Naslovnica Blog Stranica 133

8 NAČINA DA SE RIJEŠITE PUŽEVA: Ovo će ih otjerati i više neće ni prilaziti vašem povrću i cvijeću

Posle kiše većina baštovana muku muči sa puževima koji znaju da „ogole“ skoro svaki povrtnjak.

Puževi predstavljaju jednog od glavnih štetočina u bašti, jer su u stanju da za kratko vrijeme pojedu rasad, tek iznikle biljke i sve ono što brižljivo njegujete danima i mjesecima.

Kišno vrijeme je vrijeme za puževe. Tada oni dominiraju, dok vi zbog padavina ne možete da izađete i odbranite svoje zasade.

1. Kukuruzno brašno

Izgleda da puževe nevjerovatno privlači ovo brašno koje je za njih fatalno. Uveče stavite teglu sa kukuruznim brašnom u baštu, a ujutru ćete oko nje naći gomilu mrtvih puževa. Tako radite svako veče, dok ove štetočine ne uništite sasvim.

2. Pivo

Isto tako puževi ne mogu da podnesu pivo, ali ga baš vole. Sipajte pivo u plitku posudu kao što je tanjirić za saksiju pa ga ostavite u dvorištu. Ujutru ćete u njoj naći „udavljene“ puževe koje pivo privlači kao med pčele.

3. Ljuske od jajai talog od kafe

Ljuska od jaja siječe puževe i oni ne mogu da pređu preko njenih oštrih ivica, dok talog od kafe samim mirisom odbija puževe. Stoga napravite barijeru od ljuski od jaja i taloga od kafe oko vaše bašte.

4. Pijesak

Pijesak oko bašte napraviće istu barijeru kao i ljuske od jaja. Puževi neće preći preko nje, a vaše biljke biće bezbijedne.

5. Amonijak

Pomiješajte 1 dio amonijaka i 6 dijelova vode. Isprskajte ovo sredstvo svuda oko bašta i puževi neće ni prići vašem povrtnjaku.

6. Kese za smeće

Rasporedite kese za smeće po dvorištu i u njih sipajte malo vode. Privučeni vlagom, puževi će ući u kesu i sačekaće vas do ujutru unutra. Na vama je šta ćete dalje da radite sa njima.

7. Prirodni predatori

Ježevi, žabe i kokoši uništavaju puževe. Ako imate ove životinje u bašti, puževi joj neće prići blizu.

8. Bakar

Ako ništa od gore navedenog ne pomogne, stavite bakarnu cijev oko salate ili tamo gde je rasad i osetljivo bilje. Ovo je definitivno najskuplja metoda ali definitivno uspijeva. Puževi neće preći bakrenu žicu. Bakar ima prirodnu reakciju na sluz puževa, što ove štetočine šokira kao da je kroz nju puštena struja.

Jedini problem je što puževi unutar bašte, neće moći da izađu napolje, zato baštovani predlažu da im unutra bakrene žice stavite zamke od kukuruznog brašna ili piva.

Dani maline 2023: Sve spremno za međunarodni sajam poljoprivrede, privrede i turizma u Bratuncu

U sportskoj dvorani u Bratuncu, 9. i 10. juna 2023. godine, biće održan 15. Međunarodni sajam poljoprivrede, privrede i turizma pod nazivom “Dani maline 2023“. Organizatori ovogodišnjeg sajma privode kraju finalne pripreme kako bi događaj bio uspješan i privukao brojne posjetioce.

dani maline Bratunac
Program sajma „Dani maline Bratunac“

Ceremonija svečanog otvaranja sajma planirana je za petak, 9. juna, s početkom u 11:30 časova. Među zvanicama koje će se obratiti posjetiocima i izlagačima su gospodin Denis Šulić, Ministar trgovine i turizma u Vladi RS-a, predstavnici Ministarstva poljoprivrede RS-a i drugi ugledni gosti.

Ovogodišnji sajam ima rekordan broj izlagača i posjetilaca će moći uživati u bogatoj gastro ponudi s degustacijom jela i pića iz Srednjeg Podrinja i Birča. Takođe će biti dostupne vrijedne robne nagrade, a program sajma obuhvata i razne druge sadržaje.

Za poljoprivredne proizvođače i one koji su zainteresovani za seoski turizam, organizovane su stručne radionice i panel predavanja na kojima će renomirani predavači, uključujući profesore Aleksandra Leposavića i Slobodana Milenkovića te gospodina Rada Ljuvojevića, podijeliti svoje znanje. Ministar Šulić također će se obratiti sudionicima radionica.

Pored izložbenog dijela Sajma posjetioci i gosti ove manifestacije imaće priliku da posjete obiđu dva gastro takmičenje i to izbor najboljeg kolač od maline kao i takmičenje u spremanju kotlića koje će se održati na Rajskoj plaži. Takođe biće priređena izložba likovnog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola iz Bratunca kao i maskenbal u kome će učestvovatni mališani dječijeg vrtića “Radost“ Bratunac.

U subotu je planirana i kinološka smotra “Izložba pasa svih rasa – 2023“ na platou SŠC-a, kao i izbor najljepšeg balkona i dvorišta te brojne druge aktivnosti.

Organizatori garantuju dobru organizaciju događaja koju neće pokvariti ni eventualno loši vremenski uslovi. Pred Bratunčanima i svim posjetiocima ovogodišnjeg sajma nalazi se izuzetno bogat i sadržajan vikend.

Da li šišanje lišća mrkve podstiče debljanje njenog korijena?

Je li istina ili zabluda tvrdnja da šišanje lišća mrkve podstiče debljanje njenog korijena?

Mrkva se uzgaja zbog zadebljalog korijena. Zadebljavanje korijena započinje kad se razvije oko 70 % lisne mase, a tehnološka zrelost za vađenje nastupa kad počnu žutjeti vrhovi lišća, naročito donjeg.

Tada završava proces nakupljanja asimilata u korijenu, korijen je najbogatiji šećerima i β-karotenom te je najboljeg ukusa. Dakle, da bi korijen uopšte počeo debljati, lisna rozeta mora biti dovoljno razvijena.

Pročitajte: Koliko dugo mrkva može da ostane u zemlji?

Šišanjem lišća prije početka zadebljavanja korijena isto će se odgoditi (počeće kasnije). Time se produžuje vremensko razdoblje tokom kojeg korijen zadebljava i korijen ostaje sitniji. Isto se događa i ako se lišće šiša u drugom dijelu vegetacije kad je korijen već određene debljine.

Šišanjem se uklanja lišće u kojem se procesom fotosinteze stvaraju spojevi koji se iz lišća šalju u korijen, odnosno, ako nema lišća, nema ni kvalitetnog zadebljalog korijena.

Bakin recept za sirup od zove

Kad kažemo domaći sirup, prva asocijacija vodi nas na neponovljivi ukus i žućkastu boju mirisne zove, koja nas vraća u djetinjstvo i osvježenje koje su nam pravile mame i bake. Zova je sada u punom cvatu i svakako je vrijeme da taj predivni miris i aromu spremimo i za mjesece pred nama.

Cvjetovi zove bogati su eteričnim uljima u kojima ima flavonoida, glikozida, hlorogenske kiseline, tanina i pektina, a beru se za sunčana vremena, i to samo oni potpuno rascvjetani sa žutim sladonosnim prahom. Pazite gdje je berete – zagađena mjesta i kanali nikako nisu dobra opcija. Potrudite se i pronađite nezagađeni grm ove mirisne i ljekovite majske ljepotice.

Recept

Brojni su recepti za spravljanje sirupa od zove, a ovo je mjera za otprilike četiri litre sirupa. Ako želite više ili manje, prilagodite mjere svojim potrebama. To znači da ćete na 10 cvjetova koristiti litar vode, kilogram šećera i jedan limun, odnosno na 100 cvjetova trebaće vam 10 litara vode, 10 kilograma šećera i 10 limuna.

Trebaće vam i veće posude, kao i čiste pripremljene staklene boce s čepovima za skladištenje. Što se tiče varijanti s manje šećera, znajte da je šećer prirodni konzervans i da smanjivanjem njegovih omjera za pripremu rizikujete kasniju kvarljivost sirupa.

Sastojci:

30 cvjetova zove

3 l vode

4 g limuntosa

3 limuna

3 kg šećera

Priprema:

Potopite cvjetove zove u vodu sa limuntosom i na kriške izrezani limun s korom. Dobro izmiješajte i ostavite da odstoji na hladnom i tamnom mjestu 24 sata. Drugi dan tečnost procijedite pa dodajte šećer i dobro promiješajte. Ostavite da stoji još 24 sata, uz povremeno miješanje. Nakon 48 sati sirup je spreman za pretakanje i skladištenje u staklene boce. Na taj ga način možete čuvati do godinu dana na hladnom i tamnom mjestu.

Legenda o drvetu zove

Legenda kaže da je car Trojan imao kozje uši. Kada je došao berberin da ga brije, car mu plati u zlatnicima da nikome ne bi pričao za njega i kozje uši. Berberin pristade, ali vremenom poče bolovati jer nikome nije smio da kaže svoju tajnu. Tada odluči da ode u polje, iskopa jednu rupu i u nju tri puta reče: „U cara Trojana kozje uši!“

Kad je završio, on zakopa rupu i bi mu lakše. Ali kad je prošlo neko vrijeme iz te rupe izniče drvo zove, a čobani koji su tuda prolazili napraviše od nje svirale. Kada su zasvirali, umjesto muzike se čulo: „U cara Trojana kozje uši“. Tako su svi saznali carevu tajnu.

Moćno oružje protiv KROMPIROVE ZLATICE: Efikasno mehaničko suzbijanje /VIDEO/

Mehaničko suzbijanje krompirove zlatice je jedan od načina borbe protiv ove štetočine koja može nanijeti ozbiljne štete usjevima krumpira. Uzimanjem inspiracije iz već postojećeg izuma – bicikla, moguće je konstruisati originalni mehanizam koji olakšava sakupljanje krompirove zlatice.

Ovaj inovativni mehanizam se sastoji od bicikla koji je rastavljen na korisne dijelove. Nakon toga, dodaju se četke i druge komponente kako bi se stvorio specifičan mehanizam. Kada se mašina kreće između redova krompira, četke se okreću i tresu insekte, prisiljavajući ih da padnu u ručno izrađenu metalnu kutiju koju mehanizam posjeduje.

Ova metoda ima nekoliko prednosti u usporedbi s tradicionalnim pristupima suzbijanju krompirove zlatice. Prije svega, više neće biti potrebno povlačiti kantu  po redovima i stavljti zlatice u nju ručno. Umjesto toga, mehanizam obavlja veći dio posla. Ovo olakšava rad poljoprivrednicima, smanjuje napor i štedi vrijeme.

Međutim, iako je ova inovacija obećavajuća, važno je napomenuti da nije jednostavno svima napraviti takav mehanizam. Konstrukcija zahtijeva vještine i znanje o mehanici i tehničkom dizajnu. Stoga, postoje sumnje u vezi s njegovom dostupnošću i praktičnošću za sve poljoprivrednike.

Pitanje koje se postavlja je hoće li ovakav mehanizam sakupiti sve zlatice ili će biti potrebno provesti dodatni pregled područja. Iako je njegova funkcionalnost važna, mogu postojati insekti koji će pasti pored kutije i zahtijevati dodatno skupljanje. U tom slučaju, može se koristiti plastična boca kako bi se riješili zlatica koje su se zadržali na tlu.

Važno je napomenuti da postoji više metoda suzbijanja krompirove zlatice koje se koriste danas. Uz mehaničko suzbijanje, poljoprivrednici koriste i hemijske pesticide, biološku kontrolu, kao i kombinaciju tih metoda. Svaka od njih ima svoje prednosti i ograničenja, stoga je važno prilagoditi pristup specifičnim uslovima i potrebama pojedinačnih usjeva.

Uz sve navedene metode, postoje i mnogi „life hackovi“ ili sitni trikovi koji mogu biti korisni u borbi protiv krompirove zlatice. Ti trikovi uključuju upotrebu prirodnih sredstava poput biljnih ekstrakata, postavljanje zamki ili repelenata koji odbijaju štetočine.

Jedan od efikasnijih načina suzbijanja a pri tome spada u grupu prirodnih metoda jeste suzbijanje krompirove zlatice krompirovom zlaticom. Više o tome pročitajte OVDE

Prirodno đubrivo od koprive za cvijeće i povrće /VIDEO/

Kada je riječ o uzgoju cvijeća i povrća, mnogi vrtlari traže prirodne i ekološki prihvatljive načine poboljšanja rasta biljaka i održavanja njihove otpornosti prema bolestima i štetočinama. Jedno od najkorisnijih i jednostavnih prirodnih rješenja je đubrivo od koprive.

Kopriva je poznata kao višenamjenska biljka koja može poslužiti ne samo kao prehrambeni dodatak ili ljekovito sredstvo, već i kao izvrsno prirodno đubrivo i insekticid. Kada se pravilno pripremi, ovo đubrivo od koprive ima sposobnost poticanja rasta biljaka i jačanja njihove otpornosti na bolesti i štetočine.

Postupak pripreme ovog đubriva i insekticida od koprive je jednostavan. Prvo, potrebno je nabrati svježu koprivu. Odlučite se za mlade vrhove koprive, jer sadrže najveću koncentraciju hranjivih materija. Nakon što ste nabrali koprivu, stavite je u posudu u koju ćete dodati vodu. Važno je napomenuti da vodu ne trebate sipati do vrha posude, jer masa koprive pjeni.

Foto: Lekovite biljke/Screenshot YouTube

Pripremljeno đubrivo od koprive ostavite na suncu 15 dana. Svakodnevno je potrebno miješati smjesu kako bi se osigurala pravilna fermentacija. Đubrivo će biti spremno za upotrebu kada kopriva prestane pjeniti.

Kopriva u sebi ima azota pa je odlično hranivo

Da biste koristili đubrivo, prvo ga procijedite kako biste dobili tekuću smjesu. Razblažite je vodom u omjeru 1:10 (jedan dio đubriva prema deset dijelova vode). Ova razrijeđena tekućina može se koristiti na dva načina – folijarno (preko lista) ili zalijevanjem zemljišta oko biljke.

Pročitajte: Najbolje domaće đubrivo za vaš paradajz zapravo je otpad, ali čini čuda. Daje ogromne i sočne plodove

Kada koristite đubrivo od koprive folijarno, raspršite ga ravnomjerno po listovima biljke. Listovi će apsorbirati hranjive materije iz tečnosti, što će im pomoći u rastu i razvoju. Ako želite zalijevati zemljište, jednostavno zalijte oko biljke s pripremljenom tečnošću. Ova metoda omogućuje hranjivim materijama da dospiju do korijena biljke, potičući njihov rast i zdravlje.

Đubrivo od koprive može se koristiti kako za cvijeće tako i za povrće. Biljke će imati koristi od hranjivih materija koje pruža ovo prirodno đubrivo, a istovremeno će postati otpornije na bolesti i štetočine. Važno je napomenuti da se đubrivo od koprive može koristiti tokom cijele vegetacijske sezone, prilagođavajući razblaženu smjesu prema potrebama biljaka.

Prednosti korištenja prirodnog đubriva od koprive su mnogobrojne. Osim što je ekološki prihvatljivo, ovo đubrivo je jeftino i jednostavno za pripremu. Kopriva je lako dostupna biljka, a sam proces fermentacije i razrjeđivanja đubriva je brz i praktičan. Osim toga, korištenje prirodnih sredstava poput ovog đubriva smanjuje potrebu za upotrebom hemijskih materija u vrtu, što pogoduje očuvanju okoline.

Uzgoj cvijeća i povrća uz pomoć prirodnog đubriva od koprive donosi brojne prednosti. Iskoristite moć ove biljke kako biste poboljšali rast i zdravlje svojih biljaka na prirodan i održiv način.

Način pripreme ovog đubriva pogledajte u videu:

KAKO DA SPASITE RUŽE OD KIŠE – Velika vlaga ubija ovo cvijeće, jedna stvar će pomoći da cvjetaju do kraja sezone

Vlaga i toplota, to su najvažniji činioci razvoja biljaka, ali previše kiše može da dovede čitavu baštu u opasnost. Ako brinete za svoje ruže, evo savjeta za pojačanu njegu tokom kišnog perioda.

KAKO DA SPASITE RUŽE OD KIŠE

Da bi biljke preživile višak vode, treba im omogućiti dobru drenažu, ali i sačuvati od naleta štetočina i korova.

Ruže su kraljevsko cvijeće i zato ih treba kraljevski njegovati. To znači da prvo treba ukloniti bilo kakvo granje koje eventualno raste iznad njih, kako bi uživale na suncu kad god ga ima.

Pročitajte: Kada se sade ruže stablašice i kako ih njegovati za najbolje rezultate

Pazite i da redovno uklanjate korov, kojeg će biti više nego ikad dok se obilne kiše smjenjuju s toplim periodima.

Provjerite u kakvom je stanju zemlja – korijen ne smije da se predugo „davi“ u vodi koja ne otiče, inače će istruliti. Ako je ruža na tlu pod nagibom, iznad nje napravite kanalčić ili neku barijeru koja će je zaštiti od vode koja se sliva. Omogućite drenažu na svaki mogući način. Po potrebi, dodajte još zemlje, kako biste podigli nivo oko samog stabla.

Ukoliko imate više ruža koje se dodiruju, skratite im grane. Eventualno drugo cvijeće takođe potkrešite kako bi bilo što više vazduha oko biljaka. Tako ćete omogućiti lakše provjetravanje i brže sušenje lišća posle pljuskova. Naravno, precvjetale cvjetove redovno uklanjajte.

Pročitajte: Pomoću jedne namirnice iz kuhinje preporodićete i uvele ruže

Obilje padavina daje priliku insektima i štetočinama da se namnože. Da biste zaštitili ruže, treba da ih prskate insekticidom jednom nedjeljno. One su, takođe, podložne i napadu gljivica, pa treba koristiti i fungicid. Napravite pauzu od dva dana poslije insekticida.

Kad se vrijeme stabilizuje i kišni period završi, dodajte đubriva ružama, najbolje stajnjaka – skinite sloj zemlje od par centimetara, sipajte đubrivo i onda vratite zemlju. Tako ćete osigurati da ruže lijepo cvjetaju tokom cijelog ljeta.

Melem za ispucale pete – Jednostavan recept za izuzetne rezultate

Na livadama imate obilje hajdučke trave i trpuca. Iskoristite to i napravite prirodni melem za ispucale pete.

Nanesite ovaj prirodni melem, koji se lako pravi, na ispucale pete. Možete i na laktove ako vam je gruba koža. Bićete iznenađeni rezultatima za veoma kratko vrijeme.

Hajdučka trava i trputac za ispucale pete

Ljeto je idealno vrijeme da dane provodite u prirodi i učinite nešto korisno. Na primjer mogli biste da sakupljate hajdučku travu i trputac te da od njih napravite odličan balzam koji će imekšati grubu kožu. Ove dvije biljke donose pravu blagodet za kožu.

Hajdučka trava može da regeneriše kožu, te da joj podari baršunastu mekoću. Trputac je klasična biljka za prvu pomoć, a naročito je dobra za kožu jer brzo sanira oštećeno tkivo. Svježe bilje prvo osušite prije nego što počnete da spravljate melem.

Pročitajte: Melem od bosiljka – Svaka kuća treba da ga ima, recepti za svakodnevne tegobe

Kako se pravi melem za ispucale pete

Korak 1: Napravite ulje

Prije nego što možete da napravite ovaj balzam, prvo morate da napravite biljno ulje.

Sastojci:

  • 1 šolja suncokretovog ili slatkog bademovog ulja
  • 1/4 šolje osušene hajdučke trave
  • 1/4 šolje osušenih listova trputca

Priprema: Stavite bilje u vatrostalnu posudu i prelijte uljem. Posudu stavite u lonac s vodom i kuvajte na pari dva do tri sata. Pazite samo da ne ispari sva voda iz lonca. Izvadite vatrostalnu činiju iz lonca i ostavite sa se ohladi.

Ovo ulje možete da napravite i na sporiji način. Stavite bilje i ulje u teglu, dobro je zatvorite i ostavite na tamnom i suvom mjestu oko šest nedjelja. Povremeno je protresite. Ulje procijedite i sipajte u čistu staklenu bočicu. Rok trajanja ovog ulja je do godinu dana.

Pročitajte: Melem za zarastanje rana – Evo kako da ga napravite po receptu iz narodne medicine

Korak 2: Napravite melem

Sastojci:

  • 1/4 šolje ulja od hajdučke i trpuca
  • 1/2 kašike tamanu ulja (ako ga nemate možete sa stavite više ulja od hajdučke trave i trpuca)
  • 1/2 kašike kakao putera
  • 1 kašika komadića pčelinjeg voska
  • 1/4 kašičice esencijalnog ulja lavande ili peperminta
  • 3 kapi esencijalnog ulja čajevca

Priprema: U vatrostalnu činiju sipajte ulje od hajdučke trave i trpuca, dodajte tamanu ulje, kakao puter i pčelinji vosak. Činiju stavite u lonac s vodom i lagano zagrijavajte dok se vosak ne istopi. Izvadite vatrostlanu činiju iz lonca i ostavite da se gladi pet minuta. Dodajte esencijalna i ostavite smješu u frižideru oko 10 do 15 minuta da se ohlade. Pritom, promiješajte na svakih pet minuta. Dok se melem hladi, miješanje je ključno kako se ne bi formirale grudvice, a i da se sastojci bolje povežu.

Kako koristiti melem

Prije sapvanja dobro operite pete, nanesite melem i obujte pamučne čarape. Ostavite da melem djeluje preko noći. Nakon nekoliko dana trebalo bi da se probudite s vidno mekšom kožom pete. Čuvajte balzam na hladnom i tamnom mjestu do devet mjeseci.

Orezivanje biljaka u junu – Podstaknite raskošno cvjetanje i rast

Važno je da ne orezujete u pogrešno doba godine jer bi to moglo trajno oštetiti biljke. Stručnjak za vrtlarstvo Monty Don podijelio je na svojoj stranici poslove rezidbe koje treba obaviti u junu.

Orezivanje biljaka u junu

1. Glicinija

“Glicinija proizvodi svoje cvjetove na novom rastu, koji izlaze iz izdanaka na glavnim izbojcima“, napisao je stručnjak.

“Kad završe s cvjetanjem, potrebno je sve ovogodišnje (nove) mladice orezati. Ne ostavljajte više od 15 cm rasta. Pritom je potrebno cijelu biljku vezati da nema labavih izdanaka.”

Ako niste sigurni koliko orezati, Monty preporučuje da pogriješite i preslabo odrežete. To znači da se u novoj godini, kada sve lišće odumre, biljka može ponovno orezati, tako što ćete svaki bočni izdanak smanjiti na pet do osam cm.

Pročitajte: OREZIVANJEM i ČUPKANJEM do savršene biljke i maksimalnog PRINOSA!

2. Rano cvjetajuće grmlje

Vrtlari bi ovog mjeseca trebali orezati i cvjetajuće grmove kao što su lažni jasmin (Philadelphus coronarius L.), merala (krušvica, kozja jabučica; lat. Amelanchier), deutzia, vajgela (Weigela florida) i malina (Rubus idaeus L.) .

Svi oni cvjetaju na mladicama uzgojenim prethodnog ljeta, pa je Monty preporučio da ih sada orezujete.

“Ovo će novom rastu dati dovoljno vremena da sazre prije zime i tako rodi najviše cvjetova sljedećeg proljeća. Zrele grmove treba oštro orezati. Orežite većinu cvjetnih stabljika do zdravih novih izdanaka i najstariji rast natrag do baze. Jako zarastao grm takođe treba obnoviti na ovaj postupan način“, savjetuje.

Ako vrtlari imaju mlade grmove, najslabiji rast treba odrezati, a ostatak podrezati samo na oblik i veličinu.

Nakon što su orezane, potrebno ih je plijeviti, zalijevati i malčirati kako bi se uzele poluzrele reznice sa zdravih orezanih stabljika.

Pročitajte: Orezivanje trešnje nakon berbe – Prednosti i način obavljanja

3. Ocvali cvjetovi ruža

Orezivanje ocvalih cvjetova ruže je oblik rezidbe koji uključuje selektivno uklanjanje istrošenih cvjetova s cvijeta.

Prema Montyju, “zaista se isplati” barem jednom sedmično obrezati ruže kako bi se produžilo njihovo razdoblje cvjetanja. Jednostavno otkinite stare cvjetne glavice i odrežite do prvog lista ispod osušenog cvijeta, gdje će izniknuti novi izdanak.

4. Klematis (Clematis montana)

Vrtlari bi takođe trebali orezati pretrpane, mrtve ili bolesne stabljike nakon što završi s cvjetanjem.

Raspetljavanje stabljika može biti nezgodno, ali nije važno gdje se reže, jako dobro podnosi teško orezivanje.

Biljke koje se ne podnose – 15 parova koji mogu uništiti vašu baštu

Baštovani uvijek smišljaju najbolji raspored za svoju baštu. Ova faza planiranja nije tako laka, kažu stručnjaci i napominu da se moraju uzeti u obzir potrebe svake biljke tokom rasta, kao što su količina sunčeve svjetlosti, vrsta zemljišta na kojoj najbolje rastu i koliko vode im je potrebno da prežive. Bićete razočarani kada jedan ili više vaših usjeva ne rastu kako treba zbog toga što im komšija zasjenči lišće ili krade sve hranljive materije i vodu ispod njih…

Biljke koje dobro rastu zajedno, ili čak pomažu jedna drugoj da napreduju, nazivaju se biljke pratioci. Biljke pratioci obično odbijaju štetočine koje žele da grickaju svog komšiju. One takođe mogu promijeniti hemiju tla kako bi pomogli jedni drugima da rastu, ili pak nude zaštitu od jakog sunčevog svjetla i oštrih vjetrova. Pronalaženje saputnika za vaše omiljene biljke voća i povrća nije teško. Ali zaista treba da se vodi računa o tome da se slučajno ne upare dvije vrste koje sprječavaju rast jedne druge, naglašava se u stručnim člancima. Donosimo primjer nekoliko parova biljaka koji će učiniti više štete nego koristi kada dijele baštenski prostor.

Biljke koje se ne podnose

1. Paradajz i prokelj

Paradajz (Solanum licopersicum) i prokelj (Brassica oleracea var. gemmifera) ne treba saditi zajedno jer su oboje „teški za ishranu“. Paradajz, koji je član porodice Solanaceae ili velebilje, zahtijeva puno vitamina i hranljivih materija iz bogatog i plodnog zemljišta. Prokelj, iz roda Brassica, traži isto. Pored toga, oboje su pogođeni lisnim ušima i buvama, što će izazvati razne probleme kada štetočine nađu put u vašoj bašti.

Pročitajte: Biljke prijatelji: Združivanje usjeva za veće prinose

2. Biljke koje se ne podnose

Luk (Allium cepa) je obično dobrodošla biljka za pratnju u bašti koja pomaže odvraćanju štetočina od grickanja paradajza, zelene salate, spanaća i jagoda koje tamo rastu. Međutim, ovo nije tačno za sve baštenske biljke. Pasulj (Phaseolus vulgaris) i luk nikada ne treba gajiti zajedno jer ćete rizikovati izbijanje crva kukuruza. Iako se crvi kukuruza obično hrane sadnicama kukuruza i soje, poznato je da nanose štetu i mladim biljkama luka i pasulja, što može ozbiljno uticati na vaš prinos u vrijeme žetve.

3. Krastavac i krompir

Slično paradajzu i prokelju, krompir (Solanum tuberosum) i krastavce (Cucumis sativus) treba držati podalje jedan od drugog zbog njihove ekstremne potrebe za hranljivim materijama. Kada se posade zajedno, krompir i krastavci će se takmičiti za skoro sve, uključujući sunčevu svjetlost, prostor, vodu, oprašivanje i sve potrebne hranljive materije iz zemlje.

4. Krompir i spanać

Krompir je takođe jedna od rijetkih biljaka koju ne bi trebalo da gajite pored spanaća (Spinacia oleracea). Spanać dobro uspjeva sa većinom povrća kao što je pasulj, brokoli, celer, grašak i jagode, ali krompir obično predstavlja problem zbog agresivne navike rasta. Spanać je i slab konkurent i „težak za hranjenje“, što znači da će njihovo sađenje pored bilo koje druge zahtjevne biljke kada je ishrana u pitanju obično rezultirati neuspjehom za spanać.

5. Nana i jagoda

Nana (Mentha × piperita) je biljka jakog mirisa koja će odbiti nekoliko štetočina. U bašti bi se to smatralo dobrom stvari, ali biljke mente takođe imaju neuporedivo agresivan rast. Brzo će osvojiti slabije biljke poput jagode (Fragaria × ananassa). Uzgajanje mente u zakopanom kontejneru može smanjiti njeno širenje i pomoći u sprječavanju oštećenja drugih biljaka. Redovno teško orezivanje pored zadržavanja neophodno je da bi se osiguralo da se drži pod kontrolom.

Pročitajte: ŽUTA TRAKA rješava VELIKI PROBLEM koji muči sve biljke – Vežite je u bašti i uživajte u rezultatima

6. Ruzmarin i krastavac

Biljke krastavca zahtjevaju puno vode i sunca. Vole da im je zemlja bogata i stalno vlažna, pa ih je potrebno često zalivati. Krastavce koji se gaje okomito, što preporučuju mnogi stručni baštovani, potrebno je još više zalivati. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa ruzmarinom (Salvia rosmarinus) koji preferira loše i dobro drenirano zemljište. Ruzmarin je tolerantan na sušu pa može neko vrijeme da ostane bez vode. Ako se ove dvije biljke gaje kao susjedi, jedna će sigurno uginuti od previše ili premalo vode.

7. Paštrnjak i šargarepa

Paštrnjak (Pastinaca sativa) i šargarepa (Daucus carota var. sativus) su korjenasti usjevi. Korjenasti usevi bi normalno trebalo da imaju dovoljno prostora između sebe tako da se ne takmiče za esencijalne hranljive materije kao što je fosfor ispod zemlje. To što su korjenasti usjevi nije jedino što ove dvije biljke dijele. Obe su članovi porodice Apiaceae, što znači da su pogođene mnogim istim štetočinama i bolestima. Ovo uključuje muvu korena šargarepe koja je poznata po tome što šargarepu, paštrnjak i celer čini nejestivim.

8. Paradajz i kukuruz

Paradajz i kukuruz (Zea mais) je još jedan par povrća koji dele iste štetočine. Obe biljke su zahvaćene pamučnim crvom, koji je ponekad poznat kao voćni crv paradajza ili kukuruzni ušni crv. Sađenje dvije vrste jedna pored druge samo poziva ove crve da se hrane za švedskim stolom koji ste im obezbijedili. Ipak, ovo nije jedini razlog da paradajz i kukuruz držite podalje jedan od drugog. Takođe će se takmičiti za sunčevu svjetlost, vodu i hranljive materije u tlu koji mogu biti štetni za jednu ili obe biljke.

9. Jagode i kupus

I jagode i kupus (Brassica oleracea var. capitata) obično su pogođeni verticilijumskim uvenućem. Verticilijum je uzrokovan gljivicom koja se može proširiti na širok spektar biljaka. Kada bolest uđe u biljke kupusa i jagode, ona je neizlečiva i biljke će morati da se uklone iz bašte i unište. Verticilijum se može držati podalje od vaših usjeva sadnjom sorti otpornih na bolesti i držanjem biljaka koje su veoma osjetljive jedna od druge, kao što su ove dvije.

10. Luk i asparagus

Luk je loš za uparivanje sa šparglama zbog njihove nesrećne sposobnosti da privlače crve luka i crve repe. Obe štetočine lako putuju od biljke do biljke, a kada su dvije biljke blizu jedna drugoj, to im samo daje više materijala za kvarenje. Šparglama može naštetiti i luk sam po sebi. Poznato je da luk i drugi članovi roda Allium usporavaju rast špargle kada su posađeni preblizu jedni drugima u istom tlu.

Pročitajte: Paradajz sadite sa bosiljkom, grašak što dalje od luka

11. Celer i šargarepa

Celer (Apium graveolens var. dulce) i šargarepa su članovi porodice Apiaceae. Rijetko, baštovani ih sade na istom području jer su oboje napadaju iste štetočine. Najgore od njih su šargarepini i žičani crvi. I jedni i drugi mogu dovesti do usporavanja rasta povrća ili ga učiniti nejestivim. Jedan od najboljih načina da spriječite štetočine je da posadite celer i šargarepu u različitim dijelovima bašte.

12. Paradajz i karfiol

Paradajz i karfiol (Brassica oleracea, Botritis Group) su zdravo povrće koje dobro funkcioniše zajedno u mnogim jelima. Ipak, ako želite da uspešno rastu u bašti, morate ih držati na dobroj udaljenosti jedno od drugog. Brassicas kao što je karfiol će inhibirati rast biljaka paradajza i ostaviti vas sa razočaravajućim prinosom ili bez berbe. Uz to, držite li ih odvojeno, neće morati da se bore oko hranljivih materija u zemljištu poput azota.

13. Bundeva i krompir

Bundeva (Cucurbita makima) i krompir su loši susjedi jer je i jednom i drugom potrebno dosta prostora u zemljištu da bi razvili svoje korijenje i usisali hranljive materije iz zemlje. Kada dijele istu površinu bašte, nije isključeno da će korijenje krompira poremetiti korijen bundeve. Sve ovo može dovesti do lošeg rasta, zaraze određenim bubama, pa čak i gljivične bolesti.

14. Salata i karfiol 

Iako biljke mogu izgledati slično, zelenu salatu (Lactuca sativa) i karfiol ne treba saditi zajedno. Karfiol, zajedno sa nekim drugim biljkama iz roda Brassica, sprječava rast salate. U nekim slučajevima čak i prije nego što biljke počnu da rastu, sekreti korijena karfiola mogu spriječiti klijanje sjemena zelene salate. Ako zelena salata nekako raste pored biljke karfiola, obe će se boriti za esencijalne hranljive materije u zemljištu i izazvati problematičan rast. Uzgajanje ovih biljaka kao susjeda je gubitak.

15. Grašak i gladiole

Ako pokušavate da uljepšate baštu i hteli biste cvijeće u blizini pasulja, precrtajte gladiole (Gladiolus spp.) sa liste mogućih kandidata. Iako su izuzetno lepi cvjetovi, oni zapravo inhibiraju rast pasulja. Ni to nije samo jednosmjerna ulica, kada su posađene preblizu pasulja, gladiole će takođe pokazivati usporen rast. Ako namjeravate da uzgajate cvijeće u bašti, ili obrnuto, probajte nasturcijum i ruzmarin.

Vodite računa, na spisku biljaka koje nisu prijatelji su i: rotkvica i agastače (Agastache foeniculum); rotkvice i isop (Hyssopus officinalis); nana i peršun; francuski neven i pasulj; keleraba i komorač; vlasac i grašak; polski pasulj i cvekla; leptir trava i impatiens: krompir i suncokret; kopar i šargarepa; kelj i bosiljak; mirođija i paradajz; komorač i patlidžan; čempres i spiraea (Spiraea spp.), te mirođija i šargarepa.