Mnogi obožavaju ljubičice. Ono što se malo zna, kod nas je najzastupljenija tzv. afrička ljubičica. Briga o afričkim ljubičicama nije komplikovana ako se pridržavate ovih savjeta, pazite na greške koje neće cvjetati ili će biljka početi da truli!
Afričke ljubičice su izuzetno popularno sobno cvijeće jer cvjetaju tokom cijele godine i relativno se lako održavaju.
Mnogi ljudi ne znaju da je njihovo drugo ime, Sveti Pavle, dobilo ime po Valteru Saint Paulu, koji ih je otkrio na planini Usambara u Tanzaniji. Male, ali lijepe, cvjetaju nekoliko puta godišnje i dostupne su u hiljadama varijanti! Možete ih odabrati potpuno u skladu sa svojim ukusom i dekorom kuće, a evo kako da održavate afričke ljubičice! Baštovani kažu da postoje bube koje uništavaju biljku!
Zemlja
Važno je da je dobro ocijeđena, jer biljka ne smije da bude u stajaćoj vodi. Mnogi ljudi koji se pitaju zašto afričke ljubičice ne cvjetaju ne znaju da ove biljke lako mogu da istrunu iz korijena ako se „udave“ u vodi! Odmah uklonite uvele listove i cvjetove da biste podstakli rast i cvjetanje, ali i da biste omogućili da zemlja za saksije diše.
Vole toplotu i vlagu, pazite pri zalivanju da ne zalivate i lišće jer se mogu dobiti smeđe pjege. Zalijte ih vodom na sobnoj temperaturi, ali zemlja ne mora biti stalno vlažna. Ostavite vodu sa česme da odstoji preko noći i tada ćete dobiti savršenu vodu za zalivanje – supstance koje mogu da naškode biljci će ispariti i temperatura će biti odgovarajuća. Koliko često zalijevati afričku ljubičicu? Baštovani kažu da je bolje da je zemlja suva nego previše vlažna, da je ne bi „ugušila“. Gurnite prst u zemlju u saksiji do prvog zgloba, ako osjetite vlagu, nemojte zalivati.
Svjetlost
Baštovani kažu da je ovo najvažnija stavka! Afričke ljubičice vole svjetlost, ali ne direktno sunce. Znaćete da ste ih stavili na previše tamno mjesto ako se stabljike izduže, a listovi potamne. S druge strane, dobijaju previše svjetlosti ako se na listovima pojave bijele mrlje ili svijetle mrlje.
Drvo novca ili krasula lat. Crassula ovata, svojom karakterističnom pojavom i simbolikom privlači pažnju ljubitelja biljaka širom svijeta. Međutim, mnogi vlasnici ovog simbola prosperiteta suočavaju se s izazovom kada primete da njihovo drvo novca gubi svoje dragoceno lišće. Razotkrijmo zašto opada lišće ove prekrasne biljke.
1. Preterano zalivanje
Jedan od čestih uzroka opadanja listova kod krasule je pretjerano zalivanje. Višak vode sprječava pravilnu cirkulaciju kiseonika u zemlji, što uzrokuje stres biljke i, kao posljedicu, opadanje listova.
2. Nagle promjene temperature
Drvo novca preferira stabilne uslove temperature, a iznenadne promjene mogu dovesti do stresa. Biljke koje su izložene naglim temperaturnim šokovima, posebno prelazima iz toplih u hladne uslove, reaguju opadanjem lišća kao svojevrsnim zaštitnim mehanizmom. Stoga, postavljanje biljke daleko od promaje i temperaturnih oscilacija može pomoći u očuvanju njenog zdravlja.
3. Osvetljenje
Iako drvo novca voli svjetlost, direktno sunce može biti štetno. Postavljanje saksije na mjesto gjde je izložena neposrednim sunčevim zracima može uzrokovati opekotine od sunca, posebno na dijelovima biljke koji nisu prilagođeni direktnom svjetlu. Preporučuje se postavljanje biljke na mjesto s difuznom svjetlošću kako bi se izbjegle neprijatne posljedice pretjerane insolacije.
4. Prirodno opadanje kod starijih biljaka
Važno je razumjeti da starije biljke, uključujući drvo novca, imaju prirodnu tendenciju da odbacuju lišće kao dio procesa podmlađivanja. Ako primjetite ovu pojavu, odsijecanje starih grana može podstaći rast novih izdanaka i produžiti životni vijek biljke.
5. Oporavak i prevencija
Ukoliko se suočavate s opadanjem listova krasule, ne očajavajte. Analizirajte uslove u kojima se biljka nalazi, prilagodite nivo zalivanja, izbjegavajte ekstremne temperature i obezbijedite optimalno osvjetljenje. Dodatno, redovno provjeravajte kvalitet zemlje i hranite biljku uravnoteženim đubrivom kako biste podržali njen oporavak.
U zaključku, očuvanje krasule zahtijeva pažljivu njegu i razumijevanje njegovih specifičnosti. Razmotrite ove faktore kako biste otkrili tajne iza opadanja listova i osigurali dug i srećan život ovog simbola prosperiteta u vašem domu.
Za ovu biljku se smatra da privlači novac, ljubav, uspijeh i sreću – feng šui savjeti za gajenje cvijeća!
Biljke prema feng šuiju imaju veliki energetski uticaj u svakoj prostoriji. One osvježavaju dom, unose element prirode, šire pozitivne vibracije i čiste vazduh. Postoje biljke za koje se smatra da mogu učestvovati energetski u privlačenju željenih stvari u život.
Evo o kojem cvijeću je reč i kako ono djeluje na određene aspekte našeg života:
Jedan od najljepših prirodnih ukrasa novogodišnjih i božićnih praznika svakako je Poinsettia – crvena božićna zvijezda. Ovo divno cvijeće oduzima dah tokom praznika, a ono ima i svoju simboliku.
Za sreću i ljubav
Višegodišnja sobna biljka koja je predivan ukras doma, najčešće se poklanja u ovom periodu. Kada je kupite, na putu do kuće je zaštitite od hladnoće, a kada dođete kući ne stavljajte je odmah pored izvora toplote, već na mjesto gdje će se navići na promjenu temperature.
Božićna zvijezda simbolizuje uspijeh, sreću i dobro raspoloženje. Smatra se da privlači u kuću radost i ljubav. Cvjet treba u vrijeme praznika držati blizu novogodišnje jelke jer će tako pojačati pozitivnu energiju u domu.
Kako da cvjeta?
Prelepi cvijet će cvjetati više puta samo ako mu vještačkim putem skraćujete dan. Biljka se prekriva neprovidnom tkaninom ili kutijom, od podneva do narednog jutra, kada se to skloni sa nje. Ovaj proces se primenjuje 8 nedelja, nakon čega možete uživati u prelijepom cvijetu božićne zvezde.
Pravilna njega
Božićna zvijezda treba da bude dva i po puta veća od saksije u kojoj je posađena. Pri izboru mjesta u kući izbegavajte promaju, jako sunčevo svjetlo i previše suvu i zagrijejanu prostoriju. Ne treba da bude blizu prozora i radijatora. Idealna temperatura je između 15 i 22 stepena.
Potrebno je zalivati je mlakom vodom svaki drugi dan ili kad je zemlja suva. Izbjegavajte vodene lokvice ispod saksije. Ako se korijen osuši, biljka u početku reaguje odbacivanjem lišća. Za razliku od prekomjerne vlage, božićna zvijezda može preživjeti kraći period suše. Samo počnite da je zalivate i ona će oživjeti. Ako listovi nastave da opadaju i biljka ogoli, jedino je rešenje da kupite novu. Ako uspete da je očuvate i nakon praznične sezone, trebalo bi je jednom mjesečno prihranjivati đubrivom za sobne biljke. U proljeće je neophodno da se oreže.
Jedna od povrtlarskih vrsta koja ima izuzetno povoljno djelovanje na zemljište je grašak. Osim što ćemo njegovom sjetvom obezbijediti berbu, obogatićemo zemlju korisnim elementima, povećati njegovu plodnost i rahlost.
Kao predusjev djeluje pozitivno na većinu drugih biljnih vrsta koje uzgajamo i doprinosi njihovoj rodnosti.
Prednosti i mane jeseni i proljeća
Sjetva graška tokom jeseni ima niz prednosti. U zimskom periodu ova kultura akumulira hranjive materije, prije svega azot, sprečava eroziju, može da se iskoristi kao zeleno đubrivo.
Nakon skidanja ljetnih kultura ima dovoljno vremena da se zemlja obradi i pripremi za sjetvu koja se u kontinentalnim područjima obavlja tokom oktobra i početkom novembra, a u južnim i do kraja novembra.
Cilj je da do pojave mraza, snijega i niskih temperatura imamo mlade biljke koje su dovoljno narasle i razvile se da mogu izdržati takve uslove. Suviše ranom sjetvom one prerastu i postaju osjetljive na mraz, dok kod suviše kasne, niske temperature mogu biti pogubne za biljke u fazi nicanja.
Možemo ga sijati u redove ili kućice. Kod sjetve u redove na pripremljenoj parceli ili gredici napravimo plitke kanale dubine do 3 cm. Međuredni razmak je od 15 do 20 cm, a razmak u redu je od 5 do 7 cm.
Može da se iskoristi kao zeleno đubrivo
U ovom periodu mlade biljke mogu napasti lisne uši i zbog toga usjev treba redovno pregledati i pravovremeno štititi. Ponekad se javljaju i bolesti tipične za hladnije vremenske uslove. Oštre zime bez snježnog pokrivača mogu dovesti do izmrzavanja, a prevlažna sredina do truljenja. Kako bi smanjili gubitke, grašak možemo uzgajati u tunelima koji će ih zaštiti preko zime.
Prednost jesenske sjetve je što biljke nastavljaju da rastu u rano proljeće, ranije plodonose, imaju dovoljno vlage u zemljištu, uspiju da izbjegnu neke opasne štetočine, a tu u prvom redu izbjegavamo crvljivost plodova i štetu od žiška.
Grašak se sije u rano proljeće čim vrijeme dozvoli
I pored toga što je tehnika skoro ista, proljetna sjetva može biti problematična iz više razloga. Potrebno je sačekati da se zemljište ugrije kako bi pristupili obradi i sjetvi. Obično je to u martu, ali nepovoljni uslovi mogu termin sjetve da odlože što povećava problem napada štetočina i pojave oboljenja. U nekim godinama proljeća su suha i neophodno je zalijevanje. Prednost je što u povoljnim uslovima grašak niče ujednačeno, biljke brzo rastu.
Sjetva pred zimu
Poseban oblik je kasna zimska sjetva kada u zemlju polažemo sjeme koje ostaje neaktivno, uspavano, zbog niskih temperatura, prekriveno snijegom. Prednost je što ovakvo sjeme klija i niče u veoma rano proljeće. Biljke su izuzetno otporne, a usjev izbjegava najveći broj štetočina i bolesti.
Nedostatak je što nam trebaju veće količine sjemena, jer je veliki broj zrna koja će propasti. Drugi problem je neujednačeno nicanje i razvoj što stvara probleme tokom perioda vegetacije, oko zaštite i berbe.
Zimska rezidba radi se u voćnjaku upravo u ovo vrijeme.
Kako je rekao stručnjak za voćarstvo Nikica Gorović ona voćki naredne godine daje veći i kvalitetniji urod.
„Nikica nam je demonstrirao rezidbu u voćnjaku i kako se uzimaju fidimi za kalemljenje. Na jednoj drugoj parceli pokazao je kako se formira voćnjak na slobodnoj površini. Savjeti i primjeri koje bi trebao poslušati svaki ozbiljniji voćar ali i oni rekreativci kojima je voćarstvo samo hobi“, navodi videonovinar Srećko Stipović u svom prilogu na Youtubeu.
Neočekivani toplotni preokret izmamio je voćke iz faze mirovanja, pokrećući sokove i čak izazivajući rani početak cvjetanja. Sa posebnim naglaskom na osjetljive vrste poput badema, breskvi i kajsija, voćari su pozvani na hitno preduzimanje mjera kako bi se ublažile potencijalne posljedice ovog neobičnog vremenskog fenomena. Dr Keserović preporučuje konkretne korake kako zaštititi voćnjake od naglih promjena temperature
Kako zaštititi voćnjake od naglih promjena temperature
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu dr Zoran Keserović rekao je za Dobro jutro da su zbog drastičnog skoka temperature na +20 stepeni Celzijusa, a odmah zatim i naglog pada na – 2, voćke doživile veliki stres, jer je na visokim temperaturama počela prinudna faza, odnosno krenuo je sok u biljkama.
– Iako su biljke u fazi mirovanja, visoke temperature su izazvale kretanje sokova, a u pojedinim slučajevima došlo je i do naglog cvjetanja, što će nažalost uticati na sve voćne vrste – pojašnjava dr Keserović.
Prema njegovim riječima, u ovom periodu najviše mogu da stradaju badem, breskva i kajsije koje su i najosjetljivije. Kako bi ublažili štetu, Keserović preporučuje voćarima da isprskaju voće sa 30 odsto većom dozom bakarnog kreča, a nakon toga da izvrše dezinfekciju voćnjaka.
Inače, preparati na bazi bakra su najčešće bakarni oksihlorid, bakar sulfat, bakar hidroksid, bakar(II)oksid, a načini djelovanja preparata na bazi ovih aktivnih materija su vrlo slični.
Kod kuće možete napraviti ukusne kobasice sa bijelim vinom i to bez vještačkih dodataka.
Priprema kobasica kod kuće bolja je opcija nego kupovina, ako imate vremena i uslova. Domaće kobasice ne sadrže nikakve vještačke dodatke, a mogu biti mnogo ukusnije od kupovnih. Priprema domaćih kobasica može biti izazovna, posebno zbog ledenog mesa i guranja u crijevo, ali ako imate pomoć neće vam pasti teško. Danas vam donosimo fantastičan recept za domaće kobasice i to sa bijelim vinom.
Meso za domaće kobasice i oprema koju koristite moraju biti hladni. Govedinu i svinjetinu stavite minimum 1-1,5 sat u zamrzivač i ohladite posudu najmanje 30 minuta prije upotrebe.
Crijevo potopite u toplu vodu (oko 30-40°C), najmanje 1 sat prije upotrebe. Izvadite 1/2 mesa iz zamrzivača i izrežite na deblje komade. Stavite u ohlađenu posudu, a preostalo meso isjeckajte na komade oko 4cm, pa ih stavite u mašinu za mljevenje mesa. Preko mljevenog i isječenog mesa pospite so, biber, suve biljne začine, korijander, kim, tucanu papriku. Sjedinite sastojke za domaće kobasice i ostavite da odstoje oko 1 minut, a potom dodajte bijelo vino, pa miješajte rukama sve sastojke dok se dobro ne sjedine.
Pokrijte meso i ohladite ga ponovo.
Meso nagurajte u crijevo, pa ga uvijte na više mjesta (u zavisnosti od dužine kobasice koju želite da dobijete). Svaku domaću kobasicu pojedinačno izbockajte na nekoliko mjesta da ne bi pucale pri pečenju. Pecite u plehovima oko 60 minuta na 180°C, ocijedite potom višak tečnosti, okrenite domaće kobasice sa bijelim vinom i pecite još 5 minuta. Ostatak koji ne planirate da pojedete u skorije vrijeme možete čuvati u zamrzivaču.
Ovi posni namazi su idealni u toku posta, jer ih možete jesti sa krekerima, prepečenim hljebom… Lako se pripremaju, a odličan su obrok čak iako ne postite.
Posni namaz od pečuraka i patlidžana
Sastojci za posni namaz od pečuraka i patlidžana:
400g pečuraka (šampinjoni, bukovače…),
200g patlidžana,
1 glavica luka,
3 čena bijelog luka,
so,
biber,
sok od jednog limuna,
1-2dl maslinovog ulja.
Posni namaz od pečuraka i patlidžana se priprema na sljedeći način:
Pečurke, patlidžan i luk isijecite na manje komade rasporedite u pleh, začinite solju i biberom i prelijte sa malo maslinovog ulja.
Prekrijte aluminijumskom folijom tako da sve dobro zatvorite ili poklopite pa pecite u rerni zagrijanoj na 180°C oko 30-40 min odnosno dok ne omekšaju.
Nakon pečenja prespite u posudu za miješanje da se smalači zajedno sa sokom od pečenja i uz dodavanje maslinovog ulja sve dobro usitniti mikserom.
Pred kraj dodajte i limunov sok (po malo da bi ukus bio usklađen vašim željama) i dobro promiješajte.
Na kraju dodati još soli i bibera ukoliko želite.
Količina upotrebljenog maslinovog ulja, limunovog soka i začina je isključivo na vama.
Namaz ostaviti da se hladi u frižideru barem 1h prije služenja.
U frižideru se može čuvati nekoliko dana.
Ako mu se za to vrijeme promijeni tekstura samo ga promiješajte. To se događa jer u namazu nema homogenizatora.
Zima je neizbježna sezona koja donosi niske temperature i izazove za voćne sadnice, posebno one osjetljive na hladnoću. U cilju očuvanja vaših voćnjaka i osiguranja zdravog rasta biljaka, važno je pravilno pripremiti voćne sadnice za hladne mjesece. Evo nekoliko savjeta o materijalima i metodama koje možete koristiti za zaštitu voćnih sadnica tokom zime.
1. Stabilna podloga: Prije svega, pobrinite se da su vaše voćne sadnice dobro ukorijenjene i stabilno posađene. Pravilno posađene sadnice su otpornije na zimske uslove.
2. Malčiranje: Malčiranje je ključna tehnika koja pomaže u očuvanju vlage u tlu i sprečava ekstremne temperaturne fluktuacije. Koristite organski malč, poput suve trave, slame ili piljevine, kako biste pokrili tlo oko korijena sadnice.
3. Upotreba agrotekstila:Agrotekstil je lagan i prozračan materijal koji štiti voćne sadnice od hladnih vjetrova i mraza. Pažljivo obložite sadnicu agrotekstilom, ostavljajući dovoljno prostora za zrak kako biste spriječili pregrijavanje i bolesti.
4. Upotreba drvenih konstrukcija: Ukoliko očekujete teže sniježne padavine, razmislite o postavljanju drvenih konstrukcija oko voćnih sadnica kako bi se spriječilo oštećenje od snijega.
5. Zalijevanje: Prekomjerno zalijevanje može dovesti do stvaranja leda oko korijena voćnih sadnica, stoga pazite da pravilno dozirate vodu. Također, zalijevajte biljke tokom dana kako bi se izbjeglo stvaranje leda tokom noći.
6. Redovno praćenje stanja: Nemojte zaboraviti redovno pratiti stanje vaših voćnih sadnica tokom zimskih mjeseci. Ako primijetite bilo kakve znakove oštećenja, odmah poduzmite odgovarajuće korake kako biste spriječili daljnje probleme.
Pravilna njega i zaštita voćnih sadnica tokom zime ključni su faktori za uspješan razvoj biljaka i obilan rod sljedećoj sezoni. Slijedeći ove savjete, osigurat ćete da vaš voćnjak preživi zimske izazove i cvjeta u punom sjaju kada dođe proljeće.
U decembru najčešće ima dosta oborina, uglavnom snijega što zavisi naravno o samoj lokaciji pčelinjaka, a vrijeme sve više ima obilježja prave zime. Pčelinje zajednice su većinom u zimskom klupku i jedina im je briga kako polako ali sigurno doći do hrane i stvoriti povoljnu temperaturu unutar klupka, odnosno kako se najbolje prilagoditi nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Ako smo pčelinje zajednice dobro pripremili za zimu, što zapravo znači da smo zajednicama osigurali dovoljno kvalitetne hrane, da su one dovoljno jake i da imaju mlade matice, da su očišćene od varroe, možemo mirno čekati proljeće bez ikakvog nepotrebnog uznemiravanja pčela.
Ipak ne smijemo zaboraviti pčelinjak u ovom mjesecu jer treba obaviti sljedeće poslove:
Osigurati mir na pčelinjaku – Mir na pčelinjaku tokom zimskih mjeseci osnova je za uspješno prezimljavanje pčela u košnici.
Pregled ulaza u košnicu – pregledavati leta košnica, ako su zatrpana snijegom treba ih očistiti. Pregled i čišćenje obaviti sa što je moguće manje buke i uznemiravanja pčela u košnici.
Slušna i vizualna provjera stanja u košnici – Svaki pčelar tokom zime trebao bi povremeno slušno i vizualno provjeriti što se događa u košnici, naravno uslov je da zna prepoznati simptome koje čuje i/ili vidi.
Zimski tretman protiv varoze pčela – Ukoliko još nismo odradili po potrebi tretiranje zajednica zbog suzbijanja varoze pčela
Edukacija – Cjeloživotna edukacija pčelara je važna za svakog pčelara bez obzira na vrstu i veličinu pčelinjaka. Informirati se o poučnim skupovima pčelara, jer tokom zime trebamo skupljati nova i utvrđivati stara znanja. Prikupiti korisne informacije preko provjerenih internet stranica.
Posebno je važno da se nakon jačih snježnih oborina pregledaju leta košnica kako bismo utvrdili jesu li zatrpana snijegom ili moguće mrtvim pčelama. Ponekad je moguće da se pčele i uguše ako je leto duže vrijeme zatvoreno snijegom i ledom. Leta treba pažljivo očistiti, a da se pri tom košnice ne tresu previše kako pčele ne bi iz klupka otpadale na podnicu što bi značilo smrt cijeloj zajednici. Snijeg s krovova košnica ne treba skidati jer je snijeg inače dobar izolator te pomaže čuvati temperaturu u košnici i osim toga se prema otapanju ponekad jasno vidi na njemu sam smještaj klupka.
Ne zaboravite kako uznemirene pčele troše i više hrane, što znači da osim što nepotrebno smanjuju zalihe mogu kraće vrijeme izdržati bez pročisnog izleta u hladnijim danima. Najčešće zajednice uznemiravaju ptice koje su u potrazi za hranom, a može ih uznemiriti i sam pčelar ako prečesto ili nestručno lupka po košnicama da bi utvrdio imaju li pčele ili nemaju maticu.
Želimo li provjeriti da li je u košnici sve u redu, najbolje je uz njenu ivicu lagano prisloniti uho i slušati kakav zvuk proizvode pčele. Ako se čuje tiho jednolično zujanje, znači da zajednica dobro zimuje, utvrdimo li prilikom osluškivanja da se iz košnice čuje nešto pojačano brujanje pčela očito je da sa zajednicom nešto nije u redu.
Ako je vrijeme prehladno, možemo takvu košnicu pregledati u zagrijanoj ne presvijetloj prostoriji i otkloniti uzrok uznemirenosti pčela. Prostoriju prethodno ohladimo te postupno polako zagrijavamo. Nakon hlađenja prostorije u cilju izjednačavanja temperature s vanjskom zajednicu vratimo na njeno mjesto na pčelinjaku.
Mir na pčelinjaku je prijeko potreban, jer svako jače uznemiravanje pčela u ovom razdoblju znači i ugibanje dijela pčela koje otpadnu iz klupka na podnicu.
Poneki lijepi sunčan dan sa temperaturama višim od 12°C pčele će rado iskoristiti za pročisni izlet. Pratiti pročisni izlet imamo li vremena je uvijek poželjno, jer možemo doznati o zdravstvenom stanju naših zajednica i ima li bezmataka.
Ako su pčele zdrave ne ispuštaju izmet po vanjskim stranicama košnice ili poletaljci, a tragovi čišćenja crijeva mogu se vidjeti na snijegu oko košnica. Mogući “bezmatak” na pčelinjaku treba odmah sanirati prisilnim spajanjem sa drugom zajednicom. Ako je oko košnica snježni pokrivač, treba ga ispred leta košnica nakon nekog vremena lagano očistiti, a tlo ispred imamo li je prekriti slamom, piljevinom ili nekim drugim materijalom kako pčele ne bi ugibale slijetajući na snijeg ispred košnica za vrijeme pročisnog izleta.
Premještanje zajednica na pčelinjaku, ako to želimo iz bilo kojeg razloga, moguće je ako pčele nisu izljetale oko 20-25 dana pa i manje. Košnicu prenosimo pažljivo, lagano bez prevelikog potresanja kako se klupko ne bi našlo na podnici.
Ukoliko ima značajnijih izleta iz košnice nakon premještanja na leto preventivno treba postaviti prepreku kako bi se pčele prije izlaska dodatno orijentirale čime se sprečava njihov povratak na staro mjesto. Ako još nismo obavili zimsko tretiranje zajednica radi suzbijanja varooze, možemo to učiniti u prosincu.
Za tretiranje moramo odabrati neki od toplijih dana. Možemo koristiti akaricide sistemičnog djelovanja, oksalnu kiselinu primjerice, ako je temperatura iznad +5°C. Zimsko suzbijanje varooze, u razdoblju kada u zajednici legla nema, temeljno je u godišnjem programu suzbijanja. U 12. mjesecu sve su češća predavanja za pčelare koje organiziraju pčelarska društva.
Razmjena znanja i iskustva na takvim skupovima nije nikada suvišna. Na svakom takvom pčelarskom skupu možemo naučiti ili čuti nešto novo.
