Utorak, 23 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoCijena sjemenskog luka svaki dan je sve viša

Cijena sjemenskog luka svaki dan je sve viša

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Ukoliko se bavite poljoprivredom, potrebna sjemena ste sigurno već nabavili, a ukoliko niste, krajnje je vrijeme da vam se ne bi desila situacija kao brojnim građanima BiH koji su prošle godine uzalud tragali, prije svega, za sjemenskim lukom, kojeg je nestalo u rekordnom roku, a i kada se mogao kupiti, bio je prilično skup. Naime, cijena je dostigla vrtoglavih 15 KM za kilogram luka, pa su mnogi odustali od sadnje.

Konačna cijena
– Koliko sam do sada vidio, slična je situacija kao i lani. U poljoprivrednim apotekama još ima luka, ali je pitanje do kada, a i njegova cijena polako raste, pa se kreće oko četiri KM, a negdje i više, kazao nam je Bićo, dodajući da je slična situacija i sa sjemenskim krompirom.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prošle godine smo uvezli sjemenski krompir vrijedan 10.794.875 KM, a luk u vrijednosti 3.527.564 KM, što je povećanje u odnosu na 2018. kada je zabilježen uvoz sjemenskog krompira od 7.167.556, a sjemenski luk u vrijednosti od 2.570.461 KM.

Kako su nam kazali, u nekoliko poljoprivrednih apoteka luka još ima i cijena mu se kreće oko 4,40 KM, dok je cijena sjemenskog krompira od 1,40 do 2,30 KM. Ipak, da cijena sjemenskog luka neće ostati na ovom nivou, uvjerili smo se i sami u jednom trgovačkom lancu gdje je za desetak dana cijena sa 3,90 došla do 4,90 KM.

Kako nam je kazao Bićo, može se očekivati da će, ukoliko se nastavi ovakav rast cijena, situacija biti prilično slična prošlogodišnjoj.

– Što je skuplje sjeme, skuplji je i krajni proizvod, ali je problem što poskupljuje i gorivo, i gnojivo, pa konačna cijena hrane bude prilično visoka za naše uslove, te imamo situaciju na bh. pijacama da su domaći proizvodi preskupi za naše građane, istakao je Bićo, te dodao:

– Koliko se malo ljudi bavi poljoprivredom, govore statistički podaci da je 92 posto hrane koje konzumiramo iz uvoza.

Proizvodnja
Problem je, kako nam je kazao Bićo, ali i Branko Mastalo iz Udruženja povrtara RS-a, što u BiH ne postoji proizvodnja sjemena pa smo prinuđeni da sve uvozimo.

– Nekada smo proizvodili sjemena, ali te proizvodnje već godinama u BiH nema pa smo osuđeni na uvoz, kazao nam je Mastalo, te dodao da sjemenski luk uglavnom uvozimo iz Nizozemske.

ALEMA PENDEK

Izvor

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI