Sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednim savjetodavnim službama („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13) za vršenje poslova savjetodavne djelatnosti poljoprivredni savjetodavci zaposleni u javnim i privatnim poljoprivrednim savjetodavnim službama moraju posjedovati certifikat kojim dokazuju da su prošli obuku propisanu člankom 19. stavak (1) naprijed navedenog Zakona i uspješno položili stručni ispit za savjetodavce, na temelju kojeg im se dozvoljava obavljanje savjetodavne djelatnosti u javnim i privatnim poljoprivrednim savjetodavnim službama.

Prema Pravilniku o obuci, certifikatu i registru poljoprivrednih savjetodavaca („Službene novine F BiH“, broj 38/15) i Programu teorijske i praktične obuke za certificiranje poljoprivrednih savjetodavaca („Službene novine F BiH“, broj 103/17), obuka, polaganje stručnog ispita i izdavanje certifikata organizira se za sljedeće oblasti savjetodavne djelatnosti:

1. ratarstvo, povrtlarstvo, mehanizacija i ekonomika ovih proizvodnji,
2. voćarstvo, mehanizacija i ekonomika ove proizvodnje,
3. vinogradarstvo, mehanizacija i ekonomika ove proizvodnje,
4. stočarstvo, akvakultura, mehanizacija i ekonomika ovih proizvodnji,
5. ruralni razvoj.

Početak obuke planiran je za juni tekuće godine a provodit će je: Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli i Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću.

Sve informacije vezane za prijavu, početak i realizaciju obuke možete naći na službenim internet stranicama naprijed navedenih ustanova. Za dodatne informacije molimo pošaljite upit na [email protected]

Izvor: FMPVŠ

Kišno proljeće i niske temperature za ovo doba godine u Hercegovini donjele su probleme poljoprivrednicima, a prve štete već zbrajaju pčelari.

Povrtlari se nadaju da mraza, koji je proteklih dana uništio usjeve u višim dijelovima regije, više neće biti, dok vinogradari čekaju ljepše vrijeme kako bi mogli obaviti prskanje vinograda.

Prema riječima Rada Drinjaka, višeg stručnog saradnika za poljoprivredu u gradskoj upravi Trebinje, sitacija na terenu je različita od mjesta do mjesta.

– Dok će jedan broj poljoprivrednika, u nižim dijelovima, za nekoliko dana početi vaditi mladi krompir iz zemlje, drugima je jutarnji mraz odnio zasade – navodi on.

Izvor: Srpskainfo

Drinjak kaže da kišno i hladno vrijeme za ovo doba godine za sada nije nanijelo veće štete voćarima i vinogradarima, a pčelari imaju problema jer je slab dosadašnji unos nektara u košnice.

Pčelar Obrad Ninković navodi da je ova godina počela jako loše.

– Proljeće je katastrofalno. Zanovjet je bila procvjetala dobro, ali kiša i niske temperature nisu dozvolile da pčele unose nektar. Žalfija cvjeta, ali svakodnevne padavine smetaju i ovoj ljekovitoj biljci. U višim dijelovima regije očekuje se cvjetanje žalfije za nekih petnaestak dana, pa se pčelari čija su društva u tim rejonima možda mogu nečemu nadati – navodi on.

Ninković kaže da je ovog proljeća bilo dana kada zbog stalne kiše pčele nisu izlazile iz košnica, a pčelari sa većim brojem društava dnevno su bili na gubitku od nekoliko hiljada KM.

Prema riječima Dragana Anđelića, direktora „Agrofina“, koji gazduje najvećim trebinjskim vinogorjem, bolesti u vinogradima još nema, ali vinogradari i dalje gledaju u nebo.

– Ovo je vrijeme za prskanje zaštitnim sredstvima, koje se nije moglo obaviti zbog kiše. Srećom, i temperature su bile niske, pa se bolesti nisu pojavile. Svaki sunčan dan je sada dragocjen, da se obavi zaštita – ističe Anđelić.

Svakodnevna kiša i niske temperature napravile su probleme ratarima i u drugim dijelovima Hercegovine.

U Ljubinju zbrajaju štete na usjevima od mraza, koji je prošle sedmice prekrio polja i za samo nekoliko sati nanio velike štete poljoprivrednicima.

– Zbog niskih temperatura jutarnja rosa se ledila pošto je temperatura naglo pala, pa je izgledala kao tanki snježni pokrivač. Ovo je nezapamćeno u maju. Biljke su izgledale kao skuvane, a u nekim dijelovima polja ćemo ih morati presađivati. Loše vrijeme se nastavilo i ne znamo šta će biti ove godine – kaže jedan ljubinjski poljoprivrednik.

Dragoljub Sorajić, referent za poljoprivredu opštine Ljubinje, navodi da će u voćnjacima biti šteta.

– Ovo je naročito izraženo u sjevernijim dijelovima, gdje su voćke bile više izložene hladnoći, a još se ne može utvrditi šta je u unutrašnjim dijelovima voćki – navodi on.

Nakon izuzetno kišovitog aprila i temperatura ispod prosjeka za to doba godine u Hercegovini, došao je još kišovitiji i hladniji maj.

U prvoj polovini maja dnevne temperatura na jugu Hercegovine rijetko su prelazile 15. podeok, kiša je padala skoro svaki dan, a u višim dijelovima regije bilo je i susnježice.

Na trebinjsku pijacu stigle su prve trešnje, a cijena kilograma ovog voća je 5 KM. Isto košta i kilogram jagoda, a već se prodaje i mladi krompir po cijeni od 2,5 KM.

Ratari ne mogu u njive

Mnogo više sreće od onih u višim dijelovima trebinjske opštine ove godine nisu imali ni poljoprivrednici u trebinjskom polju.

– Ovo su oranice gdje povrće prvo prispije. U ovo doba godine se krompir već dva puta navodnjavao, a sad ne možemo ući u njivu da ga okopamo. Kulture koje se kasnije sade, poput paprike i paradajza, još su u rasadnicima. Bilo je godina da je april bio kišovit, pa se kasnilo sa sadnjom povrća, ali ovakva godina se ne pamti – priča jedan trebinjski poljoprivredni proizvođač.

FOČA – Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić otvorio je danas u Foči pogon za preradu i sušenje voća i ljekobilja u preduzeću „Boletus“ u koji je uloženo pola miliona KM, a koji većinu proizvoda plasira na tržište zemalja EU.

Pašalić je poručio da firma „Boletus“ može da bude primjer u Republici Srpskoj kako se može razviti posao sa lako dostupnim proizvodima, a uz veliki trud i zalaganje postići visok nivo poslovanja.

„Ministarstvo poljoprivrede Srpske će uvijek rado podržati ovakve projekte. Trenutno razmatramo da iz aktuelnog projekta IFAD uvežemo firmu ‘Boletus’, koja se pojavljuje kao otkupljivač, sa jednim brojem malinara, oko četrdeset proizvođača koji bi proizvodili organsku malinu za ‘Boletus’, a ona dalje plasirala na strana tržišta. Ministarstvo bi obezbijedilo sredstva za protivgradne mreže i sisteme za navodnjavanje i sredstva za zaštitu organske proizvodnje“, naveo je Pašalić.

Vlasnik „Boletusa“ Miro Vrećo zahvalio je resornom ministarstvu i Vladi Republike Srpske koji već 10 godina pružaju podršku razvoju ovog preduzeća.

„Ovo je treći pogon koji otvaram u okviru preduzeća, a prerađujemo, sušimo i izvozimo gljive, jagodičasto voće, voće i sada smo počeli raditi i preradu bilja. Sve je sertifikovano, kvalitetno, a kapacitet hladnjače je oko stotinu tona, u zavisnosti od vrste voća“, rekao je Vrećo.

Firma „Boletus“ zapošljava više od 20 radnika, a ima više od 700 kooperanata.

Više od 90 odsto proizvoda izvozi na tržišta Švedske, Italije, Austrije, Njemačke, Hrvatske i Srbije.

Izvor: Nezavisne novine

Kod ovakvih uslova kao što su višednevne obilne padavine, postojalo je nekoliko problema u zaštiti usjeva/zasada od štetnih organizama.

Mještani Popova kod Bijeljine strahuju od novih poplava, a sve zbog vještačkih brana koje su izgrađene na rijeci Drini u njihovom selu. Iz tog se razloga u četvrtak, 16. maja okupilo njih tridesetak tražeći od nadležnih da uklone brane, kako bi se spriječilo novo plavljenje i zadržavanje vode na ovom području. Ukoliko se to ne učini i ovaj se problem trajno ne riješi, najavljuju proteste.

Naime, kako piše Srpska Info, mještani Popova tvrde i da je izgradnjom Pavlovića puta presječen prirodni tok rijeke Drine, zbog čega su sela Popovi, Amajlije, Dijelovi i Dvorovi potopljena 2010. i 2014. godine. Svaka jača kiša kod njih budi novi strah od poplave.

U 2014. poplavljeno više od 250 kuća

Član Savjeta mjesne zajednice Popovi Velimir Zekić podsjeća da je samo 2014. godine, u ovom semberskom selu, bilo poplavljeno više od 250 kuća te da je šteta, koju je vodena stihija napravila procijenjena na više od pet miliona maraka.

„Bili smo prepušteni sami sebi. Voda je bila 25 dana u selu, nije mogla da se povuče. Kome god smo se obraćali, ostajalo je na praznim obećanjima. Tek kada nas je voda poplavila, put je djelimično prokopan i tako omogućeno vodi da otekne. Imam kartu iz 1976. godine u kojoj se vidi vodotok, na kojem su sada napravljene dvije brane. Jedna je Pavlovića put, a druga je na privatnoj parceli koju je vlasnik nasuo kako bi zatrpao tu depresiju„, kaže Zekić.

Njegov sumještanin Miroslav Erić kaže da su najveći problem šljunkare na Drini usljed kojih se na silu mijenja vodotok. „Vodu niko ukrotio nije. Ove brane samo pogoršavaju stanje. Sa druge strane imaćemo i ekološku katastrofu ukoliko se to ne spriječi„, kaže ovaj mještanin Popova.

Zabrinutost ne krije ni Žarko Pavlović.

Postoji alternativa?

„Godinama tražimo da se na Pavlovića putu napravi propust, jer Drina ne može da protiče kuda ona vijekovima teče. Godine 1968. godine bilo je mnogo više vode, ali ni jedna kuća nije poplavljena. Pisali smo nadležnim inspekcijama, Gradskoj upravi, JU „Vode Srpske“, ali niko ništa nije preduzeo. Postoje alternativna rješenja, poput izgradnje malih mostova, eventualne rekonstrukcije postojećeg mosta, odnosno, proširenje i povećanje broja polja ispod mosta kako bi se propustila veća količina vode. Ali to mora reći struka, a ne mi„, zaključuje Pavlović.

U Civilnoj zaštiti Grada Bijeljina kažu da su upoznati sa problemom mještana Popova te da, iako to nije u njihovoj nadležnosti, poslali su stručnjake da pokušaju da identifikuju problem kako bi mogli da inicijative mještana upute na one čija je to odgovornost. „Mi ne gradimo vodoprivredne objekte, niti možemo nešto preduzeti na sprečavanju poplava, ali možemo blagovremeno reagovati kako bismo zaštitili stanovništvo i imovinu„, kaže Radomir Marjanović, načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku i civilnu zaštitu Grada Bijeljina.

U „Vodama Srpske“ nisu komentirali ovu situaciju.

Mještani najavljuju proteste

Mještani semberskih sela Popovi, Amajlije, Dijelovi i Dvorovi već su ranije tražili da se ispita uticaj Pavlović puta i Pavlovića mosta na rijeku Drinu te da analize uticaja ovih infrastrukturnih objekata budu što prije urađene i dostavljene gradu Bijeljina.

„Samo tako bi krizni štab i Civilna zaštita mogli da preduzmu mjere i spriječe buduće plavljenje ovog područja“ tvrde mještani koji upozoravaju da nadležni i nakon svega ne shvataju opasnost od ponovnog izlivanja Drine i bježe od odgovonosti, a nadležnost za stare vodotokove prebacuju jedni na druge.

Najavljuju da će istrajati u namjeri da zaštite svoja domaćinstva i oranice.

Pomoć će tražiti i od nadležnih ministarstava, poljoprivrede i saobraćaja. Traže i sastanak sa predstavnicima Civilne zaštite. Ukoliko na njihove zahtjeve nadležni ostanu njemi, najavljuju proteste. Blokirat će put, a pravdu tražiti pred nadležnim sudskim instancama.

Izvor: AgroKlub

ZAGREB – Sušeni „Bio bosiljak“, austrijske kompanije „Sonentor“, povučen je sa hrvatskog tržišta zbog bakterije Bacilus cereus /Bacillus cereus/, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske.

Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske obavijestilo je juče potrošače o opozivu sušenog „Bio bosiljka“ od 15 grama, LOT DEM17110601F05, porijeklom iz Austrije, koji je najbolje upotrijebiti do 30. septembra 2021. godine zbog utvrđene bakterije Bacilus cereus.

Iz Ministarstva su naveli da proizvod na hrvatsko tržište plasira zagrebačka firma „Garden“, prenose hrvatski mediji.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o utvrđivanju opštih načela i uslova zakona o hrani, osnivanju Evropske agencije za bezbjednost hrane, te utvrđivanju postupaka u područjima bezbjednosti hrane, navodi se u saopštenju.

Postoje dva oblika trovanja hranom bakterijom Bacilus cereus. Jedan oblik uzrokuje mučninu i povraćanje, a drugi grčeve u stomaku i dijareju.

Izvor: NN