Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 969

Kokoši kao farmaceutske fabrike – daju lijek protiv raka

Istraživanje je pokazalo da kokoši proizvode vrijedne proteinske lijekove koji se nalaze u bjelanjicma njihovih jaja. Cijena ovakvog lijeka mogla bi biti 10 do 100 puta jeftinija od ostalih metoda.

Tim istraživača iz Škotske objavio je vijest kako uzgajaju kokoši kako bi izlegle jaja koja će se koristiti u borbi protiv raka. Nova studija ovih istraživača, sa sjedištem na Sveučilištu u Edinburghu pokazuje kako su stvorili nešto vrlo zanimljivo – “pileći bioreaktor“.

Treba napomenuti kako se ovo sveučilište fokusira na genetiku životinja, a njihov najpoznatiji rad je ovca Dolly.

Kako objašnjavaju u svojoj studiji, pileći bioreaktor je pokušaj da se pronađe jeftin i učinkovit način proizvodnje proteinskih lijekova. Naime, proteini su već nekoliko desetljeća u fokusu istraživanja u borbi protiv raka jer, određene vrste proteina mogu potaknuti rast raka, a ovi istraživači traže one vrste proteina koji mogu usporiti taj rast. Proteinski lijekovi se ponekad nazivaju “ciljanim” lijkovima za rak i tumore, a posebno su usmjereni na kontrolu raka, umjesto da ubijaju sve obližnje stanice, kao što to čini kemoterapija, navodi Modern Farmer.

Ne radi se, zapravo, o inovaciji. FDA (Food and Drug Administration) je od 2011. i 2016. godine odobrila 62 takva lijeka za liječenje raka. Dakle, proteinski lijekovi nisu novi, ali su skupi za proizvodnju. A onda su došle kokoši. I jaja.

Stoka je inače pokazala sposobnosti da služi kao mala farmaceutska tvornica, u slučaju da je genetski modificirana. FDA je 2009. godine odobrila prvi takav lijek, razrjeđivač krvi proizveden od GMO koze koja je modificirana ljudskim genima. Da se razumijemo, proteini su izvađeni iz kozjeg mlijeka. Rad s kokošima se svodi na slično, a umjesto mlijeka, koriste se jaja.

Istraživanje je dovelo do toga da kokoši proizvode vrijedne proteinske lijekove koji se nalaze u bjelanjicma njihovih jaja. Dakle, nema štete za kokoši jer one samo, kao i obično, nesu jaja. Prema istraživačima, cijena ovakvog lijeka mogla bi biti 10 do 100 puta jeftinija od ostalih metoda.

Inače, korištenje kokoši na ovaj način je rjeđi nego kod sisavaca, iako postoji još jedan odobreni lijek proizveden od peradi, i to za liječenje stanja koje se naziva nedostatak lizosomske kisele lipaze. No, ovaj novi rad bi mogao biti veliki korak naprijed jer prethodno spomenuta bolest pogađa oko 40.000 ljudi dok lijekovi proizvedeni novom metodom, na GMO pilićima, mogu liječiti puno više bolesti.

Izvor: Agroklub

Lovačko udruženja ”Semberija” obilježava veliki jubilej

Lovačko udruženje ,,Semberija” iz Bijeljine ove godine obilježava vrijedan jubilej – 100 godina postojanja. Centralna svečanost planirana je za 23. februar u restoranu ,,Grand”.

Udruženje gazduje sa 42.000 hektara lovišta, u kojem je zastupljena sitna lovna divljač – zec i fazan, ali i srneća divljač koja je posljednjih godina, uz pravilno gajenje i zaštitu, dostigla 1.100 jedinki.

,,Ova brojka je za mnoge samo misaona imenica jer su lovišta nakon ratnih dešavanja, u cijeloj Semberiji i šire, bez srneće divljači. Lovci Semberije iz vlastite fazanerije svake godine u lovište unesu više od 5.500 jedinki fazana različite starosti, koji se još neko vrijeme hrane u volijerama lovačkih sekcija, dok se priviknu na uslove života u prirodi”, poručili su iz Udruženja.

U protekloj godini lovci su izgradili stotinu visokih čeka i osmatračnica koje su raspoređene u svih 17 lovačkih sekcija, a u oktobru su kupljene tri lovačke kuće sekcijama Ljeljenča, Dvorovi i Amajlije, koje su uknjižene kao vlasništvo Lovačkog udruženja ,,Semberija”.

,,U lovište se svake godine iznesu četiri tone himalajske kamene soli, u oko 300 solila u svim lovačkim sekcijama. Tu su i brojna hranilišta za divljač koja su namjenski izgrađena u zimovnicima, a koja lovci svakodnevno nadgledaju. U svim lovačkim sekcijama iskopana su i pojila, kako bi u sušnom periodu voda bila dostupna”, istakli su u ovom udruženju.

Planovi za naredni period podrazumijevaju montažu dvije nabavljene automatske hranilice, čija će posjećenost biti praćena tokom cijele godine, a cilj je da ovakve hranilice budu postavljene u svim sekcijama.

,,Osim efikasne lovočuvarske i stručne službe, na raspolaganju nam je 10 lovačkih kamera koje po potrebi postavljamo na različita mjesta. Važno je istaći zalaganje svih ljubitelja lova, ali bismo naglasili imena dvojice ljudi koji uz saradnike uspješno vode Lovačko udruženje ,,Semberija”, a riječ je o predsjedniku Udruženja Vasiliju Saviću i predsjedniku Skupštine Lovačkog udruženja ,,Semberija” Mići Mićiću”, zaključili su u Udruženju.

Semberske novine/A.Ljubojević

Turisti iz Slovenije najviše se RASPITUJU za gradsku pijacu u BL

Mnogim Slovencima Banjaluka je prvi izbor za vikend posjete, a ono što je zanimljivo jeste da ne propuštaju obići Tržnicu u našem gradu i razgledati ponudu na štandovima.

Slovenci su jedni od najbrojnijih posjetilaca u Banjaluci, privlači ih blizina grada, niske cijene i odličan noćni provod. Međutim, ono što je najinteresantnije jeste da se oni posebno raspituju za to gdje se nalazi Tržnica.

Subotom pored Kastela znaju biti parkirana i po tri, četiri autobusa slovenačkih registracija, ali kako na vrijeme žele biti informisani, mnogi na internetu pretražuju lokaciju gradske pijace i prije dolaska u Banjaluku.

Ovu zanimljivu činjenicu o Banjaluci u očima stranaca pokazala je i analiza domaćih stručnjaka.

– Termini „Banjaluka tržnica“ najčešće su pretrage na Guglu sa područja Slovenije u toku jednog mjeseca, pokazala je statistika, a Slovenci se još raspituju i za neke naše domaće butike – rekao je stručnjak za digitalni marketing Ranko Petrušić, koji je radio interno istraživanje na ovu temu.

I sami hotelijeri potvrdili su nam da je Tržnica među prvim stvarima za koju se ovi turisti raspituju gdje se nalazi. Kako pričaju, od poznanika koji su dolazili u Banjaluku već su čuli kako je ovo “najživlji” dio grada, sa puno domaćih, kvalitetnih proizvoda.

– Uglavnom nam dolaze grupe mladih, ali imamo i stalne goste, koji se vraćaju. Zanimljivo im je u Banjaluci, dobar je noćni život, dosta je jefitnije i, naravno, svi pitaju i žele da vide gdje je Tržnica – kazali su nam ranije u jednom motelu.

Koliko god bili zanimljivi turistima, prodavci na Tržnici komentarišu da su Slovenci ipak slabe mušterije i da oni od pukog gledanja nemaju koristi.

– Dođu ovdje, obilaze tezge u kolonama, razgledaju, ali slabo kupuju, skoro ništa. Ako će neko uzeti litru rakije, teglu pekmeza i nešto bijelog luka, rijetki kupe domaćih oraha, ali sve je to vrlo malo. Nema od njih ’ljeba, još se i cjenkaju s nama može li išta jeftinije, a ovamo ko zna koliko potroše para po kafićima – slikovito su nam ispričali prodavci.

Posjete u proljeće

U Turističkoj organizaciji grada podsjećaju da Slovenci najviše dolaze u proljeće i jesen, te da i sada u tom periodu očekuju blagi porast posjetilaca iz ove zemlje.

– Organizovane ture u Banjaluku dolaze vikendom, upoznaju se s gradom, obilaze značajne istorijske lokalitete i znamenitosti, a svakako u fokusu je noćni provod koji je, pored cjenovne konkurentnosti, jedan od motiva za dolazak ovdje. Takođe, imaju i veliki interes za kupovinom, a naročito im je zanimljiva domaća ponuda na Tržnici – kaže Mladen Šukalo iz TOBL-a.

Izvor: Srpskainfo

Monsanto opet pred sudom

Optužba protiv hemijskog koncerna Monsanta i matične firme Bajera kaže da njihov herbicid izaziva rak, a da oni na to namjerno ne upozoravaju.

Proces u San Francisku je odlučujući za ishod više hiljada sličnih tužbi.

Monsanto je u Sjedinjenim Državama ponovo na optuženičkoj klupi zbog spornog herbicida na bazi glifosata. Divovski koncern je prošle godine već jednom nepravosnažno osuđen, a sada u San Francisku počinje drugi proces sa istom optužbom: “Raundap”, prodajni hit Monsanta kojim se korisne biljke štite od korova i štetočina, navodno izaziva rak. U aktuelnom procesu Edvin Hardeman tvrdi da je zbog “Raundapa” obolio od raka limfnih žlezda.

Koncern koji u međuvremenu pripada njemačkom Bajeru optužen je da je svjesno prećutkivao opasnosti ovog hemijskog sredstva. Na kocki su ugled i mnogo novca. Jer ovo bi moglo da bude odlučujuće za lavinu od 9.300 tužbi samo u Sjedinjenim Državama.

Milijarde u igri

Prva presuda prošlog avgusta glasila je da je Monsanto kriv. Divejn Džonson je pred porotom dobio odštetu od 289 miliona dolara, ali je sudija kasnije smanjila tu sumu. U toku je žalbeni postupak.

No osuda je po sebi bila težak udarac za Bajer, čije su akcije masovno izgubile na vrijednosti. Njemački gigant je preuzeo Monsanto za čak 63 milijarde dolara, formirajući tako najveći farmaceutski i hemijski koncern svijeta.

Trenutni proces je još opasniji po Bajer – radi se o takozvanom Bellwether Trial, nekoj vrsti pilot-suđenja čiji ishod može postati presedan i uticati na hiljade drugih procesa. Slučaj je takođe prvi put pred okružnim sudom. U tužbama protiv Monsanta prednjače poljoprivrednici, baštovani, ali i potrošači koji su imali dodira sa spornim herbicidom.

Suprotstavljene studije

Izazov pred porotom je veliki, posebno jer se radi o komplikovanim naučnim pitanjima. Monsanto i Bajer su se dugo pozivali na oko 800 studija koje su tobože pokazale da glifosat može „bezbjedno da se koristi i da ne izaziva tumor“, ali su kasnije morali da priznaju da nisu sve studije ispitivale veze ovog sredstva i teške bolesti.

Tužioci takođe imaju naučne argumente, recimo dvije novije studije nepovoljne po Bajer. Ali prije svega se pozivaju na Međunarodnu agenciju za istraživanje raka koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije i koja je prije četiri godine svrstala Monsantov herbicid u „vjerovatno kancerogene“ supstance.

U Leverkuzenu se uzdaju u odluku nadležnog sudije Vinsa Čabrije da podijeli proces u dva dijela. Najprije će se utvrđivati da li je glifosat kancerogen, pa ako jeste, onda da li je koncern dovoljno upozorio na rizike. Bajer i Monsanto bi trebalo da izgube oba „poluvremena“ da bi zapravo izgubili.

(DW)

GPS za piliće put do organske hrane

​Budućnost organske hrane je možda pomalo drugačija od onoga što smo zamišljali, a naročito nakon poteza koji na moderne farme donosi uređaje koji podsjećaju na Fitbit za domaće životinje.

Naime, kineska kompanija ZhongAn Online razvila je novi GPS sistem za praćenje – GoGo Chicken – koji se postavlja na nogu životinje, te uz pomoć senzora prikuplja informacije o okruženju u kojem se ptica kreće, o tome šta jede i kolike razdaljine prelazi tokom dana.

Kreatori tvrde da proizvod doprinosi implementaciji blockchain tehnologije na moderne farme, a tako što tehnologiju koristi za skladištenje podataka o pilićima, koje potom nije moguće mijenjati. To je važno, budući da informacije koje GoGo Chicken prikuplja nisu samo za farmere koji o njima brinu, već i za potencijalne kupce koji mogu da prate kretanje izabrane grupe živine preko prilagođene aplikacije, a kako bi bili sigurni da meso i jaja koje kupuju zaista mogu da se klasifikuju kao organska hrana.

Tako će konzumeri budućnosti moći da prate hranu koju kupuju, čime će se garantovati kvalitet, te izbegavati potencijalni problemi u vezi sa kvalitetom naručene hrane.

Izvor: NN

Republika Srpska proizvodi 331.000 tona voća, najviše šljive i maline

U strukturi voćarske proizvodnje u Republici Srpskoj najzastupljenije su šljive i jabuke, zbog jako povoljnih agroekoloških uslova, a posljednjih godina sve više niču zasadi malina i lješnjaka, zbog lakog plasmana i dobre cijene na tržištu.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu kako je procijenjeni obim proizvodnje u sektoru voćarstva oko 331.000 tona godišnje, a očekivana vrijednost proizvodnje je oko 201,16 miliona KM.

– Najzastupljenije su šljive, koje su zasađene na 7.557 hektara zemljišta, čija je vrijednost proizvodnje oko 72,5 milijuna KM. Slijede jabuke, na 3.392 hektara, a u samom vrhu su i kruške, koje obuhvataju 1.451 hektar. Maline, grožđe i jagode zauzimaju znatno manje površine, koje ne prelaze 1.000 hektara – rekli su u ministarstvu.

Dodaju da je pod voćnjacima u RS 14.535 hektara zemljišta.

– Uzgoj šljiva na našim područjima je tradicionalan, a pored intenzivnih zasada, ovo voće se dosta uzgaja i na okućnicama i u dvorištima. To je vrlo značajna sorta voća, jer osim što se proizvodi kao konzumna, dio šljiva se koristi za preradu u džemove, pekmeze, slatka, te neizostavnu rakiju – kaže viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo pri resornom ministarstvu Bojana Šukalo.

Podizanje plantaža jabuka i krušaka u bivšoj Jugoslaviji šezdesetih godina prošlog vijeka značajno je doprinijelo tome da se stanovništvo okrene proizvodnji ovih sorti.

– Posljednjih nekoliko godina mnogi voćari podižu nasade malina i lješnjaka zbog osiguranog plasmana, ali i zbog toga što se uloženi novac brzo vraća – istakla je Šukalova.

Ona navodi kako voćarska proizvodnja nije nimalo laka i zahtijeva poštivanje struke, jer svaka učinjena greška prilikom podizanja nasada živi koliko i taj nasad.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dočijnović pojašnjava kako su šljive i jabuke najzastupljenije zbog povoljnih klimatskih uslova, ali i zbog tradicije. Dodaje kako je posljednjih pet godina proizvodnja voća u RS bila jako isplativa, ali u posljednje vrijeme zbog klimatskih promjena voćari jedva sastavljaju kraj s krajem.

– Bilo je mnogo mraza, koji nam je uništio voće i jedva opstajemo. Ako se ovako nastavi, mora ćemo drugačije odgovoriti prirodi i podučiti se novim metodima obrane da bismo postigli optimalnu proizvodnju – kazao je on.

Mljekare u RS značajno povećale proizvodnju maslaca

Tokom januara ove godine mljekare su od poljoprivrednih gazdinstava prikupile ukupno 7.605 tona kravljeg mlijeka, što je za 4,4 odsto veća količina u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U odnosu na januar 2018, mljekare su tokom januara 2019. povećale proizvodnju maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda za 72,6 odsto,podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

Proizvodnja pavlake povećana je za 33,6 odsto, fermentisanih mliječnih proizvoda za 27,4, mlijeka za piće za 26,1, a kraljeg sira za 4,2 odsto. su Zavoda za statisitku Srpske.

Voće i povrće na pijacama puno pesticida

Postoji nepisano pravilo da su namirnice koje kupujemo na pijaci mnogo zdravije i manje prskane od onih koje možemo kupiti u prodavnici.
Međutim, nije baš uvijek tako!

Nedozvoljene količine pesticida i nitrata u voću i povrću ne mogu se vidjeti golim okom, ali postoje načini da provjerite da li kupujete organske proizvode!

Ruska poljoprivredna inspekcija “Rosseljhoznadzor” otkrila je da je 10 odsto kontrolisanog uvezenog voća i povrća nezdravo i da je poreklom iz Srbije i Moldavije. Među tim proizvodima, kako su naveli, ima najviše jabuka i jagoda.

Nakon što je utvrđeno da je izvozno voće koje je prošlo kontrolu domaćih organa i institucija zemlje uvoznika otrovno, postavlja se pitanje koliko su onda zdravi poljoprivredni proizvodi u ponudi na pijacama.

Nedozvoljene količine pesticida i nitrata u voću i povrću ne mogu se vidjeti golim okom, ali u asocijaciji poljoprivrednika imaju ipak savet za kupce.

  • Ono što je na oko lijepo ne mora da znači da je zdravo. Recimo, jabuka koja ima crva ili rupicu sigurno nije otrovna. Takođe, sitnije jagode su zdravije od krupnijih.

Prema uputstvima organizacije Serbia Organica, organski proizvod (povrće i voće) nije lako razlikovati od konvencinalno uzgajane.

Štaviše, organske poljoprivredne proizvode najčešće ne možete da razlikujete vizuelno. Crvljive jabuke i kvrgavo voće je česta zabluda potrošača koju neretko plasiraju i neki poljoprivredni proizvodjači. Takvi proizvodi uglavnom nemaju veze sa organskim proizvodima već bi se prije moglo reći da su to zapušteni, a u najgorem slučaju i pogrešno tretirani proizvodi (u pogrešno vrijeme i/ ili sa pogrešnim pesticidima kao i neadekvatnim dozama).

Organski proizvodi često izgledaju reprezentativno (veličina, boja) mada to zavisi od mnogih drugih uslova (sortimenta, prirodnih i klimatskih uslova itd), a miris i ukus su im često intezivniji

Kako pravilno obaviti zimsko prskanje voćnjaka

Zaštita voćnjaka od bolesti, insekata i štetočina koje prezimljavaju uslov je za dobar početak voćarske sezone. Trenutak kada se voćka budi iz zimskog sna, otvara svoje pupoljake, počinje da cvjeta i lista, idealan je za preduzimanje preventivnih mjera zaštite voćaka. U tim fazama biljke su najranjivije, pa bi zbog toga trebalo predvideti i spriječiti pojavu oštećenja.

ODREDITE PRAVI TRENUTAK

S obzirom da se u februaru približava kraj ledenim danima, trebalo bi odraditi rezidbu voćaka i primijeniti zimsko prskanje. Ako vrijeme dozvoli, rezidba se može vršiti i ranije, ali se mora završiti prije nego što biljka započne proces vegetacije. Prvi dani marta, odnosno početak otvaranja cvjetova ili lisnih pupoljaka, poznatije kao faza „mišije uši“, poslednji je rok do kada bi trebalo uraditi zimsko prskanje voćaka.

ISKORISTITE PRAVI PREPARAT

Najbitnije kod zimskog prskanja je upotreba adekvatnog preparata u pravom trenutku. Samo tako će uspijeh biti zagarantovan. Najbolji preparat za zimsko prskanje voćaka je PLAVO ULJE, koje predstavlja kombinaciju tri preparata, zbog čega daje prave rezultate. Trokomponentno plavo ulje sadrži:

  • -Mineralno ulje, koje kvalitetno oblaže grančice i odoljeva vremenskim uslovima. Njegova uloga je da uništava prezimljujuće forme grinja i insekata;
  • -Insekticid na bazi cipermetrina, koji ima ulogu da štiti biljku u prvim fazama razvoja od prezimljenih insekata, matičnih, koji započinju prekomerno množenje i formiraju prve kolonije;
  • -Fungicid na bazi bakra, čija je uloga da zaštiti biljku od bolesti koje su u obliku spora gljivica ili bakterija prezimele na površini biljke, na stablu, granama i pupoljcima.

ISPOŠTUJTE SVA PRAVILA

  • -Voće bi trebalo prskati nakon rezidbe i neposredno pred početak vegetacije.
  • -Temperatura na kojoj se obavlja prskanje ne bi smjela biti niža od 8 do 10 celzijusa.
  • -Vremenski uslovi u naredna 24 sata moraju biti adekvatni. Ne smije biti vjetra ili padavina.
  • -Trebalo bi biljku prskati detaljno i u velikim količinama. Cijela biljka mora biti dobro „okupana“, dakle cijelo stablo i sve grane.

Izvor: Agromedia

Poljoprivrednici od Vlade traže još 10 miliona KM

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH /FBiH/ zatražilo je od federalne Vlade da u rebalans budžeta za ovu godinu uvrsti dodatnih 10 miliona KM za poljoprivrednike.

“Zahtijevamo da do 31. marta bude usvojen i program, bez kojeg nije moguće početi isplaćivati podsticaje”, izjavio je za “Dnevni avaz” predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad

On je istakao da je za poljoprivrednike neprihvatljiv nacrt pravilnika o načinu ostvarivanja novčane podrške i traže da bude povučen iz javne rasprave, kao i da se radi po prošlogodišnjem.

Izvor: Nezavisne novine