Ljubitelji cvijeća već s prvim zrakama sunca počinju sadnju cvijeća, što je pogrešno, jer neke biljke neće preživjeti povremeni mraz koji se javlja u rano proljeće.

Ne postoji određeni datum kada bismo trebali saditi cvijeće. Sadnja cvijeća ovisi isključivo o vremenskim uvjetima i vrsti biljke. Neki ljubitelji cvijeća već sa prvim zrakama sunca počinju sadnju cvijeća, što je pogrešno, jer neke biljke neće preživjeti povremeni mraz koji se javlja u rano proljeće. Za vas smo odabrali cvijeće koje se sadi u proljeće

BEGONIJE

Begonije oduševljavaju ne samo svojim krasnim, šarenim cvijetovima već i lijepo raspoređenim listovima. Pravi je ukras kako za balone tako i vrtove. Sade se u blago kiselu podlogu bogatu hranjivim sastojcima. Ne vole previše vlage, a savršena podloga za begonije ona je pripremljena od mješavine treseta sa zemljom ili kompostom. Ukoliko želite da biljke rano procvjetaju, sadite ih u zatvorenom prostoru početkom marta, a potom ih kada prestane opasnost od mraza preselite van.

DALIJE

Dalije su predivne visoke biljke koje obožavaju sunce i ne zahtijevaju preveliku brigu. Zalijevati ih treba samo u slučaju suše. Sjeme dalije možete posaditi u aprilu direktno u gredice, a cvjetaju čitavo ljeto do prvih zahlađenja.

GLADIOLE

Kada se usljed velikih vrućina sve ostale biljke uspavaju, ovaj vrtni cvijet oduševljava svojim cvijetovima. Lukovice se sade u proljeće u dobro pripremljenu zemlju na dubini od 15 do 25 cm. Voli sunce, a cvijeta tokom ljeta, sve do prvih zahlađenja. Svake dvije sedmice treba ih malo okopati, kako bi se osvježile.

NEVEN

Neven je omiljena biljka vrtova, a osim ljepotom osvaja i svojim ljekovitim svojstvima. Sjeme nevena sadi se u aprilu, a cvate od maja pa sve do prvih zahlađenja. Kako bi zadržao svoju ljepotu, neven je potrebno redovno optrgavati. Ukoliko ga namjeravate koristiti za liječenje ili čaj, najbolje vrijeme za berbu je u avgustu jer je tada cvijet nevena najkvalitetniji.

MAĆUHICE

Iako ih je najbolje saditi u jesen, ovaj dvogodišnji cvijet može se saditi i u proljeće. Krase vrtove i balkone. Ima i bogata ljekovita svojstva, liječi od reume, artritisa, a posebno je dobra kod problema s disanjem te kožnih oboljenja kao što su ekcemi ili akne. Maćuhice cvatu od proljeća, a kako nisu zahtjevne dobro podnose i sunce i sjenu. Potrebno ih je jedino redovno zalijevati i optrgavati uvele cvjetove.

Pelargonije ili muškatle, su popularne biljke za uzgoj u vrtovima i u posudama. Ako želite da vaše pelargonije bujno cvjetaju, slijedite ove savjete za kupovinu zdravih i snažnih biljaka:

1. Odaberite biljke s puno pupoljaka – Tražite pelargonije koje imaju puno pupoljaka ili su gotovo spremne za cvjetanje. To ukazuje na to da su zdrave i snažne biljke koje će vjerojatno cvjetati obilno.
2. Pogledajte listove – Pregledajte listove biljaka i izbjegavajte one s uvenulim, žutim ili smeđim listovima, jer to ukazuje na bolest ili štetnike.
3. Potražite zdrave korijene – Provjerite korijenje biljaka. Korijenje bi trebalo biti bijelo ili kremasto, a ne smeđe ili trulo.
4. Pazite na veličinu – Veće biljke obično će proizvesti više cvjetova. Međutim, veće biljke su skuplje i teže ih je presađivati. Odlučite se za veličinu koja vam najbolje odgovara.
5. Potražite dobar izbor sorti – Različite sorte pelargonija cvjetaju u različito vrijeme i imaju različite boje cvjetova. Potražite raspon sorti koje će vam omogućiti da uživate u cvjetanju cijelo ljeto.
6. Pitajte prodavca – Ako niste sigurni koju sortu ili veličinu pelargonija odabrati, pitajte prodavca za savjet. Oni će vam moći pružiti dodatne informacije o biljkama i pomoći vam u odabiru savršenog geranija za vaše potrebe.
7. Vodite brigu o biljkama nakon kupovine- Kada kupite pelargonije, odmah ih presadite u dovoljno velike posude i redovno ih zalijevajte i đubrite kako bi ostale zdrave i cvjetale obilno tokom cijele sezone.

Pročitajte: Bujne pelargonije – Šest jednostavnih savjeta da cvjetaju sve do jeseni

Žalfija je zimzelena biljka koja se često koristi u kulinarstvu i aromaterapiji, a takođe ima i ljekovita svojstva. Ova biljka potiče iz Sredozemlja, ali je zbog svojih karakteristika prilagodljiva različitim klimatskim uslovima i može se gajiti širom svijeta. Kada je u pitanju razmnožavanje žalfije, postoje dvije osnovne metode – generativno (sjemenom) i vegetativno (dijeljenjem bokora i, ređe, reznicama).

U praksi, najčešći način razmnožavanja žalfije je sjetva sjemena. Sjeme se može sijati direktno na parcelu tokom aprila, sa gustinom od 200 – 300 zrna na 1 m². Alternativno, može se proizvesti rasad u malo zagrijavanim ili hladnim lejama iz sjemena. Za proizvodnju rasada potrebno je 3 – 4 kg sjemena po hektaru. Proizvodnja rasada u slabo zagrijevanim lejama je skuplja, ali se rasad može saditi na stalno mjesto već u maju. Najekonomičnija opcija je proizvodnja rasada u hladnim lejama.

Pročitajte: Kako se gaji ukrasna žalfija

Kada se sjeme sije u aprilu – maju u dobro pripremljene leje, potrebno je održavati razmak između redova od 15 – 20cm. Nakon sjetve, zasijana površina se pokriva slojem zemlje debljine oko 1 cm, jer sjeme brže klija u mraku nego na svjetlu. U toku ljeta, leje se redovno zalivaju i plevi. Do oktobra, rasad dostiže visinu od 15-20 cm i može se mašinski saditi na međurednom razmaku od 70 cm i 40 – 50 cm između biljaka u redu.

Da bi se postigli visoki prinosi, biljke u hladnim lejama se moraju orezati na 8 – 10 cm visine. Na taj način, ubrzava se stvaranje većeg broja bočnih grana i veća produkcija lista. Ova tehnika podstiče rast novih izdanaka, a istovremeno održava kompaktnost biljaka.

Vegetativno razmnožavanje žalfije dijeljenjem bokora i reznicama je manje uobičajeno, ali se može koristiti u određenim situacijama. Kada se biljka dijeli, to se obično radi u proljeće kada je biljka u fazi aktivnog rasta. Reznice se uzimaju u avgustu ili septembru, kada je biljka najotpornija i kada su izdanci čvršći.