Naslovnica Blog Stranica 261

Riznica zdravlja, štiti srce i puna je vitamina C, ali od nje se možete i otrovati

Mnogima je vjerovatno prva asocijacija na zovu ukusan sirup koji od cvjetova prave naše bake, ali ova biljka je mnogo više od cvijeta, u stvari je prava riznica zdravlja.

Porodica zove ima tridesetak vrsta, a za liječenje i ishranu se najviše koriste crna (Sambucus nigra) i crvena zova (Sambucus racemosa). Svi njeni dijelovi su ljekoviti, ali se najčešće koriste cvijeće i bobice.

Na primjer, bobičasto voće sadrži alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C, dok je cvijeće bogato glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C.

Vjeruje se da su flavonoidi, moćni antioksidansi, uglavnom zaslužna za ljekovitost zove. Zbog svog djelovanja, zova se koristi u prevenciji raka i u liječenju degenerativnih oboljenja. Osim toga, pomaže u jačanju imunološkog sistema, pomaže kod astme i upale disajnih puteva jer olakšava disanje i iskašljavanje. Ima detoksikacioni efekat jer podstiče lučenje toksina iz limfnih žlijezda.

Pročitajte: Sirup za sok od koprive

To je laksativ i diuretik

Visok nivo vlakana sadržanih u bobici zove smanjuje nivo tzv. lošeg holesterola, čime se smanjuje vjerovatnoća razvoja ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, zova je bogata kalijumom, koji štiti srce jer opušta krvne sudove, a samim tim snižava krvni pritisak. Dokazano je i dejstvo antioksidanata iz zove na regulaciju nivoa insulina i glukoze, što pomaže da se spriječi razvoj bolesti, odnosno obezbijedi stabilnost za osobe sa dijabetesom.

Listovi zove se beru u aprilu i maju. Od njih se priprema mast ili prah, a koriste se kao diuretik i za liječenje dijabetesa. Cvijeće se bere krajem maja, vrijeme mora biti suvo i sunčano. Od njih se pripremaju čaj i sirup, pa čak i liker. Uglavnom se koriste za podsticanje znojenja i liječenje respiratornih bolesti. Kora sa grana i drveća sakuplja se u februaru i martu i u oktobru i novembru. Kora se koristi za pravljenje čaja, koji djeluje kao laksativ. Septembar je vrijeme za branje bobica. Pomažu kod neuralgije, zatvora, slabosti, stresa, lošeg varenja itd. Koriste se za pravljenje džemova, sirupa, likera, vina.

Pročitajte: Tri ukusne salate od tušta

Oprez

Listovi zove sadrže toksine koji mogu izazvati probleme sa varenjem, ali i otežano disanje. Da bi ih neutralisali, treba ih kuvati u vodi. Možete se i otrovati ako jedete previše sirovih bobica.

Napomena:

Prodaja tartufa postaje sve unosniji posao – Radoslav tvrdi da ih je Šumadija prepuna

Pronalazak, a zatim prodaja tartufa postaje sve unosniji posao u Srbiji.

Mnogi se odlučuju na potragu za malim, crni pečurkama koje vrijede čitavo bogatstvo. Viđaju se samo na ekskluzivnim trpezama, a najpoznatiji su oni koji se mogu pornaći u Francuskoj i Italiji. Međutim, Šumadija je izuzetno pogodno tlo za pronalazak ovog preskupog delikatesa. To već godinama tvrdi Radoslav Ćatić iz sela Masloševo kod Kragujevca, a svoje teorije dokazao je i u praksi.

„Zbog svog povoljnog geografskog položaja, tačnije 45. paralele geografske mreže u našoj zemlji uspjevaju skoro sve vrste bijelog i crnog tartufa, a ako obratite pažnju njima se hvale samo Italijani i Francuzi, a vjerujte da i u srcu Šumadije možete pronaći jako kvalitetan tartuf. O njima se vrlo malo zna, obavijeni su velom mističnosti da bi im se sačuvala vrijednost. Šire se priče da ga ja vrlo teško pronaći, samo kako bi pojedinci profitirali“, priča Radoslav Ćatić koji već 15 godina ima i svoju školu o tartufarstvu u kojoj polaznike uči sve što bi trebalo da znaju kad je u pitanju pronalazak i uzgoj ove gljive.

Pročitajte: MLAD NE VRIJEDI NIŠTA, ZREO MOŽE DA KOŠTA 75000 EVRA – Šta su tartufi i zašto su toliko skupi

Svaka bašta mora da ima i ovaj cvijet, tjera bolesti biljaka, a privlači oprašivače

Obavezno zasadite kadifu, ako u svojo bašti gajite povrće, makar to bilo i na maloj površini.

Listovi su joj aromatični i tamnozelene su boje. Na mjestu gdje je posađena, ova biljka je vrlo efikasna u tjeranju vrtnih štetočina i djeluje kao prirodni insekticid.

Na biljne vaši zaboravite

Ovaj cvijet je odličan saveznik u borbi protiv biljnih vaši i ostalih štetočina koje uništavaju usjeve paradajza, paprika i ostalih kultura.

Pročitajte: Koje biljke imaju svojstva odbijanja insekata?

Čim je osjete, oprašivači dolijeću

Privlači oprašivače, pa je neophodna u svakoj bašti, a posebno u plastenicima.

Ovaj divni cvijet privlači i bubamare koje jedu biljne vaši i tako čuvaju zdravlje sadnica. Otjeraće bijele kupusne mušice, stoga ih sadite oko kupusa, karfiola i brokolija.

Pročitajte: Pomoću prirodnog sredstva riješite se dosadnog korova u vrtu

I kada precvjeta, kadifa vam može biti korisna – lišće i cvijet kadife može da posluži kao organsko đubrivo za biljke.

Postoji puno različitih vrsta kadife koje se razlikuju visinom, izgledom i bojom cvjetnih glavica. Precvale cvjetne glavice treba uklanjati kako bi se pospješilo cvjetanje i produžila sezona cvjetanja.

Osim prelijepog ukrasa bašte, kadifa je odlična biljka pratilica na gredicama ili između posađenih paradajza i krompira.

Kako sačuvati cvijeće od velikih vrućina?

Sunce i visoke temperature mogu biti poprilično iscrpljujući za biljke u bašti, čak i za one vrste koje ne zahtjevaju često zalivanje te podnose toplinu. U situaciji ekstremnih uslova brigu o biljkama treba prilagoditi i pružiti im malo više njege.

Erika Černoh, hortikulturistkinja Državne univerzitetske službe Oregona, otkriva nekoliko odličnih trikova kojima ćete svojim biljkama osigurati što prijatniji boravak napolju za vrijeme vrućina.

Biljke zalivajte ujutro kako bi imale vremena da upiju potrebnu vlagu, prije nego što nastupi najgora vrućina.

Zalivajte duboko u zemlju, najmanje 15 centimetara ispod površine. Listovi su najbolji pokazatelj toga kada je biljkama potrebna voda – jednostavno počnu da venu. Dobro posmatrajte svoje biljke i ako listovi počnu da se spuštaju, vrijeme je da ih zalijete. Takođe, možete iskopati rupu pokraj biljke, duboku dva do tri centimetra, kako biste videli treba li je zaliti. Osim toga, valja imati na umu to da je biljke u pjeskovitom tlu potrebno zalivati češće od onih u glinenom, koje zadržava vodu mnogo duže od pjeskovitog tla.

Pročitajte: Pet biljaka koje mogu biti kobne za vaše zdravlje

Viseće i prizemne saksije zahtjevaju češće zalivanje od biljaka posađenih u zemlju. Češće ih provjeravajte tako što ćete zabosti prst u zemlju i videti je li suva. Takođe, za vrijeme najveće vrućine viseće saksije s cvijećem premjestite u sijenku.

Zemlju oko biljaka malčirajte, jer će to usporiti isparavanje vode, a za to možete koristiti slamu, kompost ili razgrađeno đubrivo.

Za zaštitu posebno dragocjenih biljaka koristite kao sijenku posebno namijenjenu tkaninu – postavite okvir i raširite tkaninu, ali nemojte je stavljati direktno na biljke kako bi biljke imale neometanu cirkulaciju vazduha. Naime, temperatura ispod sijenke može biti i 10 stepeni niža.

U vrijeme visokih temperatura izbjegavajte sve radnje koje mogu predstavljati dodatni stres za biljku, poput presađivanja, obrezivanja ili đubrenja.

Ako uzgajate sadnice, svakako ih premjestite na sjenovito mjesto.

MIRISNA I LJEKOVITA BILJKA – Bagrem rješenje za ženske probleme

Bagrem je drvenasta biljka i, vjerovali ili ne, u daljnjem je srodstvu s graškom. Iako spolja nemaju nikakvih sličnosti, ipak pripadaju istoj familiji. Poput svih drugih Fabacea i bagrem ima sposobnost da koristi određene bakterije za vezivanje azota iz vazduha koji kasnije ostavlja u zemljištu ili upotrebljava za sopstveni razvoj.

Drvo bagrema je robusno, može da poraste i do 30 metara, najčešće do desetak, tvrdo i dugovječno, ima dubok korijen čije se žile horizontalno probijaju kroz zemlju na veću razdaljinu, na njima se formiraju izdanci i za kratko vreme „pošumi“ veću površinu. Generalno, bagrem je i parkovsko drvo, podnosi i siromašna i sušna zemljišta što ga ubraja u drveće budućnosti.

Bagremovo drvo je teško, tvrdo i posebno stabilno, cijenjeno u industriji namještaja. Ali, od njega se prave i stepenice, oblažu brodovi, pločice za terase jer je otporan na vlagu, sunce, zimu…U prirodi je otporan na parazite i štetočine, a živi u prosjeku tridesetak godina. Ovo drvo je i medonosna i ljekovita biljka.

U prosječnim godinama, sredina maja je vrijeme kada se valja pripremiti za berbu bagrema. Ne treba se plašiti pčela, a ko je alergičan na ubod, u “berbu” treba da ide u večernjim satima, kada pčele odu na spavanje.

Pročitajte: Sadnja i razmnožavanje bagrema

Porijeklo bagrema

Bagrem je listopadno drvo, porijeklom iz Amerike, koje je u Evropu donio baštovan francuskog dvora Žan Robin, po kome je i dobio ime. Raste kao samoniklo drvo po rubovima šuma, a zbog brzog rasta koristi se za pošumljavanje goleti. Osim što je dobra paša za pčele koje od njegovog polena pripremaju kvalitetan, čak i u svijetu cijenjen med, njegovi cvjetovi su i ljekoviti pa bi valjalo da se potrudimo da ih naberemo, osušimo i sačuvamo za kasnije. A sakupljaju se i drugi njegovi dijelovi.

U ljekovite svrhe upotrebljava se mladi list, cvijet bagrema i plod, rjeđe mlada kora, jer je starija jako otrovna. Cvijet bagrema predstavlja izvor vitamina C (40mg/100g), a sadrži i smolu, tanine, eterično ulje, mnoge flavonoide, i druga jedinjenja. U sakupljanju kore treba biti veoma obazriv jer starija sadrži i otrovne bjelančevine fasin, robin i benzoaldehid.

Sjemenke su takođe korisne, sadrže oko 38 odsto bjelančevina, trinaest miligrama masnog ulja, vlakna, ugljene hidrate, ivitamine A, B 1, B 2, B 6, kao i minerale magnezijum (Mg), fosfor (P), gvožđe (Fe), cink (Zn), kalijum ( K), natrijum ( Na), kalcijum (Ca). Svježe mahune imaju 15 procenata proteina, 6 lipida, 22 odsto ugljenih hidrata.

Ljekovita svojstva bagrema

Cvjetovi se jedu svježi, samo svaki valja otvoriti jer su se unutra skrivaju neke bubice, kojima se on takođe sviđa. Možda niste znali da se oni, uvaljani u tijesto za pripremu palačinki, mogu i pržiti. Pa kada se pospu mljevenim orasima, cimetom i malo zsalade medom, e to je desert za bogove – takosu govorili naši stari.

Cvijet bagrema se najčešće suši i to u sijenci i čuva u dobro zatvorenoj ambalaži, najbolje staklenoj tegli s poklopcem, jer brzo gubi aromu. Za ovu namijenu bere se neposredno prije otvaranja, a uz njega beru se i sasvim mladi listovi. Medicinska primjena bagrema ograničena je samo na cvijet, jer se ostali dijelovi, naročito kora, smatraju otrovnim. Cvijet bagrema koristi se :

  • Protiv prehlade i kašlja, za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, tegoba pri varenju.
  • Mahune s sjemenkama su dobar izvor bjelančevina, ugljenih hidrata i masnoća, a konzervisane sušenjem upotrebljavaju se kao povrće, sjeme skuvano može da se priprema kao pasulj, prženo je dobra zamijena za kafu.
  • Čaj od bagrema ublažava reumatske bolove i zubobolju, pomaže kod migrene smanjuje povećano lučenje želudačne kiseline, koristi se u homeopatiji u terapiji migrene i neuralgije nerva lica, za smanjenje visoke temperature

Upotreba bagrema – lijek za ženske probleme

Bagrem za naš organizam ima puno korisnih svojstava. Da ne nabrajamo, običnom čovjeku ti nazivi su pomalo zastrašujući. Narodski rečeno, recepti zasnovani na bagremu koriste se za ublažavanje ili otklanjanje alergije na hranu, upale, bolove u stomaku i crevima i za stomačna krvarenja. A u davna vremena bio je poznat i kao lijek kod ženskih bolesti.

Preparati s cvjetovima bagrema mogu izliječiti prehladu, kašalj, a takođe normalizovati san i ublažiti nervnu napetost. Na Istoku postoji vjerovanje da, ako pomiješate ulje kamelije, mošusa i bagrema u različitim proporcijama i koristite ga u ritualima, smješa će vam donijeti sreću, zaštititi vas od zlih duhova.

Pročitajte: Bagremov je odličan za mršavljenje, livadski za srce – Koji med je najljekovitiji?

Otrovni dijelovi bagrema

Zbog toksičnosti robina, robitina, robinina, fazina, supstanci koje sadrže neki dijelovi bagrema, ne smijeju se koristiti stara kora, zreo – stari list i sirove sjemenke jer mogu dovesti do trovanja. Simptomi trovanaj bagremom su: depresija, slabosti, širenja zenica, povraćanja, krvava dijareja, slabi puls, hladne ruke i noge, bljedilo u licu.

Recepti tradicionalne medicine: liječenje bijelim bagremom

S obzirom da drvo sadrži mnogo lekovitih sastojaka koji čoveku mogu koristiti pronašli smo nekoliko recepata, po kojima se mogu pripremiti tinkture, čajevi…

Stari recept za pripremu tinkture za liječenje “ženskih bolesti” nekada su bili veoma popularni. Pa tako, za tinkturu protiv upala uro-genitalnog sistema treba uzeti 200 g suvog cvjeta staviti u teglu, doliti 500 ml votke i ostaviti dvije nedjelje da odstoji. Poslije toga procijediti u čistu flašu i koristiti. U zavisnosti od starosti, doziranje varira (djevojke i starije žene – jedna kašičica, pola sata prije svakog obroka, mlade žene – jedna supena kašika).

Tinktura od bijelog bagrema

Tinktura za ublažavanje posljedica zapaljenja materice: 500 g usitnjene mlade kore se pomiješa s dvije šolje vrele vode. Smješa treba da odstoji jedan sat. Pije se po pola šolje na pola sata prije svakog obroka.

Upala jajnika i mioma materice. Suve cvjetove treba preliti čašom vrele vode i ostaviti 15 minuta da se prohladi. Koristi se tokom dvije nedjelje, po jedna šolja prije svakog obroka.

Čaj od bijelog bagrema

Ovaj čaj efikasno uklanja tegobe koje nastaju kod mnogih bolesti. Pa tako onaj za ublažavanje bolova od velikog kašlja priprema se tako što se osušeni cvjetovi skuvaju u vodi ili mlijeku, prohlade, procijede, doda malo meda i pije prije ručka. Postoji i univerzalni recept po kojem se i najčešeće priprema ovaj ljekoviti napitak. Jednu čajnu-malu kašičicu suvih cvjetova bagrema preliti sa 200 ml ključale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 20 minuta. Procijediti i piti u toku dana. Maksimalna doza je tri puta dnevno po 200 ml čaja.

Bijeli bagrem protiv prehlade

Za liječenje prehlade bijelim bagremom koriste se osušene latice, ne ceo cvijet, se dodaju u čašu vrele vode, ostavi da odstoji, pet minuta, procjedi, doda malo meda i pije toplo.

Čaj protiv upale jajnika

Osušene cvjetove ubaciti u čašu ključale vode, poklopiti i pustiti da se smješa “uparava” jedan sat i onda popiti. Svježu propremati i piti prije svakog obroka.

Bagrem je simbol besmrtnosti, koristi se za čuvanje moštiju svetaca, a procvjetala bagremova grančica nadahnjuje pjesnike i umjetnike da stvaraju remek-dijela svjetske vrijednosti, smiruje, jača, podstiče zdrav razum i bistri um.

Pročitajte: Novi delikates na trpezi – Slatko od bagrema i pohovani cvijet

Pohovani cvijet bagrema

Za ovaj specijalitet je potrebno nabrati više cvasti-grozdova, u kojima se cvjetovi još nisu otvorili i ostaviti ih nekoliko sati u vodi, ocijediti i salvetom prosušiti. Svaki cvijet se umoči u mješavinu kao za palačinke (mlijeko, jaja, so, brašno) i prži na vrelom ulju. Jednostavnije je kada se cvjetovi odvoje od cvasti, ubace u smješu i od nje peku prave palačinke. Što je cvjetova više palačinke su ukusnije. Ispečene se filuju mješavinom mljevenih oraha, cimeta i preko fila pokapaju s malo meda, urolaju i pospu prah šećerom.

Upotreba bijelog bagrema u aromaterapiji

Bagrem se koristi ne samo u medicini vecć i u aromaterapiji. Miris bagrema smiruje nervni sistem, pomaže u opuštanju, koordinira komunikaciju. Esencijalno ulje bagrema pomaže kod razdražljivost i nervnog naprezanja, ublažava depresiju, iscrpljenost, glavobolju i otklanja povišenu temperaturu. Sve što treba da uradite je da dodate jednu do dvije kapi esencijalnog ulja u kreme ili losione ili udišete pare kroz mirisnu lampu.

Negativne strane liječenja bagremom

Rijetke su biljke, pa i one najljekovitije, kod kojih ne postoje i kontraindikacije. Tako je i s bagremom. Ni jedan proizvod od njega ne bi valjalo da koriste mlade majke koje doje bebe, trudnice i osobe koje imaju velikih oproblema s digestivnim organima. Pored toga, zelene sjemenke bagrema kao i stara kora su otrovni i ne bi trebalo da se sakupljaju.

Insekt trešnjina muva može nanijeti štete veće od 90 posto

Trešnjina muva je ekonomski veoma značajna štetočina trešnje i višnje. Ako je populacija veća, odnosno kada je prisutan veći broj položenih jaja u zasadima tih voćnih kultura, štete mogu biti i preko 90 posto. Dipl. inž. zaštite bilja Marija Kolundžija nam je odgovorila na pitanja vezana za štete koje izaziva ova štetočina, kada je ona prisutna i koje su mjere zaštite.

Ženka trešnjine muve polaže jaja kada je pokožica ploda dovoljno mekana

Ovaj insekt ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava u kokonu u zemljištu, kada oštećeni plodovi padnu na zemlju ili larva završi razviće u plodu, spušta se putem niti do zemlje na dubinu od 5 do 10 centimetara ispod površine tla. Kada su proljećne temperature više, preko 20 stepeni, izleće imago (odrasli insekt), odnosno od polovine do kraja maja u zavisnosti od temperaturnih uslova.

Pročitajte: Plamenjača šljive

„Imago ljeti nekih mjesec dana, hrani se do dostizanja polne zrelosti i nakon parenja polaže jaja ispod pokožice plodova. Da bi ženka to uradila pokožica ploda ne može biti tvrda jer u tom slučaju ne može da je probije. Onog momenta kada višnje ili trešnje počinju da sazrijevaju, pokožica počinje da bude mekša. Odnosno onog trenutka kada trešnja ili višnja krene da menja boju, to jest da bijeli, to znači da je njena pokožica mekša i ženka ralicom može da probije pokožicu i ostavi jaje. Prije juna se ne prave štete“, rekla je Kolundžija.

Pročitajte: Šta su mineralna đubriva, a šta vještačka đubriva?

Trešnjina muva stvara opasnost i od monilije

Kako kaže, iz jaja se pile larve koje oštećuju plodove koji počinju zrenje. Ti plodovi postaju crvljivi i nisu za komercijalnu prodaju. Pravi i drugu štetu, naime otvori koje naprave na plodovima postaju ulazna vrata za druge patogene, najčešće moniliju. Na tom mestju kružić kreće da truli, tad kreće i monilija. Najčešće jedna larva oštećuje jedan plod.

„Njihovo prisustvo u voćnjacima se određuje feromonskim klopkama. Na osnovu njih se utvrđuju mjere zaštite. Momenat za njeno suzbijanje je kada pokožica ploda omekša, odnosno to su momenti kada larva može da se ubuši u plodove. Sam tretman trebamo raditi od momenta polno zrelih ženki, pre piljenja larvi i šteta na plodovima “, rekla je naša sagovornica.

Prema njenim riječima, od insekticida može da se upotrebljava aktivna materija acetamiprid i deltametrin.

Kosidba lucerke – 3 metode određivanja optimalnog vremena kosidbe

0

Kosidba lucerke se organizuje u tri otkosa. Prvi u proljeće treba obaviti na osnovu datuma ili pojave i razvoja pupoljaka na kruni korijena.

Lucerka je vrlo vredno hranivo za ishranu stoke jer je bogata proteinima, celulozom, mineralima i vitaminima. Najznačajniji indikator kvaliteta lucerkeje sadržaj sirovih proteina i vlakana (celuloze). Za kvalitet, odnosno svarljivost lucerke, najveći značaj ima faza razvića biljaka.

Pročitajte: Lucerka – Malo poznata ljekovita svojstva koja pruža ova biljka

Tri metode određivanja optimalnog vremena kosidbe

Za određivanje optimalnog vremena kosidbe lucerke primjenjuju se tri metoda:

  1. fiksni datumi ili vremenski intervali;
  2. fenološka faza razvića biljaka lucerke;
  3. pojava i razvoj pupoljaka na kruni korijena, i njihova kombinacija.

Faza razvića biljaka u momentu košenja značajno utiče na trajnost usjeva, produktivnost i kvalitet krme lucerke. Sa stanovišta dobijanja visokog prinosa i kvaliteta krme, ovaj metod je značajno bolji u odnosu na metod fiksnih datuma ili intervala.

Mnogi proizvođači koriste fiksne datume ili intervale za određivanje vremena košenja lucerke. Nedostatak ovog metoda je što se oslanja samo na određene fiksne datume ili intervale, a da pri tome zanemaruje rast i razviće lucerkeu zavisnocti od uslova spoljašnje sredine, lokaliteta i genotipa.

U godinama iskorišćavanja lucerišta, od prve kosidbe u proljeće zavisi ukupan broj otkosa u godini, prinos i kvalitet krme, oporavak biljaka od nepovoljnih uslova tokom zime i trajnost lucerišta.

Pročitajte: Lucerka i njen značaj u ishrani domaćih životinja

Kosidba lucerke u tri otkosa

Razvija se u uslovima relativno dobre vlažnosti zemljišta, nešto nižih temperatura, sadržaj celuloze je niži, sadržaj sirovih proteina je visok. Prvi otkos u proljeće treba obaviti na osnovu datuma ili pojave i razvoja pupoljaka na kruni korijena. U narodu se smatra da prvi otkos treba pokositi za Đurđevdan (6. maj), što je ispravno u većini godina. Drugi i treći treba da budu na osnovu fenološke faze.

Drugi otkos treba biti u fazi početka cvjetanja, a treći u fazi punog cvjetanja. Razmak između otkosa ne bi trebalo da bude kraći od 30-35 dana kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se u listu sintetišu dovoljne količine organske materije za narednu regeneraciju i ishranu korijena.

U godini sjetve u našim uslovima se najčešće dobijaju tri otkosa. Prvi bi trebalo kositi u fazi punog cvjetanja kako bi se biljkama dala mogućnost za bolje ukorijenjavanje i preraspodelu hranljivih materija u korijenu, čime se pospješuje njegov ubrzan razvoj. Prerana kosidba iznuruje mlade biljke, smanjuje kasnije prinose i dugovječnost lucerišta.

Visina košenja prvog otkosa u godini zasnivanja lucerišta je nešto viša, 7-10 cm, kako bi se mlade biljke brže regenerisale. U narednim otkosima visina košenja treba da je između 5 cm i 7 cm. Sa ciljem da ostvare najbolji balans između prinosa krme, njene hranljive vrijednosti i trajnosti lucerišta, proizvođači košenje najčešće obavljaju u fazi početka cvjetanja biljaka (10% cvjetalih biljaka).

Kosidba lucerke u jesen utiče na prinos u narednoj godini i dužinu trajanja lucerišta. Najbolje je posljednji otkos lucerke obaviti što je moguće kasnije na kraju vegetacionog perioda, a predposlednji što ranije, najmanje 45 dana prije posljednjeg otkosa. Ovaj period je dovoljan lucerki da sintetiše rezervne hranjive materije i izdrži najniže temperature tokom zime.

Autor: dipl. inž. poljoprivrede Ivana Vasilijić, PSS Zrenjanin

Koje biljke imaju svojstva odbijanja insekata?

Kako stižu proljeće i ljeto, stižu i bube! Mogu li same biljke zaista odbiti komarce i druge neugodne insekte u bašti? Evo šta nauka kaže, kao i spisak biljaka sa stvarnim svojstvima odbijanja insekata

Cvijet zvani MILION ZVONČIĆA – Trpi jako sunce, lako je za održavanje i obožava ovu jeftinu prihranu

Mini petunije, zvončići ili milion zvončića – sve su to nazivi za kalibrahou, ljetnje cvjetnice koje se mogu vidjeti na balkonima u bezbroj boja.

Kalibrahoa izuzetno liči na petuniju, iako uopšte nisu u srodstvu. Pošto su cvjetići manji nazivaju je i “mini-petunija”, pa se ove dvije biljke lijepo kombinuju, jer traže istu vrtu njege. I jedne i druge cvjetnice najbolje napreduju u saksiji koja ima dobru drenažu kako korijen ne bi bio predugo izložen vodi. Obe se zalivaju kada se zemlje na vrhu posude osuši.

Održavanje kalibrahoe

Kao i petunija, kalibrahoa se veoma lako održava. Pored redovnog zalivanja potrebno im je i dosta sunca, pa su odličan izbor za balkone okrenute jugu i zapadu. Da bi redovno i bogato cvjetale, mnogi prilikom svakog zalivanja dodaju mali procenat tečnog đubriva. Treba voditi računa da kalibrahoi ne prija visoka, ali ni niska pH vrijednost, pa u tom slučaju treba tražiti helirano organsko gvožđe.

Pročitajte: Kako njegovati PETUNIJE da bi što bolje i duže cvjetale?

Najčešći problem kod kalibrahoe i kako ga riješiti

Ukoliko se kalibrahoi suši lišće, to je najpouzdaniji znak da joj voda nije dovoljna i traži đubrivo. Naime, kalibrahoe i petunije često djeluju umorno, pogotovo krajem jula, jer pate od nedostatka gvožđa. Ono može da se nadoknadi i ukoliko se kopriva potopi u vodu i poslije 24 časa se kalibrahoe i petunije zaliju.

Drugi prirodan način da se pospješi cvjetanje je orezivanje. Sredinom ljeta, kada se grane sa cvjetovima neprirodno izduže jednostavno treba skratiti makazama. Za najviše dvije nedjelje osvježena biljka, kojoj sjeme ne oduzima energiju, pustiće nove grane sa cvjetovima.

Pročitajte: Kako da vam petunije cvjetaju cijelo ljeto i budu zdrave i njegovane

Odličan izbor za dekoraciju terase ili vrta

Pošto imaju veoma dekorativne cvjetiće koji mogu da budu i dvobojni, kalibrahoa često visi iz visećih saksija poput lopte. Međutim, najljepša je kada se kombinuje nekoliko različitih boja. U mnogim rasadnicima već pripreme kombinaciju, ali ukoliko se prodaje samo rasad treba spojiti nekoliko boja poput žute, ljubičaste i crvene. Lijepo izgledaju i bijela, crvena i plava, ali i narandžasta sa crvenom.

Pored petunija može se kombinovati i sa verbenom, dijašijom, puzavicama, lobelijom, pa i ukrasnom travom.

Jedan od zanimljivih varijeteta je magenta koja ima vatrene cvjetove, a potpuno različita je nježna kriška limuna čije su žute latice odvojene bijelim tračicama.

Maginja – drvo jagoda

Maginja je u našem narodu poznata kao drvo jagoda, ili jagodnjak, jer njeni plodovi izuzetno liče na zrele jagode. Zovu je i planika, prvka, prpak, dok je univerzalni, zvanični naziv za ovaj zimzeleni grm ili nisko stablo – Arbutus unedo. 

U pitanju je biljka mediteranskog porijekla, uspijeva i u našim krajevima, kao i manje-više svuda tamo gdje može opstati smokva. Korijenov sistem je snažan, dobro razgranat, prilagođen sušnim krajevima i kamenitoj podlozi. Kora je u početku glatka i crvenkasta, no kako vrijeme prolazi, poprima mat braon boju i počinje da se ljušti u trakama. Listovi su dugi, jajasti, tamno zeleni, kožasti i sjajni na licu, sa crvenom peteljkom. Vrlo često ih ljudi pomiješaju sa listom lovora.

Maginja je posebno interesantna po tome što cvjeta u kasnu jesen, od oktobra do decembra, a plodonosi tokom zime. Cvjetovi sa biljke vise u grozdovima, po 10-30 komada, bele ili ljubičaste boje. Iz cvjetova nastaju plodovi, koji su nedozreli zelene ili žute boje, a u potpunoj zrelosti crveni. Kako se prelazak iz cvijeta u plod, i sazrevanje samih plodova odvija sukcesivno, često se na stablu u isto vrijeme mogu naći novi cvjetovi, nezreli, poluzreli i zreli plodovi što izuzetno lijepo i dekorativno izgleda, i prava je rijetkost u biljnom svijetu. Zato je planika zanimljiva ne samo kao voće, već i kao ukrasna biljka.

Plod je hrapav, okruglast, sitan, nalik na jagodu. Konzumira se u punoj zrelosti, a ukus podsjeća na gorku karamelu. Kada postane tamno crven, tada je već prezreo, i u njemu se odvijaju hemijski procesi koji stvaraju alkohol, pa u ovoj fazi konzumacija može izazvati opijenost. Sjemenke su sitne, izdužene, braon boje.

Maginja je za gajenje vrlo laka, dobro podnosi visoke i niske temperature, kao i sušu. Sadi se u proljeće ili ranu jesen, kada je tlo najvlažnije, kako bi se podstakao što brži rast. Zbog kasnog cvjetanja, treba birati zaklonjene položaje i zavetrine.

Listovi jagodnjaka sadrže supstancu arbutin, koju takođe sadrži nadaleko čuvena uva, pa su izuzetni u borbi protiv urinarnih infekcija. Takođe se njima u narodnoj medicini liječe dijabetis, visok pritisak i reumatizam. Čaj od maginje se koristi protiv povećane prostate i hemoroida, a njime se može grgljati i bolno i upaljeno grlo.

Marmelada i džem od maginja su kvalitetne namirnice, pune vitamina C. Ipak, najviše se koristi za proizvodnju alkoholnih pića – vina, likera i rakija. Portugalsko nacionalno piće – medronho – spravlja se upravo od ove neobične, ali izuzetno korisne biljke.