Naslovnica Blog Stranica 103

Radovi u pčelinjaku u oktobru

Agrosavjet
-
0
Radovi u pčelinjaku u oktobru

U oktobru se rađaju i posljednje pčele iz ovogodišnjeg legla, matica prestaje polagati jaja i te pčele uz one iz avgusta i septembra preživljavaju zimu pa su kao takve bitne za opstanak zajednice. Naime u proljeće upravo se te pčele koje ulaze u zimu brinu o novim tek rođenim pčelama koje susrećemo u proljeće. U oktobru pčele radilice raspoređuju zadnju preostalu hranu kako bi je najlakše koristile kad formiraju zimsko klupko, te zatvaraju sve pukotine propolisom.

pčelarska oprema

Pčelari po potrebi ako tako procjene vrše zadnje premještanje okvira za usmjeravanje klupka iako je to već trebalo odraditi još početkom / sredinom septembra. Padom vanjskih temperatura ispod 12°C pčele polako prelaze u klupko, a formiraju ga na praznom saću iz kojeg su zadnje pčele izašle iz legla tako da se usmjeravanjem tih okvira po potrebi centrira položaj samog zimskog klupka. Pčele su sve više stisnute u ulicama između saća. U sredini zimskog klupka je matica, oko nje su mlađe pčele, a prema rubu klupka starije.

Pčele na rubu klupka povremeno mijenjaju mjesto s drugim pčelama iz klupka. Temperatura u sredini klupka kreće se od 25 do 30°C, a prema rubu klupka pada na 10°C. Ove temperature u klupku pčele zadržavaju bez obzira na vanjske niske temperature.

Pročitajte: Trovanje pčela: prepoznavanje ključnih simptoma

Klimatskim se promjenama i taj dio pčelinjih aktivnosti polako mijenja pa se u nizinskim dijelovima, kao i na obalnom području uočava kako su pčele većim dijelom zimskih mjeseci aktivne. To je dobro zbog pročisnih letova, no s druge strane pčele dok aktivno stalno izlijeću bez da unose nektar troše više hrane – što je samo po sebi razumljivo.

Pčelinja zajednica lakše prezimi u klupku ako u njoj ima više pčela, jer lakše održavaju samo temperaturu pa iako ih ima više troše manje hrane tokom zime. Potrošnja hrane u oktobru iznosi oko 1,5-2 kilograma no to naravno ovisi o godini i mjestu samog pčelinjaka.

Radova na pčelinjaku za pčelara je sve manje, ali u oktobru ipak moramo obaviti predviđene poslove:

  • Čišćenje i održavanje zelenih površina
  • Postavljanje češljeva na leto
  • Zadnja kontrola sumnjivih zajednica

Osnovno je da pčelar mora učiniti sve kako bi pčelinja zajednica preživjela najkritičnije razdoblje – zimu. Dobro zimovanje omogućuju neki faktori: jaka zajednica i zdrava zajednica, dovoljno kvalitetne i pravilno raspoređene hrane, mlada matica, dobra ventilacija košnice, mir na pčelinjaku, zaštita košnica od vjetrova i glodara.

U posljednjem ovogodišnjem pregledu zajednica utvrđujemo uglavnom ima li zajednica maticu, jer bez matice nema smisla takvu pčelinju zajednicu pripremati za ulazak u zimu, a sve drugo vezano za hranu, raspored okvira i zamjenu matica trebali smo obaviti prije hladnih oktobarskih dana. Za pregled treba iskoristiti ljepši dan, a moramo ga obaviti brzo, kako ne bi u mjesecu bez paše izazvali grabež.

Pročitajte: Sprečavanje početka grabeži

Košnice u pravilu ne treba posebno pripremati za zimu, dovoljno je ispod krovišta LR košnice na hranilicu ili poklopac samo staviti stiropor, nekoliko listova novinskog papira ili valovitu ljepenku. Ovisno o vremenskim uslovima i lokaciji / nadmorskoj visini to se može odraditi po potrebi kasnije.

Kod AŽ košnica na matičnu rešetku preko poklopca stavljamo također novine kao i na ventilacijske mreže. Zajednica normalne jakosti, bez problema stvara dovoljno topline za zimovanje. Važno je u košnici osigurati dobru ventilaciju / cirkulaciju zraka kako se voda ne bi kondenzirala na stjenkama košnice ili na poklopcu kao i na saću naročito saću uz zidove košnice.

Trošenjem meda tokom zimovanja oslobađa se veća količina vode iz zimskog klupka koju moramo odstraniti iz košnice dobrom ventilacijom. Utroškom kilograma meda zajednica proizvede oko litru vode! U prirodnim okolnostima tu vlagu upija ili deblo ili zidove no u košnicama to nije moguće.

Kod LR košnice mogu se koristiti otvori na poklopcu za ventilaciju, koje okrenemo prema prednjoj strani košnice i napola iz zatvorimo ili se stavlja „jastuk“ napravljen od zbjega košnice koji je popunjen upijajućim materijalom.

Svakako najkasnije do prvih mrazeva no i to je bilje odraditi u septembru, treba na leta košnica staviti češljeve kako u košnicu ne bi mogli ući miševi. Ako to ne učinimo, miševi znaju napraviti velike štete u košnici, izjedaju saće, na podnici stvarju nered, uznemiruju pčele, te takva zajednica može tj. najčešće će uginuti.

Niti u oktobru ne smijemo zaboraviti varoozu. Tada u zajednici ima relativno malo legla, pčelinje paše su završene, zajednici smo osigurali dovoljno hrane te se može provesti efikasno suzbijanje varoze pčela.

Nakon završetka svih radova vrijeme možemo iskoristiti za bojenje košnica u kojima pčele zimuju te za namještanje košnica tako da imaju mali nagib prema prednjoj strani zbog oticanja vode.

Na pčelinjaku treba osigurati mir pčelinjim zajednicama, zaslužile su!

Pčelar već sada može pomalo planirati što će raditi zimi u svojoj pčelarskoj radionici.

Drijen – Ljekovita svojstva i ideje za slasne poslastice

Agrosavjet
-
0
Drijen – Ljekovita svojstva i ideje za slasne poslastice

Drijen, dren, drenjina ili drijenak je grm ili nisko drvo visine od 5 do 7 metara, nepravedno je često zapostavljen junak naše prirodne okoline. Ovaj izuzetan plod raste u suvim listopadnim šumama i na sunčanim kamenitim obroncima.

Drijen (Cornus mas), poznat i kao drenjina, plod je koji se može iskoristiti na različite načine. Njegovi plodovi su veoma dragocjeni i koriste se za spravljanje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. No, to nije sve – drenjine možete jesti i svježe, a zanimljivo je da sadrže više vitamina C od limuna, čineći ih izuzetno zdravim dodatkom prehrani.

Za one koji preferiraju svježe plodove, drenjine nude neodoljivu kombinaciju kiselkastog i trpkog mesa u početku, dok sazrijevaju i postaju tamnocrvene, prelaze u slatkokiselu eksploziju ukusa koja će osvojiti svakog gurmana.

Pročitajte: PLODOVI DRENA su izvrstan dodatak u ishrani ŽIVINE

Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih drenjina zbog njihovih blagotvornih svojstava. No, za one koji nisu bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina, preporučivano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova, koji je vrlo sličan ukusu soka od šipka. Osim toga, dren se koristi za pripravljanje voćnih vina, likera, te kao začin za jela od mesa i ribe.

Nema sumnje da je drijen voće koje se raznoliko koristi u kulinarstvu širom svijeta. U nekim se oblastima čak iz plodova drijena peče i rakija, koja ima jedinstveni okus i karakter. Također, listovi drijena koriste se za spravljanje čajeva, koji su poznati po svojim ljekovitim svojstvima.

Pročitajte:

Drijen je višenamjensko voće koje nas podsjeća na bogatstvo prirode i njenih darova. Njegova sposobnost da se koristi na različite načine čini ga iznimno vrijednim sastojkom u kulinarstvu, medicini i tradicionalnim napicima. Stoga, ako niste isprobali čari drenjine, sada je pravo vrijeme da se upustite u otkrivanje ovog izvanrednog ploda i uživate u njegovom jedinstvenom okusu i mnogobrojnim blagodatima koje pruža.

Semberski povrtari našli najefikasniji način zaštite povrća: VEĆA POČETNA ULAGANJA, ALI JE KRAJNJA DOBIT VEĆA

Agrosavjet
-
0
Semberski povrtari našli najefikasniji način zaštite povrća: VEĆA POČETNA ULAGANJA, ALI JE KRAJNJA DOBIT VEĆA

Semberski povrtari imaju pune ruke posla na zaštiti ovogodišnjeg roda. Jedan od štetnih insekata koji ugrožava kvalitet i prinos paprike, te zadaje brige proizvođačima je kalifornijski trips.

Zbog učestalog hemijskog tretiranja trips je postao otporan na dejstvo insekticida, tako da je hemijska zaštita iz sezone u sezonu davala slabije rezultate, pa je proizvodnja ovog povrća dovedena u pitanje. U borbi sa ovom štetočinom koja može da ošteti plodove i do 40 odsto zbog čega gube tržišnu vrijednost, najefikasniji su slažu se i povrtari i stručnjaci, korisni insekti – predatori.

U plastenicima Mladena Gligića iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine povrće se ne tretira hemijskim preparatima, već se koriste biološke mjere zaštite koje podrazumijevaju veća početna ulaganja, ali je krajnja dobit veća u odnosu na konvencionalnu proizvodnju.

Pročitajte: Kalifornijski trips smanjuje prinose i do 70% – OBAVEZNA ZAŠTITA!

Zbog sve lošijeg kvaliteta prinosa počeo sam da smanjujem površine pod paprikom. A onda sam saznao za insekte predatore. Najprije sam ubacio na 1.000 kvadrata i rezultati su bili odlični. Oko 80 odsto biljaka odbranjeno je od tripsa –  kaže povrtar za portal InfoBijeljina.

Paprika u Mladenovim plastenicima sada se ne tretira, a prije dvije godine hemijska sredstva primjenjivao je svaki peti dan.

– Predatori kao grinja svinski uništavaju trips, ali borimo se i sa lisnom vaši, kukuruznim plamencom. I za njih imaju predatori, ali to nam se za sada ne isplati.

Cijena predatora za ovaj jedan objekat od 100 kvadrata je 88 maraka. To je veliki izdatak u startu, ali kad se na kraju sabere, samo smo na dobitku. U odnosu na hemijsko tretiranje ovaj vid zaštite ima velike prednosti, nema karence pa se branje bukvalno može vršiti svakodnevno čim prispije rod, dobijate zdrav plod i više roda prve klase. Mi proizvodimo povrće na površini od 20.000 do 40.000 kvadrata pa onda vam je jasno kolika je to ušteda i u sredstvima za hemijsku zaštitu, a i u vremenu koje smo gubili da obavimo  prskanje – kaže Gligić.

Biološka zaštita je budućnost proizvodnje. Za sada desetak semberskih proizvođača štiti povrće na ovaj način. Mladen se nada da će ih u budućnosti biti više, što bi uticalo i na troškove unošenja predatora koji nisu zanemarljivi na velikim površinama.

 

Prednosti jesenje sadnje voćaka: Zašto je to pametan potez?

Agrosavjet
-
0
Prednosti jesenje sadnje voćaka: Zašto je to pametan potez?

Kada je riječ o uzgoju voćaka, mnogi se fokusiraju na proljeće kao idealno vrijeme za sadnju. Međutim, jesenja sadnja voćaka ima svoje jedinstvene prednosti koje ne treba zanemariti. U ovom članku istražujemo zašto je jesenje sadnja voćaka pametan potez za voćare.

  1. Bolje kalusiranje presjeka na korijenovim žilama i obnova korijenovog sistema

Jesen je vrijeme kada stabla voćaka ulaze u period mirovanja. To znači da korijenov sistem voćaka počinje intenzivno rasti kako bi se pripremio za nadolazeću vegetaciju u proljeće. Sadnice posađene u jesen imaju dovoljno vremena za razvoj korijenovog sistema prije zime, što rezultira boljim kalusiranjem presjeka na korijenovim žilama. Kao rezultat toga, voćke će imati bolji porast i biti spremne za brži razvoj u proljeće.

  1. Veći izbor sadnog materijala tokom jeseni

Jesen nudi širok izbor sadnog materijala. Rasadnici obično imaju veće zalihe voćaka i raznovrsnije sorte u jesen nego u proljeće. Ovo vam omogućava da izaberete voćke koje najbolje odgovaraju vašem voćnjaku i okolini.

  1. Izbjegavanje trapljenja sadnica i oštećenja u trapu

Kasnija proljećna sadnja može dovesti do problema s trapljenjem sadnica i oštećenjima tijekom tog procesa. Jesenja sadnja voćaka omogućava vam da izbjegnete ovu neugodnost, jer voćke imaju dovoljno vremena da se ukorijene prije zime.

Pročitajte: Jesenja sadnja voćki – Izbor sadnog materijala

Unatoč tim prednostima, važno je napomenuti da jesenja sadnja nosi određene rizike. Voćke su izložene mogućem izmrzavanju tokom hladnih zimskih mjeseci, šteti od glodara i drugih divljih životinja. Stoga je važno poduzeti mjere zaštite, kao što su postavljanje zaštitnih ograda i redovna provjera voćnjaka.

U zaključku, jesenja sadnja voćaka može biti jako korisna za vaš voćnjak. Iskoristite prednosti boljeg korijenovog sistema, većeg izbora sadnog materijala i izbjegavanje oštećenja sadnica u trapu. Međutim, budite svjesni rizika i poduzmite odgovarajuće mjere zaštite kako biste osigurali uspješan rast voćaka tokom zime i plodan voćnjak u budućnosti.

Sadnja povrtarskih biljaka u oktobru

Agrosavjet
-
0
Sadnja povrtarskih biljaka u oktobru

Oktobar je mjesec kada se priroda priprema za zimu, ali to ne znači da se vrtlari moraju povući iz svojih bašti. Naprotiv, ovo je savršeno vrijeme za sadnju povrtarskih biljaka koje će donijeti obilje ukusne hrane u proljeće i rano ljeto. U ovom članku, istražićemo nekoliko popularnih povrtarskih biljaka koje se mogu uspješno posaditi u oktobru i pružiti vam savjete o njihovoj sadnji i njezi.

Bijeli Luk

Optimalni rok za sadnju bijelog luka je druga polovina oktobra. Važno je napomenuti da je kvalitet sjemena ključan faktor uspijeha u uzgoju bijelog luka. Stručnjaci preporučuju korišćenje sertifikovanog sjemena kako bi se izbegle bolesti i osiguralo zdravo bilje.

Bijeli luk preferira plodnu i rastresitu zemlju s adekvatnim nivoom vlage. Takođe, dobro uspijeva nakon krompira, kupusnjača, šargarepe, tikvica, salate i krastavaca. Ne zaboravite redovno zalivanje i osnovne mere nege kako biste osigurali zdrav rast i obilnu berbu.

Pročitajte: Sve o jesenjoj sadnji bijelog luka

Crni Luk

Crni luk možete posaditi u jesen iz rasada ili sadnjom arpadžika. Rasad crnog luka se sadi početkom oktobra, kada ima 3-4 lista. Ako želite da dobijete mladi luk u proljeće, sadnja arpadžika može se obaviti i u oktobru. Srebrnjak je popularna sorta za jesenji uzgoj jer je otporan na hladnoću.

Različite vrste crnog luka nude raznolik ukus i upotrebu u kulinarstvu, pa se opredelite za onu koja najbolje odgovara vašem ukusu.

Pročitajte: Sadnja luka u jesen: Savjeti i najbolje sorte za uspješnu berbu

Grašak

Grašak je još jedna biljka koja se može uspješno gajiti u jesen. Sjetva graška u sredini oktobra omogućava veći i kvalitetniji prinos. Odaberite sorte koje imaju duži vegetacioni period kako biste izbegli oštećenja biljaka tokom hladnih dana.

Grašak je bogat vitaminima i vlaknima, što ga čini odličnim dodatkom vašoj ishrani.

Peršun

Peršun je biljka koja se može saditi iz rasada, a idealno vrijeme za sadnju je u oktobru i novembru. Otporan je na hladnoću i može izdržati temperature do minus 20 stepeni. U bašti se gaji zbog korena, dok se u zatvorenim prostorima koristi zbog lišća.

Gajenje peršuna može biti izvanredno i u jesenjem periodu.

Pored povrtarskih kultura u jesen se siju ozime žitarice kao i jesenje cvijeće

Jesenje Cveće

Oktobar je takođe idealno vrijeme da posadite jesenje cvijeće koje će u rano proljeće obogatiti vašu baštu bojama i mirisima. Razmotrite različite vrste cvijeća koje će osvježiti vaše spoljne prostore.

U zaključku, oktobar nudi mnoge mogućnosti za sadnju povrtarskih biljaka i cvijeća koje će obogatiti vašu baštu u narednim mjesecima. Pravilna priprema tla, izbor pravog sjemena i redovna njega će osigurati obilan i ukusan urod. Iskoristite ove savjete kako biste stvorili uspješnu jesenju baštu.

Drvene bačve u vinskim podrumima – Ključni faktor za izvanredan kvalitet vina

Agrosavjet
-
0
Drvene bačve u vinskim podrumima – Ključni faktor za izvanredan kvalitet vina

Primarni inventar svakog vinskog podruma bilo je i ostalo drvo. Svaki vinski podrum ima barem jedan sud koji je napravljan od ovog materijala. Sve bačve u podrumu nisu od istog drveta, dužice nisu iste debljine, oblika, tvrdoće i poroznosti drveta, na različit način su održavane što sve utiče na kvalitet vina posebno tokom sazrjevanja, starenja i oblikovanja bukea.

Za proizvodnju drvenih vinskih sudova najčešće se koristi hrastovina. Druge vrste drveta (kesten i bagrem) se rijetko koriste. Kakav će biti kvalitet suda od drveta proizvedenog od hrasta zavisi od vrste hrasta kao i od toga gdje je hrast rastao (nadmorska visina i geografska širina). U Francuskoj se koriste dvije vrste hrasta Querqus robur (vrsta kojoj pripada i slavonski hrast) koja ima visoke sadržaje polifenola uz relativno niske koncentracije mirisnih supstanci i evropski hrast Querqus petraea koji ima visok mirisni potencijal i niske koncentracije elagitanina koji se izdvajaju iz drveta. U SAD preovladava bijeli hrast Querqus alba. Američke i evropske vrste hrasta ne razlikuju se mnogo po sastavu, ali se razlikuju po mogućnosti ekstrakcije supstanci iz hrastovine.

Rok trajanja drvenih sudova od hrastovine je od 50 do 130 godina. Kod nas se najčešće koristi kitnjak i lužnjak za proizvodnju drvenih bačvi i kaca različitog kapaciteta. Hrast kitnjak je kompaktniji i manje porozan. Drvene bačve od ove vrste hrasta se izrađuju od cijepane hrastovine ili od hrastove piljevine. Bačve od cijepane hrastovine su skuplje jer se pri proizvodnji duga iskoristi samo 25-35% jednog hrastovog drveta dok pri proizvodnji hrastove bačve od piljevine iskorišćenost je do 70%.

Drveni sudovi izrađuju se u različitim veličinama. Veći sudovi se mogu rastaviti i ponovo sastaviti na drugom mjestu istog podruma a dotrajala duga se može zamjeniti novom. Drvena bačva ostaće nezamjenjiva posuda s obzirom na poroznost duga preko kojih vino oksidira, što omogućuje proces dozrjevanja kvalitetnih bijelih vina, a posebno crnih vina ali samo u određeno vrijeme.

Drvene bačve mogu biti okrugle i ovalne. Prednost ovalnih u odnosu na okrugle bačve je u tome što se bolje iskorišćava podrumski prostor. Bačve se u podrumu polažu na betonsko i drveno postolje, po dužini podruma, u zavisnosti od širine podruma odnosno kapaciteta podruma za njihov smještaj.

Dno bačve mora biti 40-50 cm iznad poda, razmak između dve bačve 10-15 cm, a od zida 50-60 cm. Osim drvenih bačvi u vinskom podrumu se koriste i drugi drveni sudovi (ormari, kredenci, stolovi, stolice), a najbitnije su konusne kace raznih veličina koje se koriste za fermentaciju crnog grožđa (kljuka) ili za čuvanje vina. Drvene bačve se stežu metalnim obručima čiji broj zavisi od njene veličine. Novu drvenu bačvu ili onu kod koje je promjenjeno dno ili nekoliko dužica prije upotrebe moramo oviniti odnosno pripremiti za prihvat, njegu i čuvanje vina. Postoji nekoliko načina ovinjavanja, a u praksi su najzastupljeniji: ovinjavanje hladnom vodom uz dodatak soli, toplom vodom uz dodatak sode, sumpornom kiselinom ili pregrijanom vodenom parom upotrebom parnog kotla.

Da li ste se pitali šta je štetnije, pivo ili vino?

Agrosavjet
-
0
Da li ste se pitali šta je štetnije, pivo ili vino?

Helmut Seic, dugogodišnji istraživač uticaja alkohola na ljudski organizam, ne slaže se s tom tvrdnjom. Istraživanje sprovedeno u Kini sugeriše da pivo sadrži sastojke koji mogu imati vanredne zdravstvene koristi. Autori istraživanja tvrde da crijevni mikrobiom može razgraditi određene komponente piva koje mogu pozitivno uticati na imunološki sistem.

Te komponente mogu imati protivupalno i antioksidativno djelovanje, čineći štetne produkte metabolizma manje opasnima, tvrde.

Međutim, postoji kontroverza oko ovog istraživanja. Istraživanje je finansirala „State Key Laboratory of Biological Fermentation Engineering of Beer“, koja je povezana s Tsingtao pivarom, jednom od najvećih pivara u Kini. Dodatno, dva od pet autora istraživanja su iz laboratorija te pivare, što ukazuje na mogući sukob interesa.

Helmut Seic, naučnik koji se bavi istraživanjem alkohola, sumnja u nezavisnost ovog istraživanja.

Ipak, istraživanje je kontroverzno

Seic naglašava da, uprkos potencijalnim prednostima nekih sastojaka piva kao što je ekstrakt hmelja, štetan oksidativni učinak alkohola na tijelo je znatno veći. Oksidativni stres može izazvati upale i povećati rizik od različitih bolesti, uključujući dijabetes i rak, navodi „Klik“. Takođe, Seic upozorava da alkohol, posebno u debelom crijevu, može povećati rizik od raka, budući da se u tijelu pretvara u toksični acetaldehid.

Paradoksalno, Seic tvrdi da je pivo čak štetnije za crijeva od vina, iako još nije jasno zašto je to tako, navodi „DW„.

Crvena ranka – kraljica šljiva i jedna od najboljih za rakiju

Agrosavjet
-
0
Crvena ranka – kraljica šljiva i jedna od najboljih za rakiju

Kažu da nema dobre rakije bez crvene ranke. Riječ je o jednoj od najstarijih rakijskih sorti šljive koja je dosta bila zanemarena, ali se poslednjih godina ponovo aktuelizovala. Više o ovoj sorti šljive saznajemo od dipl. ing. Velimira Stanojevića iz PSSS Čačak.

Šljiva ranka je autentična i autohtona srpska sorta. Mnogi tvrde da spada među najbolje i najrodnije autohtone sorte. Vremenom je nepravedno zapostavljena, ali se u posljednje vrijeme sve više sadi. Crvena ranka je poznata još i kao darosavka, šumadinka, drenovka, crvenjača, ranošljiva – sve u zavisnosti od regiona u kojima se gaji.

Osobine

Njeno stablo je srednje bujnosti, a kruna široko piramidalnog oblika. Grane rastu pod oštrim uglom u odnosu na vodilicu i lako se lome pod teretom roda ili pri ekstremnim vremenskim uslovima. Njena prednost je što može da se gaji na siromašnijim zemljištima.

Relativno je otporna prema bolestima, ali je prema mrazevima nešto osetljivija. Razmnožava se uglavnom izdancima. Cvjeta kada i većina drugih rakijskih autohtonih sorti i samobesplodna je. Metlaš i razni tipovi trnovača i crnošljiva su dobri oprašivači, a od savremenih sorti pre svega čačanska rodna i stenlej.

Plod joj je ovalnog oblika, blago izduženog ka peteljci, boje je crvenkasto plave, glođuša je, a krupnoća joj zavisi od područja i tipa zemljišta (12 do 22 grama). Plod je ukusan, za ovu sortu tipične harmonične i nakisele arome u fazi tehnološke zrelosti. Sazrijeva od kraja jula do kraja prve dekade avgusta.

Pročitajte: Evo kako da prepoznate falsifikovanu rakiju

Postoje tvrdnje da ima više klonova i da krupnoća i vreme zrenja možda zavise i od toga, ali još uvek nema naučnih dokaza za tu tvrdnju.

Kvalitet rakije

Crvena ranka daje rakiju odličnog kvaliteta, sa kompleksnom aromom tipičnom za ovu sortu, a po količini rakije koja se dobije destilacijom je među vodećim sortama šljiva. Rakija je specifična zbog koštice koja je toliko tvrda, da pri fermentaciji i pečenju ne puca, što znači da ne ispušta u rakiju ono što je štetno.

Ukratko o uzgoju

Sadi se na razmaku 4 do 5 metara između redova, a u redu 3 do 4 metra. Preporuka je da se u periodu formiranja krune vrši povijanje grana zbog oštrih uglova koje ona prirodno formira. Po stupanju u rod treba je nešto oštrije rezati da bi se izbegla alternativna rodnost kojoj je ova sorta sklona.

ŽENSKA SREĆA ILI SPATIFILUM: Uradite samo 1 stvar i cvjetaće u buketima tokom cijele godine

Agrosavjet
-
0
ŽENSKA SREĆA ILI SPATIFILUM: Uradite samo 1 stvar i cvjetaće u buketima tokom cijele godine

Svako od nas ima po neku saksiju mirnog ljiljana ili ženske sreće, cvijjeta koji se rado poklanja za Dan žena. Ali da li znate kako se pravilno njeguje?

Kako se pravilno njeguje cveće ženska sreća?,

Spatifilum, mirni ljiljan ili ženska sreća je prelijepa sobna biljka sa tamno zelenim listovima i prelijepim belim cvjetovima. Onoj ženi kojoj ova biljka cvjeta tokom čitave godine, smatra se da cvjeta i njena sreća.

Evo kako podstaći cvjetanje i bujanje ovog divnog cvijeća:

1. Da bi ženska sreća cvjetala potrebno je da je posađena u drenirajuće zemljište koje je prozdračno i zahtijeva česta zalivanja.

2. Ova biljka voli da je donekle stisnuta u posudi, ali ako korenje raste iz rupa u saksiji, vrijeme je da ga presadite. Najbolje bi bilo da izmiješate kupovnu zemlju za cvijeće, sa zemljom iz bašte.

3. Presađivanje obavite u proljeće i to samo jednom godišnje. Tada mu kompletno promijenite i zemlju i saksiju.

Pročitajte: Spatifilum ili Ženska sreća – Njega, presađivanje i razmnožavanje

4. Ova biljka zahtijeva toplu i vlažnu zemlju, ali nikako ne smije da bude preplavljen vodom. Nešto kao i orhideje. Ako ga zalivate, neka to bude tuširanje mlakom vodom, a potom ga ostavite dobro da se ocedi pre nego što ga vratite na njegovo stalno mjesto.

5. Što je oko njega toplije, to će ovaj cvijet više da cveta. Zbog toga ga pojedini drže i u kupatilu gde je toplo i vlažno, pogotovo poslije tuširanja.

6. U svom prirodnom staništu ova biljka dobija prošaranu svjetlost, od sijenke šumskog drveća. Stvorite mu slične uslove i cvjetaće stalno. Sklonite ga od direktne sunčeve svjetolosti, ali nikako nemojte dozvoliti da raste u tami.

7. Zalivajte ih 2 do 3 puta nedeljno, a ako mu je potrebna voda ovo cvijeće će odmah da opusti svoje listove i tako pokaže koliko je dehidrirano.

8. Sezona cvetanja ženske sreće je u proljeće i ljeto, ali cvijet traje i po nekoliko mjeseci. U nekim slučajevima ovaj cvjet cveta i u jesen.

9. Biljku prihranjujte jednom u tri mjeseca, a žuti ili uveli listovi će pokazati da je pod stresom, što znači da ne radite nešto kako treba.

10. Redovno brišite listove ovog cveća sa vlažnom krpom i tako ćete pospiješiti fotosintezu.

Počinje sezona jabuka: Kako da ne izgube hrskavost i slatkoću

Agrosavjet
-
0
Počinje sezona jabuka: Kako da ne izgube hrskavost i slatkoću

Kraj ljeta i početak jeseni znači i smjenu voća i povrća i dolazak sezone jabuka.

Najbolje vreme za uživanje u njima je tokom prve berbe, septembra i oktobra, a evo kako da ih čuvate kako bi trajale što duže.

Kako čuvati cijele jabuke?

Činija cijelih jabuka čini prelijep sezonski prikaz na vašoj radnoj površini, ali će trajati samo između jedne i dve nedjelje, u zavisnosti od sorte i sobne temperature, piše Real Simple.

Za maksimalnu svežinu čuvajte posudu od direktne sunčeve svjetlosti. Preporučuje se čuvanje jabuka u fioci na donjoj polici vašeg frižidera, ukoliko ih nećete odmah jesti.

Prilikom čuvanja u frižideru ili na bilo kom drugom mjestu, vodite računa da ne čuvate jabuke pored drugog voća i povrća, jer jabuke sadrže gas etilen koji dovodi do bržeg sazrijevanja ostalog voća i povrća. Jabuke takođe mogu da apsorbuju ukuse oko sebe,  tako da nije preporučljivo čuvati jabuke pored recimo luka.

Kako čuvati isječene jabuke?

Narezane jabuke su ukusna, zdrava užina, ali ne traju koliko cijelo voće. Da biste maksimalno iskoristili kriške jabuke, čuvajte ih u vrećici koja se može ponovo zatvoriti ili u hermetički zatvorenoj posudi za skladištenje hrane u frižideru.

Možete li zamrznuti jabuke?

Da, svakako možete čuvati jabuke u zamrzivaču, ali važno je napomenuti da smrzavanje gubi hrskavost.

Zamrzavanje degradira ćelijsku strukturu jabuke, slično kao i kod drugog voća. Ipak, zamrznute jabuke su idealne za upotrebu u pitama, kolačima, sosu od jabuka i puteru od jabuke u punom vremenu pečenja.

(novosti.rs)

1...102103104...1.017Stranica 103 of 1.017

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia