петак, август 15, 2025
Naslovnica Blog Stranica 829

Meteorolozi objavili kada nam stiže snijeg

Agrosavjet
-
0
Meteorolozi objavili kada nam stiže snijeg

Meteorolozi su objavili prognozu vremena do kraja radne sedmice i otkrili kada nam stiže snijeg.

Sutra se širom BiH očekuje uglavnom pretežno sunčano vrijeme.

Poslije podne naoblačenje u Hercegovini i sjevero-zapadnim dijelovima BiH, a u tokom noći i u ostatatku zemlje. U večernjim satima slaba kiša je moguća ponegdje u Hercegovini. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura od 1 do 6, na jugu od 5 do 10, a dnevna od 11 do 17 °C.

U srijeduse očekuje pretežno oblačno. U centralnim i istočnim područjima poslije podne kratkotrajno razvedravanje. Prije podne kiša se očekuje u Posavini, Krajini i u Hercegovini.

Poslije podne i u večernjim satima padavine u cijeloj zemlji. Kiša u nizijama, a u višim područjima susnježica i snijeg. Tokom noći snijeg ili susnježica se očekuju i u nizinama sjevernih dijelova. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu do 13, a dnevna od 10 do 16 °C.

U četvrtak jutro pretežno oblačno sa snijegom ili susnježicom u većeem dijelu, a kišom u Hercegovini. U ostatku dana postepeni prestanak padavina i smanjenje naoblake. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 6 do 11 °C.

U petak jutro i veći dio prijepodneva pretežno oblačno vrijeme sa kišom i susnježicom, dok se u Hercegovini očekuje kiša. U ostatku dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Jutarnja temperatura od -5 do 2, na jugu od 1 do 5, a dnevna od 6 do 12, na jugu i sjeveru zemlje do 15 °C, saopšteno je iz FHMZ.

Izvor: NTV Arena

Prijava sezonskih radnika i preko mobilnog telefona

Agrosavjet
-
0
Prijava sezonskih radnika i preko mobilnog telefona

Novi elektronski sistem prijavljivanja sezonskih radnika u poljoprivredi primjenjuje se već godinu dana, a u NALED kažu da je upravo pojednostavljena procedura prijave sezonaca stimulisala poslodavce da ih zaposle. Navode da su rezultati novog sistema prijave odlični, kako za državu, tako i za privredu i građane Srbije.

Direktorka za regulatornu reformu u NALED Jelena Bojović kaže da je 2017. godine bilo 3.500 prijavljenih radnika kao sezonskih u poljoprivredi, a prve godine zahvaljući mnogo efikasnijem sistemu sada ih je već 26.000.

Poslije 12 mjeseci primjene, predstavnici NALED otišli su na teren da vide ko su sezonski radnici prijavljeni po novom sistemu, pa su tako sreli i stariju gospođu kojoj je nedostajalo oko 15 dana da bi otišla u penziju, a kojoj je upravo novi sistem prijave sezonaca u poljoprivredi omogućio da to pravo i ostvari.

Bojović je objasnila da novi sistem omogućava jednostavnu prijavu radnika, a poslodavac može da prijavi radnika i preko mobilnog telefona.

– Postoji aplikacija i ukucate samo JMBG radnika i datum za koji hoćete da ga angažujete. To je sve što poslodavac treba da uradi kada angažuje sezonskog radnika – rekla je Bojović.

Navela je da se kasnije na portalu dobija rješenje od Poreske uprave o tome koliki su porezi i doprinosi koje treba da plati poslodavac za tog radnika, odnosno za sve radnike koje je angažovao.

Ovakva, jednostavnija primena zapošljavanja ovih radnika upravo je stimulisala poslodavce da ih zaposle, a to je, naglašava Bojović, dodatno doprinijelo da i u sam budžet Srbije ode više od dva miliona evra poreza i doprinosa koje do sada država nije ubirala zato što je sistem bio kompleksan i zato što poslodavci nisu znali na koji način da prijave sezonske radnike, a da to bude u korist i njima i samim zaposlenima.

NALED je, inače, u Sivoj knjizi ukazao na to da bi novi pojednostavljeni elektronski sistem prijave angažovanja sezonskih radnika kakav je primjenjen u poljoprivredi mogao da se primjeni i u oblastima kao što su kućni i pomoćni poslovi, turizam i ugostiteljstvo i građevina, koji imaju povremeno-privremeni ili sezonski karakter.

Izvor: SrpskaInfo

Cijena sjemenskog luka svaki dan je sve viša

Agrosavjet
-
0
Cijena sjemenskog luka svaki dan je sve viša
Ukoliko se bavite poljoprivredom, potrebna sjemena ste sigurno već nabavili, a ukoliko niste, krajnje je vrijeme da vam se ne bi desila situacija kao brojnim građanima BiH koji su prošle godine uzalud tragali, prije svega, za sjemenskim lukom, kojeg je nestalo u rekordnom roku, a i kada se mogao kupiti, bio je prilično skup. Naime, cijena je dostigla vrtoglavih 15 KM za kilogram luka, pa su mnogi odustali od sadnje.

Konačna cijena
– Koliko sam do sada vidio, slična je situacija kao i lani. U poljoprivrednim apotekama još ima luka, ali je pitanje do kada, a i njegova cijena polako raste, pa se kreće oko četiri KM, a negdje i više, kazao nam je Bićo, dodajući da je slična situacija i sa sjemenskim krompirom.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prošle godine smo uvezli sjemenski krompir vrijedan 10.794.875 KM, a luk u vrijednosti 3.527.564 KM, što je povećanje u odnosu na 2018. kada je zabilježen uvoz sjemenskog krompira od 7.167.556, a sjemenski luk u vrijednosti od 2.570.461 KM.

Kako su nam kazali, u nekoliko poljoprivrednih apoteka luka još ima i cijena mu se kreće oko 4,40 KM, dok je cijena sjemenskog krompira od 1,40 do 2,30 KM. Ipak, da cijena sjemenskog luka neće ostati na ovom nivou, uvjerili smo se i sami u jednom trgovačkom lancu gdje je za desetak dana cijena sa 3,90 došla do 4,90 KM.

Kako nam je kazao Bićo, može se očekivati da će, ukoliko se nastavi ovakav rast cijena, situacija biti prilično slična prošlogodišnjoj.

– Što je skuplje sjeme, skuplji je i krajni proizvod, ali je problem što poskupljuje i gorivo, i gnojivo, pa konačna cijena hrane bude prilično visoka za naše uslove, te imamo situaciju na bh. pijacama da su domaći proizvodi preskupi za naše građane, istakao je Bićo, te dodao:

– Koliko se malo ljudi bavi poljoprivredom, govore statistički podaci da je 92 posto hrane koje konzumiramo iz uvoza.

Proizvodnja
Problem je, kako nam je kazao Bićo, ali i Branko Mastalo iz Udruženja povrtara RS-a, što u BiH ne postoji proizvodnja sjemena pa smo prinuđeni da sve uvozimo.

– Nekada smo proizvodili sjemena, ali te proizvodnje već godinama u BiH nema pa smo osuđeni na uvoz, kazao nam je Mastalo, te dodao da sjemenski luk uglavnom uvozimo iz Nizozemske.

ALEMA PENDEK

Izvor

Lišajevi na voćkama

Agrosavjet
-
0
Lišajevi na voćkama

Vrlo često se na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i žbunova, zapaža pojava lišajeva.

Lišajevi se javljaju na gotovo svim drvenastim voćnim vrstama, naročito na šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima.

Lišaj je vrlo specifična zajednica dva organizama (alge i gljive), koji žive u simbiozi, ili suživotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mešinarke (Ascomycotina), čija se plodna tela (askusi) vrlo lako uočavaju u unutrašnjosti tela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcioniše tako da alge fotosintezom stvaraju organske materije, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hraniva, pa se tako nadopunjuju.

Lišajevi nisu paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjive materije, što znači da ne ulaze u biljno tkivo kao paraziti. Međutim, njihova pojava, uprkost tome što nisu paraziti, posredno može izazvati štete na biljkama jer mogu smanjiti životni potencijal biljke, ali i mogu biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetočina.

Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a nauka ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće vazduha i sveukupne čistoće staništa i okoline. Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu da se javljaju i na mladim, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim zasadima, ili vrlo retko, i to samo u slučaju ako se ne sprovodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi iz tog razloga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovnom zaštitom fungicidima.

Sa druge strane, mogli bi da kažemo da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uslova koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu tamo gde je vazduh zagađen i gde postoji rezidua ili ima toksičnih ostataka.

Neki lišajevi mogu biti izrazito dekorativni (Usnea spp.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima.

Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka… Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Na njih dobro deluju svi bakarni fungicidi, pa se kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovno sprovodi u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale hemijske mere suzbijanja nisu potrebne.

Izvor: dipl. inž. Slavica Stojkić, PSSS Smederevo

Foto: Andrej Kunca, National Forest Centre – Slovakia, Bugwood.org, Pixabay, Free Images

PROČITAJTE:

Jesenji tretman voća – Šta je sve potrebno voćnjaku u ovom periodu

Kada je najbolje saditi vinovu lozu?

Osigurajte prinos u voćnjaku – Po opadanju lišća neophodno je da primjenite ove mjere

Mlijeko od kamila sve popularnije – Evo i zašto

Agrosavjet
-
0
Mlijeko od kamila sve popularnije – Evo i zašto
Mlijeko koje ženke kamile koriste da bi prehranile svoju mladunčad već neko vrijeme je kulinarski hit, a širom svijeta se koristi za pravljenje deserta, jer ima više šećera i bogato je proteinima.
Čini se da će se upotreba mlijeka od kamile u ljudskoj ishrani nastaviti, jer sadrži manje masti od kravljeg, više vitamina, blagotvornije djeluje na varenje i, prema nekim istraživanjima, čak snižava nivo šećera u krvi.
Kamilje mleko se uspješno uvozi u evropskim državama od 2006. godine. Fabrika čokolade u Švajcarskoj poznata je po tome što kakao zrna mješaju isključivo sa mlijekom od kamile.
Interesantno je da, prema sprovedenim istraživanjima, mlijeko od kamile po svom sastavu najsličnije majčinom mlijeku.
Izvor: instore.ba

Anđelika (Angelica sylvestris) – Ljekovitost korijena i sjemena

Agrosavjet
-
0
Anđelika (Angelica sylvestris) – Ljekovitost korijena i sjemena

Anđelika uglavnom raste na vlažnom tlu, kao i na livadama ili u blizini rijeka i jezera. Korijenje, lišće i sjemenke anđelike su bogati snažnim ljekovitim svojstvima. Oni sadrže angelicin, eterična ulja, tanin, organske kiseline, pektine i smole.

Korijen se koristi za probavne smetnje, proljev, nadutost, bol u trbuhu i grčeve, gastritis, enteritis i kolitis. Ona također pomaže kod gihta i reumatskih oboljenja. Ima jako antibakterijsko djelovanje, a to može pomoći kod bronhitisa, kašalja, gripe i prehlade.

Sjeme ove biljke je poznato kao snažan diuretik. U ovom slučaju se konzumira u omjeru 1 kašičica na 1 šolju vode. Listovi se koriste u tradicionalnoj medicini za izradu ljekovitih tinktura za želučane probleme.

Anđelika se takođe koristi za čišćenje krvi, gubitak apetita, grčeve u trbuhu i glavobolju. Ona ima pozitivan učinak na mišiće, na živčani sistem, crijeva i disajne organe. Također uklanja osećaj umora, djeluje protiv nadimanja i nepravilne menstruacije.

Izvor: Pixelizam

PROČITAJTE:

Rtanjski čaj – Ljekovitost, recepti i upotreba

Sladić – Kralj ljekovitih biljaka

PREČICA – Lijek za prostatu, bubrege, jetru, dekubitis i reumu

Stručnjaci savjetuju kako se PEPEO može iskoristiti u poljoprivredi

Agrosavjet
-
0
Stručnjaci savjetuju kako se PEPEO može iskoristiti u poljoprivredi

Poljoprivrednici odlično znaju koliko drveni pepeo može da bude odličan za zemlju, pa ga često koriste kao prihranu i za povećanje kiselosti zemljišta. Naročito prija biljkama koje vole kalcijum kao što su paradajz, spanać, bijeli luk, ali i ruže. Prije nego što pospete ove biljke, dodajte četvrt šolje drvenog pepela u zemlju.

Korišćenje pepela u poljoprivredi

Pepeo je proizvod sagorjevanja organske materije – drveta. Od davnina se koristi kao najbolje kalijumovo đubrivo. Podaci o korišćenju pepela u oblasti poljoprivrede potiču iz antičkih vremena, kada su ga stari Rimljani koristili sa ciljem kultivizacije zemljišta. Korišten je kao glavna sirovina za dobijanje mineralnih đubriva u novom vijeku, sve do momenta kada su patentirane nove i jeftinije metode za njegovo dobijanje, koje se koriste i u današnje vrijeme.

Drveni pepeo (7% fosfora, 6-20% kalijuma 20-35% kalcijuma) je dobro kalijumovo đubrivo (0,5kg na 10 m2) sa dugim efektom od 12 mjeseci. Pepeo dobijen od uglja ili nepoznatog porekla ne smije se koristiti kao đubrivo. Prema tome, on je neorgansko đubrivo nastalo sagorijevanjem organske mase najčešće drveta (listopadnog kao i četinara).U njemu se nalaze soli raznih minerala, a najviše soli kreča i kalijuma, sadrži i mikroelemente. Kalijum pomaže da se lakše obavlja prenos organskih materija prema plodovima i drugim organima koji rastu. Stručnjaci tvrde da, u izvjesnom smislu ima uticaja na kvalitet voća i povrća, na bolju obojenost plodova i na njihovu slast.

Elementi u pepelu

Što se tiče zastupljenosti pojedinih elemenata u pepelu, u prvi plan se ističe prisustvo alkalnih i zemnoalkalnih metala (kalcijuma, kalijuma, magnezijuma), koji utiču na regulaciju pH vrjednosti zemljišta, odnosno smanjuju njegovu kiselost.

Odnos N:P:K (azot:fosfor:kalijum) u pepelu je 0:1:3. Pepeo se u zemlju unosi u jesen ili rano proljeće, u vidu sijanja kroz red voćaka (u pojasu od po 25 cm sa obe strane stabla biljke), a zatim se zakopa frezom ili ručno. Važno je napomenuti da se pepeo, kao ni stajsko đubrivo ne stavljaju uz stabljiku biljke, već isključivo u pojasu od 25 cm, da bi ga biljka nakon zakopavanja lakše i potpuno usvojila. Pepeo, najzad, može biti djelotvoran protiv lukove muve, kupusove kile, kao i krompirove zlatice. Neophodno ga je samo prosijati kroz žensku čarapu i posuti po biljci koju želimo zaštititi. Prisustvo pepela u zasadima „tjera“ mrave i puževe iz njega.

Upotreba pepela

Takođe je bitno istaći da pepeo posjeduje moć upijanja pesticida, te se mora napraviti pauza između kultivisanja zemljišta pepelom i tretiranjem pesticidima najmanje 5 dana da bi se postigao pun efekat dejstva zasebno pepela, a zasebno pesticida ukoliko se primjenjuju. Kada je pepeo pomješan sa kompostom, može se upotrebljavati kao malč oko većine voćaka, osim kod maline koja voli kisela zemljišta. Voćke, zavisno od vrste, uglavnom dobro uspjevaju na lagano kiselim zemljištima pa im ne bi trebalo dodavati velike količine pepela. Od malo veće upotrebe pepela koristi bi trebalo da ima vinove loza, a naročito ribizla.

Pepeo se može dodavati u voćnjak direktno na zemljište u količini od 50-150 g/m² uz obaveznu plitku obradu 3-5 cm.
Prije upotrebe pepela , obavezno treba uraditi agrohemijsku analizu zemljišta sa preporukom za đubrenje i primjeniti isključivo pepeo kojem se zna izvor.

Izvor: agrobiznismagazin

PROČITAJTE:

Ove činjenice o tikvicama će vas iznenaditi

Ovo morate znati o uzgoju krastavca

Kako da spriječte pucanje plodova trešnje

Pravilno đubrenje paprike

Patlidžan koji morate da gajite: Otporan je na bolesti i donosi visok prinos

Agrosavjet
-
0
Patlidžan koji morate da gajite: Otporan je na bolesti i donosi visok prinos

Nekada je upotreba patlidžana bila svedena na minimum. Danas se navike potrošača mjenjaju, pa tako ovo povrće, koje se nekada prodavalo samo tokom jeseni za pravljenje zimnice, sada se proizvodi i troši tokom cjele godine. Međutim, da bi se te potrebe potrošača zadovoljile, veoma je važan i odabir kvalitetnog hibrida.

Prema riječima Saše Bocića, proizvođača iz sela Skobalj, sorta Aragon donosi veliku težinu po hektaru i zato su se odlučili baš za nju.

„Aragon ima ljepšu boju od drugih, nema bodlje, brže se bere i najvjerovatnije zbog te boje više se proda u odnosu na druge. Aragon skoro i da nema sjeme, te se kupac pre opredjeli da kupi ovu sortu“, kaže Saša.

Kako sam navodi, prošle godine je imao Aragon i još jednu sortu, ali je prvo prodao Aragon i to je bio razlog što je odlučio da gaji samo njega.

Na samom početku proizvodnje, pored dobrog plasmana na tržište, za jednog povrtara veoma je važno da zna i da li je uzgoj neke kulture zahtjevan i kolika su ulaganja. Sa patlidžanima kompanije Holland Angro upotreba zaštite svodi se na minimum, a prinos se povećava.

„Sa Aragonom očekujem prihod oko 7,5 vagona po hektaru. To sam siguran da može da rodi. Kao i sve druge kuture, kad treba da ga navodnjavaš daš mu vodu, ali što se tiče bolesti on je otporan. Treba dva puta treniranje i to je to. Otporan je na bolesti što je najvažnije za nas“, kaže Saša.

Pored Aragona, kompanija Holland Angro u svom asortimanu ima i neke druge hibride patlidžana, koje su se do sada odlično pokazale na tržištu, a kako bi postali što konkurentniji, ova kompanija pomaže proizvođačima, kako u odabiru hibrida tako i u procesu proizvodnje.

„Što se patlidžana tiče imamo više hibrida u ponudi. Ovde imamo 3 koja možemo da vidimo i još jedan koji ne možemo da vidimo, Vernal od sjemenske kuće Vilmorin, a ovo što možemo da vidimo ovde, to je Aragon, Tudela i Robi“, kaže Katarina Bjelivuk, iz kompanije Holland Angro.

Prema njenim riječima, Aragon je patlidžan koji ima karakteristike slične kao i svi drugi, a ono što ga izdvaja od ostalih je to što je znantno izdržljiviji na stresne vremenske uslove, posebno na visoke temperature i zametanje plodova je 100% sigurno, a uvjek održava lijepu tamno plavu boju.

„Što se drugih hibrida tiče, imamo nešto novo, a to su Tudela i Robi. Tudela ima oblik patlidžana koji se odavno radi u Evropi i koji je izuzetan za preradu. Kod nas je zaživio i domaćice ga rado kupuju za pripremu ajvara, zimnice i ostalo“, kaže Katarina.

„Što se Robija tiče, to je proizvod sjemenske kuće Vilmorin. On je pre par godina dobio nagradu za inovativnost, što može da se i vidi po njemu. Jako je atraktivan i može odlično da posluži za svježu pripremu, za punjenje, za pohovanje“, kaže Katarina.

Prema njenim riječima, imaju jako dobru saradnju sa proizvođačima, stalno su prisutni na terenu i trude se da im pomognu, kako pri izboru hibrida tako i pri samom procesu proizvodnje.

Izvor: Agromedia

Potvrđena pojava visoko virulentnog virusa paradajza

Agrosavjet
-
0
Potvrđena pojava visoko virulentnog virusa paradajza

Virus smeđe smežuranosti ploda paradajza može uništiti čitava područja proizvodnje paprike i paradajza jer nakon zaraze plodovi gube tržišnu vrijednost, a francusko ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je njegovu pojavu.

Virus smeđe smežuranosti ploda paradajza (ToBRFV) može uništiti čitava područja proizvodnje paprike i paradajza, bilo u staklenicima, povrtnjacima ili na poljima. Prenosi se kontaktom (kontaminiranim alatima, rukama, odjećom i direktnim kontaktom zaraženih i zdravih biljaka), ali i materijalom za razmnožavanje (reznicama). Sumnja se i na prijenos virusa sjemenom pa treba obratiti pažnju prilikom kupovine sjemena i koristiti isključivo ono dezinfikovano.

Potvrđena pojava u Francuskoj

Podsjećamo, nedavno smo upozorili na ovaj virus koji je već pogodio šest zemalja Europe, Tursku, SAD te Kinu, a prijetio je biljkama paprike i paradajza u Francuskoj gdje je tamošnje Ministarstvo poljoprivrede službeno potvrdilo zarazu na ovom povrću.

Kako piše freshplaza, u jednom stakleniku u pokrajini Finistere u regiji Bretanja, potvrđena je pojava ovog virusa. Staklenik je zatvoren, a biljke će biti uništene i obavit će se dezinfekcija.

Europski proizvođači dužni prijaviti pojavu virusa

Od oktobra 2019. europski proizvođači su dužni prijaviti pojavu ovog virusa na svojim gazdinstvima kako bi se spriječilo njegovo širenje. Iako plodovi brzo propadaju, zaraženi paradajz se može jesti što znači da nije opasan za ljude.

Još uvijek nije jasno kako su biljke kontaminirane, a rasad zaraženih biljaka proizveden je u Velikoj Britaniji iz nizozemskog sjemena. Ostala gazdinstva koja su takođe posadila biljke od istog britanskog uzgajivača pomno prate svoje zasade.

Ekonomske posljedice zbog visoko virulentnog virusa

Predsjednik francuske grupe koja proučava paradajz i krastavace (AOP), Laurent Berge kaže: „Francuska industrija je u prošlosti uspjela zadržati borbu protiv virusa, ali ova epidemija je ipak opasna jer je jako virulentan„.

Francusko ministarstvo poljoprivrede upozorava na ekonomske posljedice koje ovaj virus ima za profesionalne i hobi uzgajivače. Naime, od svih povrtarskih vrsta u Francuskoj, najvažniji je paradajz. U toj zemlji je 2018. godine uzgojeno 712.000 tona tog povrća pri čemu treba dodati i 400.000 tona iz privatnih vrtova, a u prosjeku jedna francuska porodica godišnje pojede oko 14 kg paradajza.

Izvor: Agroklub

Probali ste – a da li znate kako raste indijski orah, ananas, kikiriki….

Agrosavjet
-
0
Probali ste – a da li znate kako raste indijski orah, ananas, kikiriki….

​Da li ste ikada razmišljali o tome kako rastu indijski orah, ananas, kikiriki, susam? Odgovori vas možda iznenade.

Indijski orah

Indijski orah raste na drvetu i njegov plod se odvaja od voćke. Sjeme indijskog oraha ima oblik bubrega, a raste na voću poznatom kao indijska ili kešu jabuka.

Porjeklom je iz Južne Amerike, tačnije iz primorskih oblasti severoistočnog Brazila. Indijski orah su u Indiju preneli Portugalci, dok je danas Indija njegov najveći proizvođač.

Kikiriki

Kikiriki je jednogodišnja biljka zanimljiva po tome što poput krompira, plodove razvija pod zemljom. Naraste od 30 do 50 centimetara. Iako bi ga mnogi svrstali u orašaste plodove, kikiriki pripada porodici mahunarki zajedno s graškom, sočivom, pasuljem.

Cvjetovi biljke razvijaju se iznad zemlje, a zatim se zbog svoje težine savijaju i ulaze u zemlju gdje sazrijevaju mahune kikirikija.

Ananas

Ananas, kao i banana, uopšte ne raste na palmama, čak ni na drvetu. To je zeljasta višegodišnja biljka, koja ima oštre duge listove, a plodovi rastu iz središnjeg dijela, na stablu.

Ananasu su potrebne tri godine kako bi dostigao zrelost.

Susam

susam

Susam je jednogodišnja zeljasta biljka. Ima uspravnu četvorouglastu stabljiku, visoku do dva metra. Plod je čaura koja sadrži oko 200 semenki.

Vanila

Vanila u prirodi raste kao puzavica do pet metara visine, sa duguljastim, kožastim lišćem i cvetovima opojnog mirisa, najčešće bijelo-žute ili žuto-narandžaste boje. Svaki cvijet se otvara samo jedan dan u godini na nekoliko sati.

Plodovi vanile su u vidu mahuna dužine oko 15 centimetara na kojima se u toku procesa fermentacije stvara vanilin u vidu kristalnih zrnaca.

Kurkuma

Kurkuma je višegodišnja biljka porodice đumbira i raste uglavnom u južnoj Aziji. Od njenog korjena pravi se začin upečatljive žute boje, koju duguje sastojku kurkuminu.

Upravo je taj začin poznat širom svijeta zahvaljujući svojim mnogostrukim ljekovitim svojstvima.

(RTS)

PROČITAJTE:

 

1...828829830...1.016Stranica 829 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia