Naslovnica Blog Stranica 955

LAKO SE GAJI I BERE CIJELE GODINE: Rukola je odlična salata i prirodni lijek

Agrosavjet
-
0
LAKO SE GAJI I BERE CIJELE GODINE: Rukola je odlična salata i prirodni lijek

U svijetskoj kuhinji rukola se koristi već decenijama, a posljednjih nekoliko godina rukola je postala pravi hit u domaćoj ishrani. Ova mediteranska biljka bogata je vitaminima, a posebno je značajna u prevenciji raka dojke!

Rukola je kultura skromnih zahtijeva za toplotom i otporna je na mrazeve. Zato može da se proizvodi praktično cijele godine.

Ova biljka najbolje uspijeva na lakim pjeskovitim i srednje teškim zemljištima. Zemljišta treba da su neutralne reakcije mada može da se gaji i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suvim zemljištima i veoma dobro podnosi sušu. Najbolje uspijeva na dobro osunčanim terenima, i ima prednost da joj vjetroviti uslovi ne smetaju.

Osnovna obrada se izvodi na dubinu od 20 cm, ali predsjetvena priprema mora biti jako kvalitetna zato što rukola ima izuzetno sitno sjeme, a gotovo se isključivo proizvodi iz sjemena. 

Đubri se sa oko 60-80 kg/ha azota, isto toliko fosfora, a zahtijevi za kalijumom su nešto veći oko 100-120kg/ha. 

Sjetva rukole može početi rano u proljeće, sredinom marta a zatim se sije sukcesivno svakih sedam dana kako bi i pristizanje zelenih listova bilo produženo čak do zimskih mjeseci.

Sije se na razmak redova oko 25 cm a u redu 3-5 cm pri čemu se troši oko 1,5-2 kg/ha sjemena. 

Od mjera njege treba primeniti samo zalivanje i redovno suzbijanje korova.

Berba listova počinje formiranjem rozete. Berba može ići pojedinačno ( beru se listovi) ili se čupa čitava rozeta. 

Kao salata, ali i dodatak supama i čorbama, rukola se koristi u brojnim svetskim kuhinjama. Pored prepoznatljivog ukusa, smatra se odličnim antioksidantom, a krase je i brojna lekovita svojstva, piše portal KoDren.

Iako se u svjetskoj kuhinji koristi već decenijama, rukola je poslednjih nekoliko godina postala pravi hit u domaćoj ishrani. Reč je o mediteranskoj samonikloj zeljastoj biljci iz porodice brokolija, kupusa, kelerabe, kelja… Ima blago-gorak ukus i za razliku od divlje, kultivisana rukola je krupnija i nije gorka. Bogata je vitaminom C, karotenom, vitaminima B-kompleksa, pektinom, kalcijumom, fosforom, gvožđem, magnezijumom, kalijumom i bakrom. Sastoji se uglavnom od vode i ima dosta ugljenih hidrata i belančevina. Sadrži aktivne sastojke koji imaju antikancerogena svojstva, pozitivno utiče na zdravlje i smanjuju rizik od mnogih bolesti. Rukola je posebno značajna u prevenciji raka dojke.

Šta liječi rukola

Ova biljka ima brojna ljekovita svojstva. Stručnjaci ističu da rukola čuva srce, smanjuje rizik od mnogih bolesti i sadrži materije koje imaju antikancerogena svojstva. Smatra se prirodnim antibiotikom, reguliše varenje, koristi se za lečenje čira, osteoporoze, hroničnog zatvora, prehlade i kašlja. Osim toga, rukola čisti krv, pospešuje lječenje bolesti jetre i smanjuje rizik od raka dojke. Bez obzira na to što ima specifičan ukus, najbolje je da se konzumira presna, u salatama, mada zadržava ljekovita svojstva i pri kuvanju.

Kako da koristite rukolu u kuhinji

Ova biljka ima brojna lekovita svojstva. Stručnjaci ističu da rukola čuva srce, smanjuje rizik od mnogih bolesti i sadrži materije koje imaju antikancerogena svojstva. Smatra se prirodnim antibiotikom, reguliše varenje, koristi se za lečenje čira, osteoporoze, hroničnog zatvora, prehlade i kašlja. Osim toga, rukola čisti krv, pospešuje lečenje bolesti jetre i smanjuje rizik od raka dojke. Bez obzira na to što ima specifičan ukus, najbolje je da se konzumira presna, u salatama, mada zadržava lekovita svojstva i pri kuvanju.

Kako da koristite rukolu u kuhinji

Rukola je na pijacama prisutna od maja do oktobra, a njena tamnozelena boja listova ukazuje na to da je sveže ubrana. Najbolje je da se iskoristi odmah posle nabavke jer stajanjem gubi hranljive sastojke, posebno vitamin C. Čuvajte je u frižideru, u hermetički zatvorenoj posudi, najduže tri dana.

RECEPT: SALATA OD RUKOLE

Sastojci:

  • 1 manja glavica zelene salate puterice (ili po polovina puterice i reckave salate)
  • 1 glavica radiča
  • 100 g rukole
  • 1 kašika balzamiko sirćeta
  • 2 kašike hladno cijeđenog maslinovog ulja
  • morska so
  • 50 g narendanog parmezana

Priprema: Oprati i usitniti salatu, radič i rukolu, posoliti, sipati ulje, sirće i sve posuti parmezanom.

Izvor: Lepa i srecna

PROČITAJTE:

Sušenje šargarepe, crnog i bijelog luka – Priprema i proces

Šta je KUMKVAT, kako se jede i kako da sami uzgojite ovu ljekovitu voćku

Zelena pijaca u Gradišci nikad praznija u julu – i potrošači i prodavci smatraju da je neuslovna

Agrosavjet
-
0
Zelena pijaca u Gradišci nikad praznija u julu – i potrošači i prodavci smatraju da je neuslovna

Da li zbog visokih temperatura , visokih cijena ili niskih plata i penzija ,ili loših uslova, nedjelja na zelenoj pijaci u Gradišci prolazi sa rekordno malim brojem potrošača, a i štandova.

Zelena pijaca nekada je nedjeljom i četvrtkom bila gradska žila kucavica.Na brojnim štandovima prodavali su se domaći proizvodi iz Lijevče polja i Potkozarja, a nije manjkalo ni južnog voća. Odlično su poslovali i brojni kafići, ribarnice, poljoprivredne aporteke, prodavnice rezervnih dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju, prodavnice kućnih potrepština. Danas je sve drugačije, gotovo polovina štandova je prazno, nema ni kupaca. Potrošači iz grada se snabdiju već u ranim jutarnjim časovima i izbjegnu ljetne žege.

Pijaca poluprazna

Pijaca neuslovna i poluprazna

Minka Purković godinama na istom štandu prodaje domaće proizvode, uzgojene na vlastitom imanju u Dubravama,  pet kilometara od grada. Priznaje da prodaja ide sve teže i teže.

-Ljudi nemaju novaca, penzije i plate su male. Naše cijene nisu visoke,morali smo uračunati skupa sjemena, repromaterijale, troškove prevoza, navodnjavanja  i minimalnu cijenu vlastitog rada. Primjetan je dolazak naših ljudi iz dijaspore, ali neuporedivo je lošija sezona u odnosu na ranije godine. Očekujemo da će prodaja živnuti na jesen, kada dođe vrijeme spremanja zimnice, rekla je Purković.

Minka Purković

Bogdan Kotaraš uzgaja povrće u lijevčanskom selu Kukulje, selu u srbačkoj opštini, i prodaje ga praktično na ulici, na ulazu u pijacu. Kaže da jedva sastavlja kraj sa krajem.

-Evo, najveća glavica kupusa je jedna marka. Pa to nigdje nema. Moram na ovom suncu provesti po pet-šest sati da ne vraćam povrće kući. Da li ću zaraditi koju marku, saznaću kad dođem kući i presaberem šta sam sve potrošio, rekao je Kotaraš.

Bogdan Kotoraš

Ni potrošači nisu zadovoljni stanjem na zelenoj pijaci

I kupci su realni i priznaju da cijene nisu visoke, i da je gradiška zelena pijaca povoljnija od onih u okruženju.

-Ja redovno na pijaci kupujem domaće mlijeko, jer je jedna marka jedna litra, što je daleko jeftinije nego u marketima. I povrće i voće su po prihvatljivim cijenama, možda su mahune malo ‘masnije’ jer je previše šest maraka za jedan kilogram, kazao je Miro Erak.

I potrošači, a i prodavači se žale na loše uslove sadašnje zelene pijace. Po novom regulacionom planu Gradiška treba da dobije savremenu natkrivenu pijacu prehrambenih proizvoda, ali još je neizvjestan početak izgradnje ovoga objekta. Zbog peripetija oko građevinske papirologije, sve je u domenu predviđanja.

Za sada je evidentan sve manji broj i prodavaca i kupaca na staroj zelenoj pijaci,koju je po svemu sudeći pregazilo vrijeme. Jer, nedopustivo je da se kvalitetni domaći mliječni proizvodi, suhomesnati proizvodi, brašno, tjestenina i drugi proizvodi prodaju na otvorenom, bez rashladnih vitrina i adekvatnih pultova.

Prodavači, koji su mahom i proizvođači robe koju prodaju izloženi su i suncu i kiši, vjetru i snijegu. Nisu rijetki slučajevi kada im je  zbog naleta vjetra ili jake kiše roba propadala.

-Nije lako ni jednoj strani, ni kupcima ni potrošačima. Na drugoj strani dolazak automobilom na pijacu je gotovo nemoguć, pa je veliki problem odvoženja vrećica sa krompirom, paprikama, kupusa ili gajbi sa šljivama ili paradajzom do automobila na parkingu. Nova natkrivena pijaca sa adekvatnim prilazima i parkinzima i ostalim pratećim objektima neohodna je ovome gradu, pogotovo što je u neposredbnoj blizini najveći granični prelaz u našoj zemlji, rekao je Aleksa Kljajić, trgovac voćem i povrćem na gradiškoj zelenoj pijaci.

Lokacija za novu zelenu pijacu

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Nema radnika ni za dnevnicu od 40 KM

Agrosavjet
-
0
Nema radnika ni za dnevnicu od 40 KM

Nedostatak radne snage najveći je problem proizvođača malina na području bratunačke i srebreničke općine. Prinuđeni su berače tražiti putem javnog oglasa, ali i društvenih mreža.

Malinari beračima nude 70 do 80 feninga po kilogramu ubranih malina ili fiksnu dnevnicu od 40 maraka. Osim toga, nude hranu i besplatan prevoz do plantaža. I pored ovakve solidne ponude, malinari kažu da je berače veoma teško naći.

Berači kažu da je to izuzetno težak i malo plaćen posao. Radi se od jutra do mraka, dobar berač za dan najviše može ubrati 100 kilograma, a prosječan duplo manje, piše Avaz.

Ivan Stojanović, poznati bratunački malinar i predsjednik Udruženja malinara „Vilamet“ za opštine Bratunac, Srebrenicu i Miliće, kaže da ove godine, kao nikada ranije, berači izbjegavaju ulaziti u plantaže.

– Malina je kultura čija berba ne može čekati. Ona se bere svaki dan, a zbog nedostatka berača, dosta će ovih plodova istrunuti na granama. Osim tog problema, tu je i još nepoznata cijena otkupa. Neki otkupljivači su najavili da će ovogodišnja cijena malina biti 2,5 maraka po kilogramu. Svi će zaraditi osim nas proizvođača ovog jagodičastog voća – kaže Stojanović.

Dodaje da nije problem uskladiti ove proizvode, jer na području ove regije ima dosta hladnjača. Problem je, naglašava, niska cijena i čekanje naplate za predate proizvode. Ističe da ovogodišnji kvalitetan rod zahtijeva višu cijenu.

Izvor: Avaz.ba

Majevička šljiva i ove godine na tržištu Austrije i Njemačke

Agrosavjet
-
0
Majevička šljiva i ove godine na tržištu Austrije i Njemačke

Šljiva iz podmajevičkog kraja i ove godine na evropskom tržištu.

Procjenjuje se da će biti izvezeno oko 2.000 tona ovogodišnjeg roda. Dobar rod i kvalitet konzumne plave šljive, sorte „čačanka ljepotica“, osiguravaju i plasman po dobroj cijeni – uglavnom u Njemačku i Austriju.

Voćari se nadaju dobroj zaradi, jer su ih ove godine zaobišli i mraz i grad – samo još da ih vrijeme posluži da oberu ovogodišnji rod i predaju ga otkupljivačima. Podmajevičkim voćarima dobit će donijeti bogat rod „čačanske ljepotice“.

Prinos se kreće od 35 pa do čak 45 tona po hektaru,a otkupna cijena je 80 pfeniga po kilogramu. – Prošle godine cijena je bila oko 70-80 pfeniga i na kraju pala na 50. Sad se nadam da će ostati 80 pfeniga – kaže Drago Golubović iz Tutnjevca. – Ove godine šljiva je lijepo rodila. Ima oko 5-6 vagona. Sve je ostalo, nije je zakačila nioluja. Ovi hladnjačari su obećali da će je otkupiti zato što je kvalitetna. Zaštićena je protiv truleži, protiv crva – priča Dragan Gavrić.

Voćnjaci se „lome“ od roda, ali problem je pronaći sezonske radnike da ga oberu. – Omladina nam pobježe, nema nigdje nikog. Ostao stari narod,neće imati ko ni raditi – žali se Luka Šešlić. Dnevnica je od 40 do 50 maraka, a među sezoncima ima i fakultetski obrazovanih koji nisu željeli pred kameru. Ova godina bila je nepovoljna za voćare u okruženju, što je majevičkoj šljivi širom otvorilo vrata zapadnoevropskog tržišta. Otkupljivač Milo Stojić ističe daplanira otkupitihiljadu tona i dasve idena njemačko tržište -Nije ekstra kvalitet ove godine, ali je zadovoljavajući za siguran plasman – dodaje Stojić. – Ova sedmica nam je najudarnija i ove sedmice će većinašljivebiti riješenai plasirana – navodi otkupljivač Darko Milošević.

U rodnim godinama u ugljevičkim voćnjacima ubere se oko 5.000 tona šljive. Rod lošijeg kvaliteta završiće kao i obično u kazanu – u čuvenoj majevičkoj rakiji koja takođe ima kupce van naših granica.

Izvor: RTRS

Ljekovita strana ambrozije

Agrosavjet
-
0
Ljekovita strana ambrozije

Ambroziju poznajemo kao nepoželjnu biljku jer je čuvena po svojim lošim osobinama. Rijetki poznaju i njena ljekovita svojstva.

Ambrozija lat. Ambrosija artemisifolia je biljka iz porodice Asteraceae. To je jednogodišnja biljka, porijeklo vodi iz Sjeverne Amerike odakle je uvežena zaraženim sjemenom žitarica.

Poznajemo je kao nepoželjnu biljku jer je čuvena uglavnom po svojim lošim osobinama.Rijetki poznaju ljekovita svojstva ambrozije.

Opasan alergen

Loša osobina je da je ambrozija vrlo važan i opasan alergen. Najviše stvara probleme ljudima koji su osjetljivi i alergični na polen ove biljke.

Biljka se vrlo brzo širi i razmnožava sjemenom.  Od strane stručnjaka izdate su mjere za hitno uništavanje ove biljke, kako se ona ne bi dalje širila. Ali, sa druge strane mnogi ne poznaju dobru osobinu ove biljke.

Ljekovita svojstva

Pored loših osobina koje svi poznajemo, rijetki su oni koji poznaju i dobru stranu ove biljke i njena ljekovita svojstva.

Za vanjsku upotrebu koristi se za razne probleme sa kožom, kod osipa, modrica, opekotina, kod ujeda kukaca, korištenjem obloga kod reumatskih tegoba, upale zglobova. Ono sto je potrebno je – zgnječiti svježi list i staviti na bolno mjesto. A kod reumatskih tegoba list samljeti u kašu i priviti na bolno mjesto.

Koristi se još kod površine temperature, groznice, bolesti pluća.

Ulje dobijeno od ove biljke korisi se za mazanje raznih rana.

Poslije nevremena, voće i povrće uništavaju bolesti

Agrosavjet
-
0
Poslije nevremena, voće i povrće uništavaju bolesti

Uporedo sa saniranjem štete od olujnog nevremena, koje je nedavno zahvatilo ovo područje, semberski poljoprivrednici bore se i sa biljnim bolestima, čijem razvoju pogoduju temperaturne oscilacije i višak vlage.

Stručnjaci savjetuju zaštitu povrća na otvorenom i plastenicima fungicidima insekticidima. Zbog povećanih ulaganja, a smanjenih prinosa, cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda već su trostruko veće u odnosu na isti period prošle godine.

Visoke temperature i kiše, koje se smjenjuju, omogućile su razvoj biljnih bolesti i štetočina te drastično povećale troškove proizvodnje.

Radoslav Maksimović iz Crnjelova strahuje da neće uspjeti da vrati uloženo, jer će ovogodišnji prinosi, zbog loših vremenskih uslova, biti značajno umanjeni.

– Ima plamenjače, pauka, grinja, bijele leptiraste vaši. Pojavljuju se i neke nove bolesti. Mora se svaka dva-tri dana prskati. I pitanje je koliko će to biti efikasno. Taman kad zaštitimo biljke od jedne bolesti pojavi se druga. Daj bože da ne završimo sezonu sa gubicima – kaže povrtar.

I Ivana Krsmanović ne izlazi iz plastenika. Pokušava spasti što se spasti može.

– Trips se pojavio na paprici, a ima i mnogo insekata. Prskali smo pa je zbog visokih temperatura sve isparilo. Sad se mora opet. A košta mnogo. I kad se sve sabere, nigdje nas nema. Sabirali smo – najlon za plastenik, hemija, prihrana. I u banku pa se zaduži, a kako ćeš vraćati to sam bog zna – kaže starica.

Smjena sunca i kiše i povećana vlaga pogoduju razmnožavanju fitopatogenih gljivica, a gljivična oboljenja napadaju i biljke oštećene u nevremenu.

Treba djelovati na vrijeme, naročito u plastencima na kojima je pokidana zaštitna folija.

Agronom Vanja Nestorović savetuje da se biljke obavezno tretiraju sa fungicidima i insekticidima.
– Bez obzira što se vrijeme stabilizuje imaćemo određen broj biljaka koje se neće moći oporaviti, koje će odbacivati cvijet i plodove. Iako štete neće moći biti izbjegnute, one mogu biti umanjene primjenom agrotehničkih mjera – kaže Nestorovićeva.

Zbog mehaničkih oštećenja, izazvanih gradom, povrtarske kulture izložene su napadu truleži i plamenjače. Posljedice grada nanijele su štetu proiozvođačima rane lubenice. Vreža se jako dobro regeneriše, ali plodovima sa dubljim oštećenjima nema pomoći.

Iako je Semberija nadaleko poznata po proizvodnji lubenice i dinje, nevreme je učinilo svoje, pa su prinosi smanjeni čak i do 50 odsto.

Skupa proizvodnja, a smanjeni prinosi odrazili su se i na cijenu povrtarskih i voćnih kultura. Kilogram kupusa na bijeljinskoj zelenoj pijaci je 1,5 KM, tikvice 2 KM, paradajz od 2 do 3 KM, mrkva 3 KM, krastavci su 1 do 2 KM, kilogram blitve i kelja košta 3 KM. Skuplje su i kajsije, breskve koje se prodaju po cijeni od 1,30 do 2 KM. Agroekonomista Risto Arsenović kaže da su cijene povrća sa stanovišta proizvođača, a imajući u vidu ulaganja, realne.

– I sa povećanjem cijena od 30 do 50 odsto proizvođači neće moći računati na zaradu. A s druge strane, imajući u vidu nisku platežnu moć stanovništa i opštu ekonomsku situaciju, kupci će ispaštati. Tako da niko neće biti zadovoljan godinom – upozorava Arsenović.

Kupce brinu poskupljenja
Kupce brine da se veliki talas poskupljenja tek sprema i da će izvući najdeblji kraj.

– Žao mi je poljoprivrednika koji ulažu mnogo para i truda da proizvedu povrće i voće, pa im neka nepogoda to odnose. Ali ja sam penzionerka i nažalost ne mogu da gledam uvijek kvalitet, te kupujem ono što mogu u skladu sa svojim skromnim primanjima. Ipak, nastojim da uvijek prednost dam domaćim proizvodima, a ne uvezenim. Bez obzira na nevolju koja ih je zadesila, ne bismo trebali da ceh platimo mi, kupci – kaže Bijeljinka Mirka Savičić.

Semberski poljoprivrednici povrće i voće prodaju i posredstvom zadruga i otkupljivača koji ovu sirovinu dalje prodaju fabrikama u drugim krajevima BiH, trgovačkim lancima, ili izvoze u inostranstvo. Zbog prinosa koje su umanjili obilne padavine, olujni vjetar, led, te biljne bolesti, već strahuju da neće moći  ispoštovati ugovorene obaveze prema prerađivačima, pa će posljedice trpiti svi u lancu proizvodnje.
Izvor: Srpskainfo

Aleksandar Bulović agronom i veliki pobornik organske poljoprivrede, piše stručne knjige koje se čitaju i prevode

Agrosavjet
-
0
Aleksandar Bulović agronom i veliki pobornik organske poljoprivrede, piše stručne knjige koje se čitaju i prevode

Aleksandar Bulović, diplomirani inžinjer poljoprivrede, voćarsko-vinogradarskog smjera iz Gradiške , postao je jedan od najvećih pobornika proizvodnje zdrave hrane zasnovane na stručnim i naučnim osnovama.

Aleksandar uzgaja voće na principima integralne zaštite  na pet hektara u prelijepom ambijentu sela Bistrica. Ima i baštu u kojoj na čisto organski način sadi i ubire povrće, a osim toga piše stručne knjige upravo iz ove oblasti.

Prva  Bulovićeva knjiga ‘Poljoprivreda bez pesticida – da moguće je’ razgrabljena je brzo i to uglavnom u Hrvatskoj.

U knjizi govorim  o uzgoju povrća, voća i drugih biljaka bez upotrebe pesticida. Na ideju sam došao iz više razloga. Kao prvo, mnogi “vikendaši” i oni koji imaju bašte i voćnjake oko svojih kuća pitali su me kako da zaštite biljke, ali da ih ne tretiraju pesticidima. U početku sam govorio da to nije moguće i preporučivao sam konvencionalne pesticide. Onda sam se ipak kao agronom zainteresovao da li postoji način da se biljke uzgajaju na način kako su to radili naši preci. Drugi razlog je momenat kada sam dobio prvo dijete 2012. godine i kada sam trebao da mu kupim voće i povrće za spravljanje kašica. Tada sam shvatio da većina proizvođača koristi prekomjerne doze pesticida i da ne poštuju karencu – period koji treba da protekne od tretiranja biljke pesticidima do momenta berbe, kaže Bulović.

Sve što je napisao, odnosno tvrdio u knjizi Aleksandar  je dokazao u oglednoj proizvodnji, na radnom mjestu u Banja Luci i u bašti u Gradišci. Knjiga je plod dužeg ispitivanja i čitaocima, poljoprivrednicima, pa i učenicima i studentima pruža izobilje konkretnih informacija.

Uskoro nova knjiga i prevodi prvog izdanja

Bulović smatra da će i njegovi sinovi krenuti očevim stopama, te da će zavoljeti zdrav pristup prema životu i prirodi. Osim što ih hrani zdravom hranom uči ih i tome da se na ispravan način odnose prema prirodi i životu. Priznaje da sinovi Andrej I Marko već znaju da se  u knjizi koju je napisao njihov otac radi o veoma korisnim stvarima.

-Knjiga je sadržajno  namijenjena svima, naročito mladim ljudima koji se okreću prirodi i organskoj proizvodnji u poljoprivredi. Nadam se da će im poglavlja ‘Preparati na bazi biljaka, Organska đubriva, Prirodni neprijatelji štetnika, Otporne sorte, Metode naših predaka i Dobre komšije među biljkama, mnogobrojnim savjetima pomoći u proizvodnji zdrave hrane.

Aleksandar Bulović već je napisao noviu knjigu o organskoj poljoprivredi, u kojoj predstavlja mehanizaciju, odnosno  multifunkcionalnu mašinu za ovaj način poljoprivrede. Knjigu je odradio zajedno sa stručnjacima mašinske struke iz Osijeka. U kontaktu je sa uticajnim ljudima, pa će mu prva knjiga doživjeti  i izdanje za hrvatsko tržište, a biće prevedena i na engleski jezik.

Osnovao  i Udruženje građana  ‘Organska republika’

Bulović je krenuo korak dalje i osnovao je Udruženje ‘Organska republika’, koje podržava upravo organski način privređivanja u poljoprivredi. Osim toga radi i savjetodavno i veoma je raspoložen da uspostavi trajnu saradnju sa portalom ‘Agrosavjet’.

-Nedavno sam održao zanimljivo predavanje mladim ljudima u selu Kornica kod Šamca. Zadatak je bio  da osposobimo  mlade ljude da ostanu i opstanu na selu zahvaljujući poljoprivredi. Pomogao sam im na taj način da razmišljaju o organskoj proizvodnji, jer  je riječ o zdravim , kvalitetnijim i skupljim proizvodima na tržištu. Ugovorio sam i nekoliko predavanja ovdje u Gradišci i zaista sam srećan kad me ljudi zovu i podržavaju, kaže Aleksandar Bulović.

Ovaj vrijedni stručnjak i proizvođač kada ne piše ili ne obražuje  zemljište i nije u krugu porodice, posvećuje se još jednoj velikoj ljubavi, muzici i harmonici. Priznaje da čim razvuče harmoniku nestaje umor i nastaje dobro raspoloženje. Muzika je , prema Bulovićevoj tvrdnji, organski način da čovjek predahne od svakodnevnih obaveza, te da nakupi novu energiju.

-Pjesma i zdrava hrana su nas održale, one su i budućnost novih pokoljenja. Naš zadatak je da ih pravilno usmjerimo i da im pomognemo na počecima, koji su najteži, rekao je Aleksandar Bulović, diplomirani inžinjer poljoprivrede i autor stručnih i veoma popularnih knjiga iz oblasti poljoprivrede.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

ODLIČNA IDEJA: Kako gajiti krastavce u buretu

Agrosavjet
-
0
ODLIČNA IDEJA: Kako gajiti krastavce u buretu

U jednom buretu možete uzgajiti toliko krastavaca, koliko i na površini dužine 3 metra, sa mnogo manje obaveza, a pri tome ćete zaštititi plod od različitih bolesti. Postoji još jedan karakterističan momenat – uzgajanje takvih krastavaca je pravo zadovoljstvo –nema saginjanja prilikom branja, niti drugih neophodnih radova, piše “Uspešna žena“…

Kako gajiti krastavce u buretu:

Stavite na svojoj parceli, na sunčanoj strani jedno, ili nekoliko buradi. Na dno bureta smjestite organski otpad: lišće, travu, slamu, korijenje, korice banana i drugog voća i povrća, granje ili korov.

U maju popunite bure do kraja zemljom, debljine oko 10-15 cm.

Polijte i odmah zasadite sjemena krastavaca. Na jedno bure biće potrebno oko 9-10 sjemena. Zasadite ih na udaljenosti 12-15 cm. Da biste sačuvali toplotu, prekrijte bure najlonom, najbolje crnim, jer crno privlači sunčevu toplotu. Ili koristite prazne plastične flaše.

Sadnice će rasti poput kvasca, ako im obezbjedite optimalnu mikroklimu uz pomoć manjeg suda sa vodom na sredini bureta, koji ćete puniti vodom po potrebi.

Sredinom juna, kada je vrijeme toplo, najlon možete ukloniti. Krastavci će rasti i uvijati se oko bureta. Da vjetar ne bi škodio biljci, možete vezati vreže krastavca za bure tankim kanapom.

Njega krastavaca nije zahtjevna. Zalivajte ih sa 5-7 l vode jednom u 3-4 dana, ako nema kiše.

Sa jednog bureta možete dobiti isti prinos kao sa tri reda u bašti.

PROČITAJTE:

Kada je PRAVO vrijeme za berbu KRASTAVACA?

Kada i koliko je potrebno zalivati KRASTAVAC?

Pet SAVJETA za bolji rast KRASTAVACA

Farmerima pomažu u KUPOVINI MEHANIZACIJE: Usvojen novi pravilnik o PODSTICAJIMA u poljoprivredi

Agrosavjet
-
0
Farmerima pomažu u KUPOVINI MEHANIZACIJE: Usvojen novi pravilnik o PODSTICAJIMA u poljoprivredi

Nakon što je Vlada Brčko distrikta nedavno na vanrednoj sjednici usvojila Pravilnik o načinu i uslovima za podsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji za 2019. godinu, iduće sedmice počeće prijem zahtjeva za podsticaje za koje je i ove godine budžetom izdvojeno 9 miliona KM.

Šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zoran Gajiš kaže da to neće biti dovoljno, pa će se nedostajući novac, kao i ranijih godina, obezbjeđivati rebalansom budžeta.

Procjenjuje da će za potpuno ispunjavanje obaveza prema poljoprivrednim proizvođačima nedostajati oko 2 miliona maraka.

– Novina je da podstičemo kapitalne investicije poljoprivredne mehanizacije i objekte za mljekarstvo. Takođe, nova su i rješenja o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Brčko distrikta. Prema usvojenom pravilniku, najbolji ponuđač i izabrani na licitaciji koji ne zaključe ugovore o zakupu neće imati pravo na podsticaj – rekao je Gajić.

On pojašnjava da je ovo jedna od mjera koja bi trebala doprinijeti smanjenju komplikacija i nepravilnosti do kojih dolazi kada se za zakup poljoprivrednog zemljišta ponude visoke cijene, ali se ne zaključe ugovori zbog čega se licitacije poništavaju.

Gajić ističe da nema većih finansijskih promjena u pogledu podsticanja određenih kategorija ili određene proizvodnje.

– I ove godine podsticaji će se odobravati za oko 5.000 hektara različitih kultura, pa se očekuje nešto više od 2.000 zahtjeva poljoprivrednika, koliko ih je bilo i prošle godine – kaže Gajić.

Dodaje da su, kao i ranijih godina, nastojali poboljšati podsticaj za proizvodnju koju traži tržište, kao što je oblast ribarstva u pogledu uzgoja, tova ribe i izgradnje ribnjaka.

– Riba je proizvod koji je veoma tražen i koji se može plasirati na tržištu. Stoga nastojimo da one koji se već bave ovom proizvodnjom podstaknemo na veća ulaganja i povećanje proizvodnje – ističe Gajić.

Od ukupno 11.950.000 KM, koliko su iznosili prošlogodišnji podsticaji poljoprivredi, isplaćeno je 98 odsto, a dio neisplaćenog novca odnosi se na predmete u žalbenom ili upravnom postupku.

Do kraja mjeseca očekuje se i konačna lista odobrenih projekata samozapošljavanja u poljoprivredi za koje je prošle godine iz budžeta izdvojeno 500.000 KM.

– Zaprimljen je 41 biznis plan, zavšene su obuke i u toku je odabir. Minimalan iznos kojim će biti podržani projekti samozapošljavanja u poljoprivredi je 15.000 KM, a maksimalan 20.000 KM – kaže Gajić.

Ovaj program, u saradnji s Odjeljenjem za poljoprivredu, realizuje brčanski Zavod za zapošljavanje.

Vlado Jevtić, direktor Zavoda, kaže da su poljoprivrednici dostavili 79 zahtjeva, 41 biznis plan i da će nakon što komisija nadležnog odjeljenja za poljoprivredu pregleda prispjele biznis planove objaviti konačnu listu.

– Poslije objavljivanja konačne liste slijede žalbene procedure i rokovi tako da prve ugovore možemo zaključiti za oko dva mjeseca – rekao je Jevtić.

Loš prinos

Žetva strnih žitarica na području Brčko distrikta završena je na svih 3.500 hektara, od čega je 2.500 hektara bilo pod pšenicom.

Zbog veoma loših vremenskih prilika proteklog proljeća prinos je veoma mali i kreće se od dvije do četiri ton po hektaru.

– Na parcelama koje su bile duže pod vodom prinos nije ni dvije tone po hektaru –  rekao je Gajić.

Izvor: Srpska Info

Med i bokvica za savršeno zdravlje

Agrosavjet
-
1
Med i bokvica za savršeno zdravlje

Postoje li biljke koje srećemo svaki dan – prolazimo li pokraj njih, a da pritom uopšte nismo svjesni koliko su ljekovite i korisne? Naravno da postoje, jedna od njih je i ženska bokvica. Više puta se desi da je vidimo pokraj puta, nekad je i zgazimo, ili opšte na nju ne obraćamo pažnju – potpuno je ignorišemo i negdje je u svojoj glavi pohranjujemo kao najobičniji korov i tako se prema njoj i ophodimo.

Vjerujte da je to potpuno pogrešno, kada bi se samo neki od nas malo više angažovali, saznali bismo svi da su bokvica i med idealna kombinacija za želudac i snažan imunitet – što sve više potvrđuju i doktori zvanične medicine.

Ovim tekstom ćemo se potruditi da vas uvjerimo u potpuno drugu stranu priče, jer je bokvica kao lijek izuzetna, te da njeno vreme u fitoterapiji i prirodnoj medicini tek dolazi. Ostanite sa nama da biste saznali kako se pravi sirup od bokvice, koji je fenomenalan borac protiv svih vrsta infekcija, naročito ukoliko se kombinuje sa medom.

Ljekovitost bokvice i sastav

Svaka domaćica zna da je salata neophodan dio svakog obroka, što zbog živih materija koje unosimo u organizam, zbog vitamina, dragocjenih minerala i svega toga što nam pomaže da budemo zdravi. E sad, ako nemate vremena da prošetate do vaše pijace, kako biste nabavili sezonsku zelenu salatu, svježu rukolu, kupus i slično, vi skoknite do vašeg dvorišta ili obližnje šume i naberite malo svježe bokvice.

Ne samo što će to biti ukusna salata, već i izuzetno zdrava. Iako će vam najverovatnije svojim izgledom djelovati kao obični štetni korov, u pitanju je veoma korisna biljka. U našoj narodnoj medicini najčešće su se koristili bokvica i med za liječenje želuca.

Takođe bokvicu su koristili spolja za oblaganje rana i čireva po koži, te za razne upale i otoke, dok se ljekovit čaj ili sirup koristio za lakše iskašljavanje i izbacivanje šlajma, rastvaranje sluzi, protiv čira na želucu, kao i kod upale bešike.

Istraživanja novijeg datuma pokazuju da bokvica i med imaju snažno djelovanje na krv i sistem krvotoka, te na bubrege i jetru. Upravo zbog ovih zdravstvenih prednosti se govori da vrijeme bokvice kao lijeka tek dolazi.

Da rezimiramo kod kojih se sve bolesti može upotrijebiti bokvica kao lijek:

kod hroničnog kašlja,

bronhijalne astme,

bronhitisa,

drugih plućnih oboljenja i komplikacija,

čira na želucu,

čira na dvanaestopalačnom crevu,

hemoroida,

uboda insekata,

vaginalnih infekcija,

produžene menstruacije i krvarenja,

ekcema i dermatoza,

povreda i opekotinama,

bubuljica i akni na koži,

upale bešike

i infekcije mokraćnih kanala.

Kako se koriste bokvica i med za želudac

Da biste dobili ovaj izuzetni prirodni lijek za želudac i crijeva, najpre svježu bokvicu dobro operite nad jačim mlazom vode, kako biste uklonili svu prljavštinu, zemlju i ostale nečistoće, jer ona obično raste na zapuštenim – prljavim mjestima.

Nakon pranja, trebate je sitno isjeckati, samljeti (poslužiće i mašina za meso) ukoliko nemate blender. Na kraju sve stavite u sokovnik i dobro promješajte i iscijedite tečnost.

Sirup od bokvice sa medom je posebno ljekovit i za tu namjenu koristite isključivo pravi domaći, prirodni med, jer on je ubedljivo najboljeg kvaliteta, a ovaj sirup ga svakako zaslužuje.

Stavite duplo veću količinu meda u odnosu na čist sirup. Bokvica i med kao lijek se doziraju tri puta na dan i to po jednu supenu kašiku. Za uzimanje ovog lijeka najbolje je da nabavite drvenu kašiku. Ovaj ljekoviti sok, najbolje da čuvajte u frižideru i nemojte ga uzimati na potpuno prazan stomak, ako vas muče želudačne tegobe.

Takođe, ako se zajedno koriste bokvica i med za želudac najbolje efekte ćete postići sa medom koji je dobijen sa hladnom preradom.

Pročitajte: Kora od vrbe – Da li ste znali koja ljekovita svojstva posjeduje?

Tada će doći do još boljih rezultata, jer sam med koji je hladno prerađen ima izuzetno djelovanje na brojne bakterije u želucu i našim crijevima, sa bokvicom je još bolji tandem.

Koristite ovaj narodni lijek samo nekoliko dana i odmah ćete osjetiti olakšanje. Sok od bokvice sa medom, ako se dozira prema uputstvu imaće izvanredno dejstvo. On će na čudesan način da zacijeli i regeneriše sluznicu želuca i njega sve više prihvataju i ljekari zvanične medicine.

Ako ovoj recepturi dodate i čaj napravljen od jednakih delova kantariona i slatkog korijena, lečenje će biti još uspešnije i brže. Danas znamo da bokvica i med  nisu jedino korisni kod organa za varenje, već i da postižu izvanredne rezultate kod bolesti respiratornih organa, za tu namjenu koristi se lekoviti čaj.

Od sušenih listova bokvice pravi se čaj, a od svježih se izvlači ekstrakt tj. sirup koji čisti disajne organe od nagomilane sluzi, smiruje nadražaj i pomaže nam da iskašljemo sadržaj koji se nalazi u našim bronhijama i plućima. Kombinacija ova dva lijeka je više nego dobra. Bokvica i med se takođe jako fino slažu u čaju.

Izvor

1...954955956...1.014Stranica 955 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia