Nakon razornog zemlnotresa koji je pogodio Japan 11. marta 2011. godine desila se  nesreća na nuklearnoj elktrani Fukušima gdje je došlo do udara cunamija u elektranu i eksplozije pjedinih reaktora. Zbog straha od širenja radijacije, stanovništvo je evakuisano iz oblasti 20 km oko nuklearne elektrane.

Stanovništvo jeste evakuisano ali biljeke su i dalje ostale na tome području, a na njima su se desile nevjerovatne mutacije.

Fotografije su se pojavile putem internetskog servisa za dijeljenje fotografija imgur.com, no ne može se sa sigurnoću tvrditi gdje su i kada snimljene. No, do sada su pouzdano utvrđene velike doze radijacije zabilježene u ribljoj populacija u vodama oko Fukushime.

Vremenski uslovi ne pogoduju usjevima, jer su se suočili da dugim periodom suše, sa više od mesec dana jake kiše, visokom vlagom zemljišta, olujnim vetrovima i gradonosnim oblacima. Stručnjaci se slažu da je ipak još rano za procjene koliko bi vremenske neprilike mogle da utiču na prinose.

Ovakve vremenske prilike izazivaju poleganje i uništavanje usjeva. Ima parcela koje su više dana pod vodom, a neke je uništio grad.

– Žetva je u problemu, jer je zbog dugih suša tokom jeseni nicanje bilo nejednako. Kod strnih žita je to najmanje primjetno, a kod uljane repice se ta nejednakost više uočava

– Za sada je rano govoriti o uticaju na prinose. Pred nama je dug period ljeta, za koji ne znamo kakav će biti. Kad uprosečimo situaciju, sušu koju smo imali i ovih kiša sada, možda će doći i do nekog višegodišnjeg prosjeka.

Nije problem u količini padavina, koliko u njihovom neravnomernom rasporedu i načinu padanja, jer se radi o kišama koje izazivaju zasićenje i zadržavanje vode.

Takođe pšenica je u ozbiljnom problemu tamo gdje su bile poplave, ali i u ritskim dijelovima , duž velikih rijeka, gdje su se na pojedinim mjestima oranice pretvorile u prava jezera, i tako stoje danima, a postoji opasnost da usjevi budu oštećeni i da propadnu.

– Relativno toplo vrijeme, sa puno padavina, odgovara kulturama na površinama, koje nemaju problem sa podzemnim vodama.

Padavine u ogromnim količinama u poslednjih mjesec dana zaustavile sve radove u poljoprivredi:

– Trenutno su od ratarskih kultura najugroženije pšenica i ječam, koji su u fazi nalivanja zrna. Obilne padavine mogu da dovedu do poleganja žita.

Napominje da povišena vlaga sa sobom nosi i razne bolesti, a otežan je svaki ulazak u njive kako bi se obavila preventivna zaštita zbog velike vlage u zemlji.

Nisu dobre ni velike amplitude temperatura od 30 i više stepeni, jer će biti isparenja, što može da dovede do crvenog zrenja pšenice. To će se odraziti na kvalitet zrna, a posle tokom prerade na brašno.

– Voćarske kulture su pretrpile određene štete. Najugroženije su jagode gdje je sigurno upropašteno 50% roda.

Posljedice se bilježe na svim usjevima – od lubenica, preko paradajza, kukuruza do voća. Poseban stres za biljke očekuje se ovoga vikenda kada se najavljuju visoke temperature.

BANJALUKA, SARAJEVO – Kiša koja pada već mjesec dana i poplave uništile su većinu povrća, voća i usjeva, žale se poljoprivrednici u BiH te ističu da će se tek vidjeti kako će se nastala šteta odraziti na ukupan rod i na samu zaradu.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih priozvođača RS, kaže da su štetu pretrpjeli i stočari, jer su imali problem s prvim otkosima djeteline.

„Imamo područja koja su, pogođena poplavama, bila potpuno uništena, zatim mjesta gdje je prekomjerna vlaga djelimično uništila rod podzemnih kultura, ali i ječma i pšenice. Pšenica je trenutno prilično stabilna kod onih poljoprivrednih proizvođača koji su na vrijeme reagovali sa zaštitom lista i klasa, te nema nekih zaraza“, kaže Marinković.

Prema njegovim riječima,  zbog vjetra i kiše ima dosta poleglog klasja pšenice i tu će biti zabilježeno smanjenje prinosa, ali i kvaliteta.

„Kada je u pitanju kukuruz, usjevi su u stagnaciji, oni koji su posađeni u prvoj, ali i u zadnjoj dekadi aprila. Kukuruz bi sada trebalo da bude visine 70 ili 80 cm, a on je trenutno 30 do 40 cm, što će u krajnjem ishodu imati smanjenje prinosa“, ističe on.

Dodaje da i plastenička proizvodnja kasni jer nema dovoljno sunčeve svjetlosti pa biljke ne formiraju plodove, ne cvjetaju i ne sazrijevaju na vrijeme.

Kod voćara je prilično uništen rod trešnje i višnje i zbog toga je cijena visoka.

„Prema svim prognozama očekuju nas izuzetno toplo ljeto i zima. Ako se to obistini, uz trenutnu situaciju u kojoj se nalazimo, ne piše nam se dobro. U narednih nekoliko dana najavljene su temperature preko 30 stepeni i to su uslovi za razvoj patogenih bolesti, pa tako pšenica koja se ‘vukla’ dosad ima ogromne šanse da oboli ili da doživi toplotni udar“, pojasnio je Marinković za „Nezavisne“.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, istakao je da je voće zbog velikih količina padavina, ali i hladnoće pretrpjelo štetu koju nisu mogli ni zamisliti.

„Trešnje nećemo imati na našem tržištu onoliko koliko je trebalo da je bude, jer je popucala zbog ogromne količine vlage, a mnoge ranije sorte uništili su niske temperature odnosno mraz“, kaže Dojčinović.

Proizvođači jagoda su, dodaje, pretrpjeli ogromnu štetu zbog prekomjerne količine vlage.

„Malina je sada u početnoj fazi berbe. Njoj nisu u prilog išle ni one niske temperature ni padavine, a neće ni sada najavljene visoke temperature, tako da se i tu očekuje velika šteta“, pojasnio je Dojčinović i dodao da su štetu pretrpjele i kruške, jabuke, ali i šljive, kojih neće biti ni za pojesti.

Nedžad Bićo, koordinator Udruženja poljoprivrednika u BiH, rekao je da je stanje od kako je počela padati kiša katastrofalno te da je to, može se reći, dotuklo poljoprivredne proizvođače.

„Dobar dio usjeva koji je bio pogođen poplavama će propasti i sve će se morati preorati, presijati, ali sada je pitanje ko će to od poljoprivrednika uopšte raditi, jer kod nas nema podsticaja. I tamo gdje nije bilo poplava, ogromna je vlaga u zemlji, tako da i ono što je zasijano sporo raste i napreduje, ali i trune u zemlji“, kazao je Bićo.

Dodao je da je i led koji je u srijedu padao u Sarajevu oštetio mnogo usjeva i voće, ali da se ne može još prognozirati kolika je šteta.

„Pitanje je kakvog će biti kvaliteta oni usjevi koji ostanu“, zaključio je Bićo.

Izvor: NN

DOBOJ – Godinu dana nakon što su hemikalije iscurile iz odlagališta Fabrike sode u Lukavcu i uništile ribu u slivu Spreče, uočeno je prisustvo ribe oko ušća, ali gornji dio ove rijeke je i dalje mrtva zona, rekao je Srni član Upravnog odbora Ribarskog saveza Republike Srpske Darko Mitrović.

Mitrović je upozorio da, zbog prisustva hemijskog taloga u riječnom koritu, primjerci ribe koji se i nađu u rijeci nisu ispravni za ishranu.

On je istakao da je u slivu rijeke Spreče dugoročno pričinjen totalni pomor ribe zbog hemikalija koja se puštaju vodu, a, osim hemijske industrije, divlje deponije i šljunkare znatno ugrožavaju riblji fond i u slivu rijeke Bosne.

Mitrović je naveo da je posljednji akcident bio u aprilu prošle godine, kada je zbog hemikalije koja je iscurila iz odlagališta Fabrike sode u Lukavcu pričinjen totalni pomor ribe u slivu rijeke Spreče koja je nekada bila prirodni rezervat.

„Izvršen je totalni pomor plemenitih vrsta ribe – šarana, soma, smuđa, kao i takozvane bijele ribe“, izjavio je Mitrović i dodao da je prošlogodišnji pomor stavio tačku i na kontinuirano zagađenje sliva rijeke Spreče.

On je pojasnio da je Spreča, zbog termalnih izvora i konfiguracije terena, za dva stepena toplija od Bosne u koju se uliva, zbog čega je i bila bogata raznovrsnom ribom.

Mitrović kaže da je ugrožen i riblji fond u rijeci Bosni zbog hemijske industrije koja je stacionirana uzvodno, ali i zbog velike koncentracije šljunkara.

„U riječno korito ulaze bageri i kamioni, ispušta se motorno ulje, odlažu se gume i smeće. Mehanizacija uništava riječni tok i normalnu migraciju ribe“, upozorio je Mitrović.

On je istakao da nadležni organi nemaju sluha za zahtjeve ribarskih udruženja da se aktivnosti oko eksplatacije šljunka i minerala obustave tokom mrijesta ribe u periodu od marta do aprila.

Mitrović je naveo da je na području Doboja evidentirano 179 divljih deponija, koje se i nakon uklanjanja ponovo stvaraju.

„Veliki dio otpada na kraju završi u vodi, a tome, osim ljudskog faktora, pogoduju visoki vodeni talasi koji kupe smeće sa priobalnih deponija“, rekao je Mitrović.

U svijetu sa danas obilježava Dan zaštite životne sredine – 5. jun, koji je utvrđen odlukom Generalne skupštine UN.

Izvor: NN