Najkvalitetnije presadnice (rasad) se dobiju kontejnerskim uzgojem koji omogućuje presađivanje s grudom supstrata na korijenu. Kontejnerske presadnice se mogu kupiti već gotove (štedite na vremenu uzgoja, 3-4 nedjelje) pa se biljka brže i jednakomjerno razvija, a treba i manje sjemena.

Pri uzgoju iz presadnica treba otprilike 15-25 presadnica, za direktnu sjetvu treba 0,5-1 g sjemena na 1 m².

Salata se presađuje na razmake 30 cm red od reda, 25 cm unutar reda. Presađivanje se obavlja na dobro navlaženo tlo, najbolje pred večer. Biljke se sade na istu dubinu kao što su rasle. Presađene biljke neposredno nakon presađivanja nužno je dobro zalijevati. Optimalne temperature za rast salate kreću se od 15-20 stupnjeva, temperature preko 20 stepeni uz suvo tlo i nisku zračnu vlagu umanjuju prinos. Preporučljivo je u ljetnom uzgoju salata presadnice saditi na bijelu foliji uz navodnjavanje kap po kap što će osigurati optimalno gospodarenje vodom. U slučaju previsokih temperatura nasad prekriti lutrasil folijom koja je prozračna, osigurava dovoljno svjetla, a opet umanje direktnu izloženost biljaka a time i nešto niže temperature.

Pročitajte: Dobra za imunitet, a tek stomak – ZELENA SALATA kraljica zdravlja

Za salatu je također bitna i vazdušna vlaga, optimalni postotak vlage je 70-75% , za ljetnih vrućina obvezno orošavati nasad. Preduvjet za uspješnu proizvodnju ljetne salate je imati kvalitetno riješeno navodnjavanje ili orošavanje.

Salatu brati za suva i topla vremena jer ukoliko je vlažna kad se bere, tad se u transportu rado “upali”. Prilikom branja salate za tržište, otrgnuti vanjsko prljavo i oštećeno lišće, ukoliko treba salatu oprati, poslije pranja je ostaviti da se ocijedi u natkrivenom, sjenovitom i zračnom prostoru. Pakuje se u letvarice od 8- 10 kg. Pakira se tako da se kocem okrene prema gore, a tjeme glavica prema dolje.

Paprika je jedna od najpopularnijih vrsta povrća koja se uzgaja širom svijeta zbog svog raznolikog ukusa i visoke nutritivne vrijednosti. Međutim, kako bi se postigao optimalan prinos i kvaliteta paprike, važno je odabrati pravu sortu ovisno o klimatskim uslovima, namjeni uzgoja te preferencijama ukusa. Sve veći broj sorti paprike na tržištu može zbuniti uzgajivače i vrtlare, ali pravilan odabir može doprinijeti uspješnim i produktivnim uzgojem. U nastavku ćemo razmotriti neke od najpopularnijih sorti paprike i njihove karakteristike kako bi vam pomogli donijeti pravu odluku o izboru.

NS PRVA

Slatka sorta paprike. Plodovi su u tipu polubabure, visećeg položaja na biljci. U tehnološkoj zrelosti plod je svijetložute boje, a u fiziološkoj intenzivno crvene boje. Prosječna masa ploda je oko 150 g, a pojedini plodovi mogu dostići masu do 250 g. Plodovi su debelog perikarpa, na uzdužnom presjeku srcolikog oblika, a na poprečnom presjeku kružnog. Preporučuje se za gajenje u zaštićenom prostoru, a i na otvorenom polju. Plodovi nove sorte paprike NS Prva mogu se konzumirati u svježem stanju u svim fazama zrelosti i odlikuju se dobrom sposobnošću čuvanja nakon branja.

ANITA

Srednje rana sorta u tipu babure. Plod je mase 100-150 g, debljine perikarpa do 8 mm. Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je svijetložuta, a u fiziološkoj crvena. Plodove donosi ravnomjerno i oni su ujednačeni po berbama. Visokog je prinosa. Odlična je za upotrebu u svježem stanju i preradu. Ima visok sadržaj vitamina C.

ATINA

Srednje kasna sorta, čiji je plod u tipu babure, mase 120-160 g, debljine perikarpa do 7 mm. Krupnoća ploda je ujednačena u svim berbama. Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je svijetložuta, a u fiziološkoj crvena. Ima lijep ukus i izgled. Namenjena je potrošnji u svježem stanju i preradi.

Feferone i ljute paprike sorte

NS LJUTICA

Srednje kasna sorta, u tipu feferone, ali s krupnijim plodovima. U tehnološkoj zrelosti plod je zelenkastobijele boje, a u fiziološkoj crvene boje. Plodovi su lijepog izgleda, pravilno izduženog oblika i visećeg položaja. Dužina ploda je 11 do 13 cm, masa ploda 15 do 20 g i intenzivno ljutog je ukusa. Biljke obilno zameću i plodonose. Može se gajiti na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru. Plodovi NS Ljutice se mogu koristiti u svježem stanju, pečeni, a posebno se preporučuju za industrijsku preradu ukiseljeni.

FEFERONA CRVENA

Rana sorta, s plodom u tipu feferone. U tehnološkoj zrelosti plod je tamnozelen, a u fiziološkoj zrelosti crvene boje. Plod je tanak, gladak ili malo naboran pri osnovi. Sadrži alkaloid kapsaicin i umjerene je ljutine. Pogodna je za potrošnju u svježem stanju i za industrijsku preradu.

FEFERONA ŽUTA

Rana sorta, s plodom u tipu feferone. U tehnološkoj zrelosti plod je zelen, a u fiziološkoj intenzivno žute boje. Plod je tanak i gladak. Dužina ploda oko 6 do 7 cm, sadrži alkaloid kapsaicin, intenzivno ljutog je ukusa. Pogodna je za potrošnju u svježem stanju i za industrijsku preradu.

NS VATRENA

Rana sorta, u tipu feferone. U tehnološkoj zrelosti plod je zelene, a u fiziološkoj intenzivno narandžaste boje. Plod je glatke površine. Dužina ploda je oko 6 do 8 cm, intenzivno ljutog je ukusa. Pogodna je za potrošnju u svježem stanju i za industrijsku preradu.

PLAMENA

Rana sorta, plod je u tipu šipke, blago ljutog ukusa. Dužina ploda je oko 15 cm, širina oko 2,5 cm i mase oko 40 g. Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je žuto do svijetlozelena, a u fiziološkoj intenzivno crvena. Pogodna je za ranu proizvodnju na otvorenom polju, a tokom zime i proljeća u zaštićenom prostoru. Može se koristiti svježa, kao i za kiseljenje.

SOMBORKA

Srednje rana, blago ljuta polubabura. Plod je s jednim vrhom, težine 60 do 90 g, svijetložute boje u tehnološkoj, a intenzivno crvene u biološkoj zrelosti. Zbog blago ljutog ukusa ima raznovrsnu upotrebu.

Neke od paprika za preradu i konzumaciju u svežem stanju

KURTOVSKA KAPIJA

Kasna sorta u tipu kapije. Plodovi su dužine 12 do 16 cm i debljine perikarpa 3 do 4 mm. U tehnološkoj zrelosti plod je tamnozelene, a u fiziološkoj intenzivno crvene boje. Koristi se u svježem stanju i za preradu. U domaćinstvu veoma je pogodna za pečenje i zamrzavanje.

MATICA

Srednje kasna sorta. Plod je kupastog oblika s jednim vrhom, podseća na domaću sortu Somborku, ali je slatka paprika. Masa ploda je 70 do 100 g i debljine perikarpa 5 do 6 mm. U tehnološkoj zrelosti plod je svijetlozelene do žute boje, a u fiziološkoj intenzivno crvene boje. Kod pečene paprike lako se odvaja pokožica od mesa ploda i zato je omiljena kod domaćica.

NOVOSAĐANKA

Srednje rana sorta, u tipu paradajz paprike. Plod je gotovo okrugao, mase 80 do 120 g, debljine perikarpa i do 10 mm. Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je svijetložuta, a u fiziološkoj intenzivno crvena. Ima lijep izgled i dobar ukus. Pogodna je za preradu, kiseljenjem.

ŠOROKŠARI

Srednje kasna sorta. Plod je u tipu babure, mase 90 do 130 g, a perikarp je debljine 5 do 6 mm. U tehnološkoj zrelosti plodovi su svijetložute boje, a u fiziološkoj crvene boje. Koristi se za potrošnju u svježem stanju i za preradu.

UNA

Srednje rana sorta, s plodom u tipu kapije. Dužina ploda je 14 do 18 cm, širina oko 4 cm, masa od 80 do 120 g, a debljina perikarpa oko 5 mm. Plod je žutozelene u tehnološkoj, a intenzivno crvene boje u fiziološkoj zrelosti. Plod je pogodan za potrošnju u svježem stanju, kao i za kiseljenje, pečenje, zamrzavanje i za druge oblike industrijske prerade. Ostvaruje visok i stabilan prinos uz povećan sadržaj suve materije.

AMFORA

Amfora je srednje rana sorta. Paprike su tip kapije, pljosnate su i velike, a vrh im je blago zakrivljen. Dužina plodova je do 15 cm, a širina oko 5 cm. Meso Amfore je debelo oko 5 mm. Težina paprika je 100 g u prosjeku, iako ima primeraka koji mogu dostići 200 g. U fiziološkoj zrelosti plodovi ove paprike su crvene boje. Paprika Amfora uzgaja se direktnom sjetvom ili iz rasada, može na otvorenom polju, a može i u plasteniku. Amfora je izuzetna za pečenje, a naročito za ajvar. Krupni i lijepi plodovi mogu se jesti svježi kao salata. Isto tako može se uspješno kiseliti.

DUKAT

Dukat paprika je specifična stara sorta, dobro pozicionirana na tržištu, zapravo jedna od vodećih sorti kod nas. To je i jedna od najboljih sorti za jelo u svježem stanju. Meso je tanko, crveno kada je potpuno zrelo, zatim čvrsto i hrskavo. Idealna je za salatu, a može se koristiti i za turšiju, ajvar ili prženje. Zahvalna je za uzgoj, a veoma je rodna sorta. Kod Dukat paprike prinos po jednoj biljci je 2 kg. Pogodna je za uzgoj u plasteniku, kao i na otvorenom. Može se brati od tehnološke do fiziološke zrelosti, sukcesivno i ako se tako bere, prinosi mogu ići čak do 65 t/ha.

DELFINA

Delfina se ubraja u kvalitetne sorte roga paprike. U tehnološkoj zrelosti plodovi su svijetlozeleni, a u fiziološkoj zrelosti su crveni. Plodovi Delfina paprika mogu porasti do 20 cm dužine. U plasteničkoj proizvodnji meso Delfina paprika može biti debljine 1 cm, a na otvorenom nešto manje. Spada u mesnate i krupne sorte, a i rodna je sorta u pitanju. Kod paprika Delfina prinos ide do čak 50 t/ha.

BIJELO UVO

Bijelo uvo paprika odlikuje se krupnim plodovima svijetlije boje. Boja je zapravo zelenkasta. Ova paprika nije adekvatna za preradu, već se koristi u svježem stanju, znači, salatna je paprika. Sve je više tražena sorta. Prinos joj je do 2 kg po stabljici. Sorta je bujna i ima jaku stabljiku koja može da ponese parike težine do 300 g. Sorta bijelo uvo je prilično otporna i isplati se uzgajati je.

MORAVSKA KAPIJA

Moravska kapija je ajvaruša, odnosno, idealna sorta paprika za ajvar. Ova sorta ima visok procenat suve materije, a po tome je nadmašila sorte kao što su kurtovska kapija,ljubov dlan i slonovo uvo. Zato se preporučuje kao najbolja paprika za ajvar. Paprika moravska kapija je veoma rodna. Dostiže prinos 50 t/ha. Plodovi su atraktivni, krupni i u fiziološkoj zrelosti crveni. Teški su do 180 g. Dužina ploda je do 18 cm, a širina do 9 cm. Od nicanja do zrelosti potrebno je 145 dana.

KAMELEON PAPRIKA

Takođe hibridna sorta, koja sazrijeva veoma rano. Paprika je izduženog oblika i poprilično slatkog ukusa. Kameleon spada u nove hibride, ali se kvalitetima već izdigao na jedno od vodećih mjesta kod nas. Njegove biljke su dosta snažne, sa snažnim granama koje se granaju jako bujno. Plod je težak oko 120 g, a dugačak oko 15 cm. Kada ova sorta dostigne zrelost, njena boja je crvena. Veoma je otporna vrsta roge i uvek će nas obradovati dobrim prinosom.

AMI PAPRIKA

Ami je špicasta babura, koju nazivaju i nekrunisanom kraljicom svoje vrste. U početku sazrijevanja ona je svijetle boje, a nakon što dostigne potpunu zrelost, postaje jarko crvena. Ovo je vrsta koja je veoma zdrava, zahvaljujući otpornosti na razne bolesti. Isto tako dobra je u borbi s ledom i mrazom. Pored hladnih zima i mrazeva Ami će nas obradovati dobrim prinosom. Nije zahtjevna, laka je za održavanje, jedino što joj moramo obezbijediti dosta vode.

SLONOVO UVO

Veoma slatka paprika, od koje se pravi nenadmašni ajvar. Plodovi su joj veoma krupni i mogu se pohvaliti mesnatošću. Oni su jako teški, pa zato i vise na biljci. Zelena boja njenog ploda, prelazi u crvenu u vrijeme njenog punog sazrijevanja. Ukoliko izmjerimo jedan plod Slonovog uva, videćemo da je težak između 150 i 250 g, što je veoma zavidna gramaža. Ne treba da se brinemo zbog raznih bolesti koje je mogu napasti, jer je veoma otporna i sama će se izboriti s tim. Redovno će nam pružiti zaista sjajne prinose od 60 tona po hektaru zemljišta.

AMANDA PAPRIKA

Ovo je sorta koja se ubraja u polubabure, čiji je vrh zašiljen. Njeni plodovi su poprilično teški i vise na stabljici, koja je veoma izdržljiva. Dok sasvim ne sazru, one su bijele boje, a kasnije poprimaju crvenu boju. Odlično se pokazala u svežoj primeni u čovekovoj ishrani. Vrijeme sazrevanja je dosta rano. Za Amanda sortu veruje se da se paprika budućnosti, mnogo se nade polaže u ovu sortu. Ukoliko joj obezbedimo povoljnije uslove, daje veoma visoke prinose, koji budu oko 50 tona po hektaru.

PINČIR F1

Hibrid paprike koji se ubraja u holandske sorte. Odlikuje se dosta ranim sazrijevanjem i jako ljutim plodovima. Najidealniji uslovi za njegov uzgoj su zimi u zatvorenim prostorima. Plodovi ove sorte su žute boje i možemo ih imati u neograničenim količinama. Veličina ploda Pinčira varira od 25 do 30 cm. Prinos je zagarantovano dobar.

VEZANKA

Sorta paprike, takođe veoma ljutog ukusa. Vodi se kao makedonska sorta, ali stručnjaci tvrde da je to stara srpska vrsta paprike. Bilo kako bilo, ovo je jako kvalitetna biljka, koja je naziv dobila po tome što joj je kora kao izvezena po površini. Ne uzgaja se mnogo, nije hibridna vrsta i najčešće se koristi kako bi od nje pravili vijenac, s plodovima dužine oko 20 cm. Samo je njen površinski sloj ispucan, ispod toga krije se lijepa, jarko crvena boja.

ROMANA

Ovo je domaća sorta, koju karakteriše veoma visok rasti njeni tanki viseći plodovi. Ona je prvo žutozelene boje, a kasnije u svojoj zrelosti postaje crvena. Pripada jako ranoj sorti i veoma se dobro pokazala u gajenju i na otvorenom i u plastenicima. Romana je jako snažna biljka i veoma otporna na rrazne bolesti i štetočine.

Đubrenje krompira je ključni faktor za postizanje visokih prinosa. Nema poljoprivredne kulture čiji prinos toliko zavisi od đubrenja stajskim đubrivom kao što je krompir koji je neobično zahvalan za đubrenje stajnjakom. Pored toga što udvostručuje prinos, krompir ostavlja toliko obogaćeno zemljište hranivima da je proizvodnja naredne kulture gotovo osigurana.

Posebno je ječam idealna kultura koja dolazi iza krompira đubrenog stajnjakom. Ječam u ovom slučaju daje veće prinose nego kada se direktno đubri istom količinom stajskog đubriva. Otuda i uzrečica da ječam traži staru snagu zemljišta, kao i još neke druge kulture. Krompir je takođe dobar predusjev.

Međutim, i pored toga valja znati da se izrazito visoki prinosi krompira mogu postići jedino kombinovano upotrebom stajskog i mineralnog đubriva pri osnovnom đubrenju. To znači da se dobri prinosi ne mogu postići samo đubrenjem stajskim đubrivom iz razloga što krompir postavlja velike zahtjeve u pogledu količina hranivih materija u lako topivom obliku, u obliku mineralnih gnojiva.

Kako vidimo, najveći prinosi postižu se zajedničkom upotrebom organskih i mineralnih đubriva. Stajsko đubrivo, pored hranljivih sastojaka koje predaje kulturi (nakon razgradnje), povoljno djeluje na fiziološke osobine zemljišta. Truneći u zemljištu, razrahljuje ga i čini lakšim, povećava sadržaj humusa, sorptivnu moć i kapacitet za vodu. Komponente NPK iz mineralnih đubriva lako su pristupačne, pa ih biljka odmah nakon nicanja preuzima, ugrađuje i koristi za razvoj.

Odrediti način đubrenja koji će u praksi postići najveći ekonomski efekat uz ekonomičnu upotrebu đubriva, prije svega mineralnih, predstavlja primaran zadatak svakog proizvođača, a naročito poljoprivrednog stručnjaka. Ovaj je zadatak još teži, jer nema univerzalnog recepta po kojem bi mogli na jednostavan način određivati potrebne količine gnojiva za postizanje određenih prinosa.