etFARM sistem je integralni i modularni informacioni sistem koji je razvila firma GISTEL iz Banja Luke, u čijem razvoju su učestvovali profesori sa Univerziteta u Banjoj Luci, rezultat je višegodišnjeg rada i istraživanja.
Sistem omogućava direktnu i efikasnu integraciju nauke u poljoprivrednu proizvodnju.
NEKE OD PREDNOSTI KORIŠTENJA etFARM SISTEMA:
1 Rano otkrivanje bolesti i štetočina
2 Praćenje promjena na ujevima
3 Procjena rasta usjeva i prinosa
4 Plan navodnjavanja
5 Otkrivanje nedostatka nutritijenata
6 Izbor optimalnih sorti
7 Praćenje vlage u biljkama
8 Otkrivanje usjeva pod stresom
9 Finansijski kalkulator….
Više informacija i registraciju na etFARM SISTEM možete naći (Ovdje).
Semberija je ravničarska geografska oblast izmedju Posavine, Podrinja, Srema, Mačve i Majevičkog pobrdja. Smještena je izmedju rijeke Drine i Save.
Semberije ima 59.831 hektara poljoprivrednog zemljišta i šuma ili 94% u privatnom vlasništvu, dok je 3.919 hektara ili 6% državno vlasništvo.
Raznovrsne poljoprivredne kulture proizvode se na svih 50.037 hektara oraničnih površina, počev od visoko intenzivnih kultura kao što su neke vrste povrća i industrijskog bilja do žitarica.
U okviru biljne proizvodnje žitarice zauzimaju najveće učešće u sjetvenim površinama, zatim slijedi povrće, krmno i industrijsko bilje.
▶U zavisnosti od primijenjenih agrotehničkih mjera, kao i vremenskih uslova, godišnje se proizvede od 150 do 215 hiljada tona žitarica uz prosječan prinos od 5 do 6 tona kukuruza po hektaru i 3,5 do 4,8 tona pšenice po hektaru. Na površinama koje se intenzivno obrađuju moguće je ostvariti daleko veće prinose i to: pšenice do 8 tona po hektaru, a kukuruza 13 tona po hektaru.
▶Proizvodnja povrća kreće se od 53.000 do 65.500 tona godišnje. Prosječni prinosi krmnog bilja se kreću u rasponu od 12.000 do 23.500 tona.
▶Sadašnji stočni fond najvećim dijelom se nalazi na privatnim gazdinstvima uz sve veću specijalizaciju zemljoradnika za uzgoj pojedinih vrsta stoke i određene proizvodnje (proizvodnja mlijeka, tov stoke itd….). Na području Grada Bijeljina postoji oko 20 mini farmi muznih krava kapaciteta 20 i više grla, oko 30 farmi svinja kapaciteta od 100 do 300 grla, kao i veći broj farmi za tov pilića.
▶Voćarstvo je još jedna od tradicionalnih i vrlo uspješnih grana poljoprivrede u južnom dijelu Semberije koji se prostire na podmajevičkom području. Pod voćnjacima je 2.752 hektara ili 6% poljoprivrednih površina. Najzastupljenija voćna vrsta je šljiva – 64%, zatim slijede jabuka, kruška, trešnja, orah itd.
Zaštita usjeva i voćnjaka u Republici Srpskoj od iduće godine biće znatno olakšana zahvaljujući novoj aplikaciji uz pomoć koje će domaći proizvođači uz samo jedan klik na telefonu imati sve informacije o vremenskim uslovima i pojavi bolesti i štetočina, koje će im omogućiti da blagovremeno djeluju.
Novu aplikaciju razvili su stručnjaci iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Stručni saradnik za voćarstvo u ovom resoru Mirko Jokić kaže da će aplikacija proizvođačima omogućiti da u svakom momentu imaju uvid u izmjerene i prognozirane meteorološke podatke sa 50 mjernih stanica širom Srpske.
Poljoprivrednici će putem veb i mobilne aplikacije moći naći mjernu stanicu koja je najbliža njihovoj parceli i odabirom jednog od 20 ponuđenih parametara vidjeti kakvo je vrijeme i kakvo se očekuje u narednih sedam dana – rekao je Jokić. Istakao je da će, osim vremenskih prilika, aplikacija prognozirati i nivo rizika od najznačajnijih bolesti štetočina koje napadaju voće i povrće.
„Implementirali smo pet modela, tako da softver prognozira čađavu krastavost i bakterioznu plemenjaču kod jabuke i kruške, zatim jabučni savijač, te sivu trulež maline, jagode i vinove loze. Aplikacija detektuje i plemenjaču krompira i paradajza“, naveo je Jokić.
Prema njegovim riječima, radnici Resora za pružanje stručnih usluga će tokom decembra i januara organizovati niz prezentacija ove aplikacije za proizvođače širom RS.
]Maksimalna dozvoljena količina ostataka pesticida na biljkama – Poslije prskanja voćaka ali i drugih kultivisanih biljaka, pesticid se pod uticajem kiše, rose, vlage, vjetra, toplote, svjetlosti, pa i samih biljaka na koje je nanijet brže ili sporije razgradjuje.
Sprovodjenjem programa hemijske zaštite voćaka moguće je očekivati da će i pored doslednog pridržavanja posljednjih rokova primjene, izvjesna količina upotrebljenih pesticida ostati na plodovima. To su tzv. dozvoljene količine ili tolerantne količine koje unete u organizam u uslovima normalne ishrane ne predstavljaju za potrošače opasnost od trovanja, niti korisnika pesticida dovodi u položaj da zbog stavljanja u promet takvih proizvoda (voća, povrća..) odgovara.
Valja istaći da je u uslovima zaštite biljaka hemijskim sredstvima, teško očekivati apsolutno hemijski čiste biljne proizvode.
Tolerantne doze pojedinih pesticida predstavljaju prihvaćen kompromis izmedju njihovih toksikoloških svojstava i uslova njihove primjene u zaštiti voćaka.
ZAKLJUČAK :
Da bi tretirane biljke bile potpuno bezbjedne za potrošače, mora da prodje odredjen broj dana od primjene prparata do žetve ili berbe. To najkraće vremensko razdoblje (broj dana) koje mora proteći označava se kao KARENCA.- uvijek se nalazi na upustvu za primjenu preparata.
Za uspješno gajenje biljaka veoma je važno poznavati pH vrijednost zemljišta. Ima mnogo priručnih metoda koje vam mogu pomoći da uradite analizu.
Kiselost zemljišta se izražava pH reakcijom i može da ima vrednost 0-14:
veoma kiselo zemljište – pH < 4,5
kiselo – 4,6 do 5
blago kiselo – 5,1 do 5,5
skoro neutralno – 5,6 do 6,4
neutralno – 6,5 do 7,3
blago bazno (alkalno) – 7,4 do 8
bazno – 8,1 do 8,5
veoma bazno – > 8,5.
Većina biljaka raste na zemljištu slabo kisele i neutralne reakcije. Međutim, sve biljne vrste nisu iste u pogledu zahtjeva prema reakciji zemljišta.
-Na neutralnom zemljištu rastu: bijeli i crveni luk, djetelina, kupus, ladolež, repa, cvekla.
-Na slabo kiselom zemljištu dobro rastu: krastavac, ruže, krompir, patlidžan, tikvice, grašak, kamilica.
-Na kiselom rastu: paradajz, kiselica, peršun, bosiljak.
RECEPT
1.Postupak sa sodom:
Kašiku zemlje treba preliti sodom rastvorenom u vodi. Neutralno i bazno zemljište neće reagovati, dok će kiselo zemljište reagovati i doći će do penušanja. Što je penušanje intenzivnije to je i kiselost zemlje veća.
2.Postupak sa 9% sirćetom:
Potrebno je uzeti kašiku zemlje i preliti je malom količinom sirćeta. Ukoliko je zemlja neutralna doći će do vrlo slabog penušanja. Kod kiselog zemljišta neće biti promena. Međutim, ako je zemljište bazno javiće se reakcija, burnog penušanja, a to je najbolji pokazatelj da sirće reaguje sa bazama iz zemlje. Po intenzitetu stvaranja mehurića, penušanju, možemo da utvrdimo i da li je reč o slabije baznom ili baznom zemljištu. Što je više penušanja zemljište je baznije.
Zatim se uz ivicu rupe ponovo zabode ašov pod uglom od 90 stepeni – od površine do dubine od 30 cm.
Pažljivo se izvadi ašov sa zemljom, tako da ona ostane na ašovu kada se položi na tlo. Potom se po zemlji koja je na ašovu nožem napravi „kaiš“ , širnine 3 – 4 cm po sredini ašova do njegovog vrha, tj. dubine od 30 cm. Zemlja na ašovu lijevo i desno od „kaiša“ se odbaci, a „kaiš“ zemlje se ubaci u čistu kofu ( slika od 3 do 6 ).
Ovaj postupak se ponovi sa 20 do 25 ravnomjerno rasporedjenih mjesta po cjeloj površini parcele, pri čemu se pojedinačni uzorci sa iste dubine ubacuju u istu kofu. Nakon uzimanja poslednjeg uzorka, zemlja u kofi se dobro izmješa, usitne se veće grudve i ostrane se biljni dijelovi i kamenje.
Nakon ponovnog miješanja zemlje u kofi u plastičnu kesu se stavi oko 0,5 do 1 kg zemlje i taj uzorak šaljemo na hemijsku analizu.
Kako bi nam Božićna zvijezda uljepšala zimske praznike, kod kupovine odaberite dobro razvijenu biljku sa mladim cvjetovima, a uz par trikova osigurajte da i sljedeće godine uživate u njenoj ljepoti.
Božićna zvijezda ili Poinsettia, Euphorbia pulcherrima, je neobična i veoma lijepa ukrasna biljka. Otkrivena je na području Meksika i prvo je prenijeta u Sjevernu Ameriku, a zatim je osvojila Evropu i cijeli svijet. Zbog zanimljive boje listova, Božićna zvijezda je veoma popularna ukrasna biljka tokom zimskih praznika. Pripada porodici mlječika i kada joj slomite grančicu, iz nje izlazi mliječna tečnost. U svojoj postojbini formira grmoliku biljku koja dostiže visinu oko 3m. Kao kućna biljka ima mnogo manje dimenzije i zauzima mali prostor.
Vršni listovi biljke mogu biti različito obojeni i ne predstavljaju cvijet Poinsetije. Pravi cvjetovi su smješteni u centru lisne rozete, žuti su i veoma neupadljivi. Obojeni listovi formiraju zvijezdu i otuda naziv ove divne biljke. Listovi Poinsetije mogu biti sa ravnim ili isječenim rubom lista, a postoje različiti varijeteti što se tiče obojenosti vršnih listova koji mogu biti: crveni, bijeli, žuti, prošarani bijelim mrljicama koje mogu biti manje ili veće i druge boje. Danas je veoma veliki izbor Božićnih zvijezda što se tiče boje listova. Postoji preko 100 različito obojenih varijeteta.
Kupovina Božićne zvijezde
Prilikom kupovine ne uzimajte biljke koje su zamotane u celofan, jer takva biljka veoma brzo odbacuje listove. Listovi ne smiju da otpadaju. Cvjetovi treba da su žuto-zelenkasto ili crvenkasto obojeni bez polenovog praha. Ukoliko na cvjetovima ima polenovog praha to nam je znak da je biljka pri kraju cvjetanja i da će ubrzo ući u period mirovanja.
Dobro pregledajte listove da nema štetočina ili simptoma oboljenja. Najopasnija i najčešća štetočina koja se javlja na biljci je bijela mušica koja se zavlači u pazušce listova, iscrpljuje biljku sisanjem biljnih sokova. Možete ih odstaniti brisanjem komadićem vate ili nekim od prirodnih sredstava.
Grmić treba da je dobro razvijen, kompaktan i oko 2 puta veći od saksije. Loši uslovi skladištenja u prodavnicama i uslovi transporta mogu dovesti do opadanja listova. Transpot skratiti na što kraće vrijeme. Ukoliko je temperatura ispod 15°C prilikom transporta umotajte cijelu biljku papirom ili je stavite u dovoljno veliku kartonsku kutiju kako bi je što bolje zaštitili od niskih temperatura na koje je veoma osjetljiva i lako izmrzava.
Uslovi uzgajanja Božićne zvijezde
Ovo je tropska biljka koja za svoj rast i razvoj zahtijeva toplotu i vlagu. Troškovi proizvodnje su dosta skupi, jer se radi o veoma osjetljivoj biljci.
Kada kupite Božićnu zvijezdu ne trebate je držati na propuhu, blizu klima uređaja. Ne podnosi promjene temperature. Optimalna temperatura je između 18 i 20°C. Temperatura nikad ne smije biti niža od 15°C, jer će dovesti do propadanja biljke. Tokom cvjetanja potrebno je umjereno zalijevati. Ona ne voli suviše vlažnu zemlju.
Njegovanje poslije cvjetanja
Nakon što završi cvjetanje, biljka ulazi u period mirovanja, listovi otpadaju, a grančice Božićne zvijezde prikratite za 10cm. To će pospješiti granjanje. Zalijevanje smanjite, posebno u sljedeća 2 mjeseca. Na proljeće biljke presadite i osigurajte im dobru drenažu. Tokom ljeta trebaju dobro osvjetljenje, redovno zalijevanje, ali ne pretjerujte. Isušenost zemlje u saksiji provjerite prstom. Ukoliko je zemlja suva kada prst gurnete u površinski sloj zemlje dubine oko 3cm, možete je slobodno zaliti vodom koja sobne temperature.
Kako bi ponovo imala obojene listove i krasila vaš dom, potrebno joj je od početka novembra obezbjediti potpuni mrak u trajanju od 15h. Kako bi to postigli, pokrijte saksiju dovoljno velikom kartonskom kutijom.
Hladno je i vegetacija prelazi u fazu mirovanja. Ipak, ukoliko želite da već u proljeće imate uredno i cvetno dvorište, ne zaboravite na radove koje treba obaviti u januaru.
Zaštita korijena od hladnoće
O zaštiti korijena u hladnim zimskim danima treba razmišljati još u proljeće, kada se biljke sade. Biljke treba saditi u što veće saksije, sa obaveznim drenažnim sistemom na dnu, i sa većom količinom zemlje koja će obezbediti dobru izolaciju zimi. Takođe, saksije treba da budu od materija koji ne mogu popucati od hladnoće: na primer, keramika ili neglazirana glina nisu dobar izbor. Najbolje je koristiti saksije od betona, metala ili plastike.
Ukoliko pak na proleće niste razmišljali o zaštiti korena od smrzavanja, u decembru još uvek možete nešto preduzeti kako biste zaštitili biljku.
Promenite mjesto biljkama
Obratite pažnju na položaj na kojem se nalaze vaše biljke. Biljkama koje se nalaze na istočnoj ili severnoj strani morate promeniti mesto, jer su te dve strane u hladovini. Na južnim delovima dvorišta tokom zime ima najviše sunčevih zraka. Biljke ćete najbolje zaštititi tako što ćete ih grupisati upravo na južnoj strani.
Prilikom grupisanja biljaka vodite računa da one najmanje izdržljive stavite u sredinu, jer će na taj način biti najbolje zaštićene od vjetra. Ovako grupisane biljke možete umotati termofolijom, asurama ili jutenim tkaninama i tako ih dodatno zaštititi. Neke biljke možete poređati i pored zidova, koji će ih donekle sačuvati od hladnog zimskog vjetra.
Koren svježe zasađenih perena i ukrasnog žbunja zaštitićete debelim slojem poluzrelog komposta ili lišća koji ćete postaviti u predelu korena. Sve ovo dodatno prekrijte nekim zimzelenim granama. Toplota koja će se na ovaj način stvoriti sprečiće mraz da prodre do korena koji je još uvek nježan.
Kako najbolje zaštititi saksije?
Zbog manje količine zemlje koja staje u njih, mraz mnogo brže zahvata zemlju u saksijama nego u većim žardinjerama ili lejama u bašti. Ipak, da li će se biljka u saksiji smrznuti tokom zime ne zavisi samo od veličine saksije, već i od vrste i starosti biljke koja se nalazi u njoj. Korenje mladih biljaka podložnije je smrzavanju, dok su starije biljke sa jačim korijenom nešto otpornije na niske temperature.
U zimskom periodu važno je da saksije odignete od poda, kako bi voda ispod njih mogla nesmetano da otiče i kako biste im obezbedili dobru cirkulaciju vazduha. Ukoliko ovo ne uradite, voda sakupljena ispod saksije će vrlo brzo smrznuti, što će samo dodatno ugroziti vašu biljku. Za odizanje saksija od poda mogu vam poslužiti lajsne, komadi drveta, a čak i komadi stiropora.
Svaku saksiju pojedinačno možete umotati nekim od zaštitnih materijala, folijom ili džakovima od jute.
Ukoliko imate više saksija manje veličine, za njihovu zaštitu biće vam potreban jedan veći drveni kontejner. Najpre na dno drvene žardinjere stavite sloj šljunka, a zatim unutra poređajte manje saksije. Prostor između njih napunite lišćem ili slamom. Za punjenje ovog međuprostora može vam poslužiti i malč, ali i komadi stiropora. Preko saksija poređajte grane. Ovako ušuškane vaše biljke u saksijama će lakše preživeti zimu.
Orezivanje i priprema žbunja, drveća i trava
Žbunje
Ukoliko je temperatura u toku dana iznad nule, još uvek možete orezati žbunje koje cvjeta u proljeće. Iako vam je sigurno bitno da prilikom orezivanja ne poremetite izgled žbuna, možete odstraniti samo trećinu izdanaka. Žbunje koje cvjeta u proljećene smije se orezivati više od ovoga.
Ruže
Ako još uvek niste orezali ruže, poslednji je trenutak za to. Takođe, neophodno je da ruže prije prvih jačih mrazeva zagrnete slamom i zemljom. Visoke ruže iz svog dvorišta možete zaštitit na dva načina: možete ih uspravne obmotati džakovima koje ćete prethodno napuniti slamom ili lišćem, ili ih saviti ka zemlji i prekriti granjem i zemljom.
Dekorativno drveće
Dekorativno baštensko drveće koje nije otporno na mraz takođe morate umota titako da grane budu u potpunosti zaštićene. Kao dodatnu meru čitavo drvo možete prekriti folijom, jer se tako lišće neće kvasiti.
Niske i visoke trave
Visoke trave u dvorištu najbolje ćete zaštititi ako ih privežete pri vrhu, tako da dobijete oblik kupe. Ovako uvezanu travu prekrijte nekim zimzelenim granama i dodatno obmotajte folijom.
Ukoliko u dvorištu imate niske ukrasne trave koje su manje otporne na hladnoću obavezno ih prekrijte lišćem ili zimzelenim grančicama.
Đubrenje travnjaka
Decembar je idealno vreme za kasno đubrenje travnjaka. Preporučuje se đubrivo iz kojeg se postepeno i u dužem vremenskom periodu oslobađaju hranljive materije, kao što su đubriva na bazi kalijuma i fosfora. Trudite se da što manje gazite travnjak. U ovom periodu on treba da miruje.
Zalivanje
Postoje biljke čiji listovi i tokom zime gube vodu, poput bambusa, šimšira ili bršljana, i koje morate zalivati kada su temperature iznad nule. Ukoliko početkom decembra zemlja još uvek nije zamrzla, obavezno još jednom zalijte zimzelene biljke. Nikako nemojte zalivati kada su temperature u minusu.
Dodatni savjeti
Ako u bašti imate ljubičice obavezno ih zaštitite asurom koju možete skloniti čim dođe toplije vreme.
Lukovice koje ste izvadili iz bašte obavezno redovno proveravajte i odstranite istrulele, kako bi za proleće sačuvali što više njih.
Ako u decembru odrežete grančice šljive, kruške ili forzicije i stavite ih u vazu sa vodom i malo šećera na dnu, procvetaće vam oko Nove godine! Zaštitne materijale poput agrotekstila, asura, termofolija i džakova od jute možete pronaći u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.
Donosimo vam nekoliko savjeta, šta da napravite kako bi vam sobno cvijeće ostalo zdravo sve do proljeća.
1. PREHRANA SOBNOG CVIJEĆA
Sobno i saksijsko cvijeće ne bi trebalo držati na suviše hladnom, ali ni na previše toplom mjestu. Idealna sobna temperatura trebala bi se kretati između 15°C i 20°C. Ukoliko ste sobnim biljkama obezbijedili ovu temperaturu, vrijeme je da prestanete prehranjivati većinu biljki. Ovo ne važi za sobno bilje koje tek treba procvjetati, poput ciklame, azaleje ili božićnog kaktusa. Saksijskom bilju sada obavezno i redovno sklanjajte suhe listove i uvele izdanke, kako bi biljka mogla nesmetano rasti i razvijati se.
2. NAGLE PROMJENE TEMPERATURA
Nagle promjene sobne temperature ne gode vašem saksijskom cvijeću. Zato, ukoliko stoje na mjestima gdje ima promaje, obavezno ga sklonite. Ovo važi čak i tada kada provjetravate sobe. Cvijeće traži svjetlost, te saksije trebate držati blizu prozora, ali nikako preblizu zbog radijatora.
3. PRESADJIVANJE SOBNOG CVIJEĆA
Biljke su sada u fazi mirovanja, te se ne preporučuje presađivanje. Međutim, ako baš neku biljku želite presaditi u veću saksiju, obavezno nabavite novu zemlju, ali i saksiju veću od prethodne.
4. ZALIVANJE SOBNOG CVIJEĆA
Većinu sobnog cvijeća u jesen i zimu treba rijetko treba zalivati. Čak i kada se zaliva svakodnevno, treba staviti vode tek toliko da zemlja ne bude sasvim suva. Za one koji ne znaju, sobno bilje bolje podnosi suvu zemlju, nego natapanje vodom. S druge strane, sobno bilje koje cvjeta zimi trebalo bi zalivati na svaka dva do tri dana.
5. LIŠĆE
U stanovima gdje se grije centralnim grijanjem zrak je suv, pa bi bilo dobro da stavite posude sa vodom na radijatore, ali i da saksijsko bilje odmaknete metar do dva od radijatora. Redovno orošavajte listove bilja. Ovo posebno godi drvetu života, raznim vrstama paprati, benjaminu. S druge strane ne prija biljkama sa dlačicama kao što su afričke ljubičice.
