuzijazma često krenu prevelikim koracima. Ne čudi stoga da se često dogodi da je taj korak preširok, ne uspijemo ga pratiti, te ne dobijemo očekivane rezultate. Rezultat toga je gubljenje vjere u vrtlarenje. Upravo nam uzgoj povrća na maloj površini omogućuje sticanje pozitivnog vrtlarskog iskustva.
Uzgoj povrća možemo planirati na terasi, balkonu, krovu zgrade ili kuće. Zavisno od mogućnosti planiramo i radove.

Prilikom uzgoja za početnu sezonu uzmite presadnice povrća, a kasnije povrće uzgajajte iz sjemena. Sadnice trebaju biti zdrave, bez znakova bolesti.

Prije sadnje pripremite žardinjere ili dijelove vrta koje želite zasaditi. Pripremite tlo te dodajte po potrebi supstrat koji će biljakama omogućiti rast i razvoj. Kod sadnje, obzirom da se radi o manjim prostorima, vodite računa o veličini biljaka. Posadite one vrste povrća koje su niže te ne trebaju puno prostora ni za korijen ni za stabljiku.

Da bi se što kvalitetnije oduprli napadu štetnika kombinujte vrste. Prilikom kombinacije vodite računa da poštujete biološko ekološke potrebe biljaka posebno s osvrtom na sunce i vodu te na podnošenje u susjedskim odnosima.

Vodite računa da ćete povrće koje sadite i konzumirati. Evo liste biljaka kojima je upravo sad vrijeme za sadnju, a super su izbor i za početnike:

1. Pokušajte s ružama

Kraj februara i početak marta idealni su za sadnju pojedinih vrsta ukrasnog bilja, a posebno za proljetnu sadnju ruža, pod uslovom da je toplo i da tlo nije smrznuto. Valjalo bi prorijediti i presaditi ljekovito i začinsko bilje. Uskoro kreće rezidba grmova i voćaka.

2. Sjetva u zatvorenom

Još stignete u zatvorenom posijati paprike, feferone i patlidžane, peruanske jagode i tomatillo, te celer i tikve. Takođe, idealno je vrijeme za sjetvu paradajza. Možete posijati i dio trajnica i cvijeća koje duže raste kako bi čim prije počelo cvasti.

3. Peršun je sjajan izbor

Peršun ne treba toplo tlo za nicanje, a niče čak i do 30 dana. Stoga njega možete sijati sad, ali ne zaboravite na moguće hladne proljetne kiše koje mogu nabiti tlo koje ste prije fino obradili i posijali. Stoga je bolje zasaditi ga u teglicu i držati na terasi.

4. Krenite sa špinatom

Špinat odlično uspijeva u hladnije doba godine i podnosi manje minuse, za ranu berbu možete ga posijati već sad.

5. Salata je jako zahvalna

Salata voli hladnije vrijeme i često sama niče u rano proljeće. Isto je i s rukolom.

6. Grašak i bob

Grašak je jedna od kultura koja takođe voli hladnije vrijeme i njega se može posijati već sad na otvoreno. Ako sijete rani grašak, prve plodove ubirete već za nekih 7 nedjelja. Bob se takođe sije tokom februara, a ako ne stižete možete to učiniti i početkom marta.

Koliko dugo žive pojedine voćke i koliko dugo rađaju? Evo svih odgovora

Agrosavjet
-
0
Koliko dugo žive pojedine voćke i koliko dugo rađaju? Evo svih odgovora

Kvaliteta tla, količina sunca, orezivanje, đubrenje, zalivanje i dezinfekcija alata za orezivanje mogu produžiti ili skratiti život u našim voćnjacima.

Koliko dugo žive pojedine voćke i koliko dugo rađaju? Pitaju se mnogi koji se premišljaju hoće li ovog proljeća izvaditi koje nerodno stablo i posaditi novo, ili možda potražiti lijek za ono staro pa ga ponovo osposobiti za rađanje.
Evo kratkog pregleda o trajanju pojedinih voćnih vrsta, naravno ukoliko se dobro brinete o njima.
  1. Jabuka 10-100 godina. Životni vijek joj najčešće skraćuje bakterijska palež. Kako biste je izbjegli, prilikom orezivanja uvijek dezinfikujte alat.
  2. Marelica 10-30 godina. Teško ju je dugo održati na životu jer je vrlo osjetljiva na gljivične bolesti. Tlo mora uvijek biti dobro drenirano, a alat dezinfikovan.
  3. Kaki jabuka 30-50 godina. Osjetljiva je na ravnotežu hranjivih materija u tlu i višak azotnog đubriva. U tlima s visokim pH, kaki jabuka ostaje bez dovoljno željeza, što rezultira hlorozom.
  4. Trešnja 10-25 godina. Slično kao i marelica, vrlo je osjetljiva na gljivične bolesti, posebno ako je posađena na slabo dreniranom tlu.
  5. Citrusi 40-80 godina. Idealno bi im bilo kada bi temperatura stalno bila od 15 do 30°C, jer ne vole hladnoću. U hladno doba godine ih stoga treba omotati agrofolijom ili unijeti u zatvoreni prostor.
  6. Smokva 30-50 godina. Živjeće duže ako joj korijen ima priliku isušiti se prije idućeg navodnjavanja ili kiše, pa treba pripaziti na drenažu.
  7. Kivi 50-70 godina. Voli osunčano mjesto zaštićeno od vjetra, a ne podnosi hladne zime i visoku vlažnost.
  8. Vinova loza 50-100 godina. Slično smokvi, najbolje će uspijevati na visoko dreniranom tlu.
  9. Dud 40 do 60 godina. Otporna vrsta, ali vole je jeleni, pa je treba zaštititi dok ne naraste barem tri metra.
  10. Nektarina 10-25 godina. Osjetljiva je na gljivične patogene ako je posađena na slabo dreniranom mjestu.
  11. Maslina 100+ godina. Slično smokvi i vinovoj lozi, voli rahla tla s dobrom drenažom.
  12. Breskva 10-25 godina. Breskva ima iste zahtjeve kao marelica, nektarina i trešnja.
  13. Kruška 10-100 godina. Najosjetljivija je na bakterijsku palež, pa treba paziti na dezinfekciju alata.
  14. Šljiva 10-25 godina. Voli dobro drenirana tla i osjetljiva je na gljivične bolesti.
  15. 20-30 godina. Traži iste uvjete kao i smokva, vinova loza i maslina.
  16. Dunja 10-100 godina. Najosjetljivija je na bakterijsku palež.
  17. Malina 5-10 godina. Zahtijeva redovno orezivanje kako se grm ne bi zagušio i spriječio protok vazduha.
  18. Jagode 3-4 godine. Važna je cirkulacija zraka, pa uklanjajte staro lišće i vriježe.
  19. Kupine 5-10 godina. Ako se ne orezuje redovno svake godine, smanjiće se cirkulacija vazduha kroz grm i pojaviće se gljivične bolesti, te im skratiti životni vijek.
  20. Borovnica 30-50 godina. Preferira kiselo tlo s puno organske materije, hladno i s puno vlage. Idealno bi bilo pomiješati jednake količine treseta i komposta i održavati što deblji sloj malča oko grma.
  21. Ribiz 10-20 godina. Smeta im vruće i suvo podneblje, pa ih je kod nas najbolje saditi u hladovini.
  22. Ogrozd 10-20 godina. Slično ribizu, voli hladovinu.

Ukrasni luk je predivna dekorativna, ali i vrlo korisna biljka

Agrosavjet
-
0
Ukrasni luk je predivna dekorativna, ali i vrlo korisna biljka

Ukrasni luk je dekorativna i medonosna biljka koja privlači pčele, a postoje različiti varijeteti koji se razlikuju po boji, obliku cvjetova i visini. 

Najpopularnija vrsta s loptastom cvjetnom glavicom je Allium giganteum L., koja je ujedno i najdekorativnija. Ukrasni luk se osim zbog ljepote na cvjetnim gredicama, koristi i za pripremu prirodnih preparata za zaštitu bilja od štetnika kao što su razne vrste moljaca.

Ukrasni luk ima slične zahtjeve kao bijeli luk i isto tako se na istom mjestu ne može saditi više od dvije godine. Voli dobro osunčane položaje, ali rašće i u polusjeni, na rahlom zemljištu s dobrom drenažom, a nikako na teškom tlu i ne podnosi suvišnu vlagu. U plodoredu dobro uspijeva poslijekupusnjača, mahunarki i krastavaca, dok loše uspijeva nakon ostalih vrsta lukova, krompira i paradajza.

Pročitajte: Novi adut vašeg vrta – UKRASNI LUK

Sadnja se može obaviti sjemenom ili sadnjom lučica. Vjerovatno će se više baštovana odlučiti za sijanje iz sjemena. Tako će dobiti i puno više biljčica, koje će kasnije moći podijeliti prijateljima i komšijama. U tom slučaju treba sjeme potopiti u vodu tokom noći, pa ujutru odbaciti sjemenke koje plutaju. Sjetva se obavlja u dobro pripremljeno tlo na dubinu od 5 cm. Sije se tokom jeseni, najmanje mjesec i po dana prije pojave mraza.

Dubina sadnje lučica kreće se od 10 do 30 cm, s tim da pokrov od zemlje bude debeo kolika je visina posađene lučice. Razmak između njih ne smije biti manji od 15 cm. Zavisno od sorte, razmak između lučica koje sadimo može biti do 40 cm. Biljke će trebati zalivati i prihranjivati, a kad precvjetaju, listove pustiti da sami uvenu, kao i kod ostalih lukovičastih biljaka.

Pročitajte: Kako lukovicama obezbijediti pravovremeno cvjetanje

Ukrasni luk najčešće cvjeta u ljubičastoj boji, ali u posljednje vrijeme je vrlo popularan takozvani zlatni ukrasni luk, cvjetova zlatnožute boje. Njegove cvjetne drške dostižu visinu od 25 cm, a cvate sredinom ljeta, i za razliku od ostalih vrsta dobro uspijeva i u sjeni. Postoji i vrsta s cvjetovima u obliku zvončića, boje crvenog vina, koji cvjeta početkom maja.

Napuljski ukrasni luk ima bijele cvjetove. Cvjetna glavica je rastresitija i nema formu lopte. Cvjeta krajem proljeća i početkom ljeta. Dobro uspijeva na osunčanim terenima. Od različitih vrsta ukrasnog luka mogu se napraviti vrlo lijepe cvjetne gredice, jer je najupečatljivi kada je posađen u grupama.

Na ukrasnom luku se javljaju iste bolesti kao i na bijelom luku: plamenjača, pepelnica, rđa, trulež. Od štetnika najčešće ga napada lukova muva, stoga je bolje blagovremeno preduzeti preventivne mjere, protresanje zemlje oko biljaka mješavinom pepela i duvanske prašine, crnog bibera ili suvih listova pelina.

Zašto luk truli i kako to izbjeći?

Agrosavjet
-
0
Zašto luk truli i kako to izbjeći?

Truli luk sa bakterjiskom infekcijom je nešto što sigurno ne želite da dodate svom jelu. Ova infekcija se može kontrolisati, pa čak i potpuno izbjeći uz dobru njegu i praksu, ali kada već primijetite njene znake, liječenje nije efikasno.

Šta je mekana trulež luka?

Meka trulež luka je uobičajena bolest koju izaziva nekoliko vrsta bakterija. Najčešće pogađa luk dok se čuva, ali do kontaminacije ili oštećenja koja dovode do kontaminacije često dolazi tokom ili oko žetve. Bolest može prouzrokovati mnogo uništenja i značajno smanjiti prinose.

Kako nastaje trulež luka?

Bakterijske infekcije mekom truleži pogađaju već zreo luk. Znaci meke truleži luka počinju mekoćom na vratu lukovice. Kako se infekcija uvlači, luk će izgledati natopljen vodom. Tada će jedna ili više ljuskica u sijalici postati mekane i smeđe. Ako stisnete zaražen luk, ona će emitovati vodenu, smrdljivu supstancu.

Kako se širi bakterijska meka trulež luka se inficira bakterijama meke truleži kroz zemlju, vodu i zaražene biljne ostatke. Infekcija ulazi u lukovice kroz rane i oštećenja. Infekcija će se najvjerovatnije zadržati tokom toplih i vlažnih uslova. Svako oštećenje listova ili lukovica može prouzrokovati ulazak infekcije, uključujući oštećenja od grada i kiše, oštećenja od sunca, smrzavanje, modrice i sječenje vrhova lukovica tokom berbe. Oštećenje dok je lukovica još u zemlji i nakon što je ubrana može dovesti do infekcije.

Pročitajte: Da li je bezbijedno pojesti crni i bijeli luk koji su proklijali?

Kako izbjeći da vam luk truli?

Kada se bolest pojavi, ne postoji tretman koji će spasiti lukovicu, iako ima tendenciju da zarazi samo jednu ili dvije ljuske. Međutim, možete spriječiti infekciju na nekoliko načina:

  1. Izbjegavajte pretjerano zalivanje biljaka luka, posebno kada je vruće.
  2. Uvjerite se da je vaš luk zasađen u zemlju koja dobro drenira i da mu date prostor za protok vazduha i da se osuši između zalivanja.
  3. Izbjegavajte oštećenje cijele biljke dok se lukovica razvija.
  4. Sa ubranim lukom rukujte pažljivo kako biste izbjegli modrice i druge vrste oštećenja koje mogu dovesti do infekcije tokom skladištenja.
  5.  Uvjerite se da je luk potpuno zreo prije nego što ga berete – što su vrhovi suvi, to je lukovica zaštićenija od infekcije.
  6. Ako vam se luk ošteti, kao poslije velike oluje, možete prskati oštećena mjesta sprejom na bazi bakra da biste zaštitili od infekcije.

Napravite domaću PRIHRANU ZA CVIJEĆE koja će preporoditi vaše kućne biljke

Agrosavjet
-
0
Napravite domaću PRIHRANU ZA CVIJEĆE koja će preporoditi vaše kućne biljke

Vegetativni period biljaka uskoro se završava sa prvim proljećnim suncem kada je potrebno dodatno podstaći rast i razvoj biljaka prihranom zasnovanom na organskim proizvodima. Stručnjaci preporučuju da napravite prirodnu prihranu sa najobičnijim kvascem.

Fitohormoni, vitamini B grupe i biljni hormoni, koje se nalaze u kvascu, aktivno stimulišu diobu ćelija i rast biljaka. Prihranu takve vrste koriste profesionalni uzgajivači biljaka.

Zahvaljujući ovakvoj prihrani, naglo se povećava aktivnost mikoorganizama u tlu, povećava se sadržaj ugljen-dioksida, mikro i makroelemenata.

Pročitajte: Vratite cvijeće u život pomoću kore od banane – 4 trika da vaše biljke budu kao iz botaničke bašte

Sastojci za prihranu:

10 grama svježeg kvasca

1 kašičica šećera

1 litar tople vode

Priprema prihrane:

Rastopite kvasac u vodi, dodajte šećer i promiješajte. Ostavite da odstoji, minimum dva sata.

Ovakvom mješavinom zalijevajte cvijeće dvaput mjesečno u zimskom razdoblju, jednom u deset dana tokom proljeća i ljeta. Primijetićete kako lišće postaje zelenije, a cvjetanje bujnije i bogatije.

Domaće jabuke u hladnjačama, uvozne na policama

Agrosavjet
-
0
Domaće jabuke u hladnjačama, uvozne na policama

Proizvođači jabuka u Republici Srpskoj muku muče sa plasmanom svojih proizvoda na domaćem tržištu koji im stoje u hladnjačama, i to najviše zbog prekomjernog uvoza ovih proizvoda koji se prodaju.

„Ovaj prekomjerni uvoz jabuka najviše se odrazio na domaću proizvodnju i domaće poljoprivrednike. To nije samo u voćarstvu, nego u svim oblastima poljoprivredne proizvodnje“, rekao je Dojčinović za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, dosta voća po nižim cijenama dolazi iz zemalja okruženja te Italije i Poljske.

Pročitajte: Ovo je najzdravija sorta jabuka

„Oni imaju jake izvozne subvencije svojih država kako bi plasirali proizvode i mi njima ne možemo biti konkurencija. Takođe, nemamo više ni dosta izvoza za Rusiju, te je i to jedan od problema. Imali smo možda i najnerodniju godinu, najtežu prodaju i najnižu cijenu. Mi sada voće dajemo po bilo kakvim cijenama, samo da se proda“, naveo je Dojčinović.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da domaći voćari ne mogu biti konkurentni na tržištu. „Veliki je problem prekomjernog uvoza koji je pogodio naše voćare koji imaju vagone jabuka u svojim hladnjačama i ne mogu da ih prodaju po ikakvoj cijeni na domaćem tržištu. Imamo prekomjeran uvoz jabuka iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Ono što je ključni problem svih poljoprivrednika je prekomjerni uvoz svih poljoprivrednih proizvoda zbog čega mi ne možemo da prodamo svoje proizvode“, naglasio je Marinković za „Nezavisne novine“.

Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da je, pored redovne, za podršku voćarskoj proizvodnji iz Kompenzacionog fonda izdvojeno još milion KM.

„Još ćemo odlučiti na koji način ćemo raspodijeliti ova sredstva voćarima“, poručio je tada Pašalić.

Pročitajte: Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezena su 25.146.672 kilograma jabuka, krušaka i dunja, ukupne vrijednosti 15.846.117 KM.

„Najviše je uvezeno jabuka, krušaka i dunja iz Poljske, i to za iznos od 4.278.528 KM, a zatim slijede Italija sa 3.273.372 KM, pa Srbija 1.953.799 KM“, podaci su UIO BiH.

Sa druge strane, tokom 2021. godine iz BiH je izvezeno 7.837.258 kilograma jabuka, krušaka i dunja ukupne vrijednosti 11.174.054 KM.

„Tokom prošle godine najviše ovih asortimana voća otišlo je u Rusiju, i to za iznos od 8.326.169 KM, a zatim slijedi izvoz u Hrvatsku za 938.726 KM“, naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Plavi kamen, voda i kreč – Sastojci za PRIRODNI PREPARAT koji štiti biljke od BOLESTI

Agrosavjet
-
0
Plavi kamen, voda i kreč – Sastojci za PRIRODNI PREPARAT koji štiti biljke od BOLESTI

Od ova tri sastojka priprema se preparat Bordovska čorba. To je najstariji i izvanredan fungicid i baktericid koji se više od sto godina koristi za suzbijanje nekih ekonomski značajnih bolesti voćaka, vinove loze, povrtarskih i ukrasnih biljaka.

Bordovska čorba se priprema na sljedeći način:

Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode, dva kilograma plavog kamena, 0,8 kg negašenog ili 2,4 kg gašenog kreča. Negašeni kreč gasi se u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode, iz bureta se uzme deset litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se kreč razmuti, procijedi se kroz ređu krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, sipa se u bure sa krečnim mlijekom. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redoslijedom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta.

Pročitajte: Oprezno – PLAVI KAMEN može biti štetan

Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržavafungicidna svojstva dva do tri dana. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputstava mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine, uz ostale mere zaštite i nege koje se preduzimaju i u toku zimskog mirovanja i u toku vegetacije, objašnjavaLjiljana Krsmanovićdipl. ing. zaštitet bilja, iz PSSS Madenovac.

Proizvodnja glavica luka

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja glavica luka

Proizvodnja glavica luka – Za proizvodnju luka najbolje je upotrijebiti srednje krupan arpadžik. Na pripremljenoj i izbrazdanoj površini se sadi što ranije u proljeće. Obično se sadi u prazde na razmak 15×15 cm ili 20×10 cm.

Na velikim površinama uz primjenu mehanizacije, arpadžik se sadi na redove razmaknute 30 cm ili u trake sa 4-6 redova. Između traka ostavlja se razmak od oko 50 cm, a između redova u traci 20 cm. Razmak u redu je 8-10 cm. Za 1 ha potrebno je, u zavisnosti od krupnoće, 300-1000 kg arpadžika.

Pročitajte: Proizvodnja arpadžika – Vrijeme i način sjetve

U toku vegetacije veoma važna mjera je zaštita od korova i biljnih bolesti. Uz primjenu odgovarajućih herbicida neophodna su 2-3 okopavanja. Okopavanje doprinosi i održavanju površine u rastresitom stanju. Dva do tri prskanja fungicidima, uz dodatak sredstva za poboljšanje kvašenja, neophodna je mjera njege crnog luka kišnih godina u ravničarskim područjima.

Crni luk se vadi kada omekša stablo u zoni vrata i kada oko 50% biljaka polegne. Vađenje se obavlja ručno ili uz pomoć specijalnih vadilica. Poveđenji luk se ostavlja nekoliko dana na parceli dok se stablo i lišće ne osuše, a zatim se čisti, klasira i slaže u letvarice. Čuva se u suvim, promajnim prostorijama. Prosječan prinos se kreće 15-30 t/ha.

Litaratura: Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

1...297298299...1.010Stranica 298 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia