Naslovnica Blog Stranica 251

Paprika kurtovska kapija – Sjeme, uzgoj, prinos

Agrosavjet
-
0
Paprika kurtovska kapija – Sjeme, uzgoj, prinos

Kurtovska kapija paprika je crvene boje, snažna i kompaktna. Odlikuje se visokim rastom i visećim plodovima.

Plod je duga kapija intenzivno crvene boje u biološkoj zrelosti, krupan i debelog perikarpa. Ova parika je tamnozelene boje u tehnološkoj zrelosti. Što se tiče sazrijevanja, paprika kurtovka spada u kasne sorte. Jako je ukusna i rodna. Ovo je najbolja paprika za ajvar, a prinosi se kreću i do 30 t/ha.

Sjetva sjemena

Kada je u pitanju paprika kurtovska kapija, sjetva sjemena se obavlja krajem marta. Kako bi iznikla brzo i pravilno, zahtijeva toplinu zemlje i vlagu. Iz tog razloga, najbolje je da se paprika kurtovka uzgaja u rasadniku gdje ćete joj obezbijediti sve neophodne uslove.

Sprovedite sijalicu kako bi čitav dan i noć grijala biljke. U idealnim uslovima, kurtovksa kapija paprika bi trebalo da iznikne za 10-15 dana. Kada treba da posijete sjeme u rasadnik, preporučuje se da na 4 dana prije sijanja stavite sjeme paprike u mlak čaj od kamilice i onda ga posijte u plitka korita.

Pročitajte: Tri sorte paprika od kojih možete praviti ukusan ajvar

Sadnja rasada

Rasad paprike treba da se “kali“ prije nego što se iznese na polje. Ovo znači da treba bar nedjelju dana da se izloži prirodnim uslovima (direktna sunčeva svjetlost, hladne noći, kiša, vjetar i dr.).

Rasađivanje treba obaviti nakon kiše, po oblačnom vremenu. Ukoliko je pak rasad odnjegovan u kontejnerima (ima busen), može se saditi i po toplom i sunčanom vremenu. U preventivne svrhe, još u leji biljke treba isprskati bakarnim sredstvom i sistemskim insekticidom. Dan prije čupanja treba sprovesti obilno zalivanje.

Ukoliko se sadnja rasada paprike obavlja u zaštićenom prostoru, nema potrebe za kaljenjem. Iskopajte sadne rupe, zalijte ih i onda sadite rasad u blato. Nakon sadnje odmah slijedi zalivanje. Sa mladim biljkama treba postupati pažljivo. Dubina sadnje je do prvih listića na stablu, a obavlja se na 50×25 cm po jedna biljka.

Uzgoj i njega

Nakon nicanja biljaka, presađivanje se obavlja polovinom maja na dobro nađubreno zemljište, koje je pjeskovito i rastresito, sa razmakom od 50×25 cm. Preporučuje se da postavite 2-3 sadnice zajedno, budući da bolje uspijevaju kada su postavljene zajedno.

Prinos daje u avgustu i septembru. Paprika zahtijeva veliku i stalnu temperaturu i vlažnost zemljišta. Optimalna temperatura za nicanje je 25-30°C. Papriku treba zalivati redovno, a strukove koji se nisu  pravilno razvili treba ukliniti. Ova paprika se brzo prima kada se rasadi i zahtijeva veliku toplotu i vlažnost zemljišta.

Pročitajte: Paprika u plasteniku tokom cijele godine – Savjeti za uspiješan uzgoj

Kako se koristi za jelo

Kurtovska kapija je najbolja paprika za ajvar. Ona se prvo opere, zatim ocijedi, pa ispeče, oljušti, ocijedi i samelje, te se preliva zagrijanim uljem i zatim prži nekoliko sati.

Kako skupiti sjeme zelene salate iz sopstvenog uzgoja?

Agrosavjet
-
0
Kako skupiti sjeme zelene salate iz sopstvenog uzgoja?

Salata je jednogodišnja povrtna kultura kod koje se za jelo koriste svježi listovi. Listovi većine uzgajanih sorti čine manje ili više zbijenu glavicu iz koje se u uslovima produženog dnevnog osvjetljenja i temperatura viših od 20°C razvija cvjetna stabljika.

Cvjetna stabljika naraste do 1 metar visine i dosta se grana. Vrhovi grana završavaju glavičastim cvatovima koje čini desetak do dvadesetak jezičastih žutih cvjetova.
Oplodnjom cvjetova nastaje plod roška koji se koristi kao sjeme.

Sjeme salate je kopljastog oblika sa zaoštrenim krajevima. Dužine je 3 – 4 mm, širine 1,0 – 1,5 mm i debljine oko 0,5 mm.

Boja sjemena može biti sivobijela, tamnosmeđa ili crna. U jednom gramu ima 800 do 1.000 sjemenki. Salata je povrtna kultura skromnih zahtjeva prema toplini, tako da sjeme klija već kod 3,5°C.

Pročitajte: Mizuna – Biljka koja ima ukus senfa i odlična je kao zimska salata

Brzina klijanja i nicanja sjemena salate povećava se povišenjem temperature do 20°C.
Većina uzgajanih sorti salate pokazuje smanjenje sposobnosti klijanja kod temperatura tla
viših od 20°C, što može predstavljati najvažniji problem u uzgoju salate tokom ljetnih mjeseci.

Da bi se ta pojava relativne dormantnosti sjemena izbjegla, za uzgoj salate tokom ljetnih mjeseci sjeme je dobro prednaklijati u rashlađenim prostorima. Salata je samooplodna biljna vrsta kod koje zbog specifičnosti cvjetanja do oplodnje dolazi unutar samoga cvijeta. Stoga je u bašti za vlastite potrebe moguće uzgajati sjeme više sorti, pazeći ipak da biljke nisu preblizu, što bi moglo uzrokovati i fizičko miješanje sjemena.

Za sjeme ostaviti zdrave i razvijene glavice

Za sjeme se ostavljaju zdrave i potpuno razvijene glavice karakterističnog izgleda za uzgajanu sortu. Kod nekih tipova salate koji tvore čvrstu glavicu tjeranje cvjetne stabljike znade biti otežano.

To se prvenstveno odnosi na neke sorte salate kristalke koje stvaraju izrazito kompaktnu glavicu. Da bi se olakšalo izbijanje cvjetne stabljike, glavice se na vrhu mogu zarezati u vidu krsta, pazeći da se ne ošteti vegetacijski vrh. Cvjetanje salate, a time i sazrijevanje sjemena veoma je otegnuto.

Foto: agrosavjet.com

Da je sjeme sazrelo, prepoznaje se po bijelom papusu koji se pojavljuje iz sjemena.
Zbog neravnomjernog sazrijevanja sjemena biljke sjemenske salate najbolje je požeti kada se na otprilike polovini cvjetova pojave bijeli papusi.

Pročitajte: Kako se gaji salata endivija?

Budući da je sjeme salate sklono osipanju, sjemenske je biljke najbolje požeti izjutra i objesiti ih u prozračnu prostoriju da se osuše. Nije ih pogodno držati na otvorenom jer ih veoma često napadaju ptice koje se rado hrane njihovim sjemenom. Kad se biljke potpuno osuše, s njih se oruli sjeme koje je potrebno provjetriti, prosijati i očistiti te pospremiti u označene papirnate vrećice.

Od jedne dobro razvijene biljke sjemenske salate može se dobiti oko 5 g sjemena u kojem ima 4.000 – 5.000 sjemenki. Pravilnim čuvanjem u suvom prostoru sjeme salate može zadržati upotrebnu vrijednost do 5 godina.

Autor: Dr. sc. Zdravko Matotan

Pasulj protiv Parkinsona, glog za kardiovaskularne bolesti – Biljni lijekovi koji mogu dosta pomoći

Agrosavjet
-
0
Pasulj protiv Parkinsona, glog za kardiovaskularne bolesti – Biljni lijekovi koji mogu dosta pomoći

Pasulj, glog, kora tise ili vrbe… Biljni lijekovi dobijaju hiljadama godina, a novi se još uvijek otkrivaju. Evo nekoliko biljnih ekstrakata sa snažnim medicinskim dejstvom.

Ljudi su izučavali ljekovita svojstva biljaka hiljadama godina. Iako se biljni lijekovi često zanemaruju kao nenaučni, više od jedne trećine savremenih lijekova potiče direktno ili indirektno iz prirodnih proizvoda, kao što su biljke, mikroorganizmi i životinje.

Naučnici sa Istraživačkog instituta Skrips u Kaliforniji otkrili su da hemikalija ekstrahovana iz kore drveta Galbulimima belgraveana ima psihotropne efekte koji mogu pomoći u liječenju depresije i anksioznosti. Drvo se nalazi samo u udaljenim prašumama Papue Nove Gvineje i sjeverne Australije i starosjedeoci su ga dugo koristili kao lijek protiv bolova i groznice.

Pročitajte: Koje biljke imaju svojstva odbijanja insekata?

Trešnje i zdravlje – 5 razloga zašto ih treba jesti

Agrosavjet
-
0
Trešnje i zdravlje – 5 razloga zašto ih treba jesti

Trešnje i zdravlje usko su povezani i zato ih mnogi nazivaju super voće koje u svojoj sočnoj unutrašnjosti skriva nutrijente koji doprinose vitalnosti, zdravom i dugom životu.

Jedna, srednje velika zdjelica trešanja sadrži samo 90 kalorija, ali i veliku količinu vlakana, proteina, minerala, vitamina A i C.

Kad ih jedemo, unosimo u tijelo antioksidanse, ali i prirodan izvor melatonina, hormon koji reguliše način odmora i aktivnosti u tijelu.

Isto tako, naučite koji su to razlozi zašto upravo ovo voće pojačano jesti u njihovoj sezoni!

1. Trešnje snižavaju nivo šećera u krvi

Trešnje sadrže antioksidans antocijanin – prirodnu boju koja daje pigmente ovom voću koji djeluje na rad gušteraće smanjujući nivo šećera u krvi.

2. Pomažu u smanjenju rizika od raka debelog crijeva

Dijetalna vlakna u trešnjama smanjuju rizik od raka debelog crijeva, kaže američki Institut za istraživanje raka (AICR). Konzumiranje dijetalnih vlakana pomaže ljudima s kontrolom težine. Pretjerano debljanje je faktor rizika od raka koji može povećati rizik od karcinoma.

3. Pomaže poboljšanju memorije

Trešnje su dobar izvor antocijana, što može poboljšati pamćenje i razvoj motoričkih funkcija.

4. Idealan je saveznik u gubitku težine

Planirate li malo smršati, nemojte zaboraviti dodati trešnje u svoju prehranu. Trešnje imaju malo kalorija, što znači da bi oko šoljice trešanja bilo manje od 100 kalorija (prema USDA). Bogate su vitaminima koji jačaju metabolizam i imaju umjeren sadržaj vode koji izbacuje toksine iz vašeg tijela.

5. Imate li problem s nesanicom – večerajte trešnje!

Jedna zdjelica trešanja prije spavanja zasladiće vam dan, ali i opustiti vas i pripremiti za počinak. Razlog je vrlo jednostavan – u trešnjama se nalazi melatonin odgovoran za regulaciju unutrašnjeg sata tijela i ciklusa spavanja – budnosti te su zato su trešnje i zdravlje usko povezani.

Lavlja griva – Gljiva izuzetnih svojstava

Agrosavjet
-
0
Lavlja griva – Gljiva izuzetnih svojstava
Lavlja griva ili Hericium erinaceus jestiva je gljiva koja izgledom neodoljivo podsjeća na grivu divlje mačke. Stigla je iz Azije – Japana i Kine, a raste i u Sjevernoj Americi. Jednako se koristi u medicini i kulinarstvu pa osim što obnavlja neurone, služi kao dodatak jelima

Borac protiv depresije i anksioznosti

Veliki restorani i ugostiteljski lanci doslovce se grabe za ovu namirnicu koja se sastoji od čak 20 posto proteina te je ukusom slična ukusu škampa ili jastoga. Lavlja griva najukusnija je karamelizovana u maslinovom ulju, poprskana sakeom (japanskim vinom) te na kraju prepržena na puteru. Može se konzumirati u slasnoj hrskavoj varijanti ili na još puno načina.
Prednosti ove gljive:
  • Doprinosi zdravlju nervnog sistema i poboljšava pamćenje

Kaže se da je Lavlja griva najbolja hrana za mozak jer podstiče produkciju faktora rasta živaca – stanica koje mozgu pomažu procesiranje i prenos informacija.

  • Smanjuje simptome blage depresije i anksioznosti

Nova istraživanja sugerišu da Lavlja griva zbog blagotvornog uticaja na autonomni nervni sistem može ublažiti iritabilnost, anksioznost i depresiju.

  • Podiže nivo energije

Lavlja griva je bogata antioksidantima koji podržavaju zdravlje naših stanica i olakšavaju transport energije među stanicama. Takođe smanjuje lučenje mliječne kiseline nakon intenzivne fizičke aktivnosti.

  • Pogoduje probavi

Prirodna antibakterijska svojstva Lavlje grive dovoljno su jaka da zaštite crijeva od štetnih bakterija, poput H. pylori. Pokazuje se učinkovitom i kod sindroma propusnih crijeva.

  • Reducira upale

Što je zapravo Lavlja griva i odakle dolazi?

Ova gljiva naziva se i gljivom savremenog vremena – vremena stresa, anksioznosti i poremećaja koncentracije. Vrlo je bitna i za očuvanje crijevne flore te u ojačavanju imuniteta.

Naime, Lavlja griva sadrži kombinaciju nutritivnih sastojaka pa se preporučuje uzimati je u kapsulama kao dodatak prehrani. Vegetabilne kapsule sadrže ekološke micelije Lavlje grive (lat. Hericium erinaceus) s punim spektrom sastojaka: polisaharidi (betaglukan, arabinoksilan, glukoza, ksiloza, galaktoza i manoza), glikoproteini, ergosteroli, triterpenoid i drugi vrijedni mikronutrijenti.

Pridaju joj se razni kvaliteti: zahvaljujući cijatanu koji ima u sebi ublažiće simptome oboljenja u probavnom traktu, djelotvorna je u snižavanju holesterola i šećera u krvi, a ništa manje i kad je riječ o čišćenju organizma, pa samim time i kože čovjeka.

No njene osnovne i najznačajnije funkcije vezane su uz poboljšavanje kognitivnih i afektivnih funkcija. Naučnik, mikolog i uzgajivač Lavlje grive, Peter Stamets, u svojim radovima istaknuo je dva najznačajnija istraživanja kojima je dokazano da ova gljiva ima pozitivan uticaj na mozak čovjeka. Posebno u borbi protiv depresije, anksioznosti te u liječenju Alzheimerove bolesti.

Pročitajte: Plodovi ove biljke mogu poboljšati pamćenje i usporiti razvoj demencije

Godine 1991., navodi on, Japanac Sr. Kawagishi iz ove gljive uspio je ekstrahirati dvije molekule aktivnog sastojka Cyathane derivata, koji stimuliraju proizvodnju nervnog činioca rasta – NGF (nerve growth factor). Od ovoga velikog saznanja brojna iv vivo i in vitro istraživanja potvrdila su da gljiva može obnoviti neurone, odnosno da Lavlja griva uspješno obnavlja mijelinski omotač nervnih stanica i pomaže kod provođenja nervnih signala kroz tkivo. Samim time, kažu, izvrstan je saveznik pacijentima oboljelim od Alzheimerove bolesti, demencije i multiple skleroze.

Još jedno manje istraživanje sprovedeno je 2010. godine u Japanu na grupi od 30 žena koje su patile od menopauze. Ovo istraživanje dokazalo je da su žene koje su uzimale Lavlju grivu imale veću sposobnost reduciranja depresije i anksioznosti, odnosno bile su vedrije i bezbolnije su se nosile s menopauzom.

Ova mala jestiva gljiva možda dosad nije bila cijenjena koliko zaslužuje, ali u narednim godinama zasigurno će se više uzimati u obzir u različitim kliničkim istraživanjima.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Sorte paprike za plastenik i otvoreno polje

Agrosavjet
-
0
Sorte paprike za plastenik i otvoreno polje

Želite da uzgajate papriku na svom imanju, a interesuje vas koje sorte paprike su dobre za plastenik i uzgoj na otvorenom. Zaista je veliki izbor. Proizvođači koji prodaju papriku imaju svoje favorite i oni proizvode ono što se traži na tržištu.

Ako uzgajate papriku za sopstvene potrebe, treba prvo postaviti pitanje šta želimo da pravimo od paprika, jer postoje pogodne sorte paprike za ajvar, punjenje, turšiju, za sušenje, jelo u svježem stanju, odnosno za salatu. Rasad paprike može da se proizvede iz sjemena ili da se kupi. Sjeme se sije u kontejnere i drži u zaklonu, dok se ne formira biljka i presadi na otvorenom, kada to vremenske prilike dozvole. Paprika voli toplotu i jedna je od posljednjih kultura, koje se sade na otvorenom.

Vrste paprika – podjela

Prema vremenu sazrijevanja, možemo ih podijeliti na rane, srednje rane i kasne sorte paprike. Prema ukusu paprike možemo podijeliti na slatke i ljute sorte paprike. Prema upotrebi razlikujemo baštenske paprike i industrijske. Baštenske su za jelo i preradu (ajvar, kišeljenje i sl.). Industrijske sorte su za preradu u mljevenu začinsku papriku. Baštenske sorte se dalje dijele prema obliku na paradajz paprike ili rotunde, babure, polubabure, paprike dugih plodova sa jednim vrhom, roge paprike, ljute papričice ili šipke i feferoni.

Pročitajte: Paprika – Kada primijeniti stajnjak, a kada prihranjivati preko lista?

Amfora paprika

Paprika Amfora je srednje rana sorta. Paprike su tip kapije, pljosnate su i velike, a vrh im je blago zakrivljen. Dužina plodova je do 15 cm, a širina oko 5 cm. Meso Amfore je debelo oko 5 mm. Težina paprika je 100 g u prosijeku, iako ima primjeraka koji mogu dostići 200 g. U fiziološkoj zrelosti plodovi ove paprike su crvene boje. Paprika Amfora se uzgaja direktnom sjetvom ili iz rasada, može na otvorenom polju, a može i u plasteniku. Amfora je izuzetna za pečenje, a naročito za ajvar. Krupni i lijepi plodovi mogu se jesti svježi kao salata. Isto tako može se uspješno kiseliti.

Paprika Dukat

Dukat paprika je specifična stara sorta, dobro pozicionirana na tržištu, zapravo jedna od vodećih sorti kod nas. To je i jedna od najboljih sorti za jelo u svježem stanju. Meso je tanko, crveno kada je potpuno zrelo, zatim čvrsto i hrskavo. Idealna je za salatu, a može se koristiti i za turšiju, ajvar ili prženje. Zahvalna je za uzgoj, a veoma rodna sorta. Kod Dukat paprike prinos po jednoj biljci je 2 kg. Pogodna je za uzgoj u plasteniku, kao i na otvorenom. Može se brati od tehnološke do fiziološke zrelosti, sukcesivno i ako se tako bere, onda prinosi mogu ići čak do 65 t/ha.

Delfina paprika

Paprika Delfina se ubraja u kvalitetne sorte roge paprike. U tehnološkoj zrelosti plodovi su svijetlozeleni, a u fiziološkoj zrelosti su crveni. Plodovi Delfina paprika mogu porasti do 20 cm dužine. U plasteničkoj proizvodnji meso Delfina paprike može biti debljine 1 cm, a na otvorenom nešto manje. Kao što vidimo spada u mesnate i krupne sorte, a i rodna je sorta u pitanju. Kod paprike Delfina prinos ide do čak 50 t/ha.

Pročitajte: Paprika je izuzetno osjetljiva na niske temperature

Paprika Somborka

Somborka je isto već stara i dobro poznata sorta paprike. Ovo je ljuta paprika, ali ne mnogo ljuta. Ubraja se u tip polubabura i u srednje rane sorte. Plodovi idu od svijetložute do jarko crvene boje. Ova paprika je odlična za punjenje. Najčešće se puni sirom i pavlakom. Može se jesti i svježa. Dosta je otporna na štetočine i bolesti. Somborka paprika je rodna i prinos se kreće do 40 t/ha.

Paprika bijelo uvo

Bijelo uvo paprika se odlikuje krupnim plodovima svjetlije boje. Boja je zapravo zelenkasta. Ova paprika nije adekvatna za preradu, već se koristi u svježem stanju, znači salatna paprika. Sve je više tržena sorta paprike bijelo uvo. Prinos je do 2 kg po stabljici. Sorta je bujna i ima jaku stabljiku koja može da ponese paprike težine do 300 g. Sorta bijelo uvo je prilično otporna i isplati se uzgajati je.

Paprika moravska kapija

Moravska kapija je ajvaruša, odnosno idealna sorta paprike za ajvar. Ova sorta ima visok procenat suve materije, a po tome je nadmašila sorte kao što su kurtovska kapija, ljubov dlan i slonovo uvo. Zato se preporučuje kao najbolja paprika za ajvar. Paprika moravska kapija je veoma rodna. Dostiže prinos 50 t/ha. Plodovi su atraktivni, krupni i u fiziološkoj zrelosti crveni. Teški su do 180 g. Dužina ploda je do 18 cm, a širina do 9 cm. Od nicanja do zrelosti potrebno je 145 dana.

Paradajz šljivar Roma

Agrosavjet
-
0
Paradajz šljivar Roma

Paradajz šljivar sorte Roma, je vjerovatno najpopularniji paradajz za konzervisanje i proizvodnju paradajz pelata i sosa. Za to je pogodan zbog svoje čvrstine i kompaktnosti. Paradajz Roma se može pronaći i svjež u nekim marketima. Uzgaja se u mnogim zemljama.

Porijeklo

Iako se zove Roma i svi misle da je italijanski paradajz, on je razvijen u USA još 1950. Nastao je ukrštanjem više sorti i to Pan American, Red Top i SML. Ovo je stara sorta paradajza i nije hibrid, ali postoje neki varijeteti. Možemo pomenuti šljivar sa nešto sitnijim plodom pod nazivom Baby Roma.

Pročitajte: Četiri razloga zbog kojih treba jesti cherry paradajz

Oblik

Roma paradajz po obliku se razlikuje od klasičnog paradajza. Nije okrugao, nego izdužen. On ima oblik šljive, pa ga zovu paradajz šljivar u našim krajevima. Mada će biti i onih, koji kažu da više po obliku liči na papriku, nego na paradajz, što je istina.

Karakteristike

Roma paradajz je jajolikog oblika i crven kada je zreo. U sebi ima relativno malo sjemenki i dobar je za konzervisanje i sos od paradajza. Biljka raste oko 1 m u visinu. Prilično je otporan na mnoge bolesti i štetočine. Ipak, osjetljiv je na gljivična oboljenja, ako ima dosta kiše ili se kvase listovi. Potrebno je zalivanje, naročito u fazi plodonošenja, ali samo sipati vodu na korijen. Plodovi sazrijevaju za manje od 3 mjeseca. Prilično je otporna sorta na pucanje plodova. Pojedinačni primjerci ploda su teški prosječno oko 60 grama. Paradajz šljivar je popularna sorta među vrtlarima koji cijene stare sorte i onima koji prave pelat. Veoma je rodna sorta, naročito ako se uzgaja u plasteniku. Može se gajiti na malom prostoru, na otvorenom, u plasteniku ili u saksijama. Plodovi su mesnati i jako ukusni, ako se beru kada su potpuno crveni i sasvim zreli. Ova sorta je stvarno za preporuku.

Grad u voćnjaku – Šta možete uraditi poslije njega?

Agrosavjet
-
0
Grad u voćnjaku – Šta možete uraditi poslije njega?

Grad u voćnjaku – Jedan od problema koji sve više prati voćarsku proizvodnju je grad, a učestalost pojave grada je sve veća čak i u područjima gdje ga ranije nije bilo.

Grad može nanijeti velike štete zasadima voća. U zavisnosti od njegovog intenziteta štete mogu biti različite. Slab grad praćen kišom i vjetrom nanosi štete lišću i plodovima umanjujući rod, kao i diferenciranje cvjetnih pupoljaka za narednu godinu.

Grad srednje jačine, pored uništavanja cjelokupnog roda u tekućoj godini i lisne mase, oštećuje grane i grančice, kod kojih se javlja smolotočina i sušenje.

Jak grad, koji može biti veličine lješnika ili čak oraha, može nanijeti katastrofalne štete.

Pročitajte: Voćnjak bez plodova

Jake povrede grana i grančica izazivaju smolotočinu i nekrozu, a otvorene rane predstavljaju slobodan ulaz za brojne patogene. Tokom zime takva stabla su osjetljiva na niske temperature, pa često izmrznu.

Mlada stabla do tri godine starosti poslije nepogode izazvane jakim gradom najčešće se nikad ne oporave. Njih treba orezati neposredno iznad mjesta kalemljenja (ako ima neoštećenog dijela) kako bi se razvila nova kruna ili ih treba izvaditi i zamijeniti novim.

Zasade voća oštećene gradom treba pažljivo njegovati. Polomljene grane, grančice i mladare treba odstraniti (orezati). Odmah poslije grada treba obaviti zaštitno prskanje fungicidom i insekticidom radi sprječavanja prodora patogena.

Ako je grad pao do početka juna korisno je obaviti i prihranjivanje azotnim đubrivom, a preporučuje se i primjena folijarnih đubriva i u daljem toku vegetacije. U slučaju suše korisno je redovno obavljati navodnjavanje oštećenih stabala.

Grad u voćnjaku

Primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera mora biti pravilna, potpuna i pravovremena. Dejstvom grada posebno su ugrožene voćne sadnice u rastilu. Kao posljedica grada dolazi do lomljenja kod velikog broja sadnica.

Kora puca po dužini, gdje se naprave velike rane, a na drvenastom dijelu sadnice pojavljuje se nekroza. Takve sadnice nisu za sađenje, odnosno ne mogu se koristiti ili stavljati u promet. Sadnice oštećene u ranoj fazi razvoja (visine do 30 cm) mogu se skratiti na jedan ili dva pupoljka i uz dobru njegu moguće je dobiti njihov zadovoljavajući kvalitet.

Najveća oštećenja od grada javljaju se u donjem dijelu sadnica bliže zemlji, jer su one tu manje elastične za razliku od njihove gornje polovine, koja je elastičnija, povija se od vjetra, ali je manje zdrvenila pa se lakše lomi. U svakom slučaju, čak i kada na njima postoji samo jedan do dva udarca od grada, takve sadnice se ne mogu stavljati u promet, a oštećeno mjesto predstavlja stalni rizik od kasnijeg lomljenja ili sušenja stabala u zasadu.

Pročitajte: Šta posaditi u voćnjaku za bolji prinos

Zaštita od grada

Najbolja zaštita od grada je postavljanje protivgradnih zaštitnih mreža. One predstavljaju skupu ali isplativu investiciju. Eksploatacioni period mreže je od 10 do 12 godina, a nosećih konstrukcija i više od 20 godina, tako da je godišnja amortizacija podnošljiva i isplativa za proizvođača. Po završetku vegetacije odnosno u toku jeseni protivgradna mreža se skuplja u rolne na krajeve konstrukcije, zaštiti i ponovo širi naredne godine.

U cilju smanjenja ekonomske štete od grada može se obaviti i osiguranje zasada kod neke osiguravajuće kuće. Osiguranje se posebno preporučuje za savremene i intenzivne zasade sa većom gustinom sadnje, kao i u područjima odnosno lokalitetima u regionu gdje je učestalost pojave grada veća. Osigurava se procjenjeni rod poslije precvjetavanja.

Autor: Mr Nebojša Mladenović, PSSS Vranje

Čia sjemenke – Cijele, samljevene, natopljene, kako ih je najbolje jesti?

Agrosavjet
-
0
Čia sjemenke – Cijele, samljevene, natopljene, kako ih je najbolje jesti?

Čia sjemenke imaju blagi orašasti ukus i lako se mogu dodati cijele u većinu jela kao ukras. Takođe se mogu natopiti, a od njih se može napraviti i čia puding, koji je toliko ukusan da je teško povjerovati da je i zdrav.

Malene, ali moćne čia sjemenke pune su antiinflamatornih omega-3 masnih kiselina i drugih hranljivih materija.

Da biste iskoristili prednosti jedinstvenih zdravstvenih prednosti čia sjemenki, počnite polako sa jednom ili dvije supene kašike dnevno i polako povećavajte unos da biste procijenili svoju toleranciju.

Pročitajte: Chia sjemenke sadrže 6 puta više kalcijuma od mlijeka

Cijele čia sjemenke

Možete ih jesti cijele i suve. Za razliku od lanenog sjemena, ne morate da meljete čia sjeme da biste dodali hranljive materije u svoju ishranu. Možete ih jesti cijele i dobiti mnogo energije i hranljivih materija.

Ako jedete čia sjemenke sirove, pazite da se ne zalijepe za zube. Takođe je važno napomenuti da ako odlučite da jedete čia sjemenke cijele, one mogu da apsorbuju vodu iz vašeg tijela tokom varenja, pa obavezno pijte dosta vode tokom dana kako biste održali svoje tijelo hidriranim.

Takođe možete dodati cijele čia sjemenke u jogurt, uz ovsene pahuljice, ubaciti ih u smutije i šejkove, kao i u granole, vafle i mafine, u domaći hljeb.

Natopljene čia sjemenke

Ne samo da ih potapanje čini mnogo lakšim za varenje, već to takođe pomaže da se poveća količina hranljivih materija koje vaše tijelo može da apsorbuje.

Da biste iz svoje hrane izvukli najviše hranljivih sastojaka i maksimizirali potencijalne prednosti čia sjemenki, pokušajte da ih namočite prije nego što ih dodate u recept ili smuti. U svakom slučaju, one su i dalje odličan izvor hranjivih materija.

Da biste natopili čia sjemenke, jednostavno ih pomiješajte sa vodom u odnosu 1:10 i ostavite da odstoje između 30 minuta i dva sata. Ta razmjera je otprilike jedna i po kašika čia semenki u jednoj šolji vode. Natopljene čia sjemenke obično mogu trajati do pet dana u frižideru.

Pošto čia semenke mogu da upiju do 12 puta više vode, potapanje čia sjemenki u vodu je odličan način da spriječite dehidrataciju. Možete kombinovati čia sjemenke sa vodom da biste napravili prirodno energetsko piće.

Pročitajte: Ove 4 namirnice ubrzavaju i najsporiji metabolizam

Potapanjem čia sjemenki u vodu ili bilo koju vrstu mleka (kao što je kokosovo) stvara se konačni proizvod sličan gelu, odnosno pudingu koji je ukusan, i zdrav.

Kombinovanje čia sjemenki sa vodom i voćem je takođe efikasan i zdrav način za pravljenje domaćeg džema.

Na primjer, možete ih kombinovati sa bilo kojim mlijekom koje želite, kao što je kozje mlijeko ili kokosovo mlijeko, da biste napravili ukusan puding od čia sjemena.

Postoji mnogo varijacija pudinga od čia sjemena uz različite vrste mlijeka i druge hranljive i ukusne sastojke, kao što su svježe voće i ekstrakt vanile.

Samljevene sjemenke

Još jedna opcija je da sameljete sjemenke u mlinu za kafu ili blenderu da biste razbili tvrde spoljašnje ljuske prije nego što ih pojedete. Ovo pomaže vašem tijelu da apsorbuje više hranljivih materija, uključujući proteine.

Kada se mljevene, čia sjemenke mogu se koristiti kao brašno u većini recepata bez glutena kao što su palačinke, mafini, hljeb, pa čak i testenine. Nakon mljevenja sjemenki bogatih omega-3 masnim kiselinama, najbolje je da ih čuvate u zatvorenoj staklenoj posudi u frižideru ili zamrzivaču.

Gimpi gimpi – Ubod ove biljke je najgori osjećaj bola koji možete da zamislite

Agrosavjet
-
0
Gimpi gimpi – Ubod ove biljke je najgori osjećaj bola koji možete da zamislite

Gimpi gimpi – Australija je dobro poznata kao kontinent sa brojnim otrovnim, opasnim i smrtonosnim životinjama, od pauka do velikih bijelih ajkula. Međutim, na tom kontinentu postoje i biljke koje je najbolje zaobilaziti u širokom luku. Čak i kratak kontakt ruke i lista može da vas natjera na povraćanje, a postoje primjeri da su se ljudi i životinje ubijali da prekrate muke.

Gimpi gimpi (Dendrocnide moroides)

Gimpi gimpi (Dendrocnide moroides) je otrovna australijska biljka koja može da naraste i do tri metra visine. Na prvi pogled izgleda bezopasno, a za listove u obliku srca nikada ne biste pomislili da će izazvati pravu agoniju kada ih dotaknete.

Međutim, lišće i stablo prekriveni su finim šupljim bodljama, koje ako prolaznik ima nesreću da mu se zabodu u kožu izazivaju nevjerovatan bol.

Oni koji su imali bliski susret sa ovom biljkom kažu da bodlje izazivaju osjećaj užarenosti, koji se širi velikom brzinom i traje dugo – danima, a nekada mjesecima. Da sve bude gore, biljka stalno odbacuje otrovne bodlje u vadzuh, koje čine i njihovo neposredno okruženje potencijano opasnim.

U lišću i stablu se nalaze sitne ćelije pune neurotoksina, koji izaziva momentalnu bolnu reakciju, praćenu alergijskim nadražajima i obilnim oticanjem grla, pazušnih jama i prepona usljed širenja limfnih čvorova.

Pročitajte: RUTA – Otrovna i ljekovita biljka, ima je skoro svako dvorište

Priče o susretu sa gimpi gimpi

U sjevernom Kvinslendu nadzornik puteva je još 1866. godine prvi put dokumentovao ubod gimpi gimpi drveta kada je jedan od njegovih konja ušao u jedan žbun, pobjesnio i uginuo za dva sata. Postoje i navodi da su konji često zbog bola trčali nekontrolisano, ponekad preko litica.

Australijski policajac Ciril Bromli opisao je dan kada je tokom obuke slučajno upao u žbun. Zbog bolova su morali da ga vežu za krevet, a agonija je trajala nedjeljama dok su doktori bez uspjeha pokušavali da mu pomognu.

Ciril je kasnije rekao da je čuo za jednog vojnika koji je iz neznanja koristio list gimpi gimpija kao toalet papir. Zbog neizdrživog bola, izvadio je pištolj i ubio se.

Erni Rajder nikada neće zaboraviti 1963. godine, kada je ga je grana biljke, dok je slučajno prolazio kroz gusto rastinje, „ošamarila“ preko lica, grudi i ruke.

„Sjećam se osjećaja kao da ogromne ruke pokušavaju da mi smrskaju grudi. Dva, tri dana bol je bio nepodnošljiv. Nisam mogao ništa da radim niti da spavam. Narednih dana bol je malo oslabio, ali je i dalje bio intenzivan. Naredne dvije godine osjećao sam bol svaki put kada bih se tuširao hladnom vodom“ sjeća se Rajder.

Prema njegovim riječima, ne postoji nijedan sličan osjećaj, jer je bol toliko jak i uporan.

Pročitajte: Prelijepo, a otrovno – Cvijeće sa kojim morate biti oprezni

Istraživanje završeno neusjehom

Marina Harli je biolog i provela je tri godine u Kvinselendu pokušavajući da podrobno ispita ove biljke. Samo provođenje vremena blizu bilo je izuzetno neprijatno praćeno kijanjem, a ubrzo i krvi iz nosa i oticanjem kapaka.

Čak ni zaštitna maska i rukavice je nisu spasle od nekoliko uboda, od kojih je zbog jednog hospitalizovana. Marina je razvila alergiju od koje je umalo umrla.

„Ubod je najgori osjećaj bola koji možete da zamislite. Kao da vas nagriza kiselina dok vas udara struja. Alergija se vremenom razvila, koja je izazvala užasan svrab i otoke i zahtijevala je liječenje steroidima. Tada su mi doktori rekli da više ne treba da provodim vrijeme blizu tih biljaka“, objašnjava Marina.

1...250251252...1.011Stranica 251 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia