Naslovnica Blog Stranica 293

Ogrozd – Voće koje se ne prska

Agrosavjet
-
0
Ogrozd – Voće koje se ne prska

Ogrozd je divlja biljka koja raste u obliku grma, punog oštrog trnja. Plodovi su veličine klikera i dlakavi.

Potiče sa Bliskog istoka i iz južne Evrope i Sredozemlja. Doba dozrijevanja je kratko i domaći ogrozd rijetko stiže do pijačnih tezgi, jer nije dovoljno popularan kod nas i skoro je zaboravljen. Posljednjih godina može se nabaviti kod mnogih proizvođača i spada u voće koje se ne prska.

To je staro grmovito voće, čija kultura je vremenom kod nas skoro zanemarena. Nekada je obično sađen za ličnu upotrebu i svaka bašta imala je najmanje jedan do dva grma. Kada se govori o ogrozdu, misli se na onaj čiji su plodovi svijetlozelene ili svijetložute boje. Danas ima ogrozda u svim bojama, jer je modifikovan i kao takav se vratio na tržište u svim bojama i danas u baštama više služi za ukras.

Pročitajte: JOSTA – Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu u inostranstvu

U mnogim zemljama Evrope, postignute su sorte sa krupnim bobicama i u raznim bojama. Može da se jede sirov, ali najčešće ga koriste kao sastavni dio voćnih salata ili pripremljenog kao pire. Priprema se i kao sos, a poslužuje se uz svježi sir ili jogurt.

Ogrozd je prijatnog ukusa i obično ga djeca vole, jer liči na klikere. Blagog i sladunjavog je ukusa, i specifičnog mirisa. Ako je godina bila sunčana on je slađi. U sjevernim dijelovima Evrope, gdje je ljeto kraće i hladnije, ogrozd je kiseliji i nije omiljeno voće kod djece, ali je zato pun vitamina C.

Nas domaći ogrozd je sladak i koristi se za pripremanje slatka, džemova, sokova, raznih preliva, a naročito je omiljen za pripremanje nekih torti i kao dodatak za sladolede i voćne salate. Najčešće se kombinuje s borovnicama i kupinama.

Što je ogrozd zreliji, to se čvršće zatvara tvrda lupina oko sjemena, zato se češće bere dok je nezreo, dok je lupina još mekana, što je zapravo pogrešno, jer bogatstvo djelotvornih materija razvija se tek kasnije.

Bogat je silicijumom i balastnim materijama. Voćno meso sadrži puno provitamina A (štiti sluznicu, ojačava tjelesne ćelije), piridoksin (vitamin B6, za izmjenu bjelančevina, nerve, srce, rast kose), biotin 9 (za zdravu kožu, punu kosu), a prije svega vitamin C (za imunitet, djelovanje mozga i nerava). Upija i veliku količinu mangana i magnezijuma iz tla u svoje plodove (važno za snagu ćelija, mišiće, srce), osim toga kalijum i cink, koji podstiču mokrenje (za vezivna tkiva, proizvodnju hormona), čak je i žilava koža bogata vrijednim višestruko nezasićenim masnim kiselinama, koje omogućuju bolju iskoristivost karotena koji se nalazi u voćnom mesu.

Pročitajte: Zašto je CRVENA RIBIZLA tako dobra za vaše zdravlje

Liječenje ogrozdom

  • Čisti i prazni crijeva.
  • Izbacuje vodu iz organizma mokrenjem.
  • Poboljšava iskorišćavanje bjelančevina.
  • Odstranjuje teške metale, pogotovo iz mozga.
  • Podstiče rast kose i stvaranje zdrave kože.
  • Jača krvne sudove i vezivna tkiva.

Čuvanje ogrozda

Najbolje je da ogrozd zaledite kao plod ili pire i da ga u zimskom periodu koristite kad zatreba. Jedino na taj način se može sačuvati bez konzervansa.

Ako imate baštu ili vrt, vi ste srećnici – Ovo su prednosti vrtlarenja

Agrosavjet
-
0
Ako imate baštu ili vrt, vi ste srećnici – Ovo su prednosti vrtlarenja

Vrtlarenje ima niz prednosti – poboljšava psihofizičko zdravlje, garantuje zdraviju prehranu i štedi novac.

Ako nemate komadić zemlje ili balkon, i tegle za cvijeće biće dovoljne da uzgojite začinske biljke, paradajz, krompir ili jagode.

Brojne studije pokazale su da vrtlarenje ima mjerljiv blagotvoran učinak na fizičko i psihičko zdravlje. Vrtlarenjem možete smanjiti stres, pobijediti depresiju, poboljšati kondiciju, smršati, pa čak i uštedjeti novac.

Za razgibavanje i mršavljenje – vrtlarenje na svježem vazduhu i suncu dobar je trening za tijelo obamrlo od sjedenja. Rad u vrtu osigurava preporučenu količinu tjelesne aktivnosti, a ujedno jača ruke i srce te štiti od osteoporoze. Istraživanje je pokazalo da su osobe koje rade u vrtu aktivne prosječno 12 sati sedmično, što je 30 odsto više od onih koji se time ne bave.

Takođe vrtlarenje čuva mentalno zdravlje, istraživanja pokazuju da aktivnosti povezane s vrtlarenjem ublažavaju depresiju i anksioznost te pomažu u sprečavanju razvoja demencije.

Poboljšava prehranu – ko uzgaja vlastitu hranu skloniji je da jede mnogo više voća i povrća, a ta se sklonost prenosi i na njegovu djecu. Ujedno, lično uzgojena hrana bogatija je vitaminima, antioksidansima i zdravim mineralima i za razliku od većine namirnica iz supermarketa ne obiluje pesticidima i štetnim otrovima.

Mali vodič za vrtlare

Zajednički javni vrtovi, dvorišta, krovovi, balkoni i prozorske daske mogu poslužiti kao „rasadnik zdravlja i blagostanja“. Tegle, dobra zemlja, sunce, voda i malo ljubavi sve je što vam treba da biste uspješno uzgojili vlastite biljke.

Početnici uglavnom biraju začinsko i ljekovito bilje, koje je lako uzgajati i u stanovima. Ono će zauzvrat svojim svježim okusom obogatiti svako jelo koje pripremate. Vrlo je popularan i cherry paradajz te slatki i ljuti feferoni, koje takođe možete uzgojiti u tegli, pod uslovom da im omogućite dovoljno sunca i vode.

Ovo je vrijeme odlično i za uzgoj zelenih salata iz sjemena. Nakon što izraste glavica, nemojte je iščupati. Odreži nekoliko centimetara iznad zemlje i dajte joj da pusti nove listove.

Iskoristite idući period za uzgoj jagoda. Idealne su za početnike jer nisu previše zahtjevne. Uspijevaju i u običnim posudama ili visećim košarama na balkonima. Dobro ih zalijevajte da se zemlja u teglicama nikad do kraja ne osuši.

U stanu je vrlo jednostavno uzgojiti i krompir. Odaberite veliku teglu i na dno stavite desetak centimetara zemlje. Stavite u zemlju gomolj krompira na kojem su se počeli stvarati izdanci, a izdanak okrenite prema gore. Kako biljka raste u visinu, dodajte još zemlje dok teglu ne napunite do kraja. Nakon nekog vremena imaćete punu teglu finih, zdravih krompira.

Napravite svoja organska gnojiva. Iskoristite povrtne otpatke za stvaranje komposta, poigrajte se uzdignutim gredicama i – najbitnije od svega – uživajte u ponovnom spajanju s prirodnim ritmovima.

Najzdravije vrste hljeba – Puni su vitamina i minerala, štite od brojnih bolesti!

Agrosavjet
-
0
Najzdravije vrste hljeba – Puni su vitamina i minerala, štite od brojnih bolesti!

Evo koje hljebove jedu najzdraviji ljudi na svijetu – bogati su korisnim sastojcima i štite od nekih čestih bolesti!

U svijetu postoji pet takozvanih plavih zona, odnosno područja na kojima žive najdugovječniji ljudi. Riječ je o italijanskoj Sardiniji, japanskoj Okinavi, grčkom ostrvu Ikarija, poluostrvu Nikoja u Kostariki i kalifornijskom gradu Loma Linda.

U ovim mjestima živi mnogo starijih od 100 godina, a pored toga, prisutno je daleko manje zdravstvenih problema koji haraju ostatkom svijeta – gojaznost, dijabetes, rak.

Na njihovu dugovječnost utiču različite stvari, ali sasvim izvjesno i ishrana, koja se bazira na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla, ribi, jajima i mliječnim proizvodima. Meso se jede u manjima porcijama, kao i šećer, a evo koje vrste hljeba se najviše konzumiraju u plavim zonama.

Pročitajte: Hljeb od kestena

Hljeb od kiselog tijesta

Sastojci za hljeb od kiselog tijesta su veoma jednostavni – voda, brašno od cijelog zrna pšenice i starter. Ova vrsta hljeba se najviše jede na Sardiniji i u Ikariji, a zahvaljujući procesu fermentacije koji je potreban da bi se dobio starter, ovakav hljeb ima više prebiotičkih svojstava.

Prebiotička i probiotička hrana dobro utiče na zdravlje, imunitet i dugovječnost.

Hljeb od cijelih žitarica

Ljudi u plavim zonama često jedu hljeb od cijelih žitarica – pšečice, raži i ječma, a ovi sastojci puni su nutrijenata poput triptofana i aminokiselina.

Korišćenje cijelih žitarica obezbjeđuje više vlakana, proteina biljnog porijekla, nutrijenata, kao i antiosidansa, a sve to poboljšava zdravlje srca i dobro utiče na dugovječnost.

Pored cijelih žitarica, za pravljenje ovog hljeba koriste se kvasac i voda.

Pročitajte: Zbog čega je ovseno brašno i hljeb od njega bolji za vaš organizam od bilo kojeg drugog?

Pogače od cijelih žitarica

Ljudi u plavim zonama ovaj hljeb još nazivaju i pita hljebom, a najviše se konzumira na području Ikarije. Dakle, riječ je o pogačama od cijelih žitarica, koje se sjajno kombinuju sa povrćem i proteinima biljnog porijekla, poput humusa ili sočiva.

Ove pogače imaju iste sastojke kao hljeb od cijelih žitarica, a ključno je da se uz njih jedu namirnice koje sadrže protein, vlakna i zdrave masti, kako bi se obezbijedio balans nivoa šećera u krvi i u tijelu unijeli vitamini i minerali.

Hljeb od kukuruznog brašna

Kukuruzno brašno koristi se u ishrani već hiljadama godina, kao jedan od glavnih sastojaka za tortilje, palentu i razne vrste hljebova. Sjajan je izvor proteina, vitamina A, vlakana i brojnih minerala, a hljeb od kukuruznog brašna se najviše jede u Loma Lindi.

Stanovnici ovog kalifornijskog mjesta hljeb najčešće prave od mješavine kukuruznog i speltinog brašna, lanenog sjemena, ulja, sojinog mlijeka i praška za pecivo. Laneno sjeme i brašno od spelte obezbjeđuju zdrave masti i vlakna, što je jako važno za zdravlje crijeva, mozga i srca.

Visibaba je ljekovita biljka, ali oprezno!

Agrosavjet
-
0
Visibaba je ljekovita biljka, ali oprezno!

O visibabi kao ljekovitoj biljci ima vrlo malo podataka. U broju stručnog časopisa Ljekovite biljke izišao je opširan članak o visibabi, na kojeg se ovdje oslanjamo, kao i na podatke ruskih stručnjaka.

Visibaba je višegodišnja zeljasta biljka koja se razvija iz lukovice. Stabljika je visoka do 20 cm i završava jednim visećim cvijetom. Listovi su duguljasti, plavozeleni, cijelog ruba, a razvijaju se istovremeno s cvjetovima. Visibaba obično cvjeta od februara do marta, a ponekad se cvjetovi probijaju kroz snijeg i suvo lišće već u januaru. Cvjetanje traje od dvije do tri sedmice.

Zvonoliki vjenčić cvijeta tvore latice raspoređene u dva kruga. Listovi unutrašnjeg kruga ocvjeća su zelenkasti i kraći od vanjskog kruga ocvjeća. Vanjske latice su duguljaste i posve bijele, a unutrašnje su kraće, sa zelenom pjegom na vrhu. Cvijet je na stapci pognut poput stare bake, pa odatle vjerojatno potiče naš narodni naziv visibaba. Plod je žutozeleni tobolac s nekoliko sjemenki koji dozrijeva u aprilu i maju. Sjemenke su duguljaste, zelene, a raznose ih mravi (mirmekohorija).

Pročitajte: Zabranjeno branje visibaba i ljubičica, kazne ogromne

Visibaba raste u prozračnim listopadnim šumama i živicama, na livadama, uz potoke i vrbike, česta je u šikarama. Može se naći u velikom mnoštvu, od nizina do brdskih predjela. Visibabe su zbog atraktivnih cvjetova vrlo omiljene proljetnice pa se prenose i u vrtove. Postoje brojni varijeteti vrste. Odgovaraju joj različita staništa.

Visibaba pčelama daje obilje peludi i nektara za rani proljetni razvoj legla pa je i po tome značajna biljka.

U ljekovite svrhe koriste se lukovice i lišće visibabe. Lukovice se iskapaju u početku cvjetanja, očiste se od zemlje i korjenčića i zatim operu pod mlazom hladne vode i obrišu. Odmah se upotrebljavaju za pripremu tinkture ili masti.

Vrijeme branja

Listovi se beru od početka cvjetanja do stvaranja sjemena jer tada sadrže najviše ljekovitih tvari. Listovi se suše na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu. Čuvaju se u papirnatim vrećicama na suvom, tamnom i hladnom mjestu.

Svi dijelovi visibabe sadrže otrovne alkaloide. Najzastupljeniji alkaloid je galantamin kojega najviše ima u lukovicama. Galantamin je vrlo otrovan i uzrokuje povraćanje. S druge strane on je u malim količinama vrlo ljekovit. Po tome je visibaba i otrovna i ljekovita biljka.

Pročitajte: Ljubičica – Ljekovita svojstva i recepti

Ljekovitost

Visibaba se može koristiti u liječenju mnogih bolesti. Nalazi primjenu u narodnoj i službenoj medicini. Primjenjuje se spolja i iznutra, najčešće lokalno. Upotrebljava se za liječenje kožnih bolesti, bolesti kostiju i zglobova, gljivičnih infekcija, neuralgija i drugih bolesti i to u obliku masti, tinktura i kupki. Mast se priređuje na specifičan način iz svježih lukovica.

Mašću se mažu oboljela mjesta u slučaju neuralgije, išijasa, vratobolje, križobolje, spondiloze i osteoartritisa. Tinktura se pravi od listova i svježih lukovica. Koristi se kod gljivičnih infekcija kože i noktiju, svraba, čira, akni, rana i bolova u zglobovima.

U kupke od listova namaču se noge u svrhu liječenja gljivičnih infekcija. Značajno je da je alkaloid galantamin važan sastojak lijekova protiv staračke demencije, Alzheimerove bolesti, dječje i cerebralne paralize i drugih živčanih bolesti. Uz to, istražuje se djelovanje galantamina na stanice raka.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Autor: Marija Glavaš

Zašto je dobro u zeleni čaj dodati kivi?

Agrosavjet
-
0
Zašto je dobro u zeleni čaj dodati kivi?

Zeleni čaj i kiki – Napravite vitaminski miks za bolji imunitet.

Potrebno je:

3 očišćena kivija
1/2 limuna isječenog na kriške
1 kašike meda
1 kesica zelenog čaja
500ml vode
Napravite zeleni čaj, ubacite kriške limuna i ostavite 5 minuta. U međuvremenu napravite sok od kivija uz pomoć sokovnika. Dodajte med.
U topao zeleni čaj s limunom ulijte sok od kivija s medom i poslužite. Osim što je izuzetno ukusan, ovaj čaj prava je riznica vitamina koja će vam pomoći da na prirodan način ojačate imunitet.

Za veći rod i kvalitetnije plodove OREŽITE JAGODE

Agrosavjet
-
0
Za veći rod i kvalitetnije plodove OREŽITE JAGODE

Šta uraditi za veći rod i kvalitetnije plodove: Rezidba jagode se sastoji iz više radnih zahvata – uklanjanje starog lišća, zakidanje stolona, uklanjanje cvasti i rezidba bokora

Uklanjanje starog lišća u zasadu jagode se obavlja u dva navrata – u proljeće pre kretanja vegetacije i poslije berbe. Pri rezidbi, treba voditi računa da se ne ošteti centralno stablo ili pupoljak. Nakon rezidbe, odbačeno staro lišće treba iznijeti iz jagodnjaka i spaliti. Staro lišće se uklanja i poslije berbe jer se tako podstiče obnavljanje bokora.

U zavisnosti od sorte i njene bujnosti, kao i vremenskih uslova, stoloni jagoda zakidaju se tri-četiri puta u toku vegetacije. Biljke bez stolona se bolje i brže razvijaju i formiraju više plodova.

Pročitajte: Razmnožavanje jagode dijeljenjem bokora

Stolone je najbolje uklanjati kada dostignu visinu od 10-15 cm. Uklanjaju se ručno oštrim makazama ili nožem. Ne treba ih čupati jer se na taj način može oštetiti matična biljka.

Uklanjanje cvetova obavlja se nakon berbe, ukoliko u zasadu ne želimo jesenji rod. Pošto se u našim uslovima jagode sade krajem jula ili početkom septembra, prve cvjetove je potrebno ukloniti kako bi se bokor dobro razvio i u sljedećoj godini dao optimalan rod.

Rezidbom se sprečava formiranje i razvoj većeg broja cvasti koje su slabo diferencirane. Ovakve cvasti daju veliki broj sitnijih plodova lošeg kvaliteta. Rezidba bokora sa obavlja neposredno nakon uklanjanja starog lišća u proljeće.

Uticaj temperaturnih kolebanja na kretanje vegetacije

Agrosavjet
-
0
Uticaj temperaturnih kolebanja na kretanje vegetacije

Toplo vrijeme tokom zime može izazvati kretanje vegetacije prije nego što je uobičajeno za naše klimatsko područje.

Voće je u fazi mirovanja, ali ukoliko temperatura zemljišta nekoliko dana bude na oko 5 stpeneni, mogu se stvoriti uslovi za kretanje vegetacije, dok se sa cvjetanjem kreće kada prosječne dnevne temperature vazduha dostignu vrijednost između 9 i 12 stepeni.

Pojedine voćne vrste počinju sa cvjetanjem pri nižim dnevnim temperaturama (npr. lijeska na 5-8 stepeni ),a neke zahtjevaju veće temperature (npr. dunja 16 stepeni). Veće dnevne temperature ubrzavaju cvjetanje.

Razlike u početku cvjetanja u istim klimatskim područjima mogu biti značajne, a pojedinih godina mogu da iznose i do mjesec dana.

Pročitajte: Vječita dilema: krečiti ili ne krečiti drveće u proljeće?

Najizraženiji uticaj na kretanje vegetacije u nekom području ima klima područja i specifični mikroklimatski uslovi rejona gajenja. Na sam početak cvjetanja velikog uticaja ima nadmorska visina, geografska širina i ekspozicija terena. Početak i dužinu cvjetanja uslovljavaju temperaturni uslovi u periodu mirovanja, a posebno u periodu prelaska iz faze mirovanja u početak kretanja vegetacije. Promjene u rastu i razvitku generativnih organa počinju bubrenjem generativnih pupoljaka, tj. sa početkom kretanja vegetacije.

Početak bubrenja pupoljaka ostvaruje se po završetku perioda mirovanja voćaka i uslovljen je temperaturnim uslovima. Pri nižim temperaturama početak bubrenja pupoljaka odvija se sporije dok ga više temperature ubrzavaju. Za sam proces početka bubrenja pupoljaka potrebno je od 24 do 48 časova. Kada proces bubrenja započne ne može se više zaustaviti, jedino se njegova dinamika može menjati u zavisnosti od ekoloških uslova.

Pročitajte: Šta je MRAZOPUC i kako sanirati posljedice

U ovom periodu počinje kretanje sokova od korijena i starijih dijelova stabla ka mlađim. Počinje proces tzv. raskaljivanja stabala i on nastaje usljed povećanih dnevnih temperatura. U godinama kada su izražena veća temperaturna kolebanja dolazi do oštećenja stabala usljed zagrijavanja u vidu pucanja kore na stablu i oštećenja na cvjetnim pupoljcima u vidu izmrzavanja.

Autor: dipl. inž. Snežana Dragićević-Filipović, PSSS Čačak

Ulje od šipka – Protiv staračkih fleka ail i za jači imunitet

Agrosavjet
-
0
Ulje od šipka – Protiv staračkih fleka ail i za jači imunitet

Ulje šipka ima značajne prednosti u borbi protiv protiv starenja. Lagano je i nemasno, a prednosti ovog ulja u njezi kože dolaze od visokog sadržaja antioksidanasa i sposobnosti da prodre u dublje slojeve kože, gdje može da poboljša nivo vlage i smanji vidljive znake starenja.

Proizvodnja kolagena se prirodno usporava kako starimo, ali zahvaljujući visokom nivou Ce-vitamina u šipku, ovo je ulje koje zapravo može pomoći da se stimuliše proizvodnja kolagena u koži. Klinička studija objavljena 2015. otkriva da je 60 dana tretmana kože tim vitaminom bilo „veoma efikasno kao terapija podmlađivanja, izazivajući značajnu sintezu kolagena u svim starosnim grupama sa minimalnim neželjenim efektima“.

Za one koji žele da izbjegnu hemikalije i botoks, ulje šipka može biti savršeno zbog svojih svojstava koja podmlađuju kožu, a sadrže vitamine C i A i likopen.

Zaštita od „staračkih pjega“

Zraci sunca mogu oštetiti kožu, što rezultira „staračkim pegama“ i hiperpigmentacijom na licu. Antioksidansi koji se nalaze u ulju šipka, posebno kombinacija vitamina C i E, mogu pomoći u borbi protiv slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenja od sunca.

Istraživanja sugerišu da ovi antioksidansi zapravo mogu smanjiti prekomjernu proizvodnju pigmenta u koži što, upravo, dovodi do neujednačenog tona i staračkih pega. Takođe pomaže da se uključe i u ishranu, uzimanjem čaja.

Ovo ulje je takođe duboko hidratantno i pomaže u uklanjanju crvenila i iritacije. Ova svojstva takođe čine ulje šipka mogućim uspješnim tretmanom za rozaceu kada se koristi kao hladno cijeđeno ulje, u vidu krema ili proizvoda za njegu kože na bazi šipka.

Smanjuje strije i ožiljke od akni

Ulje šipka može pomoći da se oslobodite ožiljaka i smanjite pojavu strija zato što podstiče regeneraciju kože. Kada se primjenjuje lokalno, ulje djeluje pomažući omekšavanju kože dok istovremeno povećava hidrataciju.

Istraživanja pokazuju da ovo ulje za njegu kože takođe može pomoći u slučajevima ekcema zahvaljujući svom emolijentnom statusu, što znači da može da pruži zaštitnu barijeru koži, a istovremeno smanjuje perutanje. Ulje takođe može pomoći da se smanji suvo vlasište i svrab tjemena koji su često uzrokovani hemikalijama u većini šampona koji se kupuju u prodavnici.

Jača imuni sistem

Šipak je jedan od najboljih biljnih izvora Ce-vitamina, koji pomaže u liječenju infekcija i jačanju imunološke funkcije. Baza podataka Univerziteta Merilend ističe da se šipak može koristiti čak i kao dodatak tom vitaminu.

Svježi šipak, čaj od šipka ili dodatak ishrani od šipka su odlične opcije za održavanje imunološkog sistema jakim.

Osim što je antioksidans, vitamin C podstiče proizvodnju kolagena u tijelu, koji je važan element u strukturi kostiju i mišića. Izvještaji pokazuju da važan nutrijent takođe pomaže u pravilnoj apsorpciji gvožđa koje proizvodi crvena krvna zrnca.

Smanjuje upalu i pomaže kod artritisa

Ljudi koji pate od artritisa mogu imati koristi od upotrebe šipka. Fondacija za artritis izvještava da je prah od šipka bogat izvor Ce-vitamina i čini se da smanjuje upalu povezanu sa artritisom tako što sprečava proizvodnju inflamatornih enzima i proteina.

Možda ćete otkriti da dodavanje malo ulja šipka u vodu za kupanje ili nanošenje na područja upale pomaže u rješavanju ovog problema.

Kako se koristi

Koristite čist, organski šipak i proizvode od takvih plodova i provjerenih proizvođača.

Na raspolaganju su vam čajevi, ulja, prah, kapsule, kreme…

Imajte na umu da, ako ga koristite u čistom izvornom stanju, ulje šipka može lako da užegne, pa je važno da o njemu vodite računa. U njega se često se dodaje ulje vitamina E da bi se produžio rok trajanja.

Čuvanje u frižideru ili na hladnom, tamnom mjestu može pomoći u sprečavanju užeglosti.

Pošto se ulje šipka klasifikuje kao suvo ulje, brzo se upija u kožu. Ulje možete nanijeti direktno na lice nježnim, masirajućim pokretima ili ga koristiti u brojnim receptima za njegu kože, dodati kremama, serumima…

Možete ga koristiti i natapanjem blaznice sa 2-3 kapi ulja kojom treba blago prelaziti preko kože, ali pažljivo – ne u velikim količinama direktno na akne. Zapamtite da su vam potrebne samo dvije do tri kapi.

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Kikiriki kaktus – Uzgoj, održavanje, razmnožavanje

Agrosavjet
-
0
Kikiriki kaktus – Uzgoj, održavanje, razmnožavanje

Kikiriki kaktus ili Chamaecereus silvestri, naučnog naziva Echinopsis chamaecereus, mali je kaktus, a zbog svog jednostavnog uzgoja i održavanja, idealan je izbor za početnike. Chamaecereus silvestri porijeklom je iz Argentine, a naziva se još i kikiriki kaktus jer su mu grane nalik kikirikiju. Prvi ga je detaljno istražio italijanski zoolog Filippo Silvestri po kojem je i dobio ime.

Sadnja kikiriki kaktusa

Bez obzira na to raste li kikiriki kaktus u saksiji u zatvorenom prostoru ili na otvorenom, potrebno ga je posaditi u drenirano, odnosno propusno tlo koje se brzo suši. Ako se ne zadovolje taj uslov što se tiče zemlje, kaktus bi mogao početi truliti.

Najbolje ga je posaditi u već unaprijed pripremljenu zemlju za sadnju kaktusa koju možete nabaviti u trgovini. Želite li napraviti svoju zemlju, pomiješajte jedan dio ilovače i treseta s dva dijela pijeska. Dobijenoj mješavini dodajte sitni šljunak kako biste osigurali dobru drenažu.

Osim spomenute mješavine, preporučuje se i ona od jednog dijela ilovače ili zemlje iz vrta pomiješajte s dva dijela humusa i pola dijela pijeska. Kako biste osigurali dobre uslove za drenažu, upotrijebite komade stare cigle ili kamenčiće. Oni će pomoći iscijediti višak vode iz zemlje.

Pročitajte: 6 koraka za uspješno presađivanje kaktusa

Vrijeme i klima

Može izdržati temperature do -8°C, a kada one još više padnu, unesite ga u zatvoreno kako se ne bi smrznuo.

Bez obzira na to gdje se nalazi, tokom zime ga se preporučuje staviti na nešto hladnije mjesto (zatvoreno) kako bi ponovo mogao lijepo cvjetati tokom iduće sezone. Ako biljka nije mirovala tokom zime, postoji velika mogućnost da u proljeće ili ljeto neće cvjetati.

Zalivanje kikiriki kaktusa

U vrijeme vegetacije i rasta, kaktus zalivajte kada primijetite da se zemlja osušila u dubini od jednog do dva centimetra. Iako se tokom ljetnih mjeseci preporučuje češće zalivanje, uvijek pazite da zemlja ne bude previše natopljena i vlažna. Zemlja bi se između zalivanja trebala potpuno osušiti. Kod zalivanja pripazite da to nikada ne bude direktno u središte biljke, odnosno na sam korijen već uvijek u zemlju sa strane.

Osigurajte mu zimsko mirovanje uz minimalno zalivanje, jer u protivnom neće cvjetati. Tokom zime dovoljno ga je zaliti jednom mjesečno ako se nalazi u prostoru gdje je temperatura viša od 5°C. U protivnom, zalivanje nije potrebno. Ako ga uzgajate kao sobnu biljku, zalivajte ga kada se osuši tlo. Kako se približava proljeće, tako povećajte i učestalost zalivanja.

Pročitajte: Palma uz krevet, kaktus uz kompjuter

Đubrivo

Kikiriki kaktus potrebno je đubriti jednom godišnje prije nego što započne vegetacijska sezona, dakle početkom proljeća. U razdoblju od aprila do avgusta prilikom zalivanja kaktusa, dodajte i tekuće đubrivo u vodu.

Prihrana đubrivom tokom zime, kada biljka miruje, nije potrebna.

Uzgoj kikiriki kaktusa

Uzgoj kikiriki kaktusa je prilično jednostavan, ako možete zadovoljiti neke od njegovih glavnih uslova za rast. Njegov uzgoj pogodan je u visećim košarama ili u saksijama. Može cvjetati kada se uzgaja i kao sobna biljka ako ćete mu osigurati dobre uslove za rast.

Iako će najbolje uspjeti kao sobna biljka u kontrolisanim uslovima, dobro će napredovati i u području vruće klime gdje se može uzgajati na otvorenim prostorima, u vrtu. Kikiriki kaktus brzo raste i u samo nekoliko godina obogatiće i uljepšati prostor u vašem vrtu.

Njega i održavanje kikiriki kaktusa uveliko zavisi od uslova klime gdje se uzgaja. Na otvorenom se može uzgajati isključivo u području vruće i suve klime s malom količinom padavina te toplim i blagim zimama. Takvi uslovi mogući su jedino u vrućim područjima Kalifornije i Arizone, u južnoj Floridi i u Teksasu. U dijelovima jako vruće klime, kikiriki kaktusu je potrebna povremena sjena.

U svim ostalim dijelovima, kikiriki kaktus se može uzgajati isključivo kao sobna biljka ili se tokom zime mora unijeti u zatvoreni prostor. U slučaju da ga tokom ljeta iznosite na otvoreno, osigurajte mu puno sunca.

Kikiriki kaktusu za uzgoj u zatvorenom treba puno svjetlosti, topline i sunca. Bilo bi dobro da postavite na mjesto gdje će cijeli dan biti izložen svjetlosti, a povremeno i suncu. Neće moći uspjeti bez puno svjetla. Velika količina sunca može mu, s druge strane, naštetiti tako što će mu cvjetovi početi blijediti pa više nije tako atraktivnog i egzotičnog izgleda.

Održavanje

Prije nego što kaktus razvije pupoljke, premjestite ga na njegovo konačno mjesto gdje će cvjetati. Nakon što jednom započne cvatnja, bilo kakvo premještanje ili nagle temperature mogle bi uzrokovati sušenje i opadanje pupova.

Pri kraju cvatnje, kada cvjetovi kikiriki kaktusa počnu blijedjeti, premjestite po želji na otvoreno ili pored prozora.

U ljetnim mjesecima, nakon što završi cvatnja, bit će mu potrebno nešto više sunca nego inače.

S dolaskom proljeća i sunčanih dana, kaktus možete premjestiti na otvoreno. No, ne odmah. Trebao bi proći period prilagodbe pa ga ispočetka stavite na nešto toplije mjesto, prije nego što ga premjestite van. Tako ćete spriječiti stres kod biljke koji bi mogao odgoditi njen rast i napredak.

Stare stabljike potrebno je ukloniti kada primijetite da su poprimile smeđu boju i drvenast izgled.

Ponekad se može malo osušiti i stisnuti i smanjiti, ali riječ je o normalnim i prolaznim razdobljima.

Orezivanje kikiriki kaktusa nije potrebno.

Pročitajte: Da li ste znali da i kaktus ima svoja ljekovita svojstva

Razmnožavanje

Presađivanje kikiriki kaktusa moguće je svake dvije do tri godine i to nakon cvatnje. Osim presadnicama, moguće je razmnožavanje kikiriki kaktusa i iz sjemena cvjetova.

Razmnožavanje kikiriki kaktusa vrši se lomljenjem članaka biljke koji se zasadi u zemlju za kaktuse uz dodatak pijeska. Rana na kaktusu se vrlo brzo osuši. Reznice kikiriki kaktuse se brzo zakorjenjuju, ali s presađivanjem biste se mogli namučiti jer ovaj kaktus ima prilično krhke izdanke koji lako pucaju. Presadnice položite u vlažno i dobro drenirano tlo.

Kako primijeniti pepeo kod sadnje krompira?

Agrosavjet
-
0
Kako primijeniti pepeo kod sadnje krompira?

Pepeo se odlikuje visokim sadržajem kalijuma i kalcijuma koje krompir usvaja u većim količinama, a to nije jedina prednost. No, treba biti oprezan.

Sadnja krompira je vrlo zahtjevna. Sočne krtole privlače veliki broj štetočina, podložne su pojavi bolesti, a za dobar rast u novoj sezoni ova biljka traži dovoljno hraniva.

U vrijeme kada cijene đubriva i zaštitnih sredstava svakodnevno rastu i kada smo zabrinuti kvalitetom hrane koju jedemo te mogućom nestašicom, upotreba drvenog pepela prilikom sadnje pronalazi svoje mjesto. Bogat je raznim mineralima i organskim materijama. Posebno se odlikuje visokim sadržajem kalijuma i kalcijuma koje krompir usvaja u većim količinama. Osim što ishranjuje biljke, on ima i zaštitnu ulogu. Njegova primjena poboljšava imunitet biljaka, povećava prinos do 15 posto, veći je sadržaj skroba u krtolama i ukusnije su.

Pročitajte: Vrijeme je za sjetvu MLADOG KROMPIRA – Korisni savjeti za postizanje uspješnog roda ove godine

Primjena pepela

Ako ga želite koristiti, svakako obratite pažnju na pH reakciju zemljišta. Alkalan je i primjenjuje se na kiselim tlima. Upotrebu treba izbjegavati ako se radi o neutralnom i alkalnom. Kako bi imao pozitivan efekt na usjev potrebno je koristiti onaj nastao sagorijevanjem drveta. Treba napomenuti da rezultat zavisi od kvaliteta zemljišta, vremenskih uslova i sorte.

Najbolje je dodavanje obaviti direktno u iskopane sadne kanale. Pri tome treba pazitida grmolji ne dođu u direktan kontakt s pepelom zbog nastanka opekotina. Potrebno je nakon dodavanja obaviti blago zatrpavanje kako bi se formirao sloj zemlje na koji polažemo gomolje. Na 1m² dodaje se 100 do 150g, odnosno 30g izmješati sa zemljom i dodati u sadnu rupu.

Krtole se prije sadnje mogu posuti pepelom u količini 1kg pepela na vreću krompira od 25 kg. Kod rezanja krupnih gomolja rez se može posuti njime kako bi se ubrzalo zarastanje.

Pročitajte: Sadnja krompira po Kvartaljnovoj metodi – 10 kg više po m²

Budite oprezni

Osim dobrobiti, može biti i štetan za ovo povrće. Ne smijete ga koristiti istovremeno s đubrivima bogatim azotom, jer dolazi do reakcije i gubljenja ovog hraniva. Povećava alkalnost zemljišta, a to pogoduje razvoju krastavosti.

U velikim količinama može „spaliti“ usjev. Ne koristi se na zemljištu s pH reakcijom većom od 7.

Koristiti isključivo pepeo od drveta, a najbolji je od vrbe i breze zbog povoljnog odnosa minerala i drugih tvari.

Inhibira djelovanje pesticida kada se koriste zajedno ili u kraćem razmaku.

Prilikom tretiranja zaštitite sebe, jer može iritirati oči, disajne organe i kožu. Prekrijte otvorene dijelove tijela, nosite zaštitne rukavice i naočare, a osjetljivi i maske. Nikada ne koristite pepeo direktno iz ložišta. On mora biti ohlađen.

1...292293294...1.010Stranica 293 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia