Utorak, 23 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneŽivinarstvoPLODOVI DRENA su izvrstan dodatak u ishrani ŽIVINE

PLODOVI DRENA su izvrstan dodatak u ishrani ŽIVINE

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Prođete li uz živice i rubove šuma možete pronaći plodove divljeg voća koje u jesen i zimu unosi dobrodošlu promjenu u jelovnik vašeg jata peradi i opskrbljuje ga vrijednim vitaminima. Purani, kokoši, fazani i biserke s užitkom će pojesti svježe plodove drena (Cornus mas) zajedno s košticama.

Plodovi drena su zdravi dodatak prehrani koji treba davati umjereno, sa svrhom da se životinjama ponudi raznovrsnost, zaposlenost i produžetak obroka. U posljednje vrijeme rezultati brojnih istraživanja pokazali su da prirodni, aktivni spojevi biljnog porijekla imaju veliku važnost zbog svoje sposobnosti poboljšanja rasta peradi, probavljivosti hranjivih materija, održavanju zdravog probavnog sustava i stabilnosti mesa na policama tokom dugog razdoblja skladištenja u frižiderima. Među tim spojevima je ekstrakt drena koji se sastoji od pet antocijana s antioksidativnim i antibakterijskim svojstvima.

Pročitajte: ŠTA kad kokoške PRESTANU da nose jaja? IMA REŠENJA!

Bogat je flavonoidima i fenolnim spojevima. Osim toga sadrži vitamin C, minerale u tragovima, organske kiseline, iridoide, pektine i tanine koji se kreću unutar sigurnosnih standardnih nivoa hrane. Količina ovih komponenti zavisi od genotipa biljke, uzgoju, uslovima rasta i zrelosti ploda.

Dosadašnje studije o biološkim učincima pokazale su najveću antioksidacijsku aktivnost kod plodova kultivara. Takođe je utvrđeno značajno smanjenje koncentracije štetnih bakterija poput Escherichia coliBacillus cereusBacillus subtilis i Serratia marcescens. Budući da je ukupna količina bioaktivnih komponenti procijenjena korištenjem različitih ekstrakata u studijama, uočene su značajne razlike u vrijednostima.

Dren je listopadni grm ili omanje drvo koje samoniklo raste u umjerenim zonama Evroazije, no može se naći i širom Evrope izvan svog prirodnog rasprostranjenja, budući da se vijekovima izvozio prvo kao voće i ljekovita biljka, a zatim kao ukrasni grm. Kod nas raste na osunčanim i kamenitim mjestima koja nisu izložena kasnim mrazevima.

Rasprostranjen je po ravnicama i planinama, u područjima listopadnih šuma hrasta kitnjaka, bijelog i crnog graba, medunca, sladunca i cera. Uspijeva na vapnenastom tlu, a dobro podnosi plitka i rahla ilovasta tla.

Može narasti šest do osam metara i obično raste s više debla, rjeđe s jednim deblom kao stablo. Godišnje naraste oko 30 centimetara u visinu i 25 centimetara u širinu i stoga spada u spororastuće vrste koje u dobrim uslovima staništa dosežu starost više od 200 godina.

Važna medonosna biljka

Zbog rane cvatnje (februar/mart) drijen je uz vrbu posebno važna medonosna biljka, a njegovi plodovi koji sazrijevaju u avgustu i septembru služe kao prirodni izvor hrane brojnim vrstama ptica, koje rasprostranjuju njegove sjemenke izmetom. Tamnocrveni ovalni plod s elipsastom košticom sadrži između 70 i 130 mg vitamina C (tri puta više od limuna), bogat je mineralima, posebno kalijumom, magnezijumom i kalcijumom. Uz to sadrži oko 8 posto šećera (glukoza i fruktoza), voćne kiseline, sluz i tanine.

Pročitajte: Prevencija i rano otkrivanje: Ključni koraci u suzbijanju infektivnog kokošijeg bronhitisa

Plodovi drena (drenjine) cijenjeni su u narodnoj medicini kod liječenja tegoba probavnog trakta jer blago skupljaju tkivo poput sluznice čime se smanjuje površina za napad klica i oduzima im se njihova hranjiva osnova.

Time se jača flora u cijelom probavnom traktu. Najlakši način za berbu drenjina je da ispod grma/stabla postavite ceradu ili gusto pletenu plastičnu mrežu i zatim ga lagano protresete. To morate ponavljati svaka tri dana s obzirom na to da plodovi ne sazrijevaju svi u isto vrijeme, već u razdoblju od otprilike četiri do pet sedmica.

Odabir idealne pozicije za sadnju

Ako želite posaditi drijen onda trebate odabrati sunčano do polusjenovito mjesto. U izvornom staništu on ima svoju ekološku nišu na prilično suvim, vapnenačkim padinama jer na takvim tlima više ne rastu veća stabla koja bi mu mogla konkurirati za svjetlost. U vrtu podnosi blago kiselo, umjereno vlažno tlo, ali ne podnosi vlaženje.

Tlo treba biti propusno i bogato hranjivim materijama. Raste prilično sporo i nakon deset godina dosegne visinu od oko tri metra. Osim što nude dodatni izvor hrane, grmovi i stabla drena pružaju peradi zaštitu od napada ptica grabljivica te hlad i sklonište od vremenskih nepogoda.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI