Naslovnica Blog Stranica 158

Evo koliko dugo stajnjak može ostati na površini tla prije nego što se unese u zemlju!

Stajnjak je važan izvor hranjivih tvari za biljke i igra ključnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Međutim, postavlja se pitanje koliko dugo stajnjak može ostati na površini tla, a da ne uđe u zemlju.

U ovom tekstu ćemo detaljno istražiti koliko dugo stajnjak može ostati na površini tla, šta utiče na njegovu brzinu razgradnje te zašto je važno unijeti stajnjak u tlo što prije kako bi se iskoristile sve hranjive materije i smanjio negativni utjecaj na okoliš.

Stajnjak može biti ostavljen na površini tla i ne unijeti se u zemlju nekoliko mjeseci, ovisno o vremenskim uslovimai drugim činiocima. Međutim, vremenom će se stajnjak razgraditi i početi oslobađati hranjive materije koje su potrebne biljkama.
Koliko dugo se stajnjak može ostaviti na površini ovisi o mnogim činiocima, uključujući:
  • Vremenski uslovi: temperatura, vlaga, sunčevo zračenje i kiša mogu snažno uticati na brzinu razgradnje stajnjaka.
  • Količina i vrsta stajnjaka: neke vrste stajnjaka se brže razgrađuju od drugih, a veće količine stajnjaka će također uticati  na brzinu razgradnje.
  • Vrsta tla: tlo bogato humusom će bolje razgraditi stajnjak od siromašnog tla.

Uopšteno, preporučuje se da se stajnjak unese u tlo što je prije moguće kako bi se osigurala najbolja upotreba hranjivih tvari.

Da li je bolje stajnjak upotrijebiti zimi ili u proljće pročitajte OVDE

Ne dozvolite da vaš mladi luk bude uništen! Pročitajte savjete za njegovu zaštitu!

Mlad luk, poput većine biljaka, zahtijeva određene uslove za rast i razvoj, uključujući adekvatno zalijevanje, hranjive materije i zaštitu od štetnika i bolesti. U proljeće, mladi luk može biti posebno osjetljiv na ove probleme, pa je važno poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurao zdrav rast biljke i visok prinos.

Jedan od najvažnijih koraka u zaštiti mladog luka je sprečavanje napada štetočina. Štetočine poput lukove muve, tripsa, lukove zlatice i puževa mogu prouzrokovati značajnu štetu biljkama. Kako biste to spriječili, možete koristiti prirodne metode poput primjene insekticida na bazi biljaka, postavljanja mreža protiv štetočina ili upotrebe feromonskih klopki.

Pročitatje: Lukova muva -Štetnost i način suzbijanja

Također je važno paziti na navodnjavanje mladog luka. Dok je vlaga neophodna za rast biljke, prekomjerno zalijevanje može uzrokovati truljenje korijena. Voda koja stoji oko biljke također može privući bolesti. Stoga je važno održavati uravnoteženo navodnjavanje i paziti da biljka ne stoji u vodi.

Đubrivo se može koristiti za oplemenjivanje tla i osiguravanje potrebnih hranjivih sastojaka mladom luku. Organska đubriva, poput stajskog đubriva, komposta ili drvenog pepela, dobar su izbor za mladi luk. No, treba paziti da se ne pretjera s đubrenjem jer to može dovesti do prekomjernog rasta biljke, slabljenja stabljike i korijena, što bi moglo smanjiti prinos.

Mlad luk također može biti osjetljiv na različite bolesti, uključujući plijesan, rđu i bakterijsku trulež. Ako primijetite simptome bilo koje bolesti, poput žutih listova ili tamnih mrlja, važno je odmah ukloniti zaražene biljke i dezinfikovati tlo.

Pročitajte: Prirodni preparati za zaštitu luka od bolesti

Ako se očekuje hladno vrijeme, možete zaštititi mladi luk od mraza pokrivajući ga netkanom tkaninom ili staklenim poklopcima. Također, može se koristiti i dodatno gnojivo za jačanje biljke protiv mraza.

Korov također može biti problem za mladi luk, jer može nadmetati s biljkom za hranjive materije i vodu, te privlačiti štetnike i bolesti. Stoga je važno redovno uklanjati korova oko biljaka i koristiti organske herbicide ako je potrebno.

Postoji nekoliko prirodnih i organskih herbicida koji se mogu koristiti u uzgoju luka kako bi se smanjila prisutnost korova oko biljaka. Neke od opcija uključuju:

  1. Sirće: sirće je učinkovit herbicid i može se koristiti za ubijanje korova. Pomiješajte bijelo sirće i vodu u omjeru 1: 1 i nanesite na korov oko mladog luka.
  2. Sol: Sol se može koristiti kao herbicid, ali treba paziti da se ne prekomjerno koristi jer sol može oštetiti tlo. Pomiješajte sol i vodu u omjeru 1:10 i nanesite na korov.
  3. Biljni ekstrakti: Postoje biljni ekstrakti koji se mogu koristiti kao herbicidi. npr. ekstrakt korijena maslačka može se koristiti za suzbijanje korova. Također se mogu koristiti i ekstrakti koprive, češnjaka i paprike.
  4. Mulch: Mulch može biti učinkovit u suzbijanju korova oko mladog luka. Možete koristiti sijeno, piljevinu, ili bilo koju drugu organsku materiju koja će spriječiti rast korova.

Važno je zapamtiti da prirodni herbicidi mogu biti manje učinkoviti od hemijskih herbicida i da ih treba primjenjivati ​​pažljivo kako bi se izbjegla šteta na biljkama. Također, treba imati na umu da će neki od ovih prirodnih herbicida mogu utjecati i na korijenje mladog luka, stoga treba biti oprezan prilikom primjene.

Na kraju, bitno je da redovno pratite razvoj mladog luka i poduzimate potrebne korake kako biste spriječili probleme prije nego postanu ozbiljni. Njega mladog luka zahtijeva kontinuiran rad, ali vaš trud će se isplatiti kada dobijete zdravu i ukusnu žetvu.

Kako da jaja ne pucaju tokom kuvanja – Trikovi koji će vam biti od velike pomoći

U nastavku teksta saznajte kako da vam jaja ne pucaju tokom kuvanja.

Uskrs je praznik kome se posebno raduju djeca, a sve zbog tradicije farbanja i kucanja sa jajima. Prije svega jaja treba pripremiti za farbanje. Da bi se jajima moglo kucati, da farba ne bi prodrla unutra i da bi bila uspješno obojena i ukrašena, ljuska treba da bude potpuno neoštećena, zato iskusne domaćice koriste trikove u kuhinji.

Postoji nekoliko savjeta koje treba pratiti, a uspjeh sigurno neće izostati te ćete na svoju trpezu za predstojeći praznik izneti cijela, lijepo obojena jaja.

Pročitajte: Koja je razlika između smeđih i bijelih jaja?

1. Kako da kuvate jaja

Jaja ne smijete da stavljate direktno iz frižidera na šporet. Velika je vjerovatnoća da će ljuska popucati. Zato ih izvadite nekoliko sati ranije da odstoje na sobnoj temperaturi. I još nešto, jaja prvo stavite u vodu sobne temperature pa tek onda na šporet da se kuvaju.

Ne stavljate mnogo jaja u šerpu, dovoljno je da ona prekriju dno. Šerpa treba da je puna vode tokom cijelog kuvanja. Kuvajte na umjerenoj temperaturi, tik pred ključanje još smanjite temperaturu, kako bi se jaja što manje pomjerala po šerpi i udarala jedno o drugo. Tako ćete spriječiti moguće pucanje ljuske. Kuvajte ih 10 do 12 minuta, piše DDL.rs.

2. Jaja treba da su svježa

Ako niste sigurni da li su jaja koja ste kupili svježa, možete to lako da provjerite. Stavite jaja u činiju punu vode. Ona koja se podignu na površinu su stara i nisu za upotrebu. Ona koja potonu su svježa. Samo da znate, jaja stara između sedam i deset dana idealna su za kuvanje, jer ih je poslije najlakše oljuštiti. A kako to možete da znate? Ili vjerujte prodavcu na pijaci na riječ ili provjerite datum na ambalaži ukoliko jaja kupujete u prodavnici.

Pročitajte: S ovim trikom guljenje kuvanih jaja vam više neće biti problem

3. Zašto je važna so

I naše bake solile su vodu u kojoj su kuvale jaja, a mjera je pola kašike soli na litar vode. A zašto se to radi? Ako neko jaje pukne, bjelance neće iscuriti, već se zgrušati. Takvo jaje ćete moći ipak da ukrasite. Neke domaćice uz so dodaju i pola kašičice sirćeta, da još više smanje šanse za pucanje jaja.

Unesite život na balkon ovim prekrasnim cvjetovima i započnite proljetnu sezonu

Proljeće je vrijeme kada većina ljudi počinje razmišljati o obnovi svog balkona i uređenju svojih vanjskih prostora. Za ljubitelje cvijeća, proljetna sezona je savršeno vrijeme za sadnju novih biljaka i cvjetova na balkonu. Proljetne cvjetnice daju svježinu, boju i miris vašem vanjskom prostoru. Uz odabir pravog cvijeća i njegovu pravilnu njegu, vaš balkon će zasjati novim sjajem i oduševiti vas svakim novim danom u proljetnoj sezoni.

  1. Petunije: Ove cvjetnice su prilično jednostavne za uzgoj, a cvjetaju od proljeća do jeseni. Postoje različite vrste petunija, pa možete odabrati boju koja vam se sviđa ili čak posaditi različite boje u istu posudu. Petunije vole sunčana područja, pa birajte mjesto gdje će biti najmanje 6 sati sunca dnevno.
  2. Kadifice: Ove male biljke su izdržljive i cvjetaju tokom cijele godine. Možete ih posaditi u razne posude i zdjele, a kada ih posadite u dobro dreniranu zemlju, bit će im potrebno zalijevanje samo jednom ili dvaput tjedno. Kadifice preferiraju sunčana područja, ali se dobro prilagođavaju i djelomičnoj hladovini.
  3. Muškatle: Muškatle su još jedne omiljene cvjetnice za balkone jer su izdržljive i jednostavne za uzgoj. Ove cvjetnice su poznate po svojim velikim, šarenim cvjetovima i blagom mirisu. Za uspješan rast muškatle birajte mjesto gdje će biti izložene najmanje 4-6 sati sunca dnevno i dobro dreniranu zemlju. Pazite da ih ne zalijevate previše jer previše vode može uzrokovati truljenje korijena.

Zašto ne bi trebalo bacati koru krompira

Pečeni, kuvani, kao pomfrit – jednostavno, krompir svi obožavaju.

Prilikom pripreme, automatski bacamo oguljenu koru u smeće, ali ona vam i te kako može biti korisna.

Kora krompira sjajan je saveznik u uklanjanju rđe, zato što sadrži oksalnu kiselinu, koja pozitivno djeluje na nerastvorljiva jedinjenja gvožđa, čineći ih rastvorljivim.

Ljuska krompira potopite u vodu – dovoljno je samo da da voda prekrije kore. Manje vode će omogućiti da rastvor oksalne kiseline bude koncetrovaniji.

Pročitajte: Kako čuvati krompir da ne truli i da ne proklija brzo?

Ostavite tako da odstoji neko vrijeme, zatim izvadite koru.

Vodu od krompirove kore pomiješajte sa sodom bikarbonom tako da dobijete teksturu paste.

Dobijeno sredstvo nanesite na zarđalo područje, pa ostavite da djeluje 20-30 minuta. Potom operite. Rezultati će vas oduševiti.

„Biljka samoubica“: Upoznajte Dendrocnide moroides, najopasniju biljku na svijetu

Dendrocnide moroides, poznata i kao „biljka samoubica“, je vrsta biljke koja se nalazi u tropskim područjima sjeverne Australije, Indonezije i jugoistočne Azije. Ova biljka je poznata po svojim vrlo bolnim ubodima, koji su često opisivani kao „najgori bolovi koje je ikada neko osetio“.

Biljka se naziva „biljka ubica“ ili „biljka samoubojica“ zbog svoje sposobnosti da izazove vrlo bolne ubode koji mogu trajati satima, pa čak i danima. Mnogi ljudi su opisali osjećaj kao da ih je pogodio električni šok ili kao da su izgorjeli na živoj vatri. Bol je toliko jaka da je neki ljudi opisuju kao „najgore bolove koje su ikada osjetili“. Iako ova biljka može biti smrtonosna za neke životinje, naziv „biljka samoubojica“ se ne odnosi na ljude jer, iako bolni, njeni ubodi nisu smrtonosni za ljude.

Dendrocnide moroides je višegodišnja biljka koja može doseći visinu od 3-4 metra. Listovi su joj obično dugi oko 15-30 cm, a na njima se nalaze male dlačice koje su vrlo tanke i izgledaju kao fine igle. Ove dlačice sadrže neurotoksin koji izaziva jaku bol, peckanje i osećaj žarenja kada dođu u kontakt sa kožom.

Neki ljudi koji su došli u kontakt s ovom biljkom opisuju osećaj kao da ih je pogodio električni šok ili kao da su izgoreli na živoj vatri. Bol može trajati satima, pa čak i danima, a ponekad su potrebni nedelje ili meseci da se koža potpuno oporavi.

Ova biljka se često nalazi u divljini, ali može se naći i u baštama ili drugim mestima gde je nisu uklonili zbog njene dekorativnosti. Ljudi koji žive u područjima gde raste Dendrocnide moroides često su upoznati sa njenim ubodima i naučili su izbegavati kontakt s njom.

U slučaju da dođe do kontakta s ovom biljkom, preporučuje se što pre oprati područje kože koje je došlo u dodir sa dlačicama, jer to može smanjiti bol i sprečiti daljnje širenje neurotoksina. Takođe je važno potražiti medicinsku pomoć ako se javi teži simptom ili ako bol ne prestane nakon nekoliko sati.

Iako je Dendrocnide moroides poznata po svojoj sposobnosti da izazove bolne ubode, ova biljka je takođe proučavana zbog svojih lekovitih svojstava. Neke studije su pokazale da ekstrakti iz ove biljke mogu imati protivupalna, antivirusna i antibakterijska svojstva.

Uprkos svojoj opasnosti, Dendrocnide moroides je fascinantna biljka koja zaslužuje poštovanje. Njeni ubodi mogu biti bolni, ali istovremeno su i podsetnik na snagu prirode i našu potrebu da naučimo poštovati i paziti na okolinu u kojoj živimo.

Čuvarica istorije: Priča o vinovoj lozi stara preko 400 godina

U srcu Slovenije, u podnožju Alpa, nalazi se jedna od najstarijih vinova loza na svijetu. Ova čuvena loza, koja je stara preko 400 godina, privlači pažnju turista i vinoljubaca iz cijelog svijeta. Nedavno je ekipa AgroSavjeta posjetila ovaj znameniti vinograd kako bi se upoznali s ovim raritetom prirode.

Vinova loza, poznata kao „stara trta“ ili „žametovka“, smještena je u centru Maribora, drugog po veličini grada u Sloveniji. Ova loza se uzgaja na potezu od samo 75 kvadratnih metara, na kojima se nalaze samo tri čokota. Ipak, ona je postala simbol Maribora i privlači veliki broj turista iz cijelog svijeta koji dolaze da je vide i provaju vino koje se proizvodi od nje.

stara trta
Dio „Stare trte“ odstranjen 1981 godine

Prema legendi, ova loza je posađena prije više od 400 godina, a izvor njenog uzgoja seže u doba kada je rimski car Probus bio na vlasti. Tokom posjeta Mariboru 2004. godine, Papa Ivan Pavao II. je zasad vina posjetio i blagoslovio.

„Stara trta“ je postala simbol Maribora i ljubitelji vina iz cijelog svijeta dolaze da je posjete i probaju vino koje se proizvodi od nje. Godišnje se proizvede oko 1000 boca ovog vina, koje se prodaje samo u Mariboru i rijetko se može naći na drugim mjestima.

Posjeta ovoj vinovoj lozi je nezaboravno iskustvo za sve posjetioce, a posebno za ljubitelje vina. Ekipa AgroSavjeta je imala priliku da se upozna sa procesom proizvodnje vina i nauči nešto novo o ovom neobičnom sortimentu.

Zahvaljujući svom bogatom istorijskom naslijeđu i impresivnom karakteru, „stara trta“ će i dalje privlačiti pažnju turista i vinoljubaca iz cijelog svijeta, čineći Maribor nezaobilaznom destinacijom za sve one koji uživaju u dobroj kapljici vina.

Evo kako uzgojiti zdravu mrkvu s pravilno formiranim korijenom – Savjeti za uspješnu sjetvu u proljeće

Sjetva mrkve u proljeće može biti izazovna, jer zahtijeva optimalne uslove za klijanje i rast.

Da biste dobili pravilno formiran korijen, evo nekoliko savjeta koje biste trebali slijediti:

  • Priprema tla: Mrkva voli dobro drenirano tlo s puno humusa i minimalno kamena. Tlo bi takođe trebalo biti rahlo, jer korijen mrkve neće moći prodrijeti u tvrdo tlo. Prije sjetve, pobrinite se da ste uklonili svo kamenje i korov, a tlo iskopali i dobro izravnali.
  • Temperatura tla: Mrkva klija najbolje u tlu s temperaturom između 10 i 30 °C. Sjetva u hladno tlo će otežati klijanje, dok visoka temperatura može spriječiti pravilan rast korijena. Ako je temperatura tla preniska, pokrijte gredicu folijom ili krpom kako biste zagrijali tlo.

Pročitajte: Zašto dolazi do račvanja i pucanja korijena mrkve?

  • Dubina sjetve: Mrkva se sije na dubinu od oko 1-2 cm. Ako se sije pliće, sjeme može isušiti prije nego klija, a ako se sije dublje, klice možda neće biti dovoljno jake za prodor kroz tlo.
  • Redovno zalivanje: Mrkva treba redovno zalivanje, pogotovo u sušnim uslovima. Ako biljka nije dovoljno zalivana, korijen će se isušiti i neće se pravilno formirati.
  • Razrjeđivanje sadnica: Kada se mrkva razvije, sadnice treba razrijediti kako bi imale dovoljno prostora za rast. Ako sadnice stoje preblizu jedna drugoj, korijen će biti nepravilno formiran i neće se razviti dovoljno velik.

Pročitajte: Bolesti mrkve, celera i paštrnjaka

Slijedeći ove savjete, trebali biste uspjeti dobiti zdrave mrkve s pravilno formiranim korijenom. Takođe, važno je napomenuti da redovno održavanje i pravilno đubrenje tla mogu pomoći u dobijanju kvalitetne mrkve.

Evo kako da vaše breskve imaju savršeno glatke listove: Savjeti za sprečavanje kovrdžavosti lista

Kovrdžavost lista breskve najčešće uzrokuje gljivična bolest zvana krastavost (Taphrina deformans) koja se javlja u proljeće.

Evo nekoliko načina kako možete pokušati spriječiti kovrdžavost lista breskve

Pravilna priprema tla

Prije sadnje breskve, pobrinite se da je tlo dobro pripremljeno. Tlo bi trebalo biti dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. Takođe, preporučuje se primjena đubriva prije sadnje.

Pravilno zalivanje

Breskvi treba dovoljno vode, ali izbjegavajte prekomjerno zalivanje koje može stvoriti povoljne uslove za razvoj gljivica.

Pročitajte: Sorte voćaka koje se manje prskaju pesticidma

Redovno uklanjanje korova i ostalog biljnog materijala

Uklonite sve biljne ostatke, korov i drugo bilje koje bi moglo pridonijeti razvoju gljivica.

Pravilno orezivanje

Pravilno orezivanje breskve može pomoći u održavanju zdravlja biljke i smanjenju rizika od infekcije gljivicama.

Primjena fungicida

Primjena fungicida može pomoći u suzbijanju gljivica koje uzrokuju kovrdžavost lista breskve. Međutim, ovo nije uvijek nužno ako se pravilno brinete za svoje biljke.

Prve se infekcije očekuju u proljeće za vrijeme pucanja ljuskica i bubrenja pupoljaka na temperaturama iznad 8°C i visokoj relativnoj vlažnosti vazduha, a to je faza u kojoj se sprovodi zaštita fungicdima.

VAŽNO!
Ostvarena infekcija uzročnikom kovrdžavosti breskve se ne može naknadno suzbiti te je zaštitu potrebno sprovoditi isključivo preventivno u navedenoj fazi – prije kiše.

Pročitajte više o pravilnoj upotrebi fungicida u tekstu: Zaštita breskve i nektarine

Odabir sorti koje su manje osjetljive na kovrdžavost lista

Pri odabiru breskve, birajte sorte koje su otpornije na ovu bolest.

Ovi savjeti mogu pomoći u smanjenju rizika od kovrdžavosti lista breskve, ali ako se bolest pojavi, možda će biti potrebno primijeniti fungicid ili drugu metodu liječenja.

Otkrijte tajnu uspješnog uzgoja krompira: Saznajte pravu dubinu sadnje za rekordne prinose

Dubina sadnje krompira je važna agronomska praksa koja može utjecati na prinos i kvalitetu krompira. Dubina sadnje određuje se ovisno o vrsti tla, klimatskim uvjetima, sorti krompira i željenom prinosu.

U općenitom smislu, preporučena dubina sadnje krompira je oko 10-15 centimetara. Međutim, važno je naglasiti da različite vrste krompira mogu zahtijevati različite dubine sadnje. Na primjer, rane sorte krompira trebale bi biti posađene na pliće dubine, dok se kasne sorte obično sade na dublje dubine.

Pročitatje: Zaštita KRTOLA KROMPIRA prije sadnje – Ovo su najefikasniji PRIRODNI pripravci

Osim toga, tlo u kojem se sadi krompir također igra važnu ulogu u određivanju dubine sadnje. Na primjer, u teškim glinastim tlima krompir bi trebao biti posađen na plićim dubinama kako bi se osigurala dobra drenaža i omogućio razvoj korijenja. S druge strane, u lakšim pjeskovitim tlima krompir se može saditi na dublje dubine.

Uz pravilnu dubinu sadnje, također je važno osigurati dovoljnu razmak između biljaka kako bi se osiguralo optimalno korištenje prostora i hranjivih tvari. Preporučena udaljenost između biljaka obično iznosi oko 30-40 centimetara.

Konačno, pravilna njega biljaka krompira nakon sadnje ključna je za postizanje dobrog prinosa. Redovito zalijevanje, gnojidba i uklanjanje korova pomoći će u održavanju zdravih biljaka i visokih prinosa.

Ukratko, pravilna dubina sadnje krompira ovisi o vrsti tla, klimatskim uvjetima, sorti krompira i željenom prinosu. Međutim, općenito se preporučuje dubina sadnje od 10-15 centimetara, uz dovoljan razmak između biljaka i redovitu njegu biljaka nakon sadnje. Uz pravilnu njegu, krompir može biti obilan i visokokvalitetan usjev koji će zadovoljiti potrebe proizvođača i potrošača.