Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 974

Koje su prednosti navodnjavanja kap po kap

Agrosavjet
-
0
Koje su prednosti navodnjavanja kap po kap

Navodnjavanje predstavlja agrotehničku mjeru koja direktno utiče na povećanje prinosa. Drevne civilizacije su koristile plavljenje rijeka tako što su oko zemljišnih parcela podizali nasipe tako da se plavna voda držala sve dok se plodni sediment ne bi istaložio, a zatim bi se višak vratio u vodotok. Danas u praksi postoje različiti sistemi za navodnjavanje (brazde, prelivanje, orošavanje, kapanje, subirigacija idr.), a voda kojom se napajaju ovakvi sistemi koristi se iz različitih izvora (vodeni tokovi, vještačka jezera, izvori, bunari itd.).

U voćnim zasadima pretežno se koristi sistem navodnjavanja kap po kap zbog sljedećih svojih prednosti:

– kontrola količine vode po jedinici površine
– kontrola vodno – vazdušnog ražima zemljišta
– niža cijena koštanja navodnjavanja
– mogućnost primjene vodotopivih đubriva kroz sistem
– kontrola salinitita zemljišta i pH vrednosti
– veći i kvalitetniji prinos gajene kulture

Na manjim površinama (malim voćnjacima, okućnicama) ovakvi sistemi funkcionišu pod niskim pritiskom, pa često za efikasan rad nije potrebna čak ni pumpa.

Naravno, u većim zasadima pumpa je neizostavan dieo sistema za navodnjavanje, a uz pumpu neophodno je postaviti i filter. Na manjim površinama koriste se obični filteri, a kod većih sistema pješčani ili drugi kvalitetniji filteri.
U praksi poljoprivredni proizvođači zaobilaze postavljanje venturijeve cijevi i postavljaju ventile sa dodatnim crijevom na usis pumpe, gdje pumpa pod pritiskom usisava hranu i ubrizgava u sistem ili uzimaju dodatne pumpe (hidropak) i pomoću njih ubacuju hranu u sistem.

Navodnjavanje jagoda

U zasadima jagode se osim crijeva koji su standardni dieo svakog sistema koriste i trake kap po kap, koje mogu biti klasične (zipovane) ili sa ugrađenim kapljačem. Pouzdanost i tačnost zipovanih traka na našem tržištu prilično varira u odnosu na trake sa ugrađenim kapljačem. Kapljači treba da ispunjavaju uslov kapaciteta 2 litre po satu, a razmak kapljača treba prilagoditi kulturi i razmaku sadnje u zasadu.
Posebnu pažnju prilikom postavljanja sistema treba obratiti na normalni radni pritisak koji predstavlja radni pritisak na kome kapljač daje standardnu količinu vode za koju je projektovan. Normalni radni pritisak kod traka i crijeva je 0,8 – 1,2 bara.

PROČITAJTE:

Navodnjavanje krompira

Sjetva soje u aprilu – đubrivo i navodnjavanje prije sjetve

Mikropovrće – Načini uzgoja i zdravstvene prednosti!

Agrosavjet
-
0
Mikropovrće – Načini uzgoja i zdravstvene prednosti!

Mikropovrće postaje sve popularnije. To su mladi izdanci povrća, veći od klica i manji od rasada.

Visina biljaka u trenutku berbe je od 2,5 cm do 10 cm, u zavisnosti od vrste.

Ovo mlado povrće ima intenzivan ukus, odlikuje se nježnošću, sočnošću i visokim sadržajem korisnih materija. U maloj količini mikropovrća nalazi se mnogo vitamina (posebno vitamina C, E i K), minerala, vlakana, aminokiselina, hlorofila, proteina.

KAKO SE UZGAJA MIKROPOVRĆE

Mikropovrće se uzgaja na veoma jednostavan način i može da se uzgaja i na prozorskoj dasci.

Najpodesniji su prozori sa južne strane, koji imaju dovoljno svjetlosti, koja je neophodna za dobar rast mikropovrća – do 12 sati dnevnog svjetla. Ukoliko su dani kraći, poželjno je da se obezbijedi dodatno osvjetljenje, kako se biljčice ne bi izduživale, bile podložne bolestima i bile što kvalitetnije.

Kao mikropovrće najčešće se uzgajaju: razne salate, potočarka, bosiljak, kupusnjače, cvekla, korijander, pšenica, matovilac, grašak, amarant, luk iz sjemena, rukola, spanać, cikorija, dragoljub i druge vrste. Najukusnije su kupusnjače, a mikropovrće crvene boje je posebno popularno među kuvarima, koji ga koriste za dekoracije jela.

Za uzgoj mikropovrća možete izabrati povrće od kojeg se za jelo koristi stabiljka i list, kao na primer kod graška, daikona (japanska bela rotkva ) ili cvekle. Te biljke neće se uzgajati zbog ploda/korena,  već radi malih hrskavih izdanaka koji ne samo da su ukusni,  već i izgledom stvaraju gastronomski doživljaj. Salata, rukola, potočarka, kres salata idealne su za ovakav tip uzgajanja, mogu se nabaviti posebni salatni miksevi sa sortama koje mogu rasti u plitkim teglama. Od začina iz sjemena brzo rastu bosiljak, korijandar, gorušica, a posebno aromatičan zalogaj dobija se od suncokreta i dragoljuba.

Od kvaliteta sjemena zavisi i kvalitet uzgojenog mikropovrća. Sjeme koje se koristi za uzgajanje mikropovrća trebalo bi da bude iz organskog uzgoja, ali može poslužiti i sjeme koje nije tretirano hemijskim sredstvima.
Mikropovrće ima od četiri do 40 puta više hraniva od klasičnog povrća i veliki uticaj na izlučivanje otrova (pesticida, teških metala) iz organizma i jačanje imuniteta. Zbog sadržaja korisnih materija i fantastičnog ukusa, sve je traženije u gastronomiji. Može da se uzgaja samo jedna vrsta ili mješavina mikropovrća.

Za uzgoj nam je potrebna plitka posudica koju napunimo supstratom. Posudice bi trebalo da budu dubine najmanje osam centimetara i da na dnu imaju rupice za drenažu (odvod suvišne vode). Supstrat treba da je odličnog kvaliteta. Najbolje je kupiti supstrat namenjen za uzgajanje rasada na organski način. Debljina sloja supstrata kreće se od 4 cm do 6 cm i zavisi od veličine sjemena. Prije sjetve, supstrat je potrebno zaliti vodom.

SJETVA

Sjetva se obavlja gusto, ali ne pregusto. Posijano sjeme se prekrije tankim slojem supstrata, zalije prskalicom i posudica se prekriju tankom folijom. Optimalna temperatura za klijanje, nicanje i uzgoj većine mikropovrća je oko 20ºC. Zalivanje vršiti prskanjem, jer je sjeme posijano plitko i klasičnim zalivanjem bi sjeme bilo ili pogurano u stranu zbog nalivanja vode ili bi se sprao tanak sloj supstrata iznad sjemenke.

Folija ima ulogu da zadrži vlažnost u zoni sjemenke i osigura bolje nicanje. Čim biljčice počnu nicati, folija se uklanja. Dalja briga se svodi na redovno zalivanje, ali ne pretjerano, jer ono može da dovede do pojave buđi i propadanja mikropovrća.
Cijeli ciklus uzgoja mikropovrća traje 10 do 15 dana. Berba se obavlja ručno uz pomoć makaza. Na taj način, putem malih količina hrane naša tijela dobiće mnogo hranjivih materija jer u toj fazi biljke još koriste energiju za rast iz klice pa imaju visoku koncentraciju vitamina, minerala, proteina, aminokiselina, enzima i vlakana.

Izvor: Domaćinska kuća

Poziv poljoprivrednicima za bespovratna sredstva EU

Agrosavjet
-
0
Poziv poljoprivrednicima za bespovratna sredstva EU

U okviru projekta „EU4Business“, otvoren je Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga namijenjen potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške poljoprivrednim gazdinstvima (primarna proizvodnja).

EU4Business (2018-2022) je projekat finansiran putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA 2, koji sprovode njemački GIZ, Razvojni program Ujedinjenih nacija i Međunarodna organizacija rada.

Aplicirati mogu fizička lica, preduzetnici, zadruge i preduzeća, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom u sljedećim pod-sektorima: uzgoj voća, povrća, vinove loze, žitarica i uljarica, te proizvodnja mesa i mlijeka.

Ukupna sredstva za za ovaj poziv iznose do 1.750.000 KM dok bespovratna sredstva za jedan projektni prijedlog mogu iznositi od 97.000 KM do maksimalno 195.000 KM (bez PDV-a). Za svaki projekat, podnosilac mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 40% ukupnog iznosa predložene investicije.

Potencijalnim kandidatima sa područja Banje Luke pomoć pri izradi projektnih aplikacija pruža Gradska razvojna agencija Banja Luka i Centar za razvoj poljoprivrede i sela. Zainteresovani aplikanti mogu se javiti u Gradsku razvojnu agenciju Banja Luka putem telefona na broj: 051/433-460, kontakt osobe: Vesna Marinković-Vojvodić i Vanja Todorović.

Prijave se dostavljaju posredstvom pošte ili lično na sljedeću adresu: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Projekat EU4Business, UN HOUSE, Zmaja od Bosne bb, 71 000 Sarajevo, a rok za dostavljanje je 27. mart 2019. godine do 17.00 časova.

Sve informacije o Pozivu, načinu apliciranja, uslovima i kriterijumima koje aplikanti moraju da ispune prilikom apliciranja dostupne su na internet stranici u nastavku: LINK

Šta je to nova hrana?

Agrosavjet
-
0
Šta je to nova hrana?

Nova hrana obuhvata namjernice koje se nisu u velikoj mjeri upotrebljavale prije maja 1997. godine na teritoriji EU. U ovu grupu spadaju tzv. inovativna hrana kao što je nano hrana, kao i tradicionalna hrana iz drugih dijelova svijeta, recimo insekti.

U Evropskoj uniji nova hrana je definisana kao ona koja se nije konzumirala u velikoj mjeri prije 1997. godine, kada su usvojeni i prvi propisi o njoj. U tu grupu namjernica, osim nove, spada i inovativna hrana u čijoj se proizvodnji koriste nove tehnologije i proizvodni procesi, kao i tradicionalne namjernice koje se konzumiraju van Evropske unije.

U EU je od 1997. godine podnijeto nekoliko stotina zahteva za odobravanje. Među njima su, na primer, čia sjemenke, hrana proizvedena uz pomoć najnovijih tehnoloških inovacija, kao što su termički obrađeni mliječni proizvodi fermentisani bakterijama. Tu je i ”salatrim” – mast smanjene energetske vrijednosti, ulje dobijeno iz mikroalgi, voćni sok proizveden tehnologijom visokog pritiska…

Do skoro nepoznate namjernice na domaćem tržištu – poput čia sjemenki, godži bobica, raznih vrsta paražitarica i proizvoda od soje, ulja egzotičnih biljaka i dodataka ishrani, postale su svakodnevnica. Odsustvo evidencije, označavanja i nadzora nad prometom ovih namjernica, kao što su, na primer, preporuke o dozvoljenom unosu u organizam ili informacija da je proizvod sadrži GMO, mogu pak naše potrošače dovesti u zabludu.

Zbog toga je važno unaprediti sistem upravljanja tzv. novom hranom i proizvodima GMO porijekla. Usaglašavanje domaćih propisa sa standardima EU o bezbjednosti hrane je jedan od načina da se to postigne.

Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti hrane i donošenjem odgovarajućih pravilnika uspostaviće se sistem kategorizacije nove hrane i lista nove hrane sa uslovima za odobravanje. Na taj način bi se na tržištu našle namijernice koje su prošle rigorozne naučne kontrole i ne predstavljaju rizik po javno zdravlje, niti je moguće bilo kakvo dovođenje potrošača u zabludu.

Evidentiranje i praćenje GMO kroz sistem

Slična je situacija sa proizvodima GMO porijekla. U slučaju Srbije, Zakon o genetički modifikovanim organizmima zabranjuje uzgoj i promet GMO. Iako apsolutna zabrana naizgled djeluje kao svrishodniji način upravljanja proizvodima GMO porekla, u praksi se pokazalo drugačije. Pretpostavka apsolutne zabrane podrazumeva da proizvodi GMO porijekla ne postoje na tržištu, tj. da institucije u Srbiji retko kada dolaze u kontakt sa GMO proizvodima. Zbog toga ne postoji uvid u realnu situaciju, niti su razvijeni mehanizmi zaštite zdravlja građana.

Spekulacije u javnosti ipak ne isključuju moguće postojanje ilegalnog uzgoja i prometa GMO proizvoda. Propisi EU, sa kojima Srbija treba da se usaglasi,  sa druge strane omogućavaju evidentiranje i praćenje GMO kroz sistem prijave i odobravanje prometa na tržištu ukoliko ne šteti zdravlju ljudi, životinja i prirodi. Drugim riječima, odobreni prehrambeni proizvodi ili hrana za životinje koji su nastali od GMO-a su sledljivi i jasno označeni kako bi distributeri i potrošači bili informisani.

Da bi se dozvolio promet GMO proizvoda u Srbiji, potrebno je izijmeniti Zakon o GMO, pri čemu uzgoj može da bude i zabranjen. Državama članicama EU je omogućeno da ograniče ili zabrane uzgoj kultura koje sadrže GMO na svojoj teritoriji, i onda kada je to na nivou EU dopušteno. Valja napomenuti da je kultivacija u EU dozvoljena samo za dva proizvoda (jedna sorta kukuruza i jedna sorta krompira).

Paradoksalno je i to da do 2009. godine ova tema ni kod nas nije bila sporna. Uvođenjem zabrane prometa proizvoda GMO porijekla (2009. godine je izmenjen stari zakon koji je dozvoljavao promet) onemogućeno je članstvo Srbije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što je jedan od kriterijuma za pristupanje Srbije EU. Tako je tema zabrane prometa GMO postala jedan od glavnih argumenata protivnika ulaska Srbije u EU.

Dok debata u javnosti ovim povodom uveliko traje, naročito u vezi sa izmjenama Zakona o GMO, nije poznato u kojoj meri su se namijernice iz ove dvije grupe odomaćile na našem tržištu.  Potrebne su izmjene i dopune aktuelnog pravnog okvira, kao i uspostavljanje efikasnog sistema evidentiranja, procjene rizika, odobravanja, obiljležavanja, kontrole i praćenja nove hrane i namjernica GMO porijekla. Tržište (ulazak u STO, informisanje i zaštita potrošača) nije jedini razlog, već se prije svega radi o zaštiti zdravlja građana. Samo na taj način građani Srbije mogu biti sigurni da se u prodavnicama “zdrave hrane” zaista prodaje zdrava hrana.

I insekti pod kontrolom

U svijetu se insekti često upotrebljavaju u ishrani. U Evropskoj uniji oni su obuhvaćeni definicijom nove hrane kao sastojci hrane izolovani iz životinja. I dijelovi insekata kao štio su noge, krila, glava takođe su u uredbi, a novom hranom mogu se zvati i cijeli insekti ukoliko se prije 1997. godine nisu upotrebljavali u ishrani evropskih potrošača.

Izvor: Blic

Prodali bika za 1,51 miliona dolara – novi svjetski rekord

Agrosavjet
-
0
Prodali bika za 1,51 miliona dolara – novi svjetski rekord

Schaff Angus Valley (SAV) postavio je novu svjetsku rekordnu cijenu nakon što je prodao svog bika imena America za 1,51 milion dolara! 

Dakle, preko 1,7 miliona KM cijena je koju je 9. februara dostigao bik na godišnjoj prodaji uzgajivača Schaff Angus Valley, na ranču u blizini Saint Anthonyja, u Sjevernoj Dakoti, SAD.

Prodaja ovoga bika na aukciji je trajala šest minuta prije nego se oglasilo zvono da je prodaja gotova. Posljednju ponudu dala je Herbster Angus farma iz Fall Cityja, Nebraska, piše portal Drovers.

Prošle je godine SAV prodao bika imena Elation za 800.000 dolara što je također bio svjetski rekord kojega su sami oborili ovogodišnjom prodajom, za skoro dvostruku cijenu. Godinu prije toga, dakle 2017., također su oborili svjetski rekord s prodajom bika za 750.000 dolara.

Nekoliko videozapisa koje je podijelio reporter Will Bollum na Facebooku i Twitteru ostvarili su veliki interes na tim društvenim mrežama.

Zanimljivo je da kupac, Herbster Angus farma zadržava pravo na 80 posto sperme ovoga bika, dok njegova matična farma SAV, ima pravo na 20% njegove sperme.

U prodajnom katalogu bik America istaknuto je kako se ovo govedo isticalo od prvog dana. Bik je sa samo 205 dana starosti imao 502 kilograma. “Ovaj bik se odlikuje pravim karakteristikama za ovu vrstu goveda – dugim tijelom, čvrstoćom i masivnošću“, stoji u katalogu.

Očekuje se kako će bik America imati značajan uticaj na komercijalno mesno govedarstvo.

Angus je tovna pasmina goveda i spada u poluintenzivne mesne pasmine koje karakterizira genetska bezrožnost. Pod pojmom Angus podrazumijevaju se dvije pasmine, Crveni Angus i Crni Angus. Ova pasmina ima dobre tovne sposobnosti, manje probleme s teljenjem, a telad je vitalna i brzo napreduje. Karakteriziraju ih dobar prirast, konverzija hrane i iskorištenje krme te pogodnost za uzgoj u sustavu krava-tele.

Izvor: Agroklub

Za jedan projekat blizu 200.000 KM – Poziv poljoprivrednicima za bespovratna sredstva EU

Agrosavjet
-
0
Za jedan projekat blizu 200.000 KM – Poziv poljoprivrednicima za bespovratna sredstva EU

U okviru projekta „EU4Business“, otvoren je Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga namijenjen potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške poljoprivrednim gazdinstvima.

Cilj javnog poziva je modernizacija proizvodnje i jačanje proizvodne konkurentnosti kroz uvođenje novih tehnologija i inovacija u proces primarne proizvodnje, povećanje produktivnosti poljoprivrednih gazdinstava, povećanje kvaliteta proizvoda, higijene i bezbjednosti hrane, uvođenje dobrih praksi u upravljanju prirodnim resursima i zaštita okoline te otvaranje novih tržišnih mogućnosti.

 

Aplicirati mogu fizička lica, preduzetnici, zadruge i preduzeća, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom u sljedećim pod-sektorima: uzgoj voća, povrća, vinove loze, žitarica i uljarica, te proizvodnja mesa i mlijeka.

 

Ukupna sredstva za za ovaj poziv iznose do 1.750.000 KM dok bespovratna sredstva za jedan projektni prijedlog mogu iznositi od 97.000 KM do maksimalno 195.000 KM (bez PDV-a). Za svaki projekat, podnosilac mora osigurati vlastito sufinansiranje u  iznosu od minimalno 40 odsto ukupnog iznosa predložene investicije.

Prijave se dostavljaju poštom ili lično na adresu: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Projekat EU4Business, UN HOUSE, Zmaja od Bosne bb, 71 000 Sarajevo, a rok za dostavljanje je 27. mart do 17 časova.

EU4Business (2018-2022) je projekat  koji prvenstveno finansira Evropska unija u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć IPA 2, koji sprovode njemački GIZ, Razvojni program Ujedinjenih nacija i Međunarodna organizacija rada.

Izvor: Srpsk info

Zadružno zemljište propada umjesto da se obrađuje

Agrosavjet
-
0
Zadružno zemljište propada umjesto da se obrađuje

Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Unsko-sanskog kantona upozorio je da ogromne površine poljoprivrednog zemljišta, koje je nekad bilo vlasništvo zemljoradničkih zadruga, leže neiskorištene i propadaju umjesto da se obrađuju.

Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika ovog saveza, to zemljište se još nalazi u vlasništvu zadruga i pored toga što su one u međuvremenu ekonomski propale i praktično više ne postoje.

“Ovo zemljište danas nema titulara vlasnika, a zakonom nije uređeno kako se može staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je potrebno što prije donijeti zakone kako bi se odredilo kako upravljati i gospodariti tim zemljištem, jer se radi o velikim površinama”, kaže Selimović.

Načelnik opštine Bosanska Krupa Armin Halitović kaže kako se u vlasništvu ZZ “Ostružnica”, koja je već dugo u postupku likvidacije, nalaze velike površine obradivog zemljišta.

“Ono se ne koristi i ne obrađuje, jer za to nema zakonskog osnova. Mi smo kao lokalna zajednica spremni da se uključimo u rješavanje tog problema, ali je potrebno donijeti zakone na federalnom i kantonalnom nivou”, kaže Halitović.

Prema riječima Selimovića, slična situacija je i u drugim lokalnim zajednicama na području USK, zbog čega će Savez lokalnih udruženja poljoprivrednika uskoro inicirati da se donesu zakonski propisi koji će tretirati ovu problematiku. On je istakao kako će se tražiti i da se novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu USK predvidi oporezivanje vlasnika zapuštenih poljoprivrednih površina jer se ogromne površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u ovom kantonu ne obrađuju, a njihovi vlasnici ne žele da ga iznajme ili prodaju poljoprivrednim proizvođačima.

“Mislim da bismo uvođenjem poreza na zapušteno zemljište motivisali vlasnike da ga stave u funkciju poljoprivrednog razvoja, od čega bi na kraju svi imali koristi”, rekao je Selimović.

Dodaje kako bi se svim ovim aktivnostima došlo do ukrupnjavanja zemljišnih posjeda, što bi stvorilo pretpostavke za intenzivniji razvoj agrarnog sektora.

Prema procjenama, na području Unsko-sanskog kantona postoji preko 195.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta. Od toga, 70 posto je u privatnom vlasništvu, dok preostalih 30% otpada na zemljište koje je državna svojina.

Roboti će nas spasiti od gladi?

Agrosavjet
-
0
Roboti će nas spasiti od gladi?

U Velikoj Britaniji se osniva prvi svjetski Centar za doktorski studij za agro-prehrambenu robotiku. Industrijski partneri su im John Deere, Syngenta i drugi.

Proizvodnja hrane predstavlja sve veći izazov u cijelom svijetu. Negdje je problem manjak obradivih površina, negdje manjak radne snage. Tu su i klimatske promjene koje od današnje poljoprivrede u najširem mogućem kontekstu zahtijevaju dobro planiranje, traže pridžavanje novih pravila, reduciranje pesticida, vode i druga ograničenja. Čini se kako je riješenje za doskočiti svim ovim izazovima – robotika.

Prvi svjetski Centar za doktorski studij (CDT) za agro-prehrambenu robotiku  osniva se na Sveučilištu Lincoln u Velikoj Britaniji, u suradnji sa Sveučilištem u Cambridgeu i Sveučilištem East Anglia.

Istraživačko vijeće za inženjerstvo i fizičke znanosti dodijelilo je 6,6 miliona funti novom Centru, koji očekuje ogroman priljev visokih stručnjaka za robotiku, u vrijeme koje je vitalno za agro-prehrambenu industriju, navodi Freshplaza.

CDT će osigurati financiranje i obuku za najmanje 50 studenata doktorskih studija, a koje će podržati glavni industrijski partneri, te će biti specijalizirani u područjima kao što je autonomna mobilnost u izazovnim okruženjima, berba poljoprivrednih kultura, lagana robotika za rukovanje osjetljivim prehrambenim proizvodima i “ko-botovi” za održavanje sigurne suradnje između ljudi i robota te interakcije na farmama i tvornicama.

Tom Duckett, profesor robotike i autonomnih sistema na Sveučilištu Lincoln, novi je direktor Centra. “Tehnologije automatizacije i robotike postavljene su kako bi transformirale globalnu industriju – samo će u Veilkoj Britaniji u sljedećem desetljeću gospodarstvu pridonijeti 183 milijarde funti. Agro prehrambena industrija je najveći proizvodni sektor u Velikoj Britaniji, dvosturko veći od automobilske i zrakoplovne industrije te podržava prehrambeni lanac, od farme do tanjura, a generira globalnu dodanu vrijednost (BDV) u iznosu od 108 milijardi funti, sa 3,9 miliona zaposlenika u zaista međunarodnoj industriji“, rekao je Duckett pojasnivši kako je globalni prehrambeniu lanac pod pritiskom rasta stanovništva, klimatskih promjena, političkih pritisaka koji utječu na migracije. Kaže kako se populacija kreće iz ruralnih u urbane regije, a veliki izazov je i demografski staro stanovništvo u razvijenim gospodarstvima.

“Rješavanje tih izazova zahtijeva novu generaciju visokoobrazovanih iskusnih znanstvenika i voditelja, a naš će novi centar biti posvećen pružanju tih stručnosti. Bit će to prava žarišna točka za inovacije u robotici u Velikoj Britaniji“, najavio je Duckett.

Dakle, ovaj Centar okuplja jedinstvenu suradnju vodećih istraživača sa već spomenutih sveučilišta smještenih u srcu britanskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, zajedno sa Centrom za proizvodne tehnologije uz, kako smo već spomenuli, podršku voedćih industrijskih partnera i dionika iz cijele zemlje kao što su John Deere, Syngenta, G's Growers i drugi.

Izvor: Agroklub

Koje cvijeće izabrati za Valentinovo?

Agrosavjet
-
0
Koje cvijeće izabrati za Valentinovo?

Dan zaljubljenih, Valentinovo odnosno Dan svetog Valentina povezuje se s nezaobilaznim crvenim ružama. S obzirom na to da su one simbol vječne ljubavi, ruže su idealne kao klasičan izbor. Unatoč tome, ljubav se može iskazati i drugim vrstama cvijeća, u kojima se ocrtava i kreativnost te originalnost osobe koja ga poklanja. Pri odabiru cvijeća i njegove boje, potrebno je informirati se o simbolici koje ono odašilje.

Kalanhoa

Cvatući je sukulent sjajnih i debelih listova, koji se pojavljuje u različitom broju varijeteta i boja. Zbog dugotrajne cvatnje, kalanhoa simbolizira upornost i beskrajnu ljubav. Jednostavna je za održavanje. Tropska je biljka koja će cvjetati između 6 do 8 tjedana.

Karanfili

Bezvremensko je cvijeće koje se povezuje se s ljubavlju, zanosu i otmjenošću. Njihova je simbolika drukčija ovisno o izboru boje. Crveni karanfili simboliziraju duboku ljubav s divljenjem, dok bijeli iskrenu ljubav i sreću. Međutim, žutim se karanfilima iskazuje razočaranje ili odbijanje, dok ljubičastima nepredvidive promjene ili hirovitost. Ružičasti karanfili označuju divljenje i posvećenost, ali oni su prigodniji kao poklon za Majčin dan.

Orhideje

Egzotičnog izgleda, orhideje su cvijeće koje simbolizira rijetku i nježnu ljepotu. Ružičastim se orhidejama simbolizira ljubav, nježnost, šarm i osjećajnost. Jednako su prikladne za starije i mlade osobe. Kao lončanica, dulje su cvatnje u odnosu na rezano cvijeće. Uz pravilnu njegu, njihova će cvatnja potrajati i nekoliko godina.

Tulipani

Porijeklom iz središnje Azije, svoju su simpatiju zadobili širom svijeta. Slično kao i crvene ruže, crveni tulipani su također povezani s ljubavlju. Ovo elegantno i lijepo cvijeće simbolizira vječnu, istinsku i savršenu ljubav. Buketom crvenih tulipana se uz izjavljivanje ljubavi želi istaknuti i međusobno povjerenje. Iako su popularni kao rezano cvijeće, tulipani se mogu pokloniti kao posađene biljke u posudi za cvijeće.

Sukulenti

Vrlo unikatan i odvažan poklon za Valentinovo. Sukulenti su simbol vječne i dugotrajne ljubavi. Pojavljuju se u velikom broju boja, veličina i oblika, smještene u različite vrste posuda koje im daju zanimljiv dojam. Jednostavni su za uzgoj, te mogu rasti u uvjetima nedostupne svjetlosti.

Omiljeno cvijeće

Vjerojatno najuspješniji izbor cvijeća za Valentinovo, ponajviše iz razloga jer se time iskazuje dobro poznavanje osobe kojoj se poklanja cvijeće. Kombinacija najdražeg cvijeća s omiljenom bojom, prikazuje se osobni karakter i sklonost spomenutoj osobi.

Treba podsjetiti i da povezanost mučenika, sv. Valentina, uz ljubav potječe iz legende o braku mlade kršćanske s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac im je brak blagoslovio dok su umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji. Obilježavanje Valentinova na ovim prostorima se veže uz utjecaj američke kulture, no podaci kažu da je u Međimurju, u susjednoj Hrvatskoj i ranije postojao narodni običaj da su se za Dan sv. Valentina, 14. februara, ostavljala djeci peciva u obliku ptica. Objašnjenje je bilo da je to dan kada ptice imaju svadbu odnosno da se “ftičeki ženiju”.

Zanimljivo je i da se prvom čestitkom za Valentinovo smatra pismo francuskog vojvode Karla Orleanskog. Poslao ga je supruzi iz zatočeništva u Engleskoj.

Izvor: Agroklub

Poleganje rasada -Simptomi i zaštita /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Poleganje rasada -Simptomi i zaštita /VIDEO/

Poleganje rasada, palež klijanca trulež sjemena izazivaju pseudogljive (gljivama slični organizmi) koji pripadaju rodu Pythium ssp.  kome pripada veliki broj vrsta, preko 100.

To su fakultativni paraziti i obično žive u zemljištu bogatom organskim materijama. Spore gljive se obično nalaze u plasteniku i poljoprivrednoj opremi , čak i sterilni supstrat ukoliko nije svježe sterilisan obično bude zaražen, moguće je i sjeme da bude zaraženo posebno ako je iz proizvodnje na otvorenom.

Pyhthium spp. parazitira veliki broj biljni vrsta, a najčešće štete nanosi povrtarskim biljkama. Posebnu osjetljivost ispoljavaju paradajz, paprika, krastavac, kupus, salata, tikve, mrkva, grašak, šećerna repa, duvan, uljana repica, ječam, djetelina, kukuruz, krompir, čičoka, lan, ovas, proso, pirinač i mnoge druge.  Najosjetljivije su mlade biljke u fazi klijanja i nicanja, dok su za starije biljke ove gljive bezopasne.

Simptomi:

Simptomi su takvi da sjeme ne klija truli i raspada se . Tkivo klijanca je jako osjetljivo i na njemu se u početku javljaju vodenaste pjege, koje se brzo povećavaju i cijela biljka propada. Na izniklim biljkama oboljeva korijen ili stablo u prizemnom dijelu koji dobijaju mrku boju i nekrotiraju. Oboljele biljke poliježu i na njima se javlja bjeličasta micelija koja se širi i po površini zemlje u vidu paučinaste prevlake. Ova površinska micelija (dio gljive) predstavlja samo nastavak unutrašnje micelije koja se nalazi u zaraženom tkivu. Polegle biljke brzo uginjavaju, a pri većoj vlažnosti i toploti gotovo se istope odakle i naziv „topljenje rasada“ . Propadanja biljaka u toplim lejama ili u usjevu se javlja u obliku koncentričnih krugova, pri čemu nastaju „gola ili ćelava mjesta“. Starije biljke po pravilu slabije oboljevaju i na njima se mogu naći pjege na stablu, a kao rezultat patološkog procesa zaostaju u porastu i javlja se uvelost. Treba znati da slične simtome prouzrokuju i druge vrste gljiva. ( Fusarium spp., Rhizoctonia spp., Phytophtora spp.).

Zaštita:

Jedino efikasne su preventivne mjere, prije svih agrotehničke mjere, kao što su: drenaža zemljišta, izbjegavati teška zemljišta, redovno provjetravati objekte za proizvodnju rasada, izbjegavati pretjerano đubrenje azotom, sijati, ili pikirati biljke kada su povoljni uslovi za njihov brži rasta, razvoj i plodored.

Preporučuje se zalivanje neposredno prije sjetve, a prije rasađivanja biljaka vodenim rastvorima preparata na bazi PROPAMOKARB-HIDROHLORIDA i FOSETIL ALUMINIJUMA. Ako nisu ispoštovane preventivne mjere ograničena je efikasnost fovih fungicida.

VIDEO

PROČITAJTE:

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni

1...973974975...986Stranica 974 of 986

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia