Borba protiv falsifikovanja hrane i potraga za autentičnom hranom globalni su izazovi. Zdrave i snažne industrijske zemlje uvele su velike podsticaje za proizvodnju prirodne hrane. Nasuprot tome, korumpirane zemlje i zemlje u kojima su raširene prevare sa proizvodnjom hrane, ne uspevaju da se integrišu u sistem kome svi težimo. Svedočimo nikad nižim cijenama meda na svjetskom tržištu, a trenutnu krizu, usljed brojnih manipulacija na tržištu, na svojoj koži osjeća većina pčelara. Kakvo je trenutno stanje na svjetskom tržištu meda, kakve su cijene širom svijeta, i kakve nas cijene očekuju na kraju nastupajuće sezone, pitanja su koja muče većinu pčelara.
U januaru 2019. godine Apimondija je u pčelarsku javnost izašla sa izjavom da je falsifikovanje meda problem koji više ne može da se gura pod tepih. Tvrde iz svjetske pčelarske federacije: Zaokret je preko potreban! O zaokretu i novim standardima biće više riječi na nastupajućem kongresu Apimondije u Montrealu ove godine, ali kvalitet meda mora biti stalna tema, a ne samo tema jednog kongresa. Kvalitetni medovi, sa svojim šarmom, raznolikošću i prelepim ukusima, moraju biti marketinški istaknuti. Romantika i zdravstveni oreol čistog meda, kao i uloga pčelarstva u globalnoj sigurnosti hrane i ekološkoj održivosti, moraju postati temelj svjetskog tržišta meda.
Primijećeno je da je potrošnja meda u maloprodaji u rezličitim dijelovima svijeta smanjena u 2018. godini, ali i da je smanjena potrošnja meda po glavi stanovnika. Sve je prihvaćenija pretpostavka da je smanjena konzumacija meda u direktnoj vezi sa smanjenjem kvaliteta meda na tržištu i sve većim prisustvom krivotvorenog meda. Prema tome, očuvanje i poboljšanje pozitivnog imidža meda zavisi od oslobađanja tržišta od falsifikovanog meda.
Svjetsko tržište meda
Na svjetskom veleprodajnom tržištu meda, cijene su, iako zavise od brojnih faktora, postavljene po principu „uzmi ili ostavi“. Taj princip su postavili veliki kupci, na prvom mjestu SAD. Da li je to pošteno? Naravno da nije, ali to se tako radi i to tako funkcionipe kod jednostavnih i direktnih transakcija. Nažalost, termini „tržište“ i „poštenje“ su nespojivi, a same cijene se formiraju na više načina, od kojih baš nijedan nije dobar! Međutim, dešava se i ponešto novo na svjetskom tržištu meda.
Naime, sve je primetnije da su međunarodni trgovci i izvoznici autentičnog meda svoju pažnju usmjerili ka tržištima kao što su kontinentalna Evropa, Japan i Bliski istok, gde je visok kvalitet meda dragocen, i gde je teže da lažni med uđe na tržište. Američko tržište je sve suprotno: tržište bogato medom niskog kvaliteta, tržište bogato jeftinim medom koji je pri tome i upitnog porijekla. Na takvom tržištu autentičan med nema svoje mjesto, pa bilo da se proizvodi u SAD, Kanadi, Argentini, Brazilu, Meksiku ili drugde u svijetu.
Što se tiče SAD, obim uvoza u 2017. i 2018. godini odražava rastući uticaj dvije zemlje u Aziji, a to su Indija i Vijetnam. Naime, u SAD je tokom prvih 10 mjeseci 2018. godine uvezeno nešto više od 140 hiljada tona meda iz Indije i Vijetnama, po cijeni od oko 1,5 evra za kilogram, dok je iz sledećih 8 zemalja sa liste najvećih izvoznika meda u SAD ukupno uvezeno nešto više od 120 hiljada toda meda po prosječnoj cijeni od 1,95 evra (Ukrajina) do 2,3 evra (Argentina).
Šta se dešava sa cijenom meda u Aziji? Odgovor je potražen na velikoj međunarodnoj izložbi hrane „Gulfood“ u Dubaiju, u februaru 2019. godine, gdje su se susreli predstavnici proizvođača i izvoznika meda, kao i udruženja potrošača. Iz nedelje u nedelju, cijene azijskog meda su padale, uključujući cijene tzv. svijetložutih, ekstrasvetlih i bijelih medova. Štaviše, u vrijeme trajanja pomenute izložbe, cijene meda su pale za 15–20%, i bile nikad niže u istoriji. Svi su bili u čudu, a zaključak je po ko zna koji put bio: Doživećemo krah cijena ukoliko se ne izborimo sa jeftinim falsifikatima!
Danas se med falsifikuje na različite načine, a sve više je raširena upotreba tehnologije jonoizmenjivačkih smola, razvijene od strane kineskih proizvođača, koja je otvorila vrata proizvodnji ekstrasvetlih i tzv. bijelih medova u zemljama u kojima su klima i biljni potencijali nespojivi sa obimnom proizvodnjom pomenutih medova. Ova anomalija je pod sve većim međunarodnim nadzorom. Međutim, opšte je poznato da su azijski izvoznici pohvalili upotrebu relativno nove kineske tehnologije, kao sredstva za eliminaciju različitih rezidua iz meda, ali i za transformaciju tamnih medova sa jakim ukusom u svjetlije medove blagog ukusa. Glavna poruka sa izložbe u Dubaiju je bila da proizvođači autentičnog, čistog meda, ne mogu da se nadmeću sa „azijskim načinom proizvodnje“, i da se po tom pitanju nešto mora preduzeti.
Izvor: Domaćinska kuća