Utorak, 23 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZaštita i ishrana biljakaInsekt trešnjina muva može nanijeti štete veće od 90 posto

Insekt trešnjina muva može nanijeti štete veće od 90 posto

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Trešnjina muva je ekonomski veoma značajna štetočina trešnje i višnje. Ako je populacija veća, odnosno kada je prisutan veći broj položenih jaja u zasadima tih voćnih kultura, štete mogu biti i preko 90 posto. Dipl. inž. zaštite bilja Marija Kolundžija nam je odgovorila na pitanja vezana za štete koje izaziva ova štetočina, kada je ona prisutna i koje su mjere zaštite.

Ženka trešnjine muve polaže jaja kada je pokožica ploda dovoljno mekana

Ovaj insekt ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava u kokonu u zemljištu, kada oštećeni plodovi padnu na zemlju ili larva završi razviće u plodu, spušta se putem niti do zemlje na dubinu od 5 do 10 centimetara ispod površine tla. Kada su proljećne temperature više, preko 20 stepeni, izleće imago (odrasli insekt), odnosno od polovine do kraja maja u zavisnosti od temperaturnih uslova.

Pročitajte: Plamenjača šljive

„Imago ljeti nekih mjesec dana, hrani se do dostizanja polne zrelosti i nakon parenja polaže jaja ispod pokožice plodova. Da bi ženka to uradila pokožica ploda ne može biti tvrda jer u tom slučaju ne može da je probije. Onog momenta kada višnje ili trešnje počinju da sazrijevaju, pokožica počinje da bude mekša. Odnosno onog trenutka kada trešnja ili višnja krene da menja boju, to jest da bijeli, to znači da je njena pokožica mekša i ženka ralicom može da probije pokožicu i ostavi jaje. Prije juna se ne prave štete“, rekla je Kolundžija.

Pročitajte: Šta su mineralna đubriva, a šta vještačka đubriva?

Trešnjina muva stvara opasnost i od monilije

Kako kaže, iz jaja se pile larve koje oštećuju plodove koji počinju zrenje. Ti plodovi postaju crvljivi i nisu za komercijalnu prodaju. Pravi i drugu štetu, naime otvori koje naprave na plodovima postaju ulazna vrata za druge patogene, najčešće moniliju. Na tom mestju kružić kreće da truli, tad kreće i monilija. Najčešće jedna larva oštećuje jedan plod.

„Njihovo prisustvo u voćnjacima se određuje feromonskim klopkama. Na osnovu njih se utvrđuju mjere zaštite. Momenat za njeno suzbijanje je kada pokožica ploda omekša, odnosno to su momenti kada larva može da se ubuši u plodove. Sam tretman trebamo raditi od momenta polno zrelih ženki, pre piljenja larvi i šteta na plodovima “, rekla je naša sagovornica.

Prema njenim riječima, od insekticida može da se upotrebljava aktivna materija acetamiprid i deltametrin.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI