Gljivična bolest koja ubija biljke banane otkrivena je prošle nedjelje u Kolumbiji, u Latinskoj Americi. Ona se širi svijetom već decenijama.

Najveća količina banana izvezenih u EU i SAD su sorte kavendiš, zbog čega se u tim zemljama prvo postavilo pitanje da li treba biti zabrinut o zdravlju banana koje se kupuju u prodavnicama.

Iako gljiva nije štetna za ljude, ona ima potencijal da uništi kavendiske banane, tvrde stručnjaci.

U svijetu postoji više od 1.000 sorti banana, koje se isporučuju u različitim bojama, oblicima i veličinama, a nešto manje od polovine svjetske proizvodnje je kavendiški tip, prenose CNN i B92.

Kavendiš banane se lakše prevoze nego neke druge sorte. Takođe daju velike prinose po hektaru.

Svake godine proizvede se oko 50 milijardi tona tih banana, prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu. Soj gljive koji ga napada, nazvan Tropical Race 4 (TR4), takođe može zaraziti i druge sorte banane.

Prvi put otkriven 90-ih

Fusarium TR4 prvi put je otkriven devedesetih godina dvadesetog vijeka u Maleziji i Indoneziji i brzo se proširio u Kinu, gdje ga mnogo ima, navode UN.

Napada korjenje i blokira vaskularni sistem biljaka.

Bolest je “ozbiljna prijetnja proizvodnji banana”, jer kad se jednom pojavi teško se iskorjenjuje, kažu UN, prenosi B92.

A gljiva fusarijum može ostati u zemljištu i 30 godina. Ona se decenijama širila kroz Aziju, Australiju i Afriku. Sada je otkrivena u Latinskoj Americi, koja isporučuje najveći dio banana koje se uzgajaju za izvoz.

Iako bolest vjerovatno još uvijek neće uticati na supermarkete u Velikoj Britaniji, on ima potencijal da bude vrlo ozbiljan.

 

 

 

Nijedna druga vrsta banane još nije spremna za uzgoj u komercijalnom obimu.

Kako se gljiva proširila?

Kavendiš banane razmnožavaju se aseksualno. Biljke jedne sorte su genetski klonovi matične biljke. Ako je jedna biljka podložna bolesti, tada će biti podložni i svi njeni potomci.

Ako se uzgaja samo jedna vrsta biljke banane, otpornost na infekciju je niža.

Dakle, da bi kontrolisali zasebnu gljivičnu infekciju zvanu Black Sigatoka, proizvođači banana prskaju usjeve pesticidom što nanosi štetu životnoj sredini.

Koliko je TR4 problem?

Gigant u proizvodnji ovog voća Fiffes, kaže da TR4 nije imao uticaja na njegove plantaže, ali i dodaje da postoji rizik od infekcije i dodaje da će samo stroge prakse biološke sigurnosti usporiti njegovo širenje.

Oni su stvorili zone oko svojih plantaža i ograničili ulaz. Posjetioci ne mogu da uđu u svojim cipelama i moraju da stave sredstvo protiv buđi.

Portparolka je rekla da firma “aktivno istražuje alternative” bananama kavendiš ali “trenutno nema ništa u tom obimu”. Međutim, profesor Kema nije toliko optimističan u pogledu kontrole širenja bolesti.

Mjere za kontrolu TR4 su skupe i obično rezultiraju kompromisom između troškova njegovog zadržavanja i zarade od uzgoja banana, rekao je.

Velikan britanskog supermarketa Tesco rekao je da je preduzeo korake da ublaži širenje bolesti i obezbijedi snabdijevanje. Njegovim putem poći će i drugi trgovci.

Izvor: SrpskaInfo

BANJALUKA – Fabrika za preradu voća i povrća „Vitaminka“ iz Banjaluke raspisala je oglas za prijem 50 radnika na određeno vrijeme.

UGLJEVIK – U Ugljeviku će sutra i u nedjelju, 18. avgusta biti održan Festival šljive, voćnih rakija i meda na kojem se očekuje više od 80 učesnika iz Srbije i Republike Srpske, najavljeno je iz opštinske uprave.

Cilj manifestacije koja se osmi put održava u podmajevičkom kraju je promocija domaćih proizvoda, organizator je lokalna Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, a generalni pokrovitelj opština Ugljevik.

Sutra su predviđena predavanja o pčelarstvu i zabavni program od 20.30 časova uz nastup Kulturno-umjetničkog društva „Rudar“ i učenika Muzičke škole „Kornelije Stanković“, te koncert pjevača narodne muzike Milančeta Radosavljevića.

Svečano otvaranje sajma najavljeno je za nedjelju 18. avgusta u 15.00 časova na gradskom trgu u Ugljeviku.

Izvor: Nezavisne

S obzirom na pojavu afričke kuge svinja u Republici Srbiji, kao i na pojavu šteta na poljoprivrednim usjevima koje pričinjavaju divlje svinje u Republici Srpskoj Ministarstvo poljoprivrede je donijelo jasne akte kojima je propisan aktivan odstrel divljih svinja u svim lovištama, a posebno u lovištima koja graniče sa Republikom Srbijom.

Istovremeno, od odstrijeljenih divljih svinja uzimaće se uzorci koji će u saradnji sa Veterinarskim institutom „Dr Vaso Butozan“ biti ispitivani na pojavu afričke kuge svinja.

Takođe, s ciljem sprečavanja šteta koje pričinjava medvjed širom lovišta Srpske Ministarstvo poljoprivrede je svim lovištima izdalo obavještenje da se, bez obzira na vrijeme lovostaja može izvršiti vanredni odstrel medvjeda ukoliko predstavlja neposrednu opasnost po život i zdravlje ljudi, ili imovinu, odnosno ukoliko pričinjava štetu.

Napominjemo da se odstrel ove vrste divljači sprovodi isključivo u skladu sa zakonskim propisima i planskim dokumentima u lovištu.​

Izvor: Vlada RS

U selima ispod Prosare i Kozare divljač čini veliku štetu poljoprivrednicima, a najveća napast su divlje svinje koje su poharale više stotina dunuma kukuruza u Trebovljanima, Miološevom Brdu, Bistrici, Gašnici, Vrbaškoj, Orahovi i drugim selima. Mještani su očajni, a da bi zaštitili preostali dio ovih usjeva prinuđeni su da noću dežuraju na njivama.

Vasilije Vukota iz Trebovljana pokazuje opustošenu njivu od nekoliko dunuma. Računao je na solidan rod kukuruza, jer je kvalitetno obradio i prihranio ovu žitaricu, ali od toga, sada je sasvim izvjesno, nema ništa.

– Ovo je za mene potpuna propast. Mnogo sam uložio u ovu njivu. Supruga i ja, oboje po 80 godina imamo, tu smo radili cijelo proljeće i ljeto, sijali, okopavali, čupali travu, prihranjivali… Kukuruz je dobro rodio te smo se nadali da će nam se isplatiti, ali od toga nema ništa – požalio nam se Vukota pokazujući apokaliptične prizore u svojoj njivi u Trebovljanima, gdje su pošteđeni samo redovi kukuruza na krajevima a unutrašnjost u potpunosti uništena.

Da bi zaštitio preostali dio njive, Vasilije noćima dežura na traktoru, u njivi.

– Danju radim druge poslove a noću sjedim na traktoru u kukuruzima da bih spriječio, odvratio divlje svinje i sačuvao žito. Do sada, samo na ovoj lokaciji je nestalo 2,5 tone kukuruza. To je za mene izgubljeno bogatstvo, jer nemam penziju nego se cijelog života bavim poljoprivredom i živim od ovih njivica, isto kao i supruga Joka. Ostalo je još nekoliko redova kukuruza koje svinje nisu povaljale; nadam se da će biti bar za kokoške – požalio nam se Vasilije.

On kaže da je za njega ova godina počela po lošem i tako se nastavlja. Suša je uništila rod šljive, pčelinja bolest košnice i med, ptice povrće i preostalo voće, a lisice piliće i kokoške.

Dušan Vukota, takođe iz Trebovljana smatra da je neophodno što prije utvrditi razmjere štete koju u ovom kraju čini divljač, a ponajviše divlje svinje koje dolaze preko Save, iz Hrvatske, i obezbijediti novac za nadoknadu štete.

– Najviše su pogođena staračka domaćinstva koja siju žito na malim površinama, samo za svoje potrebe, da bi prehranili stoku. Oni ne mogu noćijevati u njivama i u stopu rastjerivati divljač, svinje, srne, fazane, lisice, zečeve… To je velika napast i mi, bez pomoći ili neke organizovane lovačke akcije, ne znamo šta da radimo – požalio se Nikola Vukota koji, zajedno sa ostalim komšijama, apeluje na lokalne i republičke vlasti da primarno dođu u njihova sela i uvjere se u razmjere štete koju svakodnevno pričinjava divljač.

– Prethodnih godina divlje svinje hranile su se kukuruzom u pojasu pored rijeke, uglavnom u Vrbaškoj te drugim selima u pravcu Kozarske Dubice. Mještani, shvativši da za to nemaju rješenje, odustali su od sjetve kukuruza. Zato su krda svinja, koje noću ugrožavaju putnike na magistralnom putu Gradiška – Kozarska Dubica, preselila u sela ispod Prosare, dalje od Save – smatraju naši sagovornici u Trebovljanima, Sovjaku i Miloševom Brdu, koji su sada na najvećem udaru divljih svinja.

– Nije mi jasno kako da zaštitim kukuruz kad su oko njiva na sve strane ili Sava ili bujno šipražje i šume. Kukuruz odmah nakon sjetve uništavaju ptice, potom nastavljaju divlje svinje – kaže Žarko Švraka iz Vrbaške.

Poljoprivrednici smatraju da je dužnost lovaca da kontrolišu i suzbijaju divlje svinje. U LU “Prosara” Gradiška kažu da je, zbog najezde divljih svinja i šteta koje čine, zakonom dozvoljena hajka na ovu divljač mimo lovnog kalendara, kao sada što oni i čine.

– Mi, kao i kolege iz LU “Jelen” Kozarska Dubica, provodimo ove akcije i one imaju efekta. Naravno, problem se u potpunosti ne suzbiti ali može ublažiti – kažu u LU “Prosara”.

Njihove kolege u Kozarskoj Dubici su još konkretnije. Članovi LU “Jelen” od početka augusta svakog vikenda organizuju hajku na divlje svinje.

– Problem je veliki, štete neprocjenjive… Na svaku dojavu reagujemo, idemo u hajku i tjeramo svinje. Za sada najviše ovih akcija organizovali smo u dubičkoj ravni, gdje je ova divljač opustošila velike površine. Tako ćemo činiti sve do početka lova, 1. septembra – kazao nam je Slobodan Borojević, predsednik LU “Jelen”.

On napominje da se ne radi isključivo o divljim svinjama nego takozvanim melezima mješancima divljih i pitomih svinja, koji se ne plaše ljudi, borave u obližnjim šumama i šipražju te se sasvim slobodno kreću u blizini naselja.

Srne uništavaju rasadnike

Na području Bereka i Cerovljana srne uništavaju sadnice voća praveći velike štete u rasadnicima, kaže Jovo Dragojević iz Bereka. On navodi da je na više adresa tražio pomoć, problem prijavljivao lovcima, gradskoj upravi, republičkim institucijama, ali to nije pomoglo.

– Srna ima mnogo, one čine veliku štetu, a nama su “ruke vezane”  – kazao je Dragojević.

Izvor: SrpskaInfo

Trinaestogodišnji Dejan Lukić iz Broda, čiji je projekat nanosatelita prihvatila američka svemirska agencija NASA, kaže da želi da napravi i satelit za agrokulturu, kako bi pomogao ljudima koji se bave tim poslom.

– Taj satelit bi pratio facilitaciju, vrijeme i zemljište i sve u vezi sa tim, kako bi mogao što više da pomogne ljudima koji uzgajaju svoje kulture – rekao je Lukić za Nezavisne novine.

Lukić, koji se od malih nogu počeo interesovati za nauku, ispričao je kako se na internetu prijavio na konkurs agencije NASA, koja mu je prihvatila projekat nanosatelita, te o tome kako su reagovali njegovi najbliži.

– Mama se tresla kada je saznala da mi je NASA prihvatila projekat, a djed je saznao tek iz novina. Odlično sam se osjećao kada se sve to desilo i prvo nisam mogao vjerovati da mi je najveća svjetska agencija za aeronautiku prihvatila projekat – rekao je Lukić.

 

 

 

On je dodao da će, ukoliko Hrvati prije ne naprave svoj, njegov satelit biti prvi u ovom dijelu Evrope i Balkana.

Lukić kaže da mu je mejl dva dana bio blokiran, jer su ga kontaktirale brojne svjetske kompanije zainteresovane za saradnju sa njim.

Drugari u školi, kako je rekao, obično ne razumiju značaj njegovog projekta i većinom smatraju da je to neka cigla koja ide u svemir.

Lukićev satelit će biti kapija drugim satelitima u geostacionarnoj orbiti, te će pružati signale u većoj frekvenciji nego u tim geostacionarnim satelitima nazad na zemlju.

To će, kako je rekao, omogućiti brži prenos podataka do 4.000 gigabita u sekundi, a lansiranje satelita će biti najvjerovatnije 25. maja sljedeće godine, i to putem rakete “falkon 9”, koja je jedna od najsavremenijih na svijetu.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović danas je na prijemu za mladog genija Dejana Lukića rekla da će kabinet predsjednika i Vlada Srpske zajednički finansirati realizaciju njegovog projekta.

Izvor: SrpskaInfo